“razvoj preventivne strategije na lokalnom nivou” · 2016. 9. 21. · “razvoj preventivne...

�

“Razvoj preventivne strategije na lokalnom nivou”

O projektu

Tokom našeg rada sa mladima, od samog osnivanja Udruženja pa do danas, potvrdili smo u više navrata da ovoj populaciji, osim motivacije za zdrav način života koju smo im produbili i novih vještina koje su naučili, nedostaje podrška odraslih za provođenje aktivnosti kojima žele pokazati prednosti primarne prevencije ovisnosti. Kao glavne prepreke u svom angažmanu mladi vide i neinformiranost predstavnika lokalne zajednice o prevenciji ovisnosti i unapređenju zdravlja mladih u slobodnom vremenu.

Tako da smo zahvaljujući ovim saznanjima, kao i našem četverogodišnjem iskustvu u radu sa mladima na prevenciji ovisnosti, tokom 2006. godine uspješno implementirali projekat “Razvijanje strategija za prevenciju ovisnosti u 6 općina u BiH.” Time smo htjeli proširiti stručno znanje o prevenciji ovisnosti i poboljšati komunikaciju između lokalne zajednice i mladih u 6 općina u BiH: Doboj, Mostar, Sokolac, Tešanj, Zenica i Žepče.

Na osnovu istraživanja problematike i potencijala za prevenciju ovisnosti u svakoj od ovih šest lokalnih zajednica, dobili smo mišljenja i stavove odgovornih osoba za prevenciju ovisnosti i rad sa mladima. Obrađene rezultate prezentirali smo osobama uključenim u istraživanje u općini, kao i široj javnosti. Lokalni akteri iz svake općine koji su bili uključeni u projekt naveli su preporuke za razvoj strategije za prevenciju ovisnosti. No, kao glavni rezultat ovog projekta ipak ističemo Preporuke za razvoj preventivne strategije na lokalnom nivou donosene na Drugoj konferenciji o primarnoj prevenciji ovisnosti u BiH pod nazivom Razvoj preventivne strategije na lokalnom nivou, održane u Sarajevu 7.12.2006. godine. Jedna od najvećih vrijednosti ovih preporuka jeste i to što su one rezultat zajedničkog promišljanja učesnika konferencije – predstavnika svih lokalnih institucija i organizacija koji mogu i rade na prevenciji ovisnosti. Svoj doprinos razvoju boljeg društva putem ovih preporuka dali su i predstavnici svih 6 partnerskih općina ali i NVO-a, mladih, opštinskih organa, centara za socijalni rad, centara za mentalno zdravlje, škola, vjerskih institucija, MUP-a, medija, nastavnika i roditelja, te kulturnih i sportskih radnika.

Na kraju ovog projekta možemo s ponosom istaknuti i njegove druge rezultate:

- promocija praktične prevencije ovisnosti/unapređenje zdravlja u lokalnim zajednicama i široj javnosti,

- istraženi stavovi o prevenciji na lokalnom nivou,

- stvorena osnova u općinskim strukturama za razvoj strategije za prevenciju ovisnosti

- ojačana postojeća suradnja (mreža) sa vladinim i nevladinim organizacijama u lokalnim zajednicama, grupama mladih iz različitih etničkih, socijalnih, kulturnih pozadina, te mladih i odraslih odgovornih za njihov odgoj.

2

Druga konferencija o primarnoj prevenciji ovisnosti u BiH

Poseban akcent stavljamo i na edukativni karakter ovog projekta zahvaljujući kojem je 8 volontera, studenata fakulteta društvenih nauka sa sarajevskog Univerziteta dobio stručno i praktično znanje o prevenciji ovisnosti u BiH.

Zahvalnost za priliku da ostvarimo ovu ideju dugujemo

- studentima- volonterima: Editi Čolo, Edini Hendo, Merimi Jašarević, Jeleni Damjanec, Nataši Kovačević, Vanji Delić, Irini Neuman i Emini Omanović

- stručnim saradnicima – saradnicima iz partnerskih općina: Suvad Kulovac, Suad Huskić, Damir Jukić, Marinko Jovanović, Mirnes Telalović i Biljani Cvijetić

- Intercity peer projektu i Tamari Mišković,

- organizacijama Pro Mente i UG INFOHOUSE, te naravno

- donatorima SDC, IBHI i Kruh sv. Ante

UG NARKO NE

KONFERENCIJA I PREPORUKE

�


PRAKTIČNA ISKUSTVA - TEMELJ PROJEKATA

Uvodni govor prof. Dr. Ismeta Dizdarevića na Drugoj konferenciji o primarnoj prevenciji ovisnosti pod nazivom “Razvoj preventivne strategije na lokalnom nivou”

Danas ćemo razgovarati o sadržaju, metodama i ishodima našeg projekta “Razvoj strategije za primarnu prevenciju ovisnosti u šest općina u BiH”. Iz iskaza mladih volontera, realizatora projekta, upoznat ćemo uvjete u kojima su djelovali, poteškoće na koje su nailazili i rezultate koje su postigli u općinama: Doboj, Mostar, Sokolac, Tešanj, Zenica i Žepče . Osobna iskustva ekipa istraživača su za sve nas dragocjena jer ćemo iz njih sagledati ne samo šta su i kako radili, u toku ostvarivanja ovog projekta, već i kakve ishode u prevenciji ovisnosti mladih možemo očekivati. Rezultate njihovih iskustava moći ćemo unijeti u naše naredne aktivnosti usmjerene u pravcu koncipiranja, razvijanja i ostvarivanja strategije za prevenciju ovisnosti. Najvjerovatnije ćemo u naše naredne projekte unijeti, kao što smo i dosada činili, sve vrijedne spoznaje mladih ljudi o tokovima i ishodima njihovog praktičnog, psihosocijalnog i pedagoškog djelovanja.

Sudeći prema uspjesima mladih ljudi u ranijim projektima Udruženja NARKO NE, očekujemo da će i ishodi ovog projekta pokazati šta mladi mogu, šta znaju i šta hoće kada su suočeni sa potrebom otklanjanja ili umanjivanja uticaja faktora rizika koji uvjetuju pojavu ovisnosti kod mladih. U okvirima dobro koncipiranih i fleksibilno realiziranih projekata psihosocijalnog i pedagoškog djelovanja, u stvari djelovanja mladih ZA i SA mladim, tokovi i ishodi procesa umanjivanja uticaja faktora rizika ovisnosti su vrlo djelotvorni.

Mladi volonteri su spoznali da mogu svojim aktivitetom dosta doprinijeti smanjivanju broja potencijalnih ovisnika među mlađom djecom, kao i među njihovim vršnjacima. Ali su također, na neposrednim iskustvima, spoznali da su plodovi njihovog djelovanja u unapređenju odgojnih i psihosocijalnih uvjeta bili mnogo bogatiji kada su im odrasli, posebno stručnjaci i odgovorne osobe iz nadležnih državnih i (ili) općinskih organa, pružali primjerenu moralnu i finansijsku podršku i pomoć.

Analiza aktiviteta mladih ljudi od godine osnivanja nevladine organizacije NARKO NE (2002. godine) do danas, ukazuju i na potrebu racionalnijeg i koordinarnijeg djelovanja vladinih i drugih nevladinih organizacija koje su, iz profesionalnih ili amaterskih razloga, zainteresovani za identifikovanje i otklanjanje riziko faktora ovisnosti, posebno izvora sklonosti za konzumiranje droga. Verificirana praktična iskustva pokazuju da su rezultati uloženih napora i sredstava u sprečavanje i umanjivanje uticaja riziko faktora ovisnosti daleko manji od mogućih efekata. Moguće je govoriti o većem broju razloga neracionalnosti djelovanja, a među njima su i ovi: “svaštarenje”, stručna neutemeljenost projekata, povremene, površinske i prigodne a ne stalne, svakodnevne i brižljivo

�


pripremljene akcije, nikakva ili slaba educiranost odraslih, posebno roditelja, nastavnika i animatora organiziranog djelovanja mladih u slobodnom vremenu, iznalaženja “krivca” kada mladi čovjek, nakon dužeg konzumiranja droga, umre...

Mladi će danas kazati šta oni misle kojim putevima treba ići i zašto. Očekujemo od učesnika današnje konferencije da svojim ocjenama i prijedlozima pomognu mladim ljudima da u svom humanom, djelotvornom aktivitetu, ostvare još više uspjeha u prevenciji savremenog zla, u prevenciji svih vidova ovisnosti , posebno ovisnosti od droga.

Prof.dr.Ismet Dizdarević

6


SEDAM KORAKA ZA USPJEŠNU PRIMARNU PREVENCIJU OVISNOSTI

Prije pet godina je UG NARKO-NE počeo prve aktivnosti na polju primarne prevencije ovisnosti. Naučili smo puno lekcija o tome koje aktivnosti imaju pozitivan efekt i omogućavaju promjene na bolje u Bosni i Hercegovini. Želim vam predstaviti Korake za uspješnu primarnu prevenciju ovisnosti koje sam ja naučila, u nadi da će neki od njih biti podrška u Vašem radu.

1. Izgradimo zajedničku viziju i volju da krenemo u praktičnu prevenciju ovisnosti

U decembru 2001.godine grupa studenata humanističkih nauka sa bh. Univerziteta odlučila je da radi nešto protiv ovisnosti u našoj zemlji. Kao rezultat dugog procesa razmišljanja o najboljim načinima rada, razvijena je ideja telefonskog savjetovališta za mlade DROGA.TEL. No, nakon četiri godine definitivno smo shvatili da anonimna telefonska linija ne odgovara mentalitetu mladih u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući ovom iskustvu dobili smo puno novih ideja i izgradili čvrst odnos sa grupom mladih aktivista koja zajedno s nama vjeruje da se može nešto promijeniti na ovom polju.

2. Ne stavljamo naglasak na „narkomanija je bolest”– unapredimo zdrav način života i razvoj životnih vještina

Puno puta smo u našem timu razgovarali da li je NARKO-NE dobar naziv za naše djelovanje. Svaki put smo došli do zaključka da razlog za naše postojanje jest problem ovisnosti. Sa našim znakom želimo istaknuti da prevencija promovira duh optimizma i pouzdanja u život, unatoč porastu problematike ovisnosti. Iskusili smo da je prevencija ovisnosti zabavno i zanimljivo životno učenje.

3. Povezujmo mlade, nastavnike, stručnjake, općinske vlasti, roditelje

Naš prvi projekat u Vitezu imao je naziv „Vršnjačka edukacija u školama – TI SI ŽIVOT“. U toj školskoj godini 2002./2003.g. obučili smo 60 mladih iz svih sedmih razreda osnovne škole u Vitezu, koji su potom uz podršku educiranih nastavnika realizirali „Dan životnog zadovoljstva“. Pokazalo se da su vršnjaci najuspješniji „preventivci“, uz podršku općinskih vlasti, škole, roditelja, firmi i medija mogu optimalno iskoristiti svoj potencijal da pokažu drugovima kako zdrav način življenja može biti zabavan i koristan.

4. Koristimo znanja i višedecenijsko iskustvo iz primarne prevencije ovisnosti iz država zapadne Evrope

Gerald Koller, pionir primarne prevencije ovisnosti u Austriji, zajedno sa nastavnicima iz Viteza, razvio je „peergroup education“ projekt evropske mreže „Euro peer – praktična primarna prevencija ovisnosti“, koji se realizira već 10 godina u 12 europskim zemljama. Ovaj projekt nam je pokazao da ne trebamo izmišljati toplu vodu i ponavljati greške koje su drugi već davno prevladali.

7


5. Usmjeravajmo se ka ruropskim standardima i programima

Nedavno je Evropski monitoring centar za droge i ovisnosti o drogama u Lisabonu EMCCDA predstavio godišnji izvještaj o stanju problematike droge u 29 europskih zemalja. Korisno bi bilo da se razvoj strategije prevencije ovisnosti u Bosni i Hercegovini usmjerava ka istom sistemu.

6. „Tko želi sprečavati ovisnosti, najbolje je da započne od sebe“

Znamo da čovjek najefikasnije uči od uzora, od osobe koju voli i smatra uzorom. Mladi posmatraju odrasle i preuzimaju njihove stavove i način ponašanja češće kroz osjećaj nego kroz pedagoško objašnjenje. Naravno, odrasli ne trebaju biti sveznalice, nego ljudi koji su zainteresirani za razmjenu mišljenja i iskustva.

7. Mladi su subjekti prevencije ovisnosti – a ne objekti

U pet godina rada sa mladima u BiH često sam bivala iznenađena kako su oni pozitivni i duhovno zdravi. Pitajmo dakle mlade za njihovo mišljenje kako smanjiti problem droge i ovisnosti, i surađujmo s njima kao sposobnim partnerima u zalaganju za bolju budućnost naše zajednice.

s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG Narko Ne

�


PREVENCIJA OVISNOSTI NAJVAŽNIJA JE ZA MLADE

Uvodni govor Thomasa Ruegga direktora Švicarske agencije za razvoj i saradnju SDC za BiH na Drugoj konferenciji o primarnoj prevenciji ovisnosti pod nazivom


Poštovane dame i gospodo,

srdačno Vas pozdravljam u ime švicarske direkcije za razvoj i suradnju DEZA i zahvaljujem Vam što sudjelujete na konferenciji povodom ovako važne teme.

Sa našeg stajališta, značenje ove manifestacije je u sljedećem:

1) Akcenat se stavlja na prevenciju nasuprot mnogim drugim projektima i strategijama koji se prije svega bave posljedicama društvenih stanja. Ovaj aspekt je najvažniji za našu ciljnu grupu, mlade, koji su najčešće žrtve ovisnosti.

2) Ovaj projekat je izvrstan primjer za multidisciplinarni rad, koji je potreban kada želimo obuhvatiti i uticati na problem u njegovoj kompleksnosti i pod različitim aspektima. Ovisnost je problem društva, a ne nešto čime se policija sama treba baviti.

3) Značenje je i u tome da se potencijali NVO sektora prepoznaju i da stručnjake ovog sektora i njihovo znanje počnu koristiti nadležne državne institucije i ustanove, kako bi se što prije došlo do strategije za primarnu prevenciju ovisnosti koju će prepoznati i nositi svi akteri.

Na kraju je važno naglasiti, da se unatoč nedostatka okvira na državnom nivou, može jako puno uraditi na lokalnom nivou, gdje problem zapravo i leži.

Želim Vam interesantan i konstruktivan rad

Thomas Ruegg, direktor SDC

9


ZNAČAJ I MJESTO STRATEGIJE ZA PREVENCIJU OVISNOSTI U OKVIRU RAZVOJA OPĆINE I INSTITUCIONALNOG OMLADINSKOG RADA

Strategija i pretpostavke za njenu izradu

Svaka strategija, pa tako i strategija za prevenciju ovisnosti, predstavlja dugoročni plan djelovanja u cilju rješavanja prisutnog problema, te metode stalnog praćenja težnji navedenih u njoj. Njezini sastavni dijelovi jesu uvod (namjera strategije, analiza stanja, pristup rješavanju problema, opći opis trenutnog položaja), plan djelovanja (analiza stanja iz svake oblasti, problemi iz oblasti, podjela problema po važnosti njihova rješavanja), te sažetak (zbir finansija, način provođenja, evaluacija i praćenje). Sam plan djelovanja treba pregledno odgovoriti na pitanja: koji problem/potrebu imamo, šta želimo postići (rješenje, cilj), koje su nam aktivnosti neophodne za to, u kojem periodu to možemo provesti, ko su odgovorne osobe i koja sredstva su nam potrebna?

Da bismo mogli pristupiti izradi strategije, trebamo ispuniti određene uvjete: prikupiti potrebne podatke o stanju u općini i načiniti analizu potreba, pridobiti saglasnost i podršku općinskog vijeća/skupštine opštine, uključiti aktivne i organizirane osobe, angažirati motiviranog službenika sa znanjem o problemu, uspostaviti odgovorne osobe/radnu grupu, u cjelosti se upoznati s problematikom (uspješni modeli i projekti u drugim zemljama), osigurati budžet za izradu strategije i uspostaviti mehanizme za njezino provođenje.

Dilema: Prevencija ovisnosti kao dio strategije za mlade na općinskoj razini

Naše općine nalaze se u teškim finansijskim i personalnim problemima. Na žalost, nije svaka od njih u mogućnosti priuštiti sebi strategiju koja će se baviti isključivo prevencijom ovisnosti, kako u vezi s njenom izradom, tako i samim kasnijim provođenjem. Mnoge od njih trenutno rade istraživanja o stanju i potrebama mladih, što je pretpostavka za pisanje strategije za mlade (tzv. omladinske politike). Omladinska politika je strategija koju društvena zajednica preduzima u cilju poboljšanja položaja mladih, kao i rješavanja njihovih problema. Većina općina u BiH započela je taj proces jer je ova strategija dijelom zakonska obaveza, ali i preporuka i obaveza mnogih međunarodnih dokumenata. Iz ovog razloga bi općine koje sebi ne mogu priuštiti zasebnu strategiju o prevenciji ovisnosti trebale razmotriti mogućnost o uključivanju prevencije ovisnosti u strategiju za mlade.

U njezinu izradu uključeni su subjekti iz različitih sektora: općinski organi (službenik/ca za mlade, drugi/e službenici/e, vijećnici/odbornici), javne ustanove (dom zdravlja, policija, centar za socijalni rad i sl.), udruženja (za mlade, prevenciju ovisnosti, okoliš i sl.), stručnjaci, zainteresirani pojedinci (mladi, roditelji i dr.). Od velikog je značaja

10


da svi navedeni subjekti budu uključeni (pogotovu politički) kako bi postojala podrška cjelokupne zajednice. U radnu grupu i radna tijela potrebno je uvrstiti i osobe koje se bave prevencijom ovisnosti, i to ne samo u radno tijelo za zdravstvo i socijalna pitanja. Značajna tijela su i kultura, sport i slobodno vrijeme, te aktivno sudjelovanje mladih u društvu.

Istraživanje o potrebama i problemima mladih, pa i strategija obrađuju tematiku prevencije ovisnosti jer se ona tiče uglavnom mladih. Uvrštavanjem prevencije ovisnosti u strategiju za mlade izbjegava se ponavljanje istih aktivnosti koje bi se našle i u strategiji za prevenciju ovisnosti. Isključiti prevenciju ovisnosti iz strategije za mlade značilo bi da se ona ne tiče mladih, što ni u kojem slučaju nije tačno.

Strategija za prevenciju ovisnosti neophodna je kako bi se sustavno i planski pristupilo sprječavanju kasnijih negativih posljedica u društvu. Na žalost, takvu strategiju sebi mogu priuštiti samo velike i bogate općine. Kako prevencija ovisnosti ne bi bila u potpunosti zanemarena u takvim zajednicama, dobro rješenje je uključiti osobe koje se bave ovom tematikom u izradi strategije za mlade. Na taj način će biti osigurani mehanizmi (prije svega sredstva) za provođenje aktivnosti iz ove oblasti.

Jasmin Bešić, koordinator Programa za mlade

Njemačkog društva za tehničku saradnju (GTZ)

��


PREPORUKE SA KONFERENCIJE “RAZVOJ PREVENTIVNE STRATEGIJE NA LOKALNOM NIVOU”

TRI ELEMENTA KOJU TREBA SADRŽAVATI SVAKA BUDUĆA PREVENTIVNA STRATEGIJA NA LOKALNOM NIVOU

1. Uloga i odgovornosti ključnih aktera primarne prevencije ovisnosti2. Metode primarne prevencije ovisnosti na lokalnom nivou3. Neophodni okvirni uvjeti za institucionalni pristup primarnoj prevenciji ovisnosti

na općinskoj razini

1. Uloga i odgovornosti ključnih aktera primarne prevencije ovisnosti

1.1. Definisati i uključiti u rad sljedeće aktere u svakoj lokalnoj zajednici kao relevantne za razvoj strategije prevencije ovisnosti:

• Općine• NVO sektor• Obrazovni sistem (škole, ostale obrazovne institucije)• Mediji• Ministarstva (zdravlje, obrazovanje, socijalna politika i izbjeglice, privreda,

unutrašnji poslovi –sudstvo i tužilaštvo,)• Udruženja roditelja• Vjerske zajednice• Udruženja (sportska, kulturna, umjetnička, stručna...)• Omladinske organizacije• Zavodi za zapošljavanje• Centri za mentalno zdravlje

1.2. Definisati odgovornosti ključnih aktera:

Uključiti u preventivnu strategiju vlasti, zdravstvene institucije (pogotovo Općine koje trebaju biti nosioci formiranja tima za razvoj lokane preventivne strategije) i MUP

Uključiti u preventivnu strategiju i obrazovni sistem- edukacija o primarnoj prevenciji ovisnosti (učenici, roditelji, nastavnici)- promocija zdravog načina života

Uključiti u preventivnu strategiju i NVO sektor- umrežavanje organizacija koje participiraju u prevenciji ovisnosti

Uključiti u preventivnu strategiju i vjerske institucije i medije- uvezivanje sa ostalim akterima i doedukacija; kontinuiran rad

12


2. Metode primarne prevencije ovisnosti na lokalnom nivou

2.1. Metode koje se odnose na prenošenje znanja • edukacija mladih, porodice, nastavnika (interaktivno, okrugli stolovi i sl.)• promocija, medijske kampanje • literatura

2.2. Metode za rad sa pubertetsko adolescentskom populacijom• metoda saradnje i razmjena iskustva (organizacija i NVO)• metode istraživanja i procjene potreba • organizovanje slobodnog vremena• odgojno obrazovanje mladih• programi vršnjačke edukacije • promocija volonterizma• individualni rad u kriznim grupama • debata i natjecanja

2.3. Kontinuirane ciljane metode • izgradnja stabilnih mreža ( zakonska regulativa, suradnja sa lokalnom

zajednicom, obuka profesionalaca) • promocija zdravlja • socijalne vještine mladih • prevencija u vrtiću• obuka ciljnih grupa • edukacija edukatora• sistemsko uređenje prevencije u školama kroz nastavne planove

3. Neophodni okvirni uvjeti za institucionalni pristup primarnoj prevenciji ovisnosti na općinskoj razini

Neophodni okvirni uvjeti za institucionalni pristup primarnoj prevenciji ovisnosti • motivacija ljudi koji preuzimaju inicijativu• ponuditi stručnom timu realne,ali ne ni premale ni prevelike sume novca• napraviti javnu prezentaciju o problematici prevencije, dati priliku ljudima

koji stručno nisu vezani na prevenciju ovisnosti da se priključe realizaciji strategije

Istraživanja o stanju u općini i analiza potreba:• osnova za stvaranje dobre strategije su detaljna istraživanja i da se prema

monitoringu i evaluaciji rade prepravke i potrebne promjene strategije

Usvajanje izvještaja na općinskom vijeću:• ponuditi općinskim vlastima konkretan program koji bi mogli razmatrati i za koji

bi mogli obezbijediti sredstva

13


• razvijanje strategije i na državnom nivou i lokalnom nivou; razviti prvo strategiju na lokalnom – gdje bi svaka općina radila na lokalnom nivou, a poticati razvijanje strategije na državnom nivou.

• razmjenjivati iskustva i lokalne zajednice da daju podršku jedni drugima• zaključke sa konferencije iskoristiti za stvaranje strategije

Spremnost općinskih vlasti da institucionaliziraju primarnu prevenciju ovisnosti - službenik, komisija, budžeta:

• da prijedlozi i službenici koji se bave formiranjem strategije, ne bi trebali biti politički usmjereni

• program bi trebao implementirati multidisciplinarni tim• tačka o prevenciji ovisnosti da se uputi predsjednicima općinskim vijećima i

komisijama

Objediniti zajedničku volju da se krene u prevenciju ovisnosti, ne samo borbu protiv narkomanije nego za unapređenje zdravlja!

��


PORUKE MLADIH

Intercity peer projekat čini 20 srednjoškolaca iz Doboja, Mostara, Sarajeva, Sokoca i Zenice, koji su osmislili i organizirali zanimljiv i zabavan scenski prikaz, kao i izložbu radova pod nazivom “Od tame droge do zore ljubavi” koja se izvodi u njihovim gradovima. Cilj prikaza jeste da se mladima, roditeljima, nastavnicima i lokalnim akterima na zanimljiv način prikažu situacije iz svakodnevnog života koje bi mogle dovesti do ovisnosti, potrebe mladih za prevenciju ovisnosti kao i načini za unapređenje zdravlja u lokalnim zajednicama. Tim povodom mladi su osmislili poruke koje na najbolji način oslikavaju njihove potrebe i želje za zdraviju budućnost.

Poruke mladih darovane učesnicima konferencije:

1. Mi imamo ideje, kreativni smo i inovativni, podržite nas da to i pokažemo.

2. Pomozite da bude pružena šansa mladima da pokažu svoje talente i ono šta znaju!

3. Dopustite da Vas mi mladi nešto naučimo.

4. Cijenite naš trud i naša zalaganja.

5. Educirajte sami sebe na temu prevencije ovisnosti.

6. Edukacija o vrijednostima prirode i zdravom načinu života.

7. Treba nam čista okolina (parkovi, zelene površine).

8. Omogućite nam obrazovanje za bolji i zdraviji život jer mi to zaslužujemo.

9. Pružite nam mogućnost da se više bavimo sportom.

10. Zasadimo nova stabla, brinimo se svi zajedno o svojoj okolini.

11. Osnujmo klubove za kvalitetno i pozitivno provođenje slobodnog vremena.

12. Spriječite odlazak mladih iz zemlje tako što ćete im pružiti priliku da se svojim radom iskažu i osjete društveno korisnim.

13. Podržite nas da pokrenemo preventivne časopise u čijoj realizaciji ćemo sami učestvovati.

14. Učestvujmo u zajedničkim radnim akcijama.

15. Pomozite da se komunikacija između nastavnika i učenika poboljša.

16. Tko želi sprečavati ovisnost najbolje da započne od sebe!

17. Zašto niste Vi postali ovisnik?

18. Jeste li Vi putokaz u zdravije društvo?

19. Oslobodimo nasu sredinu od poroka.

20. Rješavajmo probleme zajedno.

21. Jeste li Vi dobar uzor?

22. Vjera ne dozvoljava poroke, vjerujmo.

23. Upoznajte sebe! Lijek za sve je u Vama!

��


24. Upoznajte nas kako bi nas razumjeli.

25. Bolje spriječiti nego liječiti.

26. Život je jedan, živimo ga zdravo.

27. Otklonimo uzroke da ne bi bilo posljedica.

28. Ako ima volje, ima i načina.

29. Ne dozvolite da tražimo ljubav na pogrešnim mjestima.

30. Ne dozvolite da lutamo vrtovima ovisnosti.

31. Pustite nas da neke odluke samostalno donosimo.

32. Dopustite da imamo osobni život.

33. Ne ograničavajte naše osobnosti.

34. Učeći nas, učite i sebe.

35. Misliti se može i bez novca.

36. Cijenimo one koji žive da uče od nas.

37. Ne pravite od nas ono što nismo.

38. Prepuštene same sebi, stvari se uvijek pogoršaju.

39. Najveći porok je površnost.

40. Ako neću ja sebi - tko će mi, i ako sam ja sam - šta sam i ako ne sada, a kada?

41. Niko nije tako gluh kao onaj koji neće da čuje.

42. Djetinjstvo je roditelj čovjekove ličnosti.

43. Mladi nalaze sve u svemu, a ljudi ništa u svačemu.

44. Ništa ne radeći, ljudi se uče da rade zlo.

45. Rad nas oslobađa od tri velika zla: dosade, poroka i oskudice .

46. Pružite nam mogućnost da se osjećamo korisnim.

47. Radimo zajedno za bolje sutra.

48. Pokažite nam put prema svjetlijoj budućnosti.

49. Borimo se da svaki dan bude bolji od prethodnog.

50. Ne činite nam teškim ono što je lako.

51. Zajedno smo jači u borbi protiv ovisnosti.

52. Imajte povjerenja u nas, možda se isplati.

53. Pokažite nam da Vam vrijedimo.

IZVJEŠTAJI

��


KOMPARACIJA I PRESJEK REALIZACIJE PROJEKTA U OPĆINAMA

Od samog početka implementacije projekta “Razvijanje strategije za prevenciju ovisnosti u šest općina u BiH” općine su pokazale izuzetnu motivaciju za učešće u realizaciji predviđenih aktivnosti. Predstavnici općina su pozivali i okupljali aktere koji se bave pitanjem mladih, zdravlja, te problema ovisnosti na lokalnom nivou; aktivno učestvovali na fokus grupnim istraživanjima, te se istaknuli kreativnošću i doprinosom u razvijanju preporuka za preventivnu strategiju na lokalnom nivou tokom Druge konferencije za primarnu prevenciju ovisnosti u BiH, održane 7.12.2006.

Analizirajući paralelni rad projekta u svih 6 općina, mogu se istaknuti i analizirati slijedeće karakteristike koje su rezultat realizacije projekta u ovim općinama:

a.) Usvajanje terminologije

Rezultati istraživanja su pokazali da se često od strane profesionalaca i u vladinim i u nevladinim institucijama koriste neadekvatni stručni termini vezani za ovisnost i prevenciju ovisnosti.

Prevencija ovisnosti kao teorijski utemeljena djelatnost definiše svoj pojmovno kategorijalni aparat, odnosno terminologiju, koja se koristi među profesionalcima koji se bave ovim problemom. Doprinos ovog projekta je prije svega promocija i usvajanje jedinstvenog sistema termina od strane profesionalaca u 6 općina. Napredak u radu profesionalaca u polju usvajanja terminologije se evidentno razlikovao na kraju projekta u odnosu na njegov početak.

b.) Umrežavanje i suradnja

Jedna od hipoteza istraživanja je bila da ne postoji dovoljna suradnja između relevantnih aktera na području općine koji se bave prevencijom ovisnosti. Rezultati istraživanja su i potvrdili ovu hipotezu. Međutim, potrebno je naglasiti i doprinos Projekta u ovom smjeru, gdje se situacija na terenu promijenila samim učešćem relevantnih aktera u fokus grupnom istraživanju i javnom prezentiranju. Potrebno je naglasiti činjenicu da se u nekim općinama dešavala i konkretna razmjena informacija i kontakt podataka koji će rezultirati suradnjom u zajedničkim aktivnostima.

Projekt je ukazao i samim nosiocima prevencije ovisnosti na stručne kapacitete i resurse koji se mogu koristiti u preventivnim aktivnostima.

c.) Razmjena informacija i ideja

Razmjena informacija i ideja je još jedan doprinos Projekta u polju prevencije ovisnosti za članove svake od općina učesnica. Objedinjavanjem podataka o aktivnostima u

19


prevenciji ovisnosti na lokalnom nivou, učinjene su dostupnim brojne informacije koje su često nedostajale profesionalcima. Ove informacije često nisu bile dovoljno promovisane i plasirane u javnosti. Njihovim objedinjavanjem i analiziranjem se došlo do niza novih ideja i prijedloga te stvorila osnova za dalji kreativni razvoj ideja o unapređenju zdravlja na lokalnom nivou.

d.) Planiranje i kontinuitet

Prevencija ovisnosti predstavlja stalnu i planski osmišljenu akciju društva na sprječavanju nastanka ovisnosti i promocije zdravlja kod svake individue. Pod ovim motom su se dešavale sve aktivnosti Projekta što je u većini slučajeva potaklo učesnike da prevenciju ovisnosti posmatraju kao strateški planirano djelovanje. Na kraju projekta su u svim općinama pojmovi: istraživanje, planiranje, akcija i evaluacija naglašavani kao kontinuirani ciklus prevencije ovisnosti.

e.) Entuzijazam

Od samog početka implementacije projekta u općinama bio je prisutan veliki entuzijazam i elan u radu, što dokazuje da prevencija ovisnosti može biti zanimljiv posao. Aktivnosti prevencije ovisnosti često se tretiraju kao human i volonterski posao što rezultira kreativnim i inovativnim akcijama. Projekt svojom dinamikom i koncepcijom podržavao je i osnaživao profesionalce u svakoj općini da istraju u svojim nastojanjima da izgrade prevenciju ovisnosti kao pozitivnu društvenu akciju.

f.) Profesionalna nadogradnja volontera

Nosioci projektnih aktivnosti su bili studenti, stručni volonteri, koji će svojim budućim profesionalnim angažmanom doprinijeti znanstvenom razvoju prevencije ovisnosti u BiH. Projekt je za sve studente predstavljao instituciju u kojoj su nadogradili potrebne profesionalne vještine, koje studentima obično nedostaju tokom redovnog studija. Svaka općina, i svaki učesnik projekta je na svoj način doprinjeo profesionalnoj nadogradnji studenata, i dao pečat na njihov iskustveni rad na terenu.

Tarik Smailbegović,dipl.scr, projekt koordinator

20


Razvoj strategija prevencije ovisnosti u 6 opština u BiH

IZVJEŠTAJ ZA OPŠTINU DOBOJ

1. Trenutno stanje u bolasti prevencije ovisnosti na području općine Doboj

1.1. Tko djeluje na području prevencije ovisnosti

Na aktivnostima prevencije ovisnosti u Doboju najaktivnije su nevladina udruženja, policija kao i sama općina Doboj. Centar za socijalni rad se ne bavi direktno prevencijom ovisnosti nego više indirektno kroz zaštitu socijalno ugrožene populacije.

Neke od osoba koje rade na prevenciji su prošle kroz dodatne edukacije. To su (prema izjavama u upitnicima):

• DRUG ABUSE trening• Okrugli stolovi• Seminar o oblicima ovisnosti i njihovoj prevenciji• Stručni seminari i kursevi• Treninge koje podržava savez izviđača RS• Treninzi o prevenciji ovisnosti, upotrebi i prepoznavanju osoba pod uticajem

opojnih sredstava

Što se tiče trenutnog nivoa suradnje između institucija, ona postoji, ali prema mišljenju učesnika fokus grupa ta suradnja nije na optimalnom nivou. Prvo, sami građani se surađuju dovoljno sa institucijama, a drugo ne postoji optimalna saradnja između nevladinih i vladinih institucija. Postoji mogućnost da nevladine organizacije dobiju sredstva od opštine, ali je prema mišljenju jedne od učesnica procedura dosta složena i duga.

Prema mišljenju učesnika, Doboj raspolaže ljudskim resursima za organizovanje strategije prevencije ovisnosti, ali je veći problem nedostatak materijalnih resursa – novca, prostora i drugog.

21


1.2. Aktivnosti, njihovi ciljevi i zadaci

Prema rezultatima upitnika glavni cilj je unapređenje stila života bez sredstava ovisnosti koji se uglavnom ostvaruje kroz zadatke informisanja, podizanja svijesti o problemu i bitnosti suočavanja sa istim te edukacije. Ostali ciljevi i zadaci koje su ispitanici prijavili su dati u tabeli ispod.

Od aktivnosti se najčešće provode edukacije, poboljšanje suradnje učenika i profesora, profesionalaca i građana te aktivnosti na demokratizaciji društva i zaštiti ljudskih prava.

Prema izjavama učesnika fokus grupa može se zaključiti da je upravo organizacija predavanja za učenike osnovnih i srednjih škola i najvidljivija aktivnost u zajednici. Predavanja su organizovana kako od strane stručnjaka zaposlenih u školama, tako i od strane policije. Jedna od učesnica je navela kako su u općini provođeni projekti prevencije ovisnosti koje je organizovalo par nevladinih organizacija.

Kao bitan segment prevencije ovisnosti u Doboju su aktivnosti koje provodi Centar javne bezbjednosti Doboj sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. Kao rezultat ove suradnje formirano je tijelo za prevenciju narkomanije i bolesti zavisnosti u koje su uključeni predstavnici policije, dva zdravstvena radnika i 7 predstavnika škola. Ovaj odbor kao svoje aktivnosti ima dogovore sa školama oko fonda časova koji se izdvajaju za prevenciju, odnosno edukaciju, posebno viših razreda osnovne i srednje škole. Druga bitna aktivnost je zbližavanje mlađe školske populacije sa policajcima u cilju stvaranja percepcije policajca kao pomagača, a ne kao nekoga tko kažnjava

Također, kao aktivnosti koje utiču na življenje bez sredstava ovisnosti učesnici fokus grupa su naveli sportska udruženja koja okupljaju mlade, kao i druge organizacije, npr. Savez izviđača koji sa svojim članovima provodi edukacije usmjerene na prevenciju ovisnosti.

Osim ovih aktivnosti, koje su više usmjerene na osnaživanje osoba tu su i aktivnosti usmjerene na sprečavanje vršenja krivičnih djela i prekršaja, a koje su uglavnom u domenu policije, te rad sa maloljetnicima koji su u sukobu sa zakonom.

Ipak se čini se da planiranje i provođenje aktivnosti u velikom broju slučajeva nije bazirano na sistematskoj procjeni potreba ciljnih populacija. Jedina institucija koja je prijavila aktivnosti vezane za procjene potreba je Općina Doboj i Forum syd. Rezultati procjena potreba nisu objavljeni nego se od njih može doći u samoj instituciji koja je provodila ispitivanje ili kod institucije kojima oni odgovaraju.

22


Frekvencija

Glavni ciljevi aktivnosti

Unapređenje stila života bez upotrebe sredstava ovisnosti ��

Sprečavanje ili odugovlačenje početka konzumiranja sredstava ovisnosti 3

Unapređenje ranog prestajanja upotrebe riskantnih oblika konzumiranja �

Zadaci aktivnosti

Pružanje informacija i znanja o drogama, ovisnostima i prevenciji ovisnosti 12

Potaknuti ciljnu grupu na korišćenje alternativnih mogućnosti za provođenje slobodnog vremena

�

Pokrenuti svijest građana o ugroženosti od problema, te animirati ih za promjene 6

Upoznati ljude sa savjetodavnim i informativnim resursima koje nude institucije/organizacije

6

Podsticanje komunikacije i svjesno bavljenje temama droge, ovisnost i prevencije ovisnosti kod što većeg broja osoba ciljne grupe

�

Izgraditi samostalnost, samopotvrđivanje i samopouzdanje kod ciljne populacije �

Povećati sposobnost rješavanja konflikata i čvrstinu kod ciljne grupe �

Postići identifikaciju građana sa ciljevima prevencije ovisnosti 3

Povećati socijalnu i komunikativnu sposobnost ciljne grupe 3

Uticati na ponašanje pri konzumiranju kod neposredne ciljne grupe 2

stvoriti uzore za osobe ciljne grupe 2

Povećati stepen tolerancije na frustracije kod ciljne grupe 2

Sredstva koja se tretiraju

Duhan ��

Alkohol ��

Lijekovi 2

Ilegalne droge 9

Kockanje �

Ostalo �

Tabela 1: Ciljevi, zadaci i sredstva ovisnosti

23


1.3. Sredstva koja se najčešće tretiraju i ciljne grupe

Sredstva ovisnosti koja se najčešće tretiraju su duhan, alkohol i ilegalne droge, dok su u mnogo manjoj mjeri zastupljeni lijekovi i kockanje dok su ciljne grupe najčešće učenici završnih razreda osnovne škole i učenici srednjih škola (vidi tabelu 1).

1.4. Prednosti i nedostaci trenutnih aktivnosti

Učesnici ispitivanja su istakli da je samo postojanje edukacija, sportskih klubova i drugih udruženja za djecu velika prednost. Također, policijska aktivnost utiče na smanjenje broja krivičnih djela.

Samim tim što se edukuju u početku svog života, to je sasvim uredu, to je veoma dobro za njih da znaju o čemu se radi, dobro je da ih ima ko edukovati, ne samo roditelji, znači i neko drugi.

Učesnica u fokus grupi

Međutim, ističu da su to uglavnom projekti kratkog vijeka trajanja kojima nedostaje kontinuiteta. Jedna od učesnica je istakla da te edukacije ponekada više liče na zadovoljenje forme. Sa djecom se malo priča o njihovom životu i ne pomaže im se dovoljno da izgrade kapacitete koji bi im omogućili da se odupru ovisničkim ponašanjima.

Jedan od potencijalnih problema edukacija koje vode nedovoljno obučeni ljudi je i izazivanje suprotnog efekta, odnosno umjesto da se kod mladih razvije svijest o štetnost sredstava ovisnosti može se desiti da oni postanu više radoznali i spremniji na eksperimentisanje.

Čini se da je jedan od problema u organizovanju edukacija i obezbjeđivanje prostora. Nevladine organizacije često nisu u prilici da plate zakup sala, a procedure za dobivanje besplatnog prostora su dosta duge.

Kao nedostatak se navodi i nedostatak prisutnosti ove teme u medijima, a vrlo jasno se ističe i neadekvatno provođenje zakona o zabrani prodaje sredstava ovisnosti maloljetnicima.

Jedan od nedostataka trenutnih mogućnosti za prevenciju je i plaćanje pojedinih aktivnosti koje bi djecu usmjerila ka zdravom stilu života. Npr. članstvo u sportskim klubovima se plaća, a veliki broj roditelja to ne može da priušti svom djetetu. S druge strane, registracija ovakvih udruženja zahtijeva velika materijalna izdvajanja i to je jedan od razloga zašto se ne osniva veći broj udruženja koja bi svojim djelovanjem omogućila da mladi na koristan i zdrav način provode svoje slobodno vrijeme.

2. Preporuke za razvoj buduće strategije prevencije ovisnosti

Buduća strategija prevencije bi trebala da bude usmjerena prema:

Ciljnim populacijama koje nisu razvile ovisnička ponašanja – podizanje svijesti o štetnosti ovisnosti i znanja i vještina za donošenje odluka usmjerenim na razvoj zdrave ličnosti i pozitivnih životnih stilova

24


Populacijama koja imaju ovisnička ponašanja – sprečavanje, liječenje i edukacija o štetnosti ovisnosti

Djelovanju same zajednice i vladinih institucija – dosljedno provođenje zakona, posebno o zabrani prodaje sredstava ovisnosti maloljetnicima

Kako bi strategija bila uspješna sve institucije i organizacije koje se bave ovim pitanjem moraju biti čvrsto uvezane. Prema mišljenju učenika, to bi podrazumijevalo formiranje Komisije za prevenciju ovisnosti na nivou opštine u koju bi bili uključeni svi zainteresirani. Zadatak Komisije bi bio da izradi strateški plan prevencije ovisnosti; da je upoznata sa svim projektima koji se provode na nivou opštine iz ovog područja, da koordinira rad svih subjekata, da ocjenjuje uspješnost pojedinih aktivnosti i daje preporuke za njihovo modificiranje radi poboljšanja kvaliteta rada.

Kako bi Komisija bila opstojiva neophodno je da se prije svega lokalna uprava, na čelu sa načelnikom opštine, čvrsto opredijeli za njeno djelovanje i da je podržava kako materijalno (izdvajanjem sredstava iz opštinskog budžeta) tako i na druge načine. Dakle za uspješnu strategiju prevencije ovisnosti mora postojati visoka motivacija i posvećenost svih uključenih, a naročito vlade, kao i materijalna sredstva.

Glavni nosioci aktivnosti bi trebali da budu Sektor za društvene djelatnosti opštine, škole, medicinske ustanove i nevladine organizacije koje okupljaju zainteresirane za ovu problematiku.

Glavne aktivnosti

Za ciljne populacije koje nisu razvile ovisnička ponašanja

1) Edukacije za djecu a) Kontinuirane edukacije, dizajnirane i provođene od strane stručnjaka. b) Usmjerene ne samo na podučavanje o štetnosti sredstava ovisnosti, nego na

usvajanje znanja i vještina bitnih za donošenje pravilnih odluka, te jačanje samopouzdanja i prosocijalnog ponašanja.

2) Edukacija roditeljaa) Kontinuirane edukacije, dizajnirane i provođene od strane stručnjakab) Usmjerene na pomoć roditeljima u pravilnom odgoju djece u različitim

razvojnim fazama, te u suočavanju sa problemima na koje nailaze u odnosu sa svojom djecom

3) Edukacija čitave zajednice o ozbiljnosti problema i razvijanje svijesti da svatko svojim ponašanjem može doprinijeti poboljšanju stanja u gradu

a) Naglašavanje da svatko može doprinijeti poboljšanju kvaliteta života, počevši od komšija do vlasnika ugostiteljskih objekata

4) Oglašavanje – reklamne kampanje usmjerene na razvoj prosocijalnih ponašanja i sprečavanje ovisnosti

25


5) Organizovanje sadržaja u gradu koji bi pomogli mladim ljudima da korisno ispunjavaju svoje slobodno vrijeme

Za populacije koje su razvile ovisnička ponašanja

1) Edukacija kako bi se motivirali na prestajanje uzimanja sredstava ovisnosti 2) Stvaranje bolje mreže referalnih tačaka za liječenje ovisnika

Djelovanje zajednice

1) Izrada strateškog plana za prevenciju ovisnosti i određivanje dovoljne količine materijalnih sredstava za provođenje aktivnosti definisanih strategijom

2) Zapošljavanje ne samo pedagoga nego i socijalnog radnika i psihologa u školama koji bi kao multidisciplinarni tim djelovali na razvoju zdravih ličnosti

3) Smanjivanje izdataka za osnivanje klubova i društava koja aktivno doprinose prevenciji antisocijalnih ponašanja, kao što su sportska udruženja, udruženja mladih i slično

4) Skraćivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata 5) Dosljedno provođenje zakona i kažnjavanje a) Dosljedna zabrana prodavanja sredstava ovisnosti maloljetnicima

Praćenje i evaluacija

I naravno, planiranje i provođenje aktivnosti treba obavezno da bude praćeno i procjenjivano kako bi se prilagodile svojoj svrsi i bile značajno efikasne. To podrazumijeva da se već od samog početka planiraju indikatori praćenja i evaluacije koji će moći ukazati na poboljšanje stanja zahvaljujući preventivnim aktivnostima.

3. Prilog

Institucije čiji su predstavnici učestvovali u ispitivanju:

Centar za razvoj edukaciju i poslovanje, Centar za socijalni rad Doboj, Ekonomska trgovinska škola, Forum syd, Mediji, MUP CSJ Doboj, NVO Merhamet, Odred izviđača “Javor”, Općina Doboj - Odsjek za društvene djelatnosti, OSCE, Savjet roditelja “Saobraćjana škola” Doboj, Savjet učenika Saobraćajno elektrotehnička škola iUpravno ugostiteljska škola.

26


Razvoj strategija prevencije ovisnosti u 6 općina u BiH

IZVJEŠTAJ ZA OPĆINU MOSTAR

1. Trenutno stanje prevencije ovisnosti u općini Mostar

1.1 Tko djeluje na području prevencije ovisnosti

Na aktivnostima prevencije bolesti ovisnosti općine Mostar angažiran je veliki broj institucija i organizacija, a to su prije svega osnovne i srednje škole, Centar za socijalni rad, mediji, zatim Udruga roditelja, Dom zdravlja i MUP.

Grafik 1 Grafik 2


• Seminar o oblicima ovisnosti i njihovoj prevenciji• Stručni seminari i kursevi• Seminare koje je organiziralo udruženje Barko NE• Seminare u inostranstvu

Učesnici fokus grupa smatraju da jedan osnovni nivo suradnje među institucijama postoji, ali da to nije dovoljno. Naime, evidentno je da suradnja postoji ali nije na zadovoljavajućem nivou. Izgleda kao da svaka institucija radi sama za sebe. I s obzirom na opću situaciju u općini Mostar, suradnja bi trebala biti na mnogo većem nivou (pogledati grafik 2).


Prema rezultatima upitnika glavni cilj aktivnosti je unapređenje stila života bez sredstava ovisnosti koje ima za cilj prije svega pružanje informacija i znanja o drogama,

27


ovisnostima i prevenciji, zatim poticanje ciljne populacije na korištenje alternativnih mogućnosti za provođenje slobodnog vremena, te pokretanje svijesti građana i poticanje istih na promjenu. Ostali ciljevi i zadaci aktivnosti dati su u tabeli ispod.

U osnovnim školama je predviđeno planom i programom da se na časovima odjeljenske zajednice obrada teme toksikomanije, narkomanije i prevencije. To se svede na 5-6 časova godišnje. Škole samoinicijativno pokreću različite projekte koji svi za cilj imaju edukaciju i animaciju djece u borbi protiv bolesti ovisnosti. Jedan od projekata bio je „Knjigom protiv zla“ gdje su učenici osmih razreda pola godine istraživali što je to zlo, uzimajući u obzir i narkomaniju i alkohol i kocku, na koje se načine sve to može spriječiti. Učenici su sami tražili informacije, sami istraživali. Nakon toga je bila prezentacija u školi.

Drugi projekt je bio projekt pod nazivom „Protiv“ koji je provedena u suradnji sa ogrankom komune u suradnji sa MBCom u Mostaru.

Treći projekt je “Drogi reci NE”. Tu su bili uključeni učenici od petog do osmog razreda. To su bile Art kreativne radionice, gdje su učenici na temu narkomanije droge i alkohola, pravili određene kreacije. Nakon toga bila je prodajna izložba radova na tu temu. Taj novac je dat vijeću učenika, gdje se od tog novca ponovo kupuje određeni materijal za narednu godinu.

Ipak se čini se da planiranje i provođenje aktivnosti u velikom broju slučajeva nije bazirano na sistematskoj procjeni potreba ciljnih populacija. Od svih institucija koje se bave prevencijom ovisnosti samo je mali broj njih prijavio aktivnosti vezane za procjene potreba. To su: osnovne i srednje škole na području općine Mostar i Centar za socijalni rad. Rezultati procjena potreba nisu objavljeni nego se od njih može doći u samoj instituciji koja je provodila ispitivanje.


Sredstva ovisnosti koja se najčešće tretiraju programima prevencije su alkohol, duhan i ilegalne droge, dok su u mnogo manjoj mjeri zastupljeni lijekovi i kockanje. Ciljne grupe najčešće su učenici završnih razreda osnovne škole (sedmih i osmih) i učenici srednjih škola. Ali ukazala se potreba da se ciljna grupa proširi i na djecu uzrasta petih i šestih razreda osnovnih škola, možda čak i od prvih razreda.

28


Frekvencija


Unapređenje stila života bez upotrebe sredstava ovisnosti ��

Sprječavanje ili odugovlačenju početka konzumiranja sredstava ovisnosti 6


Zadaci aktivnosti


Potaknuti ciljnu grupu na korištenje alternativnih mogućnosti za provođenje slobodnog vremena

��

Pokrenuti svijest građana o ugroženosti od problema, te animirati ih za promjene ��

Upoznati ljude sa savjetodavnim i informativnim resursima koje nude institucije/organizacije �


2

Izgraditi samostalnost, samopotvrđivanje i samopouzdanje kod ciljne populacije 3

Povećati sposobnost rješavanja konflikata i čvrstinu kod ciljne grupe 10


Povećati socijalnu i komunikativnu sposobnost ciljne grupe �

Utjecati na ponašanje pri konzumiranju kod neposredne ciljne grupe 7

Stvoriti uzore za osobe ciljne grupe 9

Povećati stepen tolerancije na frustracije kod ciljne grupe �


Duhan 13

Alkohol ��

Lijekovi 6

Ilegalne droge 17

Kockanje �

Ostalo 2



Situacija u Mostaru je, prema učesnicima fokus grupa, krajnje alarmantna. Naime, veoma slaba je suradnja institucija među sobom, policiji su ruke vrlo često vezane, jer se radi o maloljetnicima tako da sudija neće da podigne optužnicu.

Vrlo malo se radi. Centar za socijalni rad ima ljude koji rade na tome, međutim rade vrlo loše, kad ih mi pozovemo, ili ako njima treba neko istraživanje da odrade, to odrade u školama i daju im gotov materijal i oni to prezentiraju.

Učesnica fokus grupe

29


Roditelji se navode kao najslabija karika. Nemaju vremena za svoju djecu, ne održavaju komunikaciju s njima, ne žele prihvatiti da se to događa njihovoj djeci i samim tim zatvaraju krug suradnje koja bi mogla nešto promijeniti.

Podijeljena su mišljenja učesnika fokus grupa o tome ko bi trebao da drži edukaciju djeci, stručni ljudi koji se bave tom problematikom ili bivši ovisnici, kao iskustvo iz prve ruke. I za jednu i za drugu ideju postoje varijante “za i protiv” . Jedni tvrde da će ovisnici bolje prenijeti loše iskustvo i sve patnje kroz koje su prošli u paklu droge i na taj način možda natjerati mlade ljude, djecu, koja to još nisu probala da i ne pokušavaju. S druge strane, postoji bojazan od mogućnosti kontraefekta, gdje bi mladi ljudi mogli pomisliti da se i nije tako teško izvući iz svijeta droge ako se hoće.

Što se tiče kapaciteta općine Mostar, svi učesnici su jednoglasni u tome da su to prije svega ljudi i njihova stručna znanja, samo da moraju na adekvatan način biti cijenjeni.


Što se tiče preporuka za dalji rad u borbi protiv prevencije ovisnosti na prvom mjestu su istinite i kvalitetne ulazne informacije o samom problemu, tj. vladati točno brojem pogođenih, ne samo ovisnika nego i članova obitelji. Zatim, definirati što je to ovisnik jer se termin „ovisnik” obično koristi kao sinonim za narkomana, a ovisnik je puno širi pojam.

Nadalje, učesnici smatraju da u primarnoj prevenciji nema improvizacije. Stručni kadar se mora držati nekih standarda profesionalnog rada, biti multidisciplinaran, interdisciplinaran, i naravno finansijski dobro obezbijeđen.

Vrlo važan segment buduće strategije je edukacija roditelja. Roditelji nemaju dovoljno vremena za svoju djecu, ne posvete im se i oni pažnju traže na ulici, među vršnjacima, gdje su direktno izložena mogućnosti utjecaja dilera i drugih ovisnika. Djeca i mladi nemaju sadržaja i mjesta na kojima bi se sigurno okupljali i korisno, strukturirano provodili svoje slobodno vrijeme.

Prevencija mora početi od vrtića, pa od prvog razreda, počet prevenciju o zdravom životu, djeci kazati što je to zdravo življenje, a roditelje, roditelji su nama problem. Roditelje moramo educirati. Kako god hoćete i kulturno, i o ovisnosti, kako god, …

(Učesnik fokus grupe)

Nakon toga, izuzetna pažnja mora se posvetiti uvezanosti subjekata koji se bave prevencijom ovisnosti..

30


3. Prilog

Institucije i organizacije čiji su predstavnici bili učesnici fokus grupa: Dnevni list, O.Š. Petra Bakule, Centar za socijalni rad, JU IV osnovna škola, Gimnazija Fra Grge Martića, Narodno kazalište Mostar, J.U. Osnovna škola Mostar, Dnevni list Mostar, Udruga roditelja protiv ovisnosti, O.Š. Ilije Jakovljevića, Gradska uprava Mostar, Dom zdravlja Mostar, MUP HNK i Radio „Studio 88“.

31



IZVJEŠTAJ ZA OPŠTINU SOKOLAC

1. Trenutno stanje u oblasti prevencije na području općine Sokolac


Trenutno na području prevencije ovisnosti u Sokocu djeluje niz vladinih i nevladinih institucija. Tu su prije svega Ustanova za kulturu i nevladine organizacije - Omladinska organizacija “Ank” i Opštinski odbor Crvenog krsta Sokolac. Vladine institucije uglavnom indirektno kroz materijalnu i nematerijalnu podršku djeluju u području prevencije ovisnosti.

Od medija aktivan je Radio Istočno Sarajevo, dok je u okviru svojih zadataka u prevenciju ovisnosti uključena i Srpska pravoslavna crkva. Iako je svih 14 učesnika izjavilo da se njihove organizacije bave prevencijom ovisnosti, samo 6 njih ima pismenu koncepciju i to: srednja škola, radio i crkva u svom planu i programu, te Crveni krst ,Ank i Ustanova za kulturu. Ostale institucije (nabrojane u prilogu 1) nemaju ili njihovi predstavnici nisu bili upoznati sa postojanjem pismene koncepcije.

Polovina učesnika ispitivanja prošla je kroz dodatne edukacije vezane za prevenciju ovisnosti. To su radnici Crvenog krsta, Ustanove za kulturu i radija, ali posebno bitno je naglasiti da su dodatnu edukaciju prošli učesnici koji su došli iz srednje škole – nastavnik i učenik /peer lider.


Glavni cilj dosadašnjih aktivnosti na području Sokoca je bio unapređivanje života bez sredstava ovisnosti što se ostvarivalo kroz zadatke usmjerene na informisanje i podizanje svijesti građana o problemu. Vrlo pozitivan podatak je da je u 8 aktivnosti cilj bio upoznavanje sa alternativnim mogućnostima za korišćenje slobodnog vremena. To ukazuje da se aktivnosti na području Sokoca nisu samo bazirale na pružanju informacija

32


nego i na razvoju ličnosti i jačanju njenih kapaciteta da donosi ispravne odluke. Ostali ciljevi i njihova frekvencija data je u tabeli ispod.

Od aktivnosti se provode ili su se provodile:

Radionice za učenike sa vršnjacima edukatorima

Udruženje građana Aurora je 1998 započela sa projektom koji je imao za cilj da postane trajni projekat prevencije ovisnosti. Glavni fokus projekta je na organizovanju slobodnog vremena mladih i usmjeravanje njihovih interesa prema pojedinim oblastima kulture. U okviru projekta organizuje se

- Nedjelja djeteta svake godine od 01 do 03.oktobra

- Kros – trčanje pod sloganom „Ja želim da odrastam zdravo“

Trenutno UG Aurora u saradnji sa Crvenim krstom vodi projekat „Odrastanje uz prevenciju za zdravu generaciju“ i organizuje sekcije, odnosno radionice, a projekta je finansiran od strane World Visiona, opštine i sredstava samih organizacija koje su nosioci projekta.

Škole provode aktivnosti u skladu sa svojim planom i programom rada. Tu je posebno aktivna ekološka sekcija kroz eksperimentalni projekat Umijeće življenja.

U Sokocu se organizuju i sportske aktivnosti koje okupljaju mlade i na taj način nude mogućnosti kvalitetnih aktivnosti za slobodno vrijeme.

Ipak, većina aktivnosti nije bazirana na procjenama potreba ciljne populacije, što bi u budućem radu trebalo biti promijenjeno.

Što se tiče saradnje pojedinih institucija i organizacija, ona postoji, ali još uvijek na nivou nižem od optimalnog i bez pravog ulaganja i motivisanosti, posebno vladinih aktera.


Sredstva ovisnosti koja se najčešće tretiraju su alkohol, ilegalne droge i duhan, dok su u mnogo manjoj mjeri zastupljeni lijekovi i kockanje dok su ciljne grupe najčešće učenici završnih razreda osnovne škole i učenici srednjih škola (vidi tabelu 1).

33


Frekvencija


Unapređenje stila života bez upotrebe sredstava ovisnosti 10



Zadaci aktivnosti


Potaknuti ciljnu grupu na korišćenje alternativnih mogućnosti za provođenje slobodnog vremena

�


�

Pokrenuti svijest građana o ugroženosti od problema, te animirati ih za promjene 7


6






Postići identifikaciju građana sa ciljevima prevencije ovisnosti �

stvoriti uzore za osobe ciljne grupe �

Sredstva koja se tretiraju ��

Alkohol 10

Ilegalne droge 9

Duhan 7

Lijekovi 6

Kockanje 2

Ostalo �



Učesnici su istakli niz prednosti, ali i nedostataka trenutnih aktivnosti.

Prednost predavanja i radionica nad kulturnim priredbama je u tome što ona ostavljaju jači dojam i više informišu ciljne populacije.

Posebne prednosti imaju vršnjačke edukacije u kojima su učenici slobodniji da izraze svoje mišljenje i može da se ugleda na svog vršnjaka.

34


Prednost dosadašnjih aktivnosti ogleda se i u tome što se organizuje slobodno vrijeme mladih. Na taj način oni grade zdrave navike i formiraju zdrava životna opredjeljenja.

Nedostaci trenutnih aktivnosti su:

- Nepostojanje podataka iz relevantnih istraživanja Tabela 1: Aktivnosti, njihovi ciljevi i zadaci

- Usmjerenost na zabranu, bez adekvatnih alternativa

- Nepostojanje sistematskog programa ili plana akcije ili strategije prevencije ovisnosti. Zbog toga vrlo često svako radi za sebe i nema dovoljno obaviještenosti o projektima drugih aktera.

- Većina projekata je kratkotrajna i ne doživi kontinuitet u postojanju.

- Izostaje adekvatna materijalna i nematerijalna podrška opštine jer se izdvajanje sredstava mora unaprijed planirati. Prema mišljenju učesnika nije problem u nedostatku sredstava nego procedurama dodjeljivanja sredstava.

- Učesnici kao nedostatak posebno vide pasivnost mladih ljudi, ali i odraslih.

Mi smo tražili samo da nam opština ili da nam da neki svoj prostor, da nam ustupi na korišćenje na neko vrijeme , ili da nam plaća kiriju Ili režije. Da nam bar nešto plaća, da nam izađe u susret. Oni su rekli kako nismo planirani za budžet 2006 i onda kad smo mi rekli da budemo planirani za budžet 2007, ne može ni to jer ima jedna organizacija koja je registrovana prije vas tako da nije nam rečeno bukvalno ali smo shvatili šta to treba da znači.

Učesnik na fokus grupi


Buduća strategija prevencije bi trebala da bude usmjerena prema:

Ciljnim populacijama koje nisu razvile ovisnička ponašanja – podizanje svijesti o štetnosti ovisnosti i znanja i vještina za donošenje odluka usmjerenim na razvoj zdrave ličnosti i pozitivnih životnih stilova

Populacijama koja imaju ovisnička ponašanja – sprečavanje, liječenje i edukacija o štetnosti ovisnosti

Djelovanju same zajednice i vladinih institucija – dosljedno provođenje zakona, posebno o zabrani prodaje sredstava ovisnosti maloljetnicima

Kako bi strategija bila uspješna ona mora biti takva da je prihvatljiva za sve nivoe njene implementacije, posebno za ciljne grupe. Sve institucije i organizacije koje se bave ovim pitanjem moraju biti čvrsto uvezane.

35


Glavni nosioci aktivnosti bi trebali da budu:

• Crveni krst • Centar za mentalno zdravlje • Zdravstvene ustanove • MUP • Odjeljenje za nastavnike• Organi i službe općine - Službenik za mlade i Komisija za mlade pri skupštini

općine• Lokalna zajednica

Za ciljne populacije koje nisu razvile ovisnička ponašanja

1) Edukacije za djecu a) Kontinuirane edukacije, dizajnirane i provođene od strane stručnjaka i

dizajnirane u skladu sa uzrastom djece. b) Usmjerene ne samo na podučavanje o štetnosti sredstava ovisnosti, nego na

usvajanje znanja i vještina bitnih za donošenje pravilnih odluka, te jačanje samopouzdanja i prosocijalnog ponašanja. Posebno se naglašava vršnjačka edukacija

2) Edukacija roditeljaa) Kontinuirane edukacije, dizajnirane i provođene od strane stručnjaka

usmjerene na osvještavanje roditelja o problemu kroz primjere.3) Edukacija edukatora

a) Edukacija nastavnika kako da u redovnoj nastavi, prezentirajući teme iz nastavnog programa, ujedno provode i edukaciju djece o bitnosti prevencije ovisnosti.

4) Edukacija čitave zajednice o ozbiljnosti problema i razvijanje svijesti da svako svojim ponašanjem može doprinijeti poboljšanju stanja u gradu a) Informiranje ljudi o postojanju institucija i uticaj na stavove b) Naglašavanje da svako može doprinijeti poboljšanju kvaliteta života, počevši

od komšija do vlasnika ugostiteljskih objekata 5) Oglašavanje – reklamne kampanje usmjerene na razvoj prosocijalnih ponašanja i

sprečavanje ovisnosti

Djelovanje zajednice

1. Motivacija nastavnika za rad – nagrađivanje nastavnika koji su posvećeni svom poslu i koji sistematski pristupaju prevenciji ovisnosti

2. Izrada strateškog plana za prevenciju ovisnosti i određivanje dovoljne količine materijalnih sredstava za provođenje aktivnosti definiranih strategijom

36


Bez razvoja strategije kako zaštititi mlade nema ništa. Znači treba izabrati samo najbolji put kako zaštiti mlade.

(Učesnik na fokus grupi)

3. Dosljedno provođenje zakona i kažnjavanje a. Dosljedna zabrana prodavanja sredstava ovisnosti maloljetnicima b. Primjena porodičnog zakona

Praćenje i evaluacija

I naravno, planiranje i provođenje aktivnosti treba obavezno da bude praćeno i procjenjivano kako bi se prilagodili svojoj svrsi i bile značajno efikasne. To podrazumijeva da se već od samog početka planiraju indikatori praćenja i evaluacije koji će moći ukazati na poboljšanje stanja zahvaljujući preventivnim aktivnostima.

3. Prilog

Institucije čiji su predstavnici učestvovali u ispitivanju: Centar za socijalni rad Sokolac, Dom zdravlja, Omladinska organizacija “Ank”, Opština Sokolac, Opštinski odbor Crvenog krsta Sokolac, Radio Istočno Sarajevo, Sokolačke informativne novine, Srednja škola Sokolac, Srpska pravoslavna crkva,UG AURORA i Ustanova za kulturu.

37



IZVJEŠTAJ ZA OPŠTINU TEŠANJ

1. Trenutno stanje u oblasti prevencije ovisnosti na području općine Tešanj


Na aktivnostima prevencije ovisnosti u opštini Tešanj aktivne su sve organizacije koje smo obuhvatili ovim istraživanjem, a to su Opština Tešanj, Centar za mentalno zdravlje, Centar za socijalni rad, MUP Tešanj, zatim Udruženje za prevenciju bolesti ovisnosti, osnovne i srednje škole i razne druge nevladine organizacije.


• Seminar o oblicima ovisnosti i njihovoj prevenciji• Stručni seminari i kursevi• Seminare koje je organizovao Kantonalni zavod za prevenciju bolesti ovisnosti• Seminar koji je organizovao Kantonalni zavod za narkomaniju

Učesnici fokus grupa smatraju da jedan osnovni nivo saradnje među institucijama postoji, ali da to nije dovoljno. Naime, institucije u nekim slučajevima između sebe ne izmjenjuju podatke s kojima raspolažu. Ni građani ni zaposleni u nevladinom sektoru ne poznaju dovoljno zakon i zakonske odredbe vezane za ovu problematiku, ne raspolažu sa podacima o broju registriranih ovisnika, o dužini trajanja zatvorske kazne za dilere ili o nekim drugim zakonskim sankcijama, a smatraju da bi javno objavljivanje takvih informacija bilo veoma korisno da se npr. u svijesti roditelja razvije realnija slika o tome kakve sve opasnosti nose boslesti ovisnosti sa sobom.

38


Saradnja Centra za mentalno zdravlje i škola nije na zadovoljavajućem nivou. Veoma mali broj škola obrati se Centru za pomoć, dok neke čak i ne znaju da Centar i egzistira. Komunikacija Centra i opštine je mnogo fleksibilnija sada nego ranije, imaju sluha za njihove potrebe i uvijek se potrude pronaći kompromisno rješenje. Takođe je primjetan slab odaziv ljekara u prevenciji ovisnosti. Njihov angažman uglavnom se svodi na posjete seminarima, bez nekih konkretnih aktivnosti.

1.2. Aktivnosti, njihovi zadaci i ciljevi

Prema rezultatima upitnika glavni cilj aktivnosti je unapređenje stila života bez sredstava ovisnosti koje ima za cilj prije svega pružanje informacija i znanja o drogama, ovisnostima i prevenciji, te poticanje ciljne populacije na korištenje alternativnih mogućnosti za provođenje slobodnog vremena. Ostali ciljevi i zadaci aktivnosti dati su u tabeli ispod.

Opština Tešanj u proteklih nekoliko godina izdvaja sredstva za prevenciju narkomanije.

U toku prošle godine je zbog potrebe rada sa mladima i potrebe za prevencijom ovisnosti formirano Udruženje za prevenciju bolesti ovisnosti. Općini Tešanj je ponuđeno da bude jedna od šest opština unutar BiH u kojima će se realizovati obimniji program za uključenje većeg broja ljudi u samu izradu programa protiv bolesti ovisnosti

Zadnjih pet-šest godina naše općinske vlasti shvatile su da je to problem. Znači počelo se razgovarati o toj temi možda prije jedno četiri-pet godina, počela su se izdvajati sredstva za rad na tu temu. (Učesnik fokus grupe)

Kantonalna policijska uprava na području Tešnja provodila je akciju NEMOJ NI PROBATI DROGU koja se sastojala uglavnom od predavanja. Kao predavači bili su službenici MUP-a . Predavanja su bila za učenike sedmih i osmih razreda osnovne škole i za učenike u srednjim školama na području općine Tešanj.

Takođe je bilo organizovano predavanje od strane Kantonalnog zavoda za borbu protiv bolesti ovisnosti i stručnjaka iz policijske uprave. Aktivnosti u zajednici se uglavnom svode samo na predavanja i edukacije po mjesnim zajednicama od strane članova Udruženja za prevenciju bolesti ovisnosti. Do kraja godine planira se progam edukacije roditelja. Na samom kraju godine, u planu je evaluacija dosadašnjih aktivnosti i ocjena programa s ciljem unapređenja u narednoj godini.

Ipak se čini se da planiranje i provođenje aktivnosti u velikom broju slučajeva nije bazirano na sistematskoj procjeni potreba ciljnih populacija. Od svih institucija koje se bave prevencijom ovisnosti samo je mali broj njih prijavio aktivnosti vezane za procjene potreba. To su: osnovne i srednje škole na području opštine Tešanj i MUP opštine Tešanj. Rezultati procjena potreba nisu objavljeni nego se od njih može doći u samoj instituciji koja je provodila ispitivanje, tj.kod pedagoga škola i u PU Tešanj, odjeljenje krim policije.

39


Frekvencija



Sprječavanje ili odugovlačenju početka konzumiranja sredstava ovisnosti 2

Unapređenje ranog prestajanja upotrebe riskantnih oblika konzumiranja 2

Zadaci aktivnosti



��

Pokrenuti svijest građana o ugroženosti od problema, te animirati ih za promjene �


0


0


Povećati sposobnost rješavanja konflikata i čvrstinu kod ciljne grupe �

Postići identifikaciju građana sa ciljevima prevencije ovisnosti �


Utjecati na ponašanje pri konzumiranju kod neposredne ciljne grupe �

stvoriti uzore za osobe ciljne grupe ��



Duhan ��

Alkohol 13

Lijekovi �

Ilegalne droge 13

Kockanje �

Ostalo 0


40



Sredstva ovisnosti koja se najčešće tretiraju programima prevencije su alkohol, ilegalne droge i duhan, dok su u mnogo manjoj mjeri zastupljeni lijekovi i kockanje. Ciljne grupe najčešće su učenici završnih razreda osnovne škole (sedmih i osmih) i učenici srednjih škola. Ali ukazala se potreba da se ciljna grupa proširi i na djecu uzrasta petih i šestih razreda osnovnih škola.


Prednosti trenutnih aktivnosti ogledaju se u tome što same aktivnosti postoje i što se akteri, uz sve proteškoće na koje nailaze na svom putu, zaista trude da ostvare ono što su zamislili projektima. Međutim, poteškoće su neminovne, ali je veoma dobra stvar to što su ih u Tešnju svjesni. To je pravi put za rješavanje poteškoća i usavršavanje novih strategija.

Za svaku pohvalu je ono što je Biro za zapošljavanje općine Tešanj učinio. Naime, oni su zdravstveno osigurali ovisnike koji su bili spremni za lječenje i tako im omogućio taj tretman.

Jedan od osnovnih problema je jednodimezionalnost aktivnosti koje se poduzimaju. Naime, sve se u večini slučajeva svodi na predavanja, tj. edukaciju mladih.

Sve se uglavnom odvija na nivou edukacije djece dugi niz godina, toliko monotono da i samoj djeci dosadi. Došlo se u sitauciju da djeca znaju više o tome nego neko ko im je došao držati predavanja.

Učesnica fokus grupe

Jedan dio edukacije namjenjen je i odraslima, tj. osobama koje se bave prevencijom ovisnosti ili rade sa ovisnicima. Oni tu edukaciju uglavnom ocjenjuju kao površnu i siromašnu realnim informacijama koje bi im mogle biti od koristi u svakodnevnom radu. Evidentan je i nedostatak stručne literature

Uglavnom je na okruglim stolovima i seminarima na ovu temu prisutan veoma mali broj onih kojima je ovo najmjenjeno. Učesnici fokus grupe smatraju da ih je potrebno na neki bolji način animirati da se uopšte odazovu na seminare, i zatim ih uključiti u rad na rješavanju ovih pitanja.

Mediji nisu uvijek u službi borbe protiv ovisnosti. Nekako izgleda kao da reklamiraju drogu. Ne obraćaju se populaciji kojoj bi trebali, na njihovom nivou, nekako kao da su sve kampanje iste: „Reci drogi NE“, „Sportom protiv droge“ i sl. Mladima se ne obraća kao individuama koje mogu same odlučiti, kampanjama tipa „Saznaj, razmisli, odluči“.

Samo pojedinci koji direktno rade na prevenciji ovisnosti znaju kakvo je tačno stanje na području opštine Tešanj što se tiče registrovanih ovisnika. Građani imaju osjećaj da se ti podaci kriju od javnosti, kao da je to tabu tema. Smatraju da bi saznanjem o tačnom broju registriranih ovisnika, broju onih koji su na eventualnom lječenju ili onih koji služe

��


kaznu, u svijesti građana, prije svega roditelja i prosvjetnih radnika, slika o stvarnoj situaciji u opštini bila realnija što bi ih vjerovatno više aktiviralo u borbi protiv bolesti ovisnosti.

Posebno se ističe činjenica da pedagozi po školama ne obavljaju svoj posao, već posao npr. sekretara škole.

Policijska uprava Tešanj dosta toga radi na borbi protiv ovisnosti. Međutim, i njima su ruke vezane u nekim situacijama. Vrlo često su napadnuti i lično vrijeđani samo iz razloga što rade svoj posao, a u takvim situacijama ne mogu ništa učiniti.

Nedostatak se ogleda u tome što se zakonske regulative ne poštuju, konkretno zakon o zabrani prodaje sredstava ovisnosti maloljetnicima. I to u neposrednom okruženju škole.

Ali uz sve ove nedostatke dosadašnjih aktivnosti i poteškoće na koje nailaze aktivisti na području opštine Tešanj imaju kapaciteta u budućnosti nositi se sa prevencijom ovisnosti.


Učesnici fokus grupa bili su veoma kreativni i produktivni što se tiče ideja za nove strategije u prevenciji ovisnosti. Prije svega, svi se slažu da je potrebno ranije (prije 7. i 8. razreda) krenuti educirati djecu. Djeca su u pubertetu, u tom periodu, a to je period kad su emocije burne, kad su i djeca živa, kad ne mogu više sjediti u kući, nego baš traže da upoznaju tu sredinu i za djecu tog uzrasta ne postoji ništa organizovano. Prema mišljenju učesnika fokus grupa najbolja prevencija bila bi bazirati se na ciljnu grupu djece i mladih i osmisliti im slobodno vrijeme i aktivnosti.

Ali i roditelje te djece potrebno je educirati o svim opasnostima koje ovisnosti imaju na pojedinca i društvo. Potrebno ih je izvuči iz zablude da se to njima i njihovoj djeci ne može dogoditi. Roditelji nemaju dovoljno vremena za svoju djecu, ne posvete im se i oni pažnju traže na ulici, među vršnjacima, gdje su direktno izložena mogućnosti uticaja dilera i drugih ovisnika. Djeca i mladi nemaju sadržaja i mjesta na kojima bi se sigurno okupljali i korisno, strukturirano provodili svoje slobodno vrijeme.

Potrebno je strukturirano, povezano i dugoročno djelovanje svih institucija koje se bave i mogu se na nekom nivou baviti ovom problematikom. Škole mogu povezati roditelje, nastavnike, djecu i policiju, Centar za mentalno zdravlje, Centar za socijalni rad, općinu, educirati, upoznavati se sa problemom, razbijati predrasude, učiniti da to više ne bude tabu tema. Krajnji cilj je riješiti se iluzije da se to događa negdje drugo u svijetu a ne kod nas, u Tešnju.

Zdrava porodica jeste jedan od osnova koji djetetu može dati neke vidove na koji put i kako do zdravog života. Ali tu su i škola, potom van nastavne aktivnosti... Učesnik fokus grupe

42


Što se tiče nekih novih strategija i projekta, učesnici fokus grpa smatraju da nema potrebe praviti nešto sasvim novo. Dovoljno je, za početak, pogledati u neku okolnu opštinu u Republici Hrvatskoj ili u RS-u, kako su se ljudi organizovali i iskoristiti njihove uspješne projekte i aktivnosti sa istim ciljem. Ali su učesnici bili vrlo produktivni u novim idejama i konkretni u tome šta im je potrebno.

Prije svega, potrebno je obezbjediti finansijsku portporu svemu što se radi. Opština Tešanj se potrudila da obezbjedi sredstva iz budžeta, ali se smatra da i pored i opštine i druge institucije trebaju participirati, jer sa vecom sumom mogu se napraviti bolji efekti i pokriti veći uzorak. Zatim je ptrebno uvezati sve institucije i organizacije koje rade na ovom problemu. Potrebno je osnovati tim ljudi u kojem će biti stručnjaci različitih profila, posebno pedagoga i psihologa. Zatim je neohodno educirati edukatore, i obezbjediti im nesmetan rad na terenu. Svi segmenti društva trebaju dati svoj doprinos na način na koji to mogu, npr. da aktivisti mogu izaći sa posla i da im se rad u Udrženju računa kao radno vrijeme.

Učesnici fokus grupe isto tako smatraju da se u osmišljavanju novih strategija treba voditi računa o već poznatim stvarima. Naime, dobro poznate činjenicu sa da od svih ovisnika koji idu na liječenje njih 70% bude izlječeno dok je samo 4% onih koji se ne vraćaju, kod kojih nema recidiva. Razlozi za to su opće poznati i u skladu sa tim saznanjima treba planirati nove strategije. A sve u cilju povećanja broja onih kod kojih nema recidiva, što boljeg prihvaćanja od strane zajednice, njihove resocijalizacije i vraćanja u jedan normalan i zdrav život. U skladu s tim prevencija bi trebala biti usmjerena na stvaranje uvjeta u društvenoj sredini, onih koji pogoduju tome da se kod izlječenih ne javlja recidiv.

3. Prilog

Institucije i organizacije čiji su prestavnici bili učesnici fokus grupa: Centar za socijalni rad Tešanj, Medžlis IZ, Jedinstvena organizacija mladih Jelah, Općina Tešanj, Mjesna zajednica Tešanj, Radio Tešanj, Srednja Tehnička škola, JU. Gimnazija “Musa Ćazim Ćatić“, MUP Tešanj, Udruženje žena “Naša porodica“, O.Š. “9. septembar“ MeDAkovo, Centar za mentalno zdravlje i JU O.Š. “Džemal Bijedić“

43



IZVJEŠTAJ ZA OPŠTINU ZENICA

1. Trenutno stanje u oblasti prevencije ovisnosti na području općine Zenica

1.1. Tko djeluje na području prevencije ovisnosti?

Prevencija ovisnosti u Zenici u posljednjih par godina je značajno napredovala u odnosu na ranije periode. Učesnici ispitivanja ističu da je situacija u oblasti prevencije ovisnosti u zadnjih pet godina znatno izmijenjena i poboljšana zahvaljujući djelovanju i vladinih i nevladinih institucija.

U martu 2006 Općinska služba za društvene djelatnosti je pripremila Protokol o suradnji koji je ponuđen na potpisivanje javnim ustanovama u oblasti socijalne zaštite. Kao partneri u ovom protokolu nabrojani su Kantonalni zavod za borbu protiv bolesti ovisnosti, Kantonalna bolnica Zenica, Policijska uprava Zenica, Centar za socijalni rad, Služba za društvene djelatnosti i načelnik Općine. Ovaj protokol daje osnovu za zajedničko koordinirano djelovanje svih bitnih subjekata u oblasti prevencije ovisnosti.

U Zenici djeluje Kantonalni zavod za borbu protiv bolesti ovisnosti koji je konstituiran prije godinu dana i koji je u sklopu zvaničnog zdravstvenog sistema. U sklopu svog rada ovaj Zavod ima definirane programe prevencije. Prema izjavama učesnika fokus grupa ovaj Zavod bi trebao u budućnosti da bude katalizator aktivnosti vezanih za prevenciju ovisnosti, posebno zbog činjenice što upošljava stručnjake iz ovog područja. Zavod ima i svoju web stranicu http://www.zedo-ovisnost.ba.

Osim Zavoda na području Zenice djeluje i Udruženje roditelja u borbi protiv zloupotrebe droga što ukazuje na podizanje svijesti roditelja o važnosti njihovog preventivnog i kurativnog djelovanja.

Nevladine institucije, kao što je IBHI su također aktivne na ovom području. IBHI je u sklopu svojih projekata na Ze – Do kantonu provodio edukaciju sa rizičnim skupinama (viši razredi osnovne škole i srednjoškolci).

U sklopu plana i programa rada odjeljenskih zajednica u školama se provode aktivnosti vezane za prevenciju ovisnosti. U nekim školama Vijeća učenika su posebno aktivna na edukaciji svojih vršnjaka i pravljenju plakata koje izlažu u svojoj školi.

MUP Zeničko – dobojskog kantona, policijska uprava Zenica je aktivan kako kroz svoje svakodnevne aktivnosti sprečavanja kriminalnih i prekršajnih radnji, tako i kroz edukaciju i zbližavanje sa lokalnom zajednicom.

��


Kantonalni zavod je u aprilu 2006 inicirao formiranje kantonalnog tima za pokretanje izrade strategije. Ovaj tim je imao svoj prvi sastanak početkom novembra 2006 i očekuje se da će Ze- Do kanton u skoro vrijeme imati svoj strateški plan za prevenciju ovisnosti.

Početkom novembra 2006 održan je sastanak tima na nivou Kantona

Može se zaključiti kako u Zenici već postoji stabilan i perspektivan okvir za planiranje i implementaciju strategije prevencije ovisnosti.

Na osnovu odgovora učesnika ispitivanja može se zaključiti da nije veliki broj osoba koje rade u organizacijama za prevenciju ovisnosti,a koji su prošli kroz dodatne edukacije. Oni koji jesu prolazili dodatne edukacije bili su u njih uključeni više puta. MUP za svoje radnike organizira kontinuirane edukacije. Jedan od učesnika je istakao edukaciju koju je organizirao UG NARKO NE.


Glavni cilj dosadašnjih aktivnosti na području Zenice je unapređenje stila života bez sredstava ovisnosti koji se uglavnom ostvaruje kroz zadatke informiranja, podizanja svijesti o problemu i bitnosti suočavanja, jačanju individualnih vještina kod ciljnih populacija i edukacije. Ostali ciljevi i zadaci koje su ispitanici prijavili su dati u tabeli ispod.

Od aktivnosti se provode:

• Davanje podrške osnovanim udruženjima za prevenciju ovisnosti bilo kakvih vrsta ovisnosti (materijalna i druga podrška)

• Edukacija / kulturna community networking• Edukacija nastavnika u osnovnim školama iz oblasti nenasilne komunikacije• Edukacija učenika u sklopu odjeljenskih zajednica • Pomoć obitelji i ovisniku pri liječenju a zatim rehabilitacija i resocijalizacija• Kantonalni zavod je započeo sa predavanjima po mjesnim zajednicama ne teme

prevencije ovisnosti, zaštite mentalnog zdravlja• Policijska uprava Zenica organizira svakog mjeseca organiziraju Dan otvorenih

vrata kada djeca iz vrtića, učenici dolaze da se upoznaju sa njihovim radom i razvijaju stav prema policiji kao pomagaču.

• Kampanje sa ciljem osvještavanja građana o pitanju ovisnosti

Prema izjavama učesnika fokus grupa može se zaključiti da je upravo organizacija predavanja za učenike osnovnih i srednjih škola i najvidljivija aktivnost u zajednici.

��


Osim ovih aktivnosti, koje su više usmjerene na osnaživanje osoba tu su i aktivnosti usmjerene na sprečavanje vršenja krivičnih djela i prekršaja, a koje su uglavnom u domenu policije, te rad sa maloljetnicima koji su u sukobu sa zakonom.

Ipak se čini da je mali broj aktivnosti zasnovan na procjeni potreba ciljnih populacija, što bi se u budućnosti sa pokretanjem niza tijela i aktivnosti trebalo izmijeniti.

Rezultati ovih procjena uglavnom su dostupni unutar organizacija, a vrlo pozitivan podatak je da Kantonalni zavod za borbu protiv bolesti ovisnosti svoje podatke objavljuje na web – stranici.

Frekvencija





Zadaci aktivnosti

Pružanje informacija i znanja o drogama, ovisnostima i prevenciji ovisnosti ��





��

Pokrenuti svijest građana o ugroženosti od problema, te animirati ih za promjene ��

Povećati socijalnu i komunikativnu sposobnost ciljne grupe ��

Povećati stepen tolerancije na frustracije kod ciljne grupe ��

Stvoriti uzore za osobe ciljne grupe 9


�


3

Izgraditi samostalnost, samopotvrđivanje i samopouzdanje kod ciljne populacije 3

Sredstva koja se tretiraju ��

Alkohol ��

Duhan ��

Ilegalne droge ��

Lijekovi 9

Kockanje 3

Ostalo 2


46



Sredstva ovisnosti koja se najčešće tretiraju su alkohol, duhan i ilegalne droge, dok su u mnogo manjoj mjeri zastupljeni lijekovi i kockanje dok su ciljne grupe najčešće učenici završnih razreda osnovne škole i učenici srednjih škola (vidi tabelu 1).

1.4. Prednosti nedostaci trenutnih aktivnosti

Učesnici ispitivanja su istakli da je osnivanje Kantonalnog zavoda i Udruženja roditelja veliki pozitivni pomak u prevenciji ovisnosti na području kantona.

Prednost je što se uopće govori o tome, bez obzira na sadržaj. Bilo što neka se govori, u ovom trenutku... jer ljudi nisu dovoljno svjesni o čemu se radi... dovoljno je da zaokupite svojim aktivnostima medijsku pažnju. Ja sam osobni projekt radio u sklopu toga... vjerujte, ovo je fina stvar, ali mediji treba da znaju za to...

Učesnik na fokus grupi

Međutim kao nedostatke dosadašnjih aktivnosti učesnici ističu niz stvari. Jedna od njih je nedovoljna edukacija edukatora, odnosno ljudi koji rade sa djecom.

Kako je istaknuto nestručni predavači kod djece mogu probuditi dodatnu znatiželju, te cilj edukacije ne Bi trebali biti načini kako se konzumiraju droge, nego fokus treba da bude na posljedicama.

Neki od učesnika smatraju da jeste trenutni problem to što država ne vidi svoj interes i što ne postoji strategija. Također smatraju da trenutni nivo suradnje nije na zadovoljavajućem nivou. Učesnici očekuju da institucije koje su specijalizirane za prevenciju ovisnosti u budućnosti preuzmu vode�

“razvoj preventivne strategije na lokalnom nivou” · 2016. 9. 21. · “razvoj preventivne...

Documents