•

l l

~

r Privredno· kulturne

Matice

za Sjevernu Dalmaciju

APn h Ho 1 ) / 11 1 r

~·; · ... y/r.. 7s/. • ......... R. P. l z l a z l Ć e t v r t k o m.

. 4 DpMspenHo • KY nrrpHe

Mantqe

sa Clea. AaiiMaq•i~ ~

Oodi~;'lja pretplata za naš~rž11vu 40 din., za - ~ ~ Amerc•ku 2 dolara, a za ostalo inostranstvo 8{) din.

lanovi Matice dobiva1u list besplatnu. llluđeHlll(, 9. Jyna 1931. Va ·nile •Privredno-kulturna Malica za Sjev. Dalmaciju.

Pretstavnik: MILAN BRKIĆ, urednik Telefon br. 63. - Broj ~e k. ra C:una 38.242 Primjerak 1 din. BPOJ 108. rOJlHHA Ill.

~-

Proglas međunarod. zadmžnog -saveza den:a da je zadružni pokret u mogućnosti :

da dOIJrincse rešenju privred­nih pitanja, koja je već odavno, a naročito sada, ugrožavaju na­rodni i m đunarodni napredak;

Prošle nedjelje, 5. jula, proslavljen je na ogromnom dijelu zemljine kugle, u 42 dr­žava, Deveti međunarodni zndružnl dan. Međunarodni zadružni savez, organizacija svrga zadrugarstva, izdao je tom prilikom

" ovaj proglas :

Zadrugarima celog a sveta!

Savezi i zadruge iz 42 države, koji su u članstvu Međunarod·

nog zadružnog saveza, proslav­ljaju u nedjelju 5 jula 1931 De~ veti međunarodni zadružni dan. Nepregledne čete udruženih za· drugara u svim delovima svela izmen)UJU toga dana bratske pozdrave i želje. Oni će tom prilikom ponoviti zavet vernosti osnovnim načelima međunarod­nog zadružnog pokreta i ideji svetskog mira.

I pored Rnažne privredne krize, koja duže i jače no ikad vrši pritisak na sve kulturne dr­žave. međunarodni zadružni po­kret ne samo što je utvrdio ra~ nije stečeno zemljište, već je uspeo da u mnogim zemljama zadobije novo. U ovome uspehu treba gledati dokaz za sve veću snagu i za veliku zaslugu za~

družnog privrednog sistema) koji ima svoj koren u životu i srcima naroda. Zadružni pokret je i u prošlosti dokazao) da ga ne mogu oboriti krize svetske privrede. Njega podiže i nosi oduševljenje njegovih pristalica. On raste, jer ga snaži nepokolebiva odlučnost za ostvarenjem njegove želje, da općim blagostanjem zameni sticanje lične dobili.

Zadružni pokret pretstavlja danas najveću nadu za pravično i zdravo rešenje gorućih pri­vrednih pitanja, sa kojima se bori čovečanstvo. Privredni na­cionalizam, koji se može srna~

trati kao plod kapitalističkog pri­vrednog sistema, smeta razvoju zadružnog pokreta. Uprkos tome, zadružni pokret je osvojio široke oblasti u svima delovima svela. On je prešao preko svih razlika u boji, rasi i veri. Njegovo uče­nje spaja ljude u zajedničku

težnju za uklanjanjem današnje privrede zasnovane na ličnoj

koristi, za stapanjem i iskorišća­vanjem svih privrednih, društve­nih i kulturnih izvora snage i za stvaranjem prisnih veza iz­među svih naroda na svetu.

Međunarodni zadružni pokret učinio je za svetski mir više no ma koja druga ustanova. Njegov

napredak znaci otslranjivanje svih nepravičnih i nemoralnih mcltoda u ekonomskoj borbi. Razvoj međunarodnog zadružnog pokreta stvara, pored toga, i pret· postavke za vojničko razoruža­nje, koje se može smatrati kao prirodna posledica jedne više civilizacije do koje će nas do· vesti zadrugarstvo.

Mectunarodni zadružni savez

Vejne Tant:lr, pretsednfk

Henri J. Mej, glavni sekretar.

Među narodni zadružni savez pred­lo.~ io je. da se, prilikom prosta v e Devetog međunarodnog zadružnClg dana, na sasta ICima zadrugara širom cijelog svijeta, donese slijedeća

Rezolucija :

"Sa ovog zadrugarskog sa­stanka, priređenog radi proslave Devetog medunarodnog zadruž­nog dana) šaljemo bratske po· zdrave drugarima celog sveta i pridružujemo im se i ovom pri· likom sa izrazima dubokog ube·

da obezbedi dobru volju i mir među narodima, što nisu mogli da učine ni državnici. ni diplomate, ni političari, i najzad

da stvori bolJi dru tveni po­redak, koji neće biti zasnovan na ličnoj dobiti.

Zadrugari gledaju u promP-ni privrednog poretka i u vojničkom razoružanju neophr dne predu­slove za održavanje svetskog mira i za obezbeđenje najširih narodnih slojeva od neugodnih promena životnih uslova, jer je u tome najpouzdan;j osnova za narodno blagostanje.

Zadrugarstvo će pozdraviti i pomagati sve iskrene napore međunarodnog značaja, koji budu upra ljeni na to da se propagi­raju svi ideali, a obavezuje se da će svim sred tvima koja mu stoje na raspoloženju pomagati ostvarenje lih napora" .

Kako može naš seljak podići svoje zdravstvene prilike Sitni i siromašn i a neuk i zemljo­

radnik prepušten sam sebi, osuđen je, da trpi svaku ljudsku bijedu , a da nijP. u stanju da niti korak p de na­prijed. Ali udružen u svojim zemljorad­ničkim zadrugama u stanju je, da popravi svoje privredno stanje i da dođe do takvih spozndja o načinu

življenja i obrad ,vanja svoje zemlje, da može da svoj život učini bolj im i razumnijim.

Poznato nam je, da su nek{', u početku vrlo sitomašne, zemlje pu tem ud ruživanja zemljoradnika dospjele do velikog blagostanja a dapače i do vrhunca ljudske prosvjete. To vrijedi naročito za Dansku i Čehoslovačku. U ovim zemljama putem zemljorad~

ničkih zadruga preporodilo se je selo i postalo najbogatiji pa stoga i naj­moćn i ji faktor svog privrednog a za· tim i politi čk og života.

Naš sP.ljak bi se zapanjio, kad b h spomenuo, da je dugogodišnji čeha ­

slovački pretsjednik ministarstva Sta­njek jedan seljak i da ga je njegova zemljoradni čka stranka, koja je sva prožela zadrugarstvom, izni jt>la na tako visoki polv:~ aj.

LJudi jedi no ujedinjeni u svoje ekonomske z ~ jednice u stanju su, da dovedu sebe do bol1eg života, j('r osamljeni utapaju se u more bijede i neznanja.

Kao što će svaka zadruga, dobro i uredno vcđen~, neminovno dove5ti do b Jlj eg života na selu, tako bi i jedna zadruga, koj a ima da sjedini ljude za zaštitu svoga zdravlja, dovela

do btl1eg zdravlja i boljih zdravstve­nih prilika na selu . Veliki uspjeh zemljora.dničk1h zadruga u Srbiji, do· veo je mnoge ljekare na misao, da na istoj osnovi organizuju sela u zdravA stvene zadruge, i stvore time bolje h1gijenske prilike na našem seln. Us­pjeh je bio kolosalan . Sela srbijans.l{a lati la su se sama teškog posla oko organiziranja zdravstvenih zadruga i pokazala time primjer svoje samosvi~ jesti i gvozdene volje, da putem spa· janja onih malih i slabih na selu dodu do jednog moćnog okre ta, k ji bi obuhvatio sve i pomagao svakome. Kao i u svakom drugom obliku za­družnog rada tako i u zJra stvenim zadrugama vlada načelo: pomozi se sft ,n. Kamo vodi ~pajanje i ujedmja­vanje sitnih i malih snaga, najbolje se vid ' kod novčani h zavoda. Tu se od sitnih ulagača stvaraju često veliki kap1tali, koji su u stanju da vrše ve~ like industrijske pothvate i upravljaju možda sa jednom čitavom privredom.

Narod organizovan u svojim zdrav­stvellim zadrugama u tanju je, da sam rješava i pitanje asana i,e sela bez ič i je tude pomo i. Naravno tu treba mnogo trudi:! i mnogo strpljenja, dok se i na jm<mji t sr j h post1gne, jer je prva organizacija rada uvijel< ona najteža i jer se mora tako reć i da 1z ni?ega stvara nešto po ve novo, što kod nas još nij e bilo. Ali uspjeh zdravstvenih zadru ~a u SrbiJi da a nam jamstvo, da će taj pokret i ko d nas uspjeti, te su stoga pokretači ove ideje u gornjoj DalmaciJi već okupili

oko sebe šačicu ljudi dobre volje medu kojima ima i ljekara, da porade na tome, da sc u gomjodalmaUnskom zaleđu stvori j<>d na m eža dobro or· ganizovanih zdravstvenih zadruga sa središtem u Kninu.

Već se je prije desetak dana osnovala zdravstvena zadruga u Đe­vrskama, a u najskorije vrijeme biće otvorena i jedna velika zadruga u Bo'>. Grahovu. To bi bilo za prvi početak.

Gosp. Dr. Stevan Ivanić , direktor centralnog higijenskog zavoda u Beo· gradu i glavni ideolog zdravstvenih zadruga u Srbiji, odazvao se je vrlo rado pozivu iz Knina, da na Vidov­d~n ove godine održi na dalmatin· skom Kosovu jedno kratko predavanje o cilju i radu zdravstvenih zadruga. Temelji su već uda reni, a s~da je na svim uviđavnim ljudima, da se ovom novom i korisnom načinu zadružnog rada pridruže i da ideju o osnivanju zdravstvenih zadruga svim sredstvima podupru, jer je to jedini način, kako da se naša sela zdravstveno podignu i to svojim vlastitim silama.

Kao saradnike najradije bih, uz inteligenciju, vidili svjesne seljake, koJi bi se osposobili da zadrugu svoju kasnije sami vode l njome upravljaju.

Dr. Vuko Jovanović

Za ublaženje vinske krize 20. juna odrfana je u Beogradu

redovna godišnja skupština Glavnog saveza vinogradara l voćara i done­sena na njoj rezolucija, u kojoj se predlažu neke mjere za ublaženje vin­ske krize. Među ostalim, u toj se re­zoluciji trtžl: da se državna trošarina zajedno sa banovinskom i općinskom.

ukine, lli da se odredi u najvećoj vl­sini od 60 para po lltrl, mjesto sa­dašnj ih 2'60 -3. din; da se trošarina - ako se ne bl ukinula - protegne l na t. zv. zatvorena mjesta u Dalma­elji; da se uk ln e carina za sve pred­mete [potrebne vinogradarstvu l pc­drumarstvu; da se povoljnim trgovtn­sklm ugovorima olakša Izvoz našeg vina uz praferencljalne uvozne carine ; da se, s obztrom na pasivnost vino­gradarske proizvodnje, obavi revizija

čistog katastarskog prihoda vinogra­

darskih zemljišta; da se svi nasadi direktno rodećlh hibrida neodložno iskrče u svima krajevima ; da se u svakoj banovini ustanovi l Izgradi ka­tastar vinogradarskog područja, te da se samo u tim područjima može go­jiti vinova toza . Na koncu se tra!l

saziv konferencije prehtavnika vino­gradarskih organizacija.

.!ml!IDll.!ml!IDl~!IDl!ml§ill !@l~!@~

Jesam li poslao pretplatu 'l

Strana 2. • O L A S •

" Vinarska zadruga u Sibeniku Prije skoro 8 godina (novembra

1923) bilo je pokrenuto p'tanje osni­vanja vinarske zadruge u Šibeniku. Bilo je održano nekoliko sastanaka lzmt'đu šibenskih težaka l pretstavn ka Saveza srpskih zemljoradn l č kih zadru­ga, g. M. Avramovlć9. Ovaj je obećao pomcć Saveza u tome poslu, a bio je donio l obećanje ondašnje vlade o obilato] potpori. G. A vramovf ć je rekao, da će Savez darovati t 00.000 din. i da će datf jedan veći zajam na duži rok bez kamata. Al! toj pomoći Saveza postavio je, sasvim naravno, uslov, da se prethodno zadruga osnu· je, da bude jedno pravno lfce, koja će ta sredstva primiti, s njima prema određ e noj svrsi raspolagati i odgovor­nost nositi. Poslije toga bio je poslan stručnjak Saveza, da u dogovoru sa težacima Izabere najpodesnije mj sto za podrum, napravi nacrt i sastavi trt•bovnik. All dalje od toga se nije pošlo. Štbenski težaci nijesu pr:hvatili učinjene im prijedlogt>, l sve je ostalo po starom. Nema smisla sada, 8 go­dina poslije, iznositi razloge, koji su rukovodlll šibenske težake da te prljed­dloge odbiju l da jednu korisnu ini­ci jativu napuste. Da je bilo pameti, zadruga je mogla postojati skoro 8 godin•, mogla je Vl ć Imati vel!ko Iskustvo u poslovanju i stečene veze na tržištu vanjskom i unuttrnjem. U to doba bila je dobra konjuktura na trž ištu vina i zadruga se je mogla razu~mim poslovanjem održati l posao više proširiti. Da je zadruga tada btla osnovan•, ona je mogla kroz nekoliko slijedcć1h godina dobre konjukture udariti čvrste temelje svom radu, steći zamašan broj mušterija i već !matt glas solidna trgovca. U današnjim prl­llkami ta prelmućstva dobro bl joj došla, pretstavljala bl joj dr1gocjen kapital l u kr'zi, koja je kasnije nastu­pila, mogla bi se sa više Izgleda na uspjeh s teškoćama boriti i, možda, ipak održati. Ali baš to, što su tažacl sami mogli prodati svoje vino uz po­voljne cljent', nije ih , nagonilo na osnivanje vinarske zadruge. S druge strane bilo je i nekoliko sitničav i h razloga, koji su ih od toga osnivanja odbivali. Zadruga se je onda smatrala suvišnom, jer se, valjda, mislilo, da Će se vino vječno prodavati po 5-6-7 din. (na malo) po !.tri. Međutim, nije dugo trebalo čekati, pa da se vidi, da l eljene vinu mogu pasti. God. 1928 nastao je veliki pad cijena vina, 1929 to se padanje nastavilo, a 1930 l 1931 produž lo l pojačalo. Tek tada se uvidjelo, da je možda I 923 učinjena grješka, l sada se nastoji popraviti l početi ondje, gdje se je 1923 stdlo , Samo bez onih pogodnost i, pod sa-svim drugim tržnim prll tkama i kraj jedne ga mentalltet11, koji je vrlo malo sklon zadružnom udruž ivanju . (Za­drugarska Ideja doživjela je, krivnjom nesposobnjaka, bankrot u Š1benlku, 1111 o tome drugi put).

Kriza vina natjerala je naše težake, da se vrate Ideji o vinarskoj zadruzi· Oni već duže vremena o tome razgo­varaju l pregovaraju. U toj njihovoj težnji Izašla lm je na ruku šibenska općina te je na posljednoj sjednici općinskog vijeća ovlaštena općinska uprava, da Iz zajma zaključenog kod Državne hipotekarne banke Izuzme 300.000 din. za prve radove na podi­zanju vinarske zadruge. O. načelnik je bio oduševljen sretnim rješenjem ovoga p' tanja, te je n kao, da se nada vidj eti zadrugu v ć Iduće jeseni u poslovan ju. Nama je drago, da su vrlo te§ke prlllke vinogradara našle razu-

mljevanja kod op ć i nske uprave u ŠI­beniku, ali žalimo, što moran1o reći, da će se najčvršća volja l najbolj a namjera š1benske općine razbiti o ne­savladive prepreke, koje ovom radu postav lj a trž1šte. Ml ne želimo sada ul azit! ll pravnu stranu pitanja osni­vanja vi narske zadruge (o bzirom na odnos zad ru ge prema štbenskoj općini ; to je ll govoru g. načelnika bilo pr!­lično nejasno), nego ćemo kazat! ne­koliko riječi o izgled u na uspjeh za­druge.

Prije svtga moramo reći, ela 300.000 dinara za ovaj rad ne znač i ništa. Za taj novac jedva će se moći kupiti i urediti zeml jište l napraviti manji podrum. A ko će d&tf novac za ure­đenje ' podruma, za n11 bavku bačava, za k u povi nu mRštn" l sprava, za obrtni kapital ? U S ;J tn misle graditi centralu vlnarsklh zar1ruga, koja bl imala podrum za 3000 hl. Najmanji trošak za konobu sa grad tllšt em procijenili su na 500.0 O dinara. bačve na 360.000 din. (120 din . hl) , ostali najpotrebniji pribor na 120.000 din. Svrga oko milijun din. A treba znati, da je sve to preračunato za jednu tako malu količinu vina od 3000 hl, i uz vrlo niske eljene. Ako u Šibeniku misle graditi podrum za 50.000 hl (šibenski srez dava oko 180.000 hl), a manji ne bi Imalo smisla graditi, ako već s tim počnu, - onda neka pribave najmanje 1 O milljuua dinara. Odje će ta sredstva naćf, oni će naj­bolje znati.

Ali nije jedina nl glavna teškoća pitanje sredstava za f nanslranje gradnje podruma. Mnogo veća nepri­prilika je nemogućnost plasiranja robe. Kad bi se vino uspjelo prodati uz · jednu prlstojnu eljenu, pitanje sred­stava ne bi zadavalo mnogo brige.

Kriza vina je, u osnovi, Iste priro­de kao l kriza pšenice. Nešto uvećana proizvodnja, nešto radi krize smanjena potrošnjs, nešto zatvaranje Izvjesnih tržišta (Amerika l druge zemlje) , po­većavaju zali he vina l obaraju mu ct­jenu. Navešćemo samo brojeve o proizvodnji. Ukupna površina zemlje pod vinogradima u svijetu Iznosila je 1909 6 milijuna i 505.( O 'l ha, a pro­Izvodnja 140 milijuna hl. Poslije rata površina zasađena lozom povećala se od prosječn : h 6 milijuna l 831 700 hektara u godinama 1923·1927 na 6 m:­lijuna i 835.700 ha 1928 god., 6,870.500 ha u god. 1929 l na 6,994.000 u god. 1930. Produkcija vina bila je prosJečno u god 1923-1927 172 m'lljuna l 69 000 hl, u god 192 I 77,650.000 hl, a u 1929 g. 182,03 J 000 hl. Znači , da se je produkcija vina za same dvije go­dine povećala za 10 mll lj una hl, t. j. po pr iJici za tri puta toliko, kol iko ml godtšnje prolzvedemo.

U takvim pril ikama zadruga Ima malo izgleda na uspjeh . Zadruga se osniva s namjerom, da vino proda uz već u eljenu nego što su ga sami težaci do sada prodavali. H oće ll ona u tome uspjett ?

Zadruga će moć 1 svoje vino pro­davati ill na našoj domaćoj pijaci ill na stranim tržištima. Nema nade, da će zadruga na našoJ pijaci p ost ići veće cijene. Ako bl zadruga krčm i l a vino (to je vrlo riz ' čan posao) , ona će ga moći prodavati uz običnu cijenu. Svako povišenje cljena onemogućfće joj konkurencija. To važi kako za obična tako l za tlplzirana vina. Ako se ona ograniči na prodaju na veliko, ona također neće moći I ći Iznad ostal th vellkoprodavaca. Položaj je is ti, ako nije još ttžl, l na stranim tržištima.

Tu se zadruga sukobljava ne samo sa vellkoprodavclma nego l sa proiz­vođačima. A eljene našth vina u upo­l'l đenju sa stranim neće joj pomoći da u tom sukobu dobro prođe. Ako se uzme poprlječna cljena vina u Š b f> niku (n e na selima), pa se tome doda režijski troš k zad ruge (koJI ne će b.tl mal) , vozarina do francuske, njemačk e, češke Ill austrlj ke granice l carina (mi nimalni stav od 55 fr. fr. - za koj i će se možda uspjeti postići sporazum, - 32 odn ~" sno 55 RM, 21 O K č), a odbije premija, pa se tako dobivena cljena uporedi sa cijenama u odnosnim dtžavama, onda će to upoređ e nje I zaći na štetu našeg vina .• Isto će tako biti, ako se uporede eljene vina u Španijl, lt RI1jl, M a đarskoj s našim cijenama. U Marselju se španjolska crna vina od I2 posto prodavaju po 400 din. hl. U Mađu­skoj su cijene kvalitetnim vinima po prilici 16-18 din. po stepenu, seljačka pak vina su još jdtinija: 12· 13 din, po stepenu. U ltaliii su cijene nešto jače, ali lp11 k dosta slabe: t 7 · 20 din . po stepenu, l to u doba poboljšane konjukture. Talijanska b'jela vina od 11.5 posto prodavnla su se za Fran­cusku franko Modana, ocarinjeno, dfn. 355. Izgledi za izvoz našeg vina su, dakle, vrlo maJI. To se može zakl ju­čiti i po dosadašnjem Izvozu. U i 930 Izvezli smo oko 124.000 hl u vrij ed­nosti oko 49 mil ijuna din. To je tek oko 3 °/0 naše produkclle. Ove će godine Izvoz biti nešto veći, jer je berba u Fraucuskoj jesc:1 l 1930 do­brano podbacila l jer su, uslijed pre· mije, kupovane lošije vrste našth vina. Treba biti na čistu s jednim: naša se vina proizvode sa relativno većim troškovima nego tuđ 't vina. Tome Je uzrok, s jedne str~ne, u eljeni on ih artlkals, koji su potrebni u vinogra­darstvu, a s druge, u manjem prinosu po hektaru zasE đene površine. O od. 1929 po hektaru je bio ovaj prinos: Alžir 56.6 bektolitan, Argent ina 53.1, Rusija +3 .G , Francuska 40.3, Bugarska 29 9, Italija 23 .:1, Rumun ija I8.6, Špa­nija 16.6, Švajcarska 4 7, Gr čka 17 .6, Austr ija 16.8, Jugoslavija 16. Naše je vino skupo, skupl je nego tuđa vina. l to je jedan od glav n h razloga, rad l kojih mi ne možemo osvojiti vanjske pijace.

Kad stvari tako stoje, onda se može ozbiljno sumnjt ti u prosperitet zadruge.

V narska zadruga osniva se s cl­ljem da povisi prihod težaka. Ona bl to Imala postić i povećavanjem cljena, A to je ono, u čemu ona ne može uspjeti , jer će u tome ona naići na jaku ustavu: svjetski paritet cijena vani l ko nkurencija u drž vl. Dovo jno je sj etiti se neusp jtha mađarske Izvoz­ne zadruge, koja je ltkvldlrala posao sa pasivom preko 2 milijuna penga (oko 20 mq1juna din .) Slično se desilo l tali jansko j, koja je Izgubila par mill­juna Ilra. Priltke , u koj ima ć e zadruga radit i, vrlo su teške. Može se smatrati s'gurn lm, da ona neće moći ostvariti ono za čim teži, jer krizu vina nl može riješiti jedna zadmga. To ne može nl stotinjak nj ih, kad bih Ih tol iko bilo. Jer h iza vina nije lokalna, šibenska, nego državna l medunarod­na. Radi toga su za liječenje te kriz e potrebne mjere državne l m~ đunarod­ne. I u koliko se je u ove posljednje teško uzdati, u• toliko one prve, dr­žavne, treba vi§e žellt! l traž tl.

Đake nižih razreda primam na ko 3t, uslovi povoljni: zdrava soba i hrana, disciplina zavodska, even­tualno besplatna Jnstrukclja. - Za tn~ Informacije obratiti se na Upravu Usta.

BroJ 108 .

Izložba Centralnog presbiroa otvorena u našem gradu prlllkom proslave desetgodišnjice oslo bođenja Šibenika, dava jasan l pregledan uvid u razv oj naše države kroz lO godina: 1919-1929. Statistički podaci lniorml­raju nas, šta je sve urađeno kroz to vrijeme na kulturnom , privrednom, hlg jenskom, socijalnom polju. Premda tl podaci nijesu danas potpuni, jer sežu samo do godine 1929, Iznosimo ipak ovdje nekoliko brojeva, koji !'e ne susreću svakodnevno po novinama i ča sopi s i ma, a koji će biti od interesa za naše čitaoce. Tako je, na primjer, u spomenutom razdoblju naučilo čitati i pisati 109.441, osnovano je narodnih knjižnica i čitaonica 1607, razđljeleno knjiga 50.000. Razvoj socijalno-medi­cinskih ustanora u periodu 1921-1929, bio je ovaj. 1921 god. bih je samo • l ambulanta za trahom, 19.t9 bilo Ih je 21, ambulanta za suzbijanje bjesnila 1921 god. 3, 1929 26, za odojčacl 1921 g. 22, 1929 g. 28, bakterioloških stanica g. 1921 bilo je 4, g 1929 45f antituberkuloznih d lspanzera 1921 10, 1929 47, ambulanta za kožne l vene­Tične b tlesti god . 1921 bilo je 9, a g Jd. 1929 64, školskih poliklinika g. 1925 bilo je 2, a 1929 77, zdravstve nih stanica I92 1 9, a I929 121. Za­nimljivi su brojevi u opadanju zaraznih bolesti pjegavca l velikih boginja. Od prve bolesti bilo je u god. I 920 oboljenja mjesečno 330, a god. 19~9 10, od velikih boglnia u 920 mje­sečne oboljenja 780, u 1929 ništa. Na hlgijenskoj propagandl učinjeno le: ra!dano je brošura 946.294, koj gil 17 7 6, održano je predavanja o njezi odojčadl 2733, o ishrani 2399, o raz­nim bolestima 6883, o uzrocima obo­ljenja 1409, raznih drugih 17.120. Zadru· gara zdra\ a tvenih zadro ga bilo je 1923 30.293 sa ul gom od 145.727 dmara, a 1929 97.920 zadrugara sa ulo~om od 688.733 din. Z3nim!Jiva je st; tl­stlka kriminaliteta: god. 1919 b J lo je 25.000 delikata, a 1929 15.000. Dok je, dakle, ukupan broj delikata opao, dotle je broj nekih del kala purastao. Na pr. silovanja je 1919 bilo 220, a 1929 oko 450 ( 1923 preko 500), po­bačaja l čedomorstava 1919 270, 1929 4QO. Broj krađa l razbojstava varira ; prvih godina broj se digao, pa opa­dao, 19 28 se opet digao, 19 29 se spustio (1930 i 1931 njihov se broj sigurno povećao u vezi sa ekon-om­skom situacijom).

Ova je Izložba Centralnog presbl­roa vrlo korisna, l dobro je, što se prenosi. S ,mo u Sibenlku nije izložen sav materijal. Mnoge grane niJesu sta­tistički dovoljno razrađene. Naročtto bl smo željeli vidjeti podrobnije podatke o životu našeg sela: o broj!! sela, o vellćlnl njihovoj, broju škola na selu, broju odjeljenja, učitelja, broju raznih vrsta zac1rugd, (jer statltlstika zadru­garstva obuhvata i gradove l veće varoši), broju raznih vrsta mašina i orud:t, broju kamenih i drvenih kuća, broju odjeljenja u njima, odnos če~ ljadi prema broju tih odjeljenja, bro­jeve o rasvjetl.elektrlčnoj, petrolejs '<oj i dr., ambulante i bolnice po selima, brojeve o pitkoJ vodi (vodovodi, buna­rl), o kulturnim društvima na selu ltd. ovako ae vidi samo općeniti razvoj, a ne zna se, šta pripada selu, a· šta gradu. Nadajmo se, da će se l ova izložba vremenom usavršavati l da će moći dati pravu sliku seljakovog žl· vo vanja.

Molimo pretplatnike, koji mijenjaju boravište, da nas o tome na vrijeme obavijeste t jave novu adresu, kako bl lm list mogli odmah tamo slati.

iz bU

na se m

du pas ko ne za k na

muk~

slao v dok

T ~dral

s {Pom e teve

ske vj

o raz· o bo­

Zadru· je 1923 d mara, ulo~om

je s\ 1!1· bJio je

Dok

varira i pa opa· 929 se se broj

Br. 108. »GLASe

· VIDOVDAN Vidovdan je dan bola i ponosa

našeg naroda. Bola, što smo toga dana 1389 izgubili na Kosovu • ze­maljsko carst o•. P nosa, što smo baš taj najvažniji h isto rij ·k i dan uz li za narodni praznik. ·

Slav1ti još u ono doba svoj najveći poraz kao praznik, mogao je samo takav narod, koji ima na pretek sn<lge da istini smJelo zagleda u oči, i da iz te žalosne istine crpi moralne po­bude za se. i za pokoljenja.

Tuj je praznik odabrao GENIJE naše rase, da pouči svoj narod: kako se samo slogom i hrišćanskim vrlina­rna može da uzdrži zemaljsko carstvo.

Još pre Kosova, pjesma, nikla Iz duše naroda, nagovješćivala je pro­past: Velikaši, proklete lm duše, na komade razgrabiše carstvo•. A da se ne bi učinilo nešto što je protivno zakonima bož1im, ista pjesma, stavlje· na u usta Jevrosimi majci, opominje narod na du§e i srca vrline: .Nemoj. sine, govoriti krivo ni po babu ni po stričevima, već po pravdi Boga isti­nnga •.

l kad je bitka i'lgubljena l IJropalo carstvo, kud veće pouke po narod do te, da on sam vidi uzrok svoje pro­pasti: neslogu, pa kad je vidi, da se je uvijek sjeća i da otada tavi taj stra~ 'l i vidovdanskl poraz.

Sla\ eći u ropstvu sv j tužni Vi­dovdan, narod je vaskrsavao u misli sv jof, oživljavao u duši svojoj cara Lazu, čestito kolJeno; Miloša, kome ravna u junaštvu nema; starca Juga, devet Jugovića, kao uzore žrtvovanja za otadžbinu; Toplicu i druge junake, kao idejne borce i veljk\l majku Ju­govića, ~ao uzpr srpske majke koja će znati da u tmici ropstva snosi sva muke i patnje na ko; e će naići nJt>zini sinovi (:>av srpski rod) za sve vrijeme pol< se ne otkupi i zemaljsko carsivo.

To će carstvo otkupiti "ptići ?dralovići•, A, srpsl<e će majl<e hra-

niti ptiće ždraloviće, da ne 1zgrne naše pleme i da ne ostane pusta naša zemlja.

I ginulo se je u dugu vremenu od preko pet vjekova: giuul se je na ko ·u i konopcu; ginulo se je u gori kao hajdnk i osvetnik; u tamnici kao sužanj ; u bjckstvu, da se spasi vjera otaca ; u uslancima, da se pokuša slobodno živjeti; u ratu balkanskom, da se vrati na Kosovu izgubljeno carstvo; ginulo se ponajvećma u svjetskom ratu, da se dokaže svima i svakome, da naš narod ni svoje zemlje ni svoje slobode više nikom ne da .

Slaveći Vidovdan, mi slavimo sve one hiljade hiljada znane i neznane djece naše, koji živote svoje dadoše za domovinu svoju; sve one junake od Kosova 1389 do svJetskog rata 1918; sve one koji nađoše hladne grobove u svojoj zemlji, kao i one, ije kosti zovu srca naša u albanske

gudure, na ostrvo Vid, u neprijateljske logorE', u Francusku, Afnku ; zovu SVlJ živu braću svoju da im svake godine o Vrdovdanu pale svijeće i da u dubini svoje duše ponove obe­ćanje: da ne će dozvoliti, da zemlja, za čiju su slobodu sve svoje zemalj· sko dali, ponovo pane u mrak ropstva.

O svete sjeni \'ellkih mučenika od cara Laze do Vožda Dordi:t, od Ta­kova do kralja Petra, od Jug Bogdana do vojvode Putnika, od Mdoša do Principa, od devet Jugovića do ubo· jitih armija srpske vojske i jugosla­venskih legija, haran narod ov1h krajeva položiće i ove godine o Vidovdanu na dalmatinskom Kosovu svečani zavjet blagodarnosti prema KralJU i ujedinjenoj otaždbinl, ko1u ste vi stvorili l nama u amanet ostavili l

Vuma, veliki naši mučenici , vječita slava i hvala l

Knin, Niko Škovrlj

Sa vidovdanske svečauoti na Kosovu (Pomen - Prigodna rijeć g. dra Ive Grgića, predsjednika Matice - Predavanje g. d.ra Steve Ivanića, direktora Centr. Hlg. Zuvoda - Govor d.ra U. Desnica - Seoske sokol· ske vježbe - Predstava . Ropstva Janković Stojana" - Nnroclni gu ·tar Lazar Raoak -Saradnla u vidovdanskoj svečanosti - Opća razmatranja.)

Pomen svima borc!ma Z<! oslo­bođenje l ujedinjenje hvršen je uz učestvovanje sveštenstva, vojske, sokolstva, sokclske mt zi!ce i velikog broja naroda. Vojska je palila plotune pri spominjanju svih izglnulrh ,za krst časni i slobodu zlatnu".

Prigodnu rl}ei! održao je ppretsjed­nik Matice g. dr. I vo Grgić, koji i e spomenuo da je narod u vjekovnim patnjama l borbama prekalio svoju dušu l stokao velike moralne vrijed­nesti, sa ko1lma će moći ostvariti i zemaljska dobra. Na Vidovdan se uvijek obnavlja sluiba pobjedi lijepog narodnog duha, koji treba da 1 ukovodi cl!ell naš narod - Srbe, Hrvate i Slovence - u svim pravcima rada.

Paljenje krsne svijeće izvtšeno Je poslije pomena, u znak pomena pre­ma mrtvima i u znak blagoslova rad~, koji se i ovdje propagira. M'3t!ca želi da razvija novi rad na osnovama sta­rih vrijednosti, koje su dosad održale narod i u tom znaku pall svoju krsnu svi­Jeću na ovaj dan narodnog prosvljećlva· nja, kad se spominju sve žrtve podne­šene za naš opstanai.

Narodni guslar g. L~zar Radak odmah poslije ručka počeo je na svojim guslama opj evati l ta pjesma privukla l~ veliku masu svijeta, koju ništa .tako ne može privući i probuditi najljepše osobine narodne duše. U

tom času ljudi zaboravljaju svu svoju nevolju i prožive najljepše doživljaje u svojoj duši, u kojoj se tada obnav­lja sva naša prošlost, pa postaje lakše pristupačna f za nove poticaje na­pretka i razvitka.

Predavanje je održao g. dr. Stevo l van 1 ć, d·rektor Centr. H ·gijenskog Zavoda, !z Beograda, jedan od javnih radni ~ a. koji sa najviše uspjeha rad! u narodu. On je Šumadinac, all nje­gova majka potječe od Petrovi ća, sa našeg Kosova. Kao što su se iuma­dijski seljaci kod svojih crkava sa­kupljali i dogovarali za ustanak protiv svojih ugnjetača, tako i sad treba da narod diže ustanak za stvaranje boljih uslova svog življenja, savlađujući rc;zne p1epreke koje mu smetaju: ne­znanje, nered, neslogu, opću zaosta­lost. Narod se mora organiz irati B svoj prosvjehf, pd vredni, kulturni, zdra\ostveni napredaY. OkupljaJući S<l u razne vrste :z:~ druga prosvjdn h pri­vredmh, zdravstvenih narod će Isp un iti l našu drfavu l svoju lastttu kuću sa blagost In jem i zadovoljstvom. To narodu n ko ne može daro vati dole se sam ne probudi, ustane i udruženim snagama krene naprijed.

U pozdravnom govoru g. dr. Uroš Desnica napominje: ,Sada kad smo stekli slobodu i ujedinjenje, mi smatramo da smo postigli ono za čim

smo lštJ, kad smo pred pola vijeka, počeli da se ovdje sastajemo, pa smo pod ovim novim prlllkama sebi po­stavili nove cilJeve l za daće : da eko­nomski i kulturno osnaf!mo naš na­rod, da prosvjt tom l prlvredom u scr vršimo djrlo oslobr đenja l ujedinjenja. To su cilj vi naše M tice l zato smo ml Vidovdan proglasili našom slavom, jer je on jedan slmbol. I ako su novi ciljevi nadomjestil i stare, oni stari još nhu zbr'sanl iz nl!še duše, jer ml još uvijek im1mo potreba da se i nacljo­nalno prekaljujemo".

Seoske sokolske vježbe pokazale su našem svijetu, kako se dobrom voljom i ustrajnim radom mogu po­stići naUJepšl uspjesi, nevjerojatni za one, koji Ih ne vide. Seoske soko I­ske čote Iz Kninskog polja, Tepljuva i Bukovlća jasan su znak, dl\ bi se u svakom selu Icao i u ovom knin­skom, petropoljskom l kotarskom mo-gli okupiti seoski mc mei u ovu naj­bolju i najljepšu š!cclu za omla:Inu. A djeca seoske sokolslre čete iz, Tep­ljuva, koja su ndlvlla sve gledaoce sa svojim nastupom i odlično izve­denim vježbama služe za dokaz, da bl u svakoj školi učitelj mogao Isto onako lijepo da uvježba svoju školsku djecu, l mi nebi imali u cijeloj Sj. Dal­maciji samo ovo odjeljenje seoskih S'"lkolsklh četa nego na stotine ova­ko v h jedlnlc1. A ono što su učinili : uči t e l j g. 0 3ko Čenlć i učiteljica g . đa Milena Ćenlć u Tepljuvu može radit! svaki učite lj i učiteljica u svakom našem selu.

Tepljuika seoska sokolska četa osnovana je 1920. go dine i to je prva četa po ovim selima, koja je ustrajala u radu l sada doblje i po drugim selima svoje drugove.

Kninskopol'ska čt ta bila je naj­ljepše oprerrljena, najbolje uvježbana i, osim malo nepovoljn·h primjesa, dobro disciplinovana Ovu je četu uč i telj g. G'uro Pokrajac u kratk:o vrijeme tako lijepo pri remio, da je odnijela prvu nagradu. Matica joj je darovala zastavu, koja će konačno kao skupocjen dar, koji će se još Izrađivati - pripasti onoj četi koja tri put pobjedi na Kos·)VU. Matica je darovala i tepljuskoj i bukovičkoj četi po jedan dar kao uspomenu sa Kosova, geje su se prvi put sastale naše seoske sokolskt- čete.

Bukovićka četa i p red toga što katarska Inteligencija obraća malu pažnju selu u smislu jednog siste­matskoc ustrajnog rada ipak je po­kazala uspjeha. U kotarima l za so­kol tvo i za druga pitanja postoje posebni p(oblemi, kojima se mora obratiti na ročita pažnja.

Cijela vidovdanska svečanost iz­vedena je sara d 1jom seoskih so­kolskih četa, kninske ženske zadruge, benkovačke sokolske muzike i pole­dinih ljud t sa trane z ~družnih orga­nizacija sa željom da se ovoj sveča­nos t[ dade karakter pro vjetni i pri­vredne propagande. Pripremala se je izložba higijenska i poljoprivredna, all s 1 odgođ ene prva radi jednog nesporazuma, a druga radi spor g birokratskog riješavanja. I jedna i druga održaće se u jednoj drugoj prigodi.

Novi program M~tice krči svoje puteve, ah kao svaki novi pokret Ima svoje prljatel1e l svoje neprfjetelje. P"a ·ostavci i Srbende, cd koj h mnogi s voj u prazninu duševnu rado prikri­va ju S3 zvui·nlm riJečima ,.Srpstva" i "Pravoslavlja• ne vide više na Ko­sovu "srpsku slavu" isto onako kao što ne vlde i ne osj ećaju bijedu oko sebe i ništa nijesu kadri da doprinesu

Strana 8.

i pregore za zajednički napredak, kao što su kadri za svoje ciljeve l s vra­gom da se združe, da postignu što lm srce žudi. U privatnom životu, u od­nosu prema ljudima, u pameti, u čes­titosti nema tragova nl Srostva nl Pravoslavlja već sliče onim H rlstovim okrcčenlm grobovima l književnicima i farlsejlma, što se busaju u grudi izgovaraju molitve a ne vrše "volju B žlju". Njima Kosovo nije više "srpsko" i zar i ču se da više neće do­Jadi t na nj , jer sva druga nastojanja nemaju odziva u njihovoj duši.

S druge strane sretne se po koJI "napredni" Hrvat koj l zato što je Je­dan jedini put Ime srpsko spomenuta u jednom govoru na cljelol svečanosti u smislu nacljonalnng žrtvovanja na· prnjl se kao u doba rata kakav gor­ljivi Austrijanac, da je čuo to omra· ženo Ime. jugoslavenstvo nije negacija ni S·pstva nl Hrvatstva nego sinteza i afirmacija najljepših vrijednosti Srpstva i Hrvatstva.

Privredno-kulturni rad Isključuje sve te krajnosti, okuplja sa svih stra­na, ono što je najvrijednije l ide svo­jim putem naprijed, ne osvrćući se nJ desno nl lijevo, L. M.

Privred. -kult. Matica Ptllozl

Da počasti uspomenu pok. proto­prezvitera Save Barbića iz Dubmvnlka priložiše: porodica g. S. Matavulj Din, 50, a porodica Javor Din. 20. -Da pcčasti uspomenu pok. Jakova Ležaića Savina priložio proto Simo Knežević iz Benkovca Din. 20. Istom prigodom priložiše: Braća Marko l Niko Škovrlj, Din. 30.

Vtdovdanskl prilozi ,,Matici" Skupljeno u Kninu: Din. 7126, u

Drnišu Din. 1840, u Benkovcu Din. 1570, u Obrovcu Din. 1370, u Sibeni­ku Din. 1180, u Promini Din. 600 i u Žegaru Din. 21 O. Ukupno Din. 13896.

U drugom broju doniJeće se imena priložnika i skupljača i pojedinačni iznosi.

Pretplata Niko Skovrlj, Knin Din 40 Jov·an Đ. Bulovan, Kragujevac " 40

11RWV1 AOnV1CV1 C~q>&AHH, jy11a

Haaoa I<aMenor yrJbeHa.- Ha­san HeKOJlHKO naRa APYIDTBO uA,ttpBa . Boi<cBT" oTBopano je PYAHIU< Ka.Meaar yrJbeHa y ceny ,l{y6paBHL\a.Mi (AaJieKo OA CKpaARHa 5 KM ) flo CTpy'JHOil MĐmJbefby yrJbeH je A06pe spere, a H KBaBTYM je BeJIHK Te Bll!a HSrJleAa Aa te paA norpajaTB, mro lie 6HTH 6naroAaT sa ose Kpajeae. ,l{aHa 13 osora Mjeceqa Kao opao saaos ssae­seHo je 17 aaroua.

* 06aJla. 11ssoaoM KaMeHor yrJbena,

MOpCKOr nHjecJ<a H y BeJlHKOj KOJlB­qnHR BBHa, AaRamlba je ođana OABeii ManeHa Aa Dpi!MH Taj eKCDOpT. 0o­Tpe6HO 61:1 6ano cjeaepHo DPOAY}f(HTB je 3a 40 M, Te 6H TaKO 6HJIO AOCT8T­HO npocTopa n He 6a ce cnpjeqasao ocranH npoMeT na o6ana. 11tu Mnoro BpeMeHa, na aKO ue B DYHBX 20 ro­AHHa, Aa ce je YBAY>I< Ođane Al.OpCKO AHJ •mereno rnn6oAepoM. Oso je o~ senHKe norpe6e, jep jom Mano, naK Hehe MORH npB.CTaTB napo6pOAU H sehe nal)e. t.iyje ce, Aa he onwrHHa sa qnmfieH>e H npoAy>I<efbe o6ane ynyTBTH Mon6y ,l{apeKL\HJc flo.MopcKor Cao6pahaja.

Strana .J. "G L S A"

PusuHa japym. nponnsopmi 11\0CT npeJ<o japyre I<OA cs. jepe npeMjeuna ce B Hl TO fie ce \jeCTO HSrpatJ,IfTH TpajBJI Mo cr, Ro j a ce O'leKyje lut a BRme speMeHa. Mocr I<ojB coaja uecry CI<patJ,Bll -~y6paan~e, opeKo I<ojer ce _ ASH-.c npeaa)l(a aa saroHe RaMCHor yrJbeHa, Tai<oijep je y BpJIO TpOWIIOil cra•hY, Te ce MBCJlll p,a he ll Taj tl,OHH y pe,D..

Osox japyroM, RaA cy KHwe, Ha­Aonasn senBJ<a sop,a, Roja nocH p,p­sefie u RaMelbe. 1:-loceli.s roAHHaMa raj CHJIHH Marepujan, na ywqe je rona1<o nanujena, JJ.a je ce6a aaTBo­pHJia npaaB TOR. Osnje je onTpeCiHO 'Jnmhelbe, jcp aKo H JJ.albe ocrane oBaKo, npajera onacuocr Aa BOAa cJ<peHe y Mjecro, re ileMo oner Tp­DHTH OA nonnasa.

* Manapuja. OJI. arnaRe je norpe6e

O'JHCTHTB H J<OpHTO pujei<e l<pKe, I<Oja TBI<Oijep HaHOCH BeJIRKY aeMJbY H s6aja je y Kpajeae, Te TaKo cysy;e J<auan B crsapa nerno I<OMap~oMa.

CJ<paAHH ne rpn11 anoro OA Manapuje, a ne 6a rpnao Hil Mano, I<aA 6a ce nacro)ano .,PyKosaqy" sacyra, J<oja je no CTpy'llb8'tJ<OM .MUWJbeH>Y npaBO nerno KOMapaQa. 3J(pascTBena cra­HIIQa ABjenH KBHBH a Htbei<ullje. Aca­HIQBja ce cna6o spw11, a nBTH ce je qyno p,a ce y TY cspxy aa CKpaAHB nape yTpOWHnO.

* WKone. Mjecna ocuosua rnKona

osax Je AaHa aarsopena. Y mKonB cy 6HJIB BBJlO>KeHH py'iHH paJJ.OBH )l(eHCKe Alel\e, re ce Je BB,~tjeno raKosax pa• AOBa, Aa cy oocjer&oQw, a uapo'luro POABTeJbB ea y>KHBalbeM H ABSJbea.eM rneJJ.anu uanpeAaJ< csoje .u.ieQe. 3a BBSeJJ.6y OB81<0BHX pal).OBa aacny)l(yj Y ooxsany uacrasnHQR rija CKO'IBtl, rtj&Qa Jly'lHh H roen. MapBn.

Ha HOBoj IDKOJlCKoj arpi!AB y ceny PynaMa, Koja ce BBAa aMa neKonRKO roJJ.BHa, ose cy roAHHe Hasprneue neKe l(orpaJJ.fbe. HaJJ.aMo ce, Aa ile l!,~tyhe

roABBe 6HTB rorosa. 3a osy cspxy ODllJTBHCKO Blljehe SaKJLy'fHJIO je, A8 ynpasa .Mona KOA I<p. BaHcKe ynpaee uo.Moh. TaKoljep aaKli>Y'fBno je Aa ce Mona OJI. MauacrapcTBa opocsjere 6eaKaMaTBH aajaM OA /.{BH. 400.000 aa DOJJ.Haalbe lDJ<oncJ<ax arpa,~ta y c:enBMa. BjepyjeMo Aa fie BJiaCTH MonđaMa JJ.OhH y cycrper.

npanojetbe onnx l<pi1jesa seJamoj j y­r ocJJaBMjs1.

Ha cse•!aJJy c]eAHBUY omunm cJ<or suje ha rpa /l,a ll !lt6euBI<a đuna je aa­cry naua H osa on u1r ua no caojBM <JJJaHOBHMa ynpaB<.'. 0niUT.HHCJ<a ynpa­Ba IfSJPna je npor 1 e Ha Hapo.n. .n.a or<llTH c;soje .n.oMoae. Csa TPH tr. au a noaocHo cy BBjane aacTaae H cnaBJbe je capweno y nornyHoMe pe.n.y, r<a"o AOJJHKyjc uamoj uaua]H.

'BespcKe, jyna

je,li.H8 HODa ~Hje,11.a . - HapOJlY ose ro.n.une npBjera rna )l paAR cyrne. flocnuje paTa MH cMo aa6H11>e)I(HJJH HeKonnKo HepoiJ.HBx roABHa. OaoMe je rnaBHH yapoK cyma, J<oja ce KOA nac qecro jaBJba. CaaKoM y je ooaHaro, I<OJIHI<O )aAHH HapOA DOAHece 6ajeAe H neaoJbe aa spBje.Me osaKHX oojasa, ueMajytm xpane aa ce6e HB oBite aa CTOI<y, a OCHM Tora BH SOAe aa DHhe, a KaMo na na onepe TBjeno H onu­jeno. 3r·Ja.Mo KaKo nac ose npBnHKe aarmt6Jbyjy y aeneRawKe venose H

KaJ<o ce lloTyuaMo Tpameha pall,a no Hamo! B ry~oj aeMJMf, rpa)l(elm caaca o.n. rna.n.a aa ce6e H caoje ncpOJJ.l!QE', Koje ccrajy J<OA J<ytie y 6RjeJlH e oqajalby.

Osa roAHHa BarnrAa Aa he 6HTH Dpaaa .,~piia fOAHRa". flpae fOAHHe H

aKo cy đane MHoro oqa]He, HĐjecy

đarn y caeMy ·;onHKO no,D.6auane Kao OBa, jep Je 6&nO HeUJTO )I(BTa, DOBp­ha, aoha, KyKypysa H rpo>1<~a, a ocHM rora 6ane cy uuJene Hewro 6olbe a oner je napoA Morao nabe 6ap J<o­JIDKO TOllBKo aapa,D.e Osa rop,aua na­rJJeAa Hajropa ea caaKoje crpaHe. )l{BTo je pano ocpeAH>e, a J<acso apna cna6o ; oospha neMa, soila neMa, .Ma­cnena ueMa, nahe aa croKy apno cna6o, a OA Kyi<ypyaa ce rai<oijep ne o4ei<yje HHKaKaB nnC'A jom je noc­Jbl' .IJ.Iba BaAa OCJIOlbl'Ha na SHHOrpaA. Ano •a CTpena•o OA Kpyne (rpaJJ.a) H Ayrorpa)He cyme, Aa tle 6e H rpo)l{~e

OTHWJIO DYTeM ocrane JbeTBHe. fla H

aKo HaM rpo>K~e AO~e AO 6ep6e B,llpaBO H 'lHTaBO, o neT B MaMO BeJHI KY 6pBry MBcnetiu KaKaa Jie 6HTH QHje.ra MiCTy B BHHy. l<aA je HapOA rna.n.aH, AY)I(aH H 6onectaH, a aapaAe HH no­Moba Re MO)I{e t!Br.aje Haha, .Mopahe BHHO .n.asarB rproBQHMa no csaKy l(HjeHy, HipO'fRTO CBpOMalllHHjH ce­Jbi~IJ, KOjH Mnpajy KynosaTH xpaHy aa 'JeJbaA Jow OA paRe jecena. /.{aKne MH B OBAJe HMaMO ABB]e SeJIHKe llltere: jenno, wro MopaMO nnailara rproBI.(H.Ma pođy nomTo ona xofie, a Apyro WTO MOpaMO AaSaTH, CSO}e SHRO oneT - nornro rprosa~ xohe.

Mouonon muTa no aar<OHy, I<Ojli CTyna Ha Cllary

5 jyna ose roA., ycraHOBJbeH je MOHO­noJJ aa waaoa H ysoa caHjy npcra nLUCIIHQe, p3)1(1f H DJIIeHH'IIIHK 6paWHa. no TOMe Ba!<OHY npaBo 11'8B08a H ysoaa cnoMcHyrux np onasoAa j ccre HCT<JI>Y'iHBO npaao ~p>r< ase, !<oja he TO Bp111HTH opeKO CBOjBX BnaCTBTHX op­ra Ba uno npeJ<o ycraHoBe, I<oja 6y,D.e osnamrena. flpoaoa cnoMenyre po6e Kpoa Hawy Apmasy 6ahe H AaJbe cno6oJ(aH.

noBOAOh\ osor a<U<Oila HaJJ.aTo je OBO BSaHH'iHO CauDWTefue:

~a 6H ce o6ea6uj eJ(uno npaBHJIHo YIIOB'iCibe OBOfOAHWibe >J<eTBe nweHH­ue, MRnHcrapcKH casj eT je pHjemuo Aa AP>I<aaa HHrepaeiHmie aa OAP>KaBalbe ~HjcHe npeMa roMe 6al1,e osnalllheno Hasoauo APYWTso JJ.a, 6nno nenocpeJJ.­Ho, C5BJIO opeKO aeMJbOpaAH H'ii<HX aaApyra a HHa'fe y csaKo BpHjeMe noqes OJI. 5 jyna one roAHHe Kynyje nonyljeHe I<OJIH'JHHe nweHHI.(e no Haj­Maiboj l.IHjeHH OA 160 AHHapa Sa nllJeHH~y npocje<JHor I<SaJIBreqa yTo­aapeRo y aaron una ea o,~trosapajy­

hoM DOBefiaHOMuHjCHOMY !UIIen. nwe­HHU3 noanaror 6oJber THna no caoM noJtpajerny onafiahe ce cpaaMjepHo sume. Ose uujeue aa cae spere nwe­HHQe nocreneno he ce y TOKY roABne noaeliaTH.

Ap)l{aBa tie craanr11 HasoanoM APYlllTBY aa TO DOTpe6Ha cpel).CTBa Ha pacnono)l(elbe. Ba)I<HOCT JI.P>KBBHe HHTepBeii~Hje

3ua<Jelbe JJ.OHeceHe OAnyKe aa HH­TepBeHunjy Ha )f(HTHH.a Tp)I(HlDTHMl MO>Ke ce naj6oJbe npo~ajenHTH, KaA ce uanoMeue Aa je csjercKa qajeHa nweHHI.(e Aanac seli 90 AHHapa OJI. I<BRRTana, a Aa he OOCJIHje HOBe )l(etse CHrypHO 6HTH AaneKO HH)I(a. floclbeJJ.!bHX: AaHa nweBHI\a I<OA Hac ona ba ce HaMeljy J 62 R 185 JlHHapa aa 100 KHnorpaMa. To aHa'iH .aa je HBMeljy HaWRX B CBjeTCKIIX UHjeHa paanHKa OKO 800 AO 900 AHHapa DO TOHH. AKO ce yaMe Aa yF<ynaH HaW HSBOB )I{HTa MO)I{C ope.Ma npocje'fHOM CTalby HB DOCJbe,ltlbHX ABHjy fOAHHa 6BTH OKO 40.000 Barona, AP)I(aaa Ha HHTep8eHQHjy Tpe6a Aa yrpowH oKo 300 hiHnujyHa AHHap a.

Y l 929 rOA BBH Halll HBSOa Dllle­HH~e BBHOCHO j:! 544 000 TOHa y BpB­JeABOCTH 1.230 MBnBjyoa JJ.Hnapa, a 1930 csera 252.000 rona y BpBjeA­ROCTB 474. MHJIHjyHa AHHapa. 118808 pa)I(H je secpaBlbHBO cna6ajH, y 1929 CaMO 1.770 TOHa y SpBJeAHOCTH OKO 3 MHJIBjyHa ABHapa, a 1930 YKYDHO 563 TOHe y BpBjeJJ.HOCTB HellJTO HCDOA jel).HOr MHnHjyHa. 118808 DllleHH'lHOr 6paWHa 1929 6BO je 10.6000 TOBa y

EKOHOMCKe apunuKe. CKpaABH je leABO nsjeno MjecranQe, ann Tpro­Ba"'I<B je CKpoa opooano. HapoJJ. )I(H­sorapH OA pa6alba, BpTOSa H BHBO­rpa,~ta. HcraKHYTH je Aa CKpaJJ.BH BMa DpBOKJlaCHHX BHHa Sa Koja ce HaAa­neJ<o qyno "ReMa sooa AO CKpaAHHa".

Mjecro ce ao)l(e DOABrHyTa caMo yajeruo, a TO ua raj na'fHH, Aa ce y a.eay c.MjeCTH sojcJ<a. l.fyje ce, Aa je oomrnua y'iHHHna Mon6y na MBHR­crapcrso BojcKe H MopHaPBI..Ie, na CiH 6Ho je ,~t i!HR cnac RaA 6a ce To OJJ.0-6pHJio. CJ<paAHII cse HMa lllTo HMa je.l(aB rpaA. Hu eneKrpH'iHY pacsjery, BO,ItOBOlJ, XOTeJl, KaBaBy, DOUITy, rene­rpa!J!, Tt'ne!J!oH H CBaJ<Oj)HeBHH cao-6pahaj oapo6po,~t a H ayro6yca, re je rp]exoTa Aa je ocyijen na oponacr. 3ayaaMatbeM 6a ce snaK JJ.ao cnacBTH.

Bdi ,~taHac HdCTaje nBTalbe : Ha KOjU ltal(Uil mpeđa HOpoiJy UOMOfiU Aa ce cnace cBrypne 6ujeJJ.e, Koja je ero y I<ytiH H KOja he BjepoBaTHO HMaTH SeJJHKHX 9 TCWI<BX DOCJbell.lll(a y Hapo.n.y. To je caAa ua)Ba)I(HHje na­Tafbe H Mopano 6H 6HTH npao Ha pe Ay OA cs ax ocranBx nnraH>a. l1 He rpe6a qeKaTH cse Aorne, AOI( BJIO He Aoije apxyHua jep 6H To aa speMeHa 6uno MHOrO KOpHCHBje, nai<me H je<J>THHBje HapOAY H AP)I(3BH.

. BpBje,~tHOCTH 34,7 MHJIHjyHa, a l 930 CBera 7.500 TOHa y BpHje,~tHOCTH 22 .MBnBjyaa .aaaapa. npeMa TOMe npo­cjeqau BBBOB npeMa ,D.BjeMa OOCJbe,~t­

lbHM rOABHaMa HaBOCB OKO 40.000 saroHa.

• JO roiJuHa ocno6o&e1ba. AaHa 13

osora »lecel(a nasprnnno ce je l O fOAHHa OA J<al). ce OCJI060JJ.HCMO ryi)er japMZ. I<aKo je 12, 13 H 14 osora Mjeceqa 6o11a npocnasa ocno6 :J ~e!ba

H Wa6eHHI<y, To ce je HapoA ose ODWTBHe opRJJ.Py)I(HO cnaBJby H aajeA­Hll<tKII Manacpecrosao ocno6oljelbe B

3aro MH, y HMe napoAa, anenyjeMo ua uawe noaaaue <J>aKTope H ocrane uapoARe npHjaTeJbe, Aa yqnne I<OJIHkO Mary H na Hatjy cpeACTBa ea I<ojuaa 6H HapCA CDaCHnH OA CKOpe rJI 3AB B uesoJbe.

Ha KojH Ha'feH rpe6a 11apoAy no­MotH, rosopnheMo APYrH nyr.

fOji(O Jle)I(8HJi

TC)!{ at<

SJEĆAJTE SE "M A T IC E" PRILOZIMA

Ose roAHBe o'ieKyje ce Ao6pa mersa, DO CBBMa HBrneABMa 6oJba OA npornnoroAHWa.e. nocrojana je onac­Hocr Aa ~ujeHa oo >Kersa, Kao H 1930 HarJJO naAHe ,~taneKo acnoA CaAamlbe. MBHBCTapCTSO TprOBHHe B HH,ItyCTpBje sefi AY>I<e speMena opoy'Jasa naralbe ~aJeua B nowro je MHHHCTap rpro­snue a BHAycrpaje cacnywao no ToMe crpy'l•haKe o npercrasHaKe aaHHTe­pecosaHHx opraanaal(Bja, I<palbeBcKa BJia,~ta he DyTeM OT.Kyna SHilli<OSa oceryparn npoua8olja'iHMa sajMau,e 160 ~naapa aa nllleBBI..IY A06por KBa­nurera, <JlpanKo sarou y npHjeMHoj )l(eJbeBHH'iKOj ctaHB~H. To je Hajnama ~ajena aa snmKose Koje he snaJJ.a KynosaTH H CHrypHO je JJ.a he TBMe H

Bro j 108.

qcrana Kyn~a 6nu npHny~ean Aa nnahajy Ciap Hcry ~ajeHy. 3 a 6oJbe KBannTere .n.an afie ce H 6oJba uHjeHa. Hapo'iRTo lie ce BOABTB pa •tyua ua ouR npooaaobaqo Koj~ 6y.u.y J<acHrt je AOBOaB/IH po6y Ha DBja~y J{061iBajy aelie unjeHe. Ođpahabc cc raKo~e H namlba Ha KsanHrer. 3a aa8oa I<y­noaabe ce npsecraeao 6oJbH KBann­TBTH omenuue.

11HTepBeHI~Hja DO AOBeCeBO.M 88-Kony nosjepeHa je DpuaHneroBaHO.Il H8B08HOM APYlDTSY Koje he ce Y naj­aehoj MjepH I<OpHCTBTH ae.MJbopaJJ.­HH'IKBM aa.n.py)f{HHJl opraHH8aUB)aMa. 3a,llpy>KHH caaeaa cy aajasHnH roro­socr JJ.a caoje opraHuaaQ&je noTnyno era a e ua paen on O)f{eJbe aa aaaolje.I:Le ror aaAaTI<a. CTporo be ce so,~tHTH paqyaa Aa ce He sprne cnei<yJiaQHje OA CTpaue no)eAHHaQa B ORB I<Ojll Y'IHHe Ma KaKBe KpHBHUe y OSOM 00-

rne.n.y na mrery npoaasoljaqa OJJ.Ilax he ce H ocjerno Ka)l(lbaBaTH. 3a Ky­J<ypya KOjH DO BeJIH'JHIIB npoBaSOAlbe a aaa'Jelby aa aa8oa BMa raKolje HaBaHpeJtnor auaqaja sa oamy aeMJbY HHje OBHM S3KOHO.M OJJ.pe~eHO HBliJTa, jep HMa jorn AOCTa spe.Meaa AO H>ero­ae 6epđe, AOK )l(eraa oweas~e H APY­rex >f<BTa seh nacraje

IV Jugoslovenski kongres trezvenosti u Beogradu

U vremenu od 2 do 5 jula ove godine oddaće se IV jugoslovensk kongres trezvenostl u Beogradu, koji priređuju Jugoslovenski savez trezve­nostl i S1vez trezvene mlade!l. Na kongresu će prisustvovati Izaslanici l članovi trezvenjačkih organizacija Iz eljele zemlje.

Na dnevnom redu kongresa su referati: Dr. Andrije Stam para, prof~­sora zagr. medicln. fa~ulteta, o ulozi socijalne medicine u suzb ijanju alko­holizma; Dr. Svetislava Marodlća, ge­neralnog sekretara beogradske trgo­vačke komore, o alkoholnom pitanju sa gledišta ekonomsko-privrednog; Ede Markovića, zamjenika generalnog ravnatelja J u go slovenske banke u Za­grebu, o zadacima omladine u borbi za t rez veno st, i Dr. Ilije M J eli ća, In­spektora Ministarstva pravde, o za­konskim odrebama za suzbijanje al­holizma.

Kongresu će pretsjedatl gosp. Drago Perović, profesor l blvll rektor univerziteta u Zagrebu, potpretsjednlk Jugoslovenskog saveza trez.venostl.

Za smještaj učesnika dobijene su prostorije Studentskog doma u Beo­gradu, kao i dr. stanovi. Za tri dana boravka u Beogradu plaća se dinara sto dvadeset, povlastica u vožnji i za sve državne činovnike odobreno je otsustvo.

U programu kongresa su i skup­štine oba Saveza, kao razgledanje prijestolnice, posliJe kongresa Izlet zasebnim brodom kroz Đ ~r t1ep. Prili­kom prijave ialje se din. 50 za ovaj lzlel Ukupni troškovi izleta lU svega sto dinara.

lzdaće se spomenica kongresa u kojoj će biti, po stenografsklm bilješ­kama, svi rt feratl, predavanja, rad skupština, istorijat pokreta, ltvještaji, spisak svih nčesnika i fotografiJe grupa sa kongresa. Spomenicu, kon­&resnu značku i dr. kongresne ed1clje dobiće svako ko 1e upiše za člana kongresa sa ulogom od din. 30- i ako neće prlsustvovatl kongresu.

štampa Nove ~taparije - Šiben.lk, zastuplnk Nikola Clkato.

' '

n n

mr n•pr 0611J nyra

n a aBi!

BB !la DOBB

j ea. a Ha BOJ

6YA9 Jaay Te R Meje

X )J(I!BG1

npoy~

61f'Ce RaA a, PY'IBJJ en aa n Kw pan Cll.lia

B09H ie

DOW Ke

YnYTH np·• na

y Apyrl! KaKo j r~Aaae

CA~)J(a

c3. np B ·t~ a

~·i• ~ nocno Bapaa CJtaa~ll ll<e;'by,

DYCTa J no na RHje li

Pe !by,

~-l ~a Aal!a

P•AY l iba, AR BU~e,

Aa ~P H apo AB konu Ko np;,~ ·a na, np tp alt>'

' ( ta~o ll

~a ose Cilasaax il~qancr natu a nl kyle. n y ~HOl'Q