anketa sezonskih radnika 2011. hzz- podruĉna sluţba …

0 Anketa sezonskih radnika 2011. HZZ- Podruĉna sluţba Dubrovnik


UREDNIK:

Vedran Kastrapeli, mag.oec.

Stručni savjetnik za analitiku/statistiku/informatiku

NAKLADNIK:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRUĈNA SLUŢBA DUBROVNIK

Vladimira Nazora 5

20000 Dubrovnik

Telefon: 020/433-700

Fax: 020/433-722

Web: www.hzz.hr

ZA NAKLADNIKA:

mr.sc. Dasen Jasprica

Pročelnik Područne službe Dubrovnik


1. UVOD ........................................................................................................ 3

1.1. Ciljevi istraţivanja ……………………………………………………... 4

1.2. Metodologija istraţivanja ……………………………………………… 4

1.3. Uzorak istraţivanja …………………………………………….………. 5

2. ANALIZA ANKETE SEZONSKIH RADNIKA 2011. GODINE …... 6

2.1. Struktura anketiranih sezonskih radnika prema spolu,

trajanju radnog odnosa i vrstama poslova ………………..……...……... 6

2.2. Djelatnost zaposlenja anketiranih sezonskih radnika ………………….. 13

2.3. Dobna struktura anketiranih sezonskih radnika ………………….…….. 14

2.4. Obrazovna struktura anketiranih sezonskih radnika …………...………. 15

2.5. Neto primanja anketiranih sezonskih radnika ………………………..… 17

2.6. Naĉini pronalaska zaposlenja ……………………………...…………… 23

2.7. Spremnost prihvaćanja istog zaposlenja …………………………….…. 25

3. ZAKLJUČAK .......................................................................................... 27

Sadržaj


Turistička sezona je vremenski odreĎeno razdoblje kada dolazi do povećane aktivnosti na trţištu rada. Za vrijeme ljetne turističke sezone u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji se zapošljava mnogo radne snage. Posebno treba naglasiti da se zapošljava veliki broj ţena, te nedovoljno obrazovanih kadrova i pruţa se mogućnost zapošljavanja dugotrajno nezaposlenim osobama. Ujedno se povećavaju potrebe za radnom snagom na trţištu rada pri čemu je potrebno za mali vremenski period pronaći adekvatne i kvalitetne radnike za odreĎenu aktivnost. Često je to jako teško u domicilnom području, nekad i nemoguće pa se javlja potreba za kadrovima iz drugih regija Hrvatske. Ta neusklaĎenost ponude i potraţnje na trţištu rada je uvijek prisutna. Da bi se smanjile oscilacije potrebno je sezonu produţiti, motivirati zaposlenike da se dodatno kvalificiraju i obrazuju za onaj posao koji ţele raditi te boljom plaćom stimulirati da rade i budu zadovoljni jer samo zadovoljan radnik moţe raditi kvalitetno i predano. Turistima bi se trebali nuditi dodatni sadrţaji i da se uključe kao aktivni sudionici zajedno sa lokalnim stanovništvom, a ne da budu samo pasivni promatrači destinacije koju su došli vidjeti. TakoĎer bi se trebao promovirati kongresni turizam i to u razdoblju predsezone i poslije sezone kako bi se produţila sezona i drţava bi trebala mjerama poticati da se svi dionici u turističkom sektoru uključe još više u borbu za gosta i u stvaraju kvalitetnijih sadrţaja da gost dobije vrijednost za novac.

Broj zaposlenih u vrijeme turističke sezone u odnosu na ukupan broj

zaposlenih tijekom godine najbolji je pokazatelj strukture gospodarstva i rasporeda radnih potencijala te drastičnog smanjenja nezaposlenosti.

1. UVOD


1.1. Ciljevi istraživanja

Da bi se lakše moglo analizirati trţište rada, definirati strategija ljudskih potencijala, te uskladiti ponuda i potraţnja radne snage, Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područna sluţba Dubrovnik provodi svake godine anketu sezonskih radnika. Ciljevi koji se ţele postići anketom su: uskladiti neuravnoteţenost ponude i potraţnje na trţištu rada, kvalitetnije pripremiti sezonsku radnu snagu za poslodavce, te prikupiti informacije o kretanju sezonskog zapošljavanja, vrsti poslova koji se traţe na trţištu rada, uvjetima na radnim mjestu i visini plaće.

Osim statističkih podataka koje ima HZZ, anketiranje sezonaca je jedan

od vaţnih alata za praćenje budućih potreba na trţištu rada. TakoĎer, treba dodati da se anketom istraţuje i dolazi do onih podataka koji se inače ne mogu zabiljeţiti administrativnim putem tj. evidentirati, subjektivne su prirode, a tiču se osobnih stavova anketiranih o radnom mjestu i njihovoj plaći.

Ove godine je stavljen naglasak na istraţivanju sagorijevanja sezonskih

radnika na radnom mjestu. Radnik osjeća nezadovoljstvo poslom kada nisu zadovoljene individualne potrebe, stavovi i očekivanja, vrijednosti (plaća, pogodnosti) i radni uvjeti (samostalnost u radu, kreativnost itd.). Tako radnik nezadovoljan poslom nakon odreĎenog vremena postaje tjelesno i psihički iscrpljen te nemotiviran za svoj posao. Kada radnici ne pronalaze zadovoljstvo u poslu koji obavljaju, kada je prisutan negativan odnos prema klijentima s kojima rade, prema radu i organizaciji, kada je prisutno nesuglasje izmeĎu zahtjeva posla na jednoj strani i sposobnosti radnika da ih ispuni na drugoj, svakako moţemo govoriti o prisutnosti sagorijevanja na poslu. Sagorijevanje na poslu često se pokazuje kao fizički napor, psihičko iscrpljenje, promjena stavova o radu (manje oduševljenje poslom, razmišljanje o napuštanja radnog mjesta). S obzirom na to da su zadovoljstvo i sagorijevanje na poslu nedovoljno istraţena područja kod sezonskih radnika u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji, te da posljedice sagorijevanja na poslu i nezadovoljstvo na poslu značajno smanjuju kvalitetu rada s turistima, svakako je potrebno istraţivati ta područja i raditi na prevenciji.

1.2. Metodologija istraživanja

Anketa sezonskih radnika se provodila na način da su se upitnici podijelili savjetnicima za zapošljavanje. Dolaskom nezaposlene osobe kojoj je istekao ovogodišnji Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme, savjetnik za zapošljavanje bi joj uručio upitnik na ispunjavanje pri čemu se logička kontrola mogla izvršiti odmah nakon ispune i tako su se dobili još kvalitetniji i realniji podaci o sezonskom zapošljavanju radnika. Ti dobiveni podaci savjetnicima za zapošljavanje pruţaju mogućnost odgovarajuće ciljane pripreme i lakšu provedbu budućeg zapošljavanja.


1.3. Uzorak istraživanja

Ove godine neka pitanja u upitniku su izmijenjena u odnosu na istraţivanje 2010. godine. Vidjet ćemo u rezultatima koliko sezonski radnici u prosjeku imaju godina, koliko izgaraju na radnom mjestu, u kojim djelatnostima su najzastupljeniji i kolika je njihova spremnost na prihvaćanje isto posla iduće sezone. Uzorak smo odredili proporcionalno za svaku ispostavu HZZ – Područne sluţbe Dubrovnik prema broju zaposlenih ovogodišnjih sezonskih radnika. Anketa se provodila tijekom listopada i studenog 2011. godine, a u uzorak su obuhvaćena 434 sezonska radnika sa područja Dubrovačko-neretvanske ţupanije.


Anketa se provodila meĎu nezaposlenim osobama s evidencije HZZ-a koje su radile na sezonskim poslovima za vrijeme turističke sezone 2011. godine. Njome smo prikupili ove informacije: -struktura sezonskih radnika prema spolu, dobi i obrazovanju -djelatnost poslodavca kod kojeg su radili -naziv radnog mjesta i duţina trajanja radnog odnosa -kolika su im mjesečna primanja -redovitost primanja plaće -razinu organizacije radnog mjesta i zadovoljstvo plaćom -sagorijevanje na radnom mjestu -način traţenja zaposlenja -spremnost prihvaćanja istog zaposlenja 2.1. Struktura anketiranih sezonskih radnika prema spolu, trajanju radnog odnosa i vrstama poslova

Anketa je provedena na uzorku od 434 sezonska radnika u 4 ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne sluţbe Dubrovnik. Najviše je obuhvaćeno sezonaca na području ispostave Dubrovnik tj. njih 197 čiji udio je 45,4%, slijede ispostave: Korčula 129 (29,7%), Metković 62 (14,3%) i Ploče 46 (10,6%)

Prema spolu anketirano je 186 muškaraca i 248 ţena. Udjeli anketiranih ţena su u svim ispostavama iznad 50%, što govori da se ţene u većem broju zapošljavaju na sezonskim poslovima od muškaraca. Tabela 1 Spol anketiranih sezonskih radnika po ispostavama

Spol Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno

Muškarci 87 58 28 13 186

Ţene 110 71 34 33 248

UKUPNO 197 129 62 46 434

UDIO % 45,4 29,7 14,3 10,6 100.0

Muškarci većinom rade na poslovima sa boljim uvjetima rada ali i većom razinom fizičkog napora i stresa nego što je to slučaj kod ţena.

Anketirani su ukupno radili 1789 mjeseci ili 53670 dana na sezonskim

poslovima. Prema duţini trajanja radnog odnosa na području Dubrovačko-

2. ANALIZA ANKETE SEZONSKIH RADNIKA 2011.G.


neretvanske ţupanije sezonci su radili u prosjeku malo više od četiri mjeseca, odnosno 123 dana, što je isti prosjek kao u istraţivanju provedenom 2010. godine. Najduţe se radilo na području Dubrovnika i to prosječno 150 dana, dok ispod ţupanijskog prosjeka su bili: Korčula 111 dana, Ploče 93 dana i Metković 87 dana.

Grafikon 1 Duţina radnog odnosa anketiranih prema ukupnom broju mjeseci rada i

njihovom prosjeku

Unatoč tome što je sezonskih radnika u Pločama najmanje anketirano i brojčano biljeţe najmanje mjeseci rada, njihov prosjek je bio bolji od sezonaca iz Metkovića, jer su relativno gledajući više mjeseci radili.

Podaci o duţini trajanja sezonskog rada se ne vode u sluţbenim

evidencijama, tako da se relevantnost podataka iz ovog istraţivanja jedino moţe provjeriti na temelju kretanja broja zaposlenih s evidencije HZZ-a na sezonskim poslovima po mjesecima. Slijedeći grafikon pokazuje usporedni prikaz sezonskog i izvansezonskog zapošljavanja prema podacima koje vodi HZZ.

Grafikon 2 Kretanje sezonskog i izvansezonskog zapošljavanja na području Dubrovačko-

neretvanske ţupanije od I. - XI. 2011. godine

Izvor: HZZ


Sezonsko zapošljavanje premašuje izvansezonsko zapošljavanje od sredine oţujka pa do kraja srpnja (strelice u grafikonu), što čini malo više od 4 mjeseca. To je jednak pokazatelj kao u ovom istraţivanju sezonskih radnika, pa je za pretpostaviti da sezona toliko i traje.

Upitali smo sezonske radnike koje sve poslove su radili da bismo vidjeli i koliko je prosječno trajao radni odnos prema svakom radnom mjestu. Poslovi koje su sezonci obavljali bili su sljedeći: Tabela 2 Poslovi prema broju anketiranih sezonskih radnika po ispostavama i njihovo

prosječno trajanje


Najviše sezonaca je radilo ugostiteljsko-hotelijerske i trgovačke poslove kao konobari, kuhari, prodavači, sobarice, recepcionari itd. U prosjeku (uzeti su poslovi sa više od jednim anketiranim) najduţe su se radili ovi poslovi: -Kućni majstor (268 dana) -Skiper (226 dana) -Vodič (225 dana) -Portir (166 dana) -Komercijalist (161 dan) Ovogodišnjom anketom ţeljeli smo doznati koliko je kvalitetno sezonsko radno mjesto i na kojim sezonskim poslovima radnici izgaraju. Tabela 3 Poslovi anketiranih sezonskih radnika i prosječna razina kvalitete radnog

mjesta prema zadanim kategorijama

Visoka 3,00

Srednje visoka 2,50 - 2,99

Srednja 2,00 - 2,49

Srednje niska 1,50 - 1,99

Niska 1,00 - 1,49


Iz tabele izdvajamo slijedeće:

1. Poslovi anketiranih sezonaca sa najniţom i najvišom razinom organizacije rada:

domaćica zrakoplova, hotelski nadzornik, knjigovoĎa, kontrolor troškova,

kormilar, kozmetičar, kupališni radnik, portir, radnik u održavanju, šalterski

službenik, šef kuhinje, transportni radnik, unaprjeĎivač prodaje i voditelj

restorana

http://www.google.hr/imgres?q=plus+green&um=1&hl=hr&biw=1152&bih=534&tbm=isch&tbnid=IQVQ0W_BiiaVMM:&imgrefurl=http://www.clker.com/clipart-green-plus-sign.html&docid=fzoya1z8BYQVKM&imgurl=http://www.clker.com/cliparts/H/D/e/R/O/P/green-plus-sign-md.png&w=298&h=297&ei=z-rpTqu7KsbCswaTstiqBw&zoom=1


poslovoĎa trgovine i voditelj smjene

2. Poslovi anketiranih sezonaca sa najniţom i najvišom razinom zadovoljstva plaćom:

domaćica zrakoplova, knjigovoĎa, kontrolor troškova, kormilar, maser,

portir, radnik u održavanju, šef kuhinje, transportni radnik, unaprjeĎivač

prodaje, voditelj restorana, voditelj smjene i voditelj wellness-a.

nije zabilježena najniža razina što govori da su uglavnom zadovoljni plaćom

3. Poslovi anketiranih sezonaca sa najniţom i najvišom razinom fizičkog napora:

knjigovoĎa, pekar, poljoprivredni radnik, rukovatelj teretom, šef kuhinje,

voditelj smjene i voditelj wellness-a

domaćica zrakoplova, komercijalist, komunalni redar, kontrolor parkinga,

poslovoĎa trgovine i voditelj brodice

4. Poslovi anketiranih sezonaca sa najniţom i najvišom razinom psihičke iscrpljenosti:

knjigovoĎa, komunalni redar, voditelj smjene i voditelj wellness-a

domaćica zrakoplova, hotelski nadzornik, kozmetičar, poslovoĎa trgovine,

unaprijeĎivač prodaje, vatrogasac i voditelj poslovanja

5. Poslovi anketiranih sezonaca sa najniţom i najvišom razinom stresa:

hotelski nadzornik, knjigovoĎa, komunalni redar, rukovatelj teretom,

voditelj brodice, voditelj smjene i voditelj wellness-a

domaćica zrakoplova, kontrolor troškova, kozmetičar, pekar, poslovoĎa

trgovine, radnik u održavanju, slastičar, transportni radnik, unaprijeĎivač

prodaje i vatrogasac.

http://www.google.hr/imgres?q=plus+green&um=1&hl=hr&biw=1152&bih=534&tbm=isch&tbnid=IQVQ0W_BiiaVMM:&imgrefurl=http://www.clker.com/clipart-green-plus-sign.html&docid=fzoya1z8BYQVKM&imgurl=http://www.clker.com/cliparts/H/D/e/R/O/P/green-plus-sign-md.png&w=298&h=297&ei=z-rpTqu7KsbCswaTstiqBw&zoom=1

javascript:edit(79413)




2.2. Djelatnost zaposlenja anketiranih sezonskih radnika

Sezonski poslovi obuhvaćaju samo ograničen broj djelatnosti gledajući prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine. U ovom istraţivanju to su: djelatnost pruţanja smještaja, te pripreme i usluţivanja hrane (u nastavku turizam i ugostiteljstvo) koja je najzastupljenija, slijede trgovina na veliko i malo, poljoprivreda, komunalna djelatnost, financije, promet i veze, te preraĎivačka industrija (proizvodnja). Tabela 4 Djelatnost poslova na temelju broja anketiranih sezonskih radnika prema

ispostavama

Djelatnost Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

FINANCIJE 1 2 0 1 4 0,9

KOMUNALNA 5 15 2 3 25 5,8

POLJOPRIVREDA 0 3 3 0 6 1,4

PROIZVODNJA 0 1 0 0 1 0,2

PROMET I VEZE 2 0 1 1 4 0,9

TRGOVINA 14 27 9 7 57 13,1

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 175 81 47 34 337 77,6 Djelatnost turizma i ugostiteljstva čini udio od 77,6% meĎu ukupno anketiranim osobama nakon koje slijedi trgovina s udjelom od 13,1%. Rang prema veličini zastupljenosti ovih dviju djelatnosti je identičan za sve ispostave. Tabela 5 Djelatnost poslova anketiranih sezonskih radnika prema razini kvalitete

radnog mjesta

Kvaliteta

organizacije

rada

Zadovoljstvo

plaćomFizički napor

Psihička

iscrpljenost

Prisutnost

stresa

FINANCIJE 2,75 3,00 2,00 2,00 2,25

KOMUNALNA 2,36 2,20 1,92 1,76 1,60

POLJOPRIVREDA 2,50 2,17 2,33 2,00 1,67

PROIZVODNJA 2,00 2,00 3,00 2,00 1,00

PROMET I VEZE 2,50 3,00 1,75 2,00 1,50

TRGOVINA 2,19 2,16 2,02 1,93 1,74

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO 2,30 2,20 2,20 1,96 1,89

Djelatnost

Prosječna razina kvalitete radnog mjesta

Koeficijenti= 1,00 niska< 2,00 srednja< 3,00 visoka razina

Sezonski radnici koji su radili u djelatnosti financija su najzadovoljniji visinom plaće koju dobivaju, ali su ujedno i pod velikim stresom na radnom mjestu. Riječ je o poslovima na mjenjačnicama i blagajnama gdje u slučaju da ne štimaju brojke na kraju dnevnog prometa, razliku moraju sami nadoknaditi iz vlastitih materijalnih sredstava. Često su i u jeku turističke sezone guţve i redovi na šalterima pa taj pritisak dodatno stvara stres kod radnika. Pozitivno je da sama organizacija posla je visoko profesionalna (koeficijent 2,75).


Anketirani koji su radili u djelatnosti prometa i veza izuzetno su zadovoljni plaćom i izjašnjavaju se najniţom razinom fizičkog napora na radnom mjestu u odnosu na radnike u ostalim djelatnostima. Najviša razina fizičkog napora javlja se u proizvodnji dok je prisutnost stresa u toj djelatnosti najniţa. Psihička iscrpljenost je umjereno prisutna dok je nešto malo niţa u komunalnim djelatnostima. 2.3. Dobna struktura anketiranih sezonaca

Prosječna dob anketiranih je iznosila 32 godine. Interesiralo nas je kakva je dobna struktura sezonskih radnika prema ispostavama i je li poslodavci radije zapošljavaju mlaĎe ili starije osobe na sezonskim poslovima.

Tabela 6 Broj anketiranih sezonskih radnika prema starosnoj dobi i ispostavama

Dob Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

15 - 29 g. 84 66 46 19 215 49,5

30 - 39 g. 51 33 10 8 102 23,5

40 - 49 g. 31 20 3 13 67 15,4

50 - 65 g. 31 10 3 6 50 11,5 Moţemo reći da su ovi pokazatelji očekivani, jer i prema administrativnim izvorima podataka mladi čine najveći udio u sezonskom zapošljavanju. Korelacija je prisutna u broju zaposlenih koji se smanjuje povećavanjem starosne dobi radnika. Tabela 7 Starosna dob anketiranih sezonskih radnika prema prosječnim razinama

kvalitete radnog mjesta

Kvaliteta

organizacije

rada

Zadovoljstvo


Psihička

iscrpljenost

Prisutnost

stresa

15 - 29 g. 2,34 2,30 2,12 1,94 1,85

30 - 39 g. 2,28 2,18 2,17 2,01 1,97

40 - 49 g. 2,19 2,01 2,19 1,88 1,72

50 - 65 g. 2,26 2,14 2,24 1,94 1,76

Dob



Pogledamo li gornju tabelu, vidjet ćemo da je korelacija prisutna u razini fizičkog napora na radnom mjestu. Naime, povećavanjem starosne dobi povećavala se razina fizičkog napora anketiranih sezonaca. Ovo moţda nije samo povezano sa opsegom radnog mjesta, nego i činjenicom da je starijima raditi jednak posao teţe nego mlaĎima. Treba dakle uzeti u obzir i taj prirodni čimbenik koji utječe na kvalitetu rada. Mladi radnici su zadovoljniji kvalitetom organizacije radnog mjesta i plaćom nego stariji.


Tabela 8 Starosna dob anketiranih sezonskih radnika prema načinu pronalaska

zaposlenja

A B C D E

15 - 29 g. 52 41 75 33 14

30 - 39 g. 37 13 29 17 6

40 - 49 g. 39 7 15 5 1

50 - 65 g. 29 3 13 1 4

DobNačin traženja zaposlenja

A – Pomoću posredovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

B – Na natječaj sam se osobno javio/la i zaposlili su me

C – Dobio/la sam posao zahvaljujući poznanstvima

D – Stalan sam sezonac

E – Na neki drugi način

Hrvatski zavod za zapošljavanje većim dijelom je posredovao u zapošljavanju starijih osoba dok mladi najčešće pronalaze posao putem poznanstava. 2.4. Obrazovna struktura anketiranih sezonskih radnika Razvijenost neke zemlje se moţe odrediti stupnjem obrazovanja radne snage, ali i sposobnosti trţišta da omogući zapošljavanje tih radnika na odgovarajućim poslovima u skladu sa svojim stečenim zvanjima. MeĎutim, često se javlja da visokoobrazovani rade slabije plaćene poslove i niţeg stupnja obrazovanosti. To pokazuje i ova anketa gdje 69% anketiranih sa visokom stručnom spremom su radili poslove za koje je dovoljno srednjoškolsko obrazovanje. Tabela 9 Stručna sprema anketiranih sezonskih radnika prema ispostavama

Sprema Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

BEZ ŠKOLE 2 11 1 0 14 3,2

OSNOVNA ŠKOLA 40 7 5 5 57 13,1

SREDNJA ŠKOLA 124 92 48 32 296 68,2

VIŠA ŠKOLA 15 12 4 4 35 8,1

FAKULTET 16 7 4 5 32 7,4 Prema apsolutnim brojkama u svim ispostavama je najviše anketirano sezonskih radnika sa srednjom stručnom spremom. Ako znamo da sezonski poslovi trebaju konobare, kuhare, pomoćne radnike itd., onda ne čudi činjenica da je ova razina obrazovanja dovoljna. Naravno, skoro svaki će poslodavac prilikom zapošljavanja radnika traţiti i radno iskustvo na sezonskim poslovima da bi dobio što kvalitetnijeg radnika za turističku sezonu često izloţenog pritisku masovnosti gostiju koji za kratak period očekuju od njega da pruţi maksimalno kvalitetnu uslugu.


S aspekta radnika, ispitali smo kvalitetu radnog mjesta i koliko je ono utjecalo na njegovo zdravlje. Tabela 10 Stručna sprema anketiranih sezonskih radnika prema prosječnim razinama


Kvaliteta

organizacije

rada

Zadovoljstvo


Psihička

iscrpljenost

Prisutnost

stresa

BEZ ŠKOLE 2,07 2,07 2,14 1,86 1,71

OSNOVNA ŠKOLA 2,14 2,19 2,23 1,88 1,70

SREDNJA ŠKOLA 2,31 2,22 2,17 1,95 1,85

VIŠA ŠKOLA 2,66 2,40 2,11 1,86 1,91

FAKULTET 2,19 2,03 1,97 2,19 2,09

Sprema



Anketirani sa završenom višom školom pokazuju visoko zadovoljstvo organizacijom poslovanja unutar tvrtke u kojoj su radili, a paralelno tome i visinom plaće. Korelacija je prisutna kod fizičkog i psihičkog napora na radnom mjestu. Naime, povećavanjem stupnja obrazovanosti, smanjivala se razina fizičkog napora sezonskih radnika, dok se razina psihičke iscrpljenosti i stresa znatno povećavala. Prosječni koeficijenti ne govore da je riječ o toliko stresnim poslovima da značajno ugroţavaju zdravlje radnika jer su uglavnom vrijednosti koeficijenta ispod srednje razine. Postavlja se pitanje na koje je inače teško odgovoriti: Trebaju li visokoobrazovani raditi sezonske poslove? Gledajući ove rezultate moţe se reći da sezonski poslovi nisu nikako dobrodošli za osobe sa visokom stručnom spremom jer su najmanje zadovoljni plaćom i radili su iscrpljujuće i stresne poslove što nije dobro za njihovo zdravlje. Da su, recimo, bili zadovoljni plaćom za pretpostaviti bi bilo da su radili i odgovornije poslove pa bi veća razina psihičke iscrpljenosti i stresa bila opravdana. Mlade osobe su najprisutnije u sezonskim poslovima bez obzira na stupanj obrazovanja. Iznimka su osobe izmeĎu 40 i 65 godina starosti koje čine udio od 65% u kategoriji sezonaca sa završenom osnovnom školom. To su većinom sobarice, čistačice i kuhinjski radnici. Tabela 11 Stručna sprema anketiranih sezonskih radnika prema starosnoj dobi

Sprema 15 - 29 g. 30 - 39 g. 40 - 49 g. 50 -65 g.

BEZ ŠKOLE 5 4 3 2

OSNOVNA ŠKOLA 12 8 21 16

SREDNJA ŠKOLA 162 68 39 27

VIŠA ŠKOLA 22 8 2 3

FAKULTET 14 14 2 2


Pitajući sezonske radnike na koji način su pronašli zaposlenje došlo se do zanimljivih rezultata. Tabela 12 Stručna sprema anketiranih sezonskih radnika prema načinu pronalaska

zaposlenja

A B C D E

BEZ ŠKOLE 12 0 1 1 0

OSNOVNA ŠKOLA 42 2 9 2 2

SREDNJA ŠKOLA 83 47 102 47 17

VIŠA ŠKOLA 9 10 12 1 3

FAKULTET 11 5 8 5 3

Način traženja zaposlenjaSprema






Hrvatski zavod za zapošljavanje se kao jaki javni socijalni servis pokazao i u ovom istraţivanju gdje je većinom posredovao u zapošljavanju sezonskih radnika niţeg stupnja obrazovanja budući da je toj kategoriji osoba najteţe pronaći zaposlenje. Osobe sa srednjom i višom školom češće sami pronalaze posao putem veza i poznanstava. MeĎu ukupnim brojem anketiranih oni čine udio od 26%. 2.5. Neto primanja anketiranih sezonskih radnika

Podaci o neto primanjima radnika javno nisu često dostupni pa su uvijek atraktivni kada se objave. Ti podaci potiču raspravu o tome je li radnik dovoljno plaćen za posao koji obavlja, je li redovito primao plaću, usklaĎuje li poslodavac visinu plaće sa visinom obrazovanja itd.

Anketom smo ţeljeli saznati kolika su bila mjesečna neto primanja

anketiranih sezonaca. Budući da smo poštovali njihovu privatnost, ponudili smo im da zaokruţe iznose u statističkim razredima. Tabela 13 Neto plaća anketiranih sezonaca 2011.g. prema ispostavama

Neto plaća (kn) Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

2000 - 3000 40 68 24 17 149 34,3

3000 - 4000 65 42 21 20 148 34,1

4000 - 5000 47 10 8 4 69 15,9

5000 - 6000 25 9 6 5 45 10,4

6000 - 7000 14 0 1 0 15 3,5

više od 7000 6 0 2 0 8 1,8


U ispostavi Dubrovnik očito su najviše plaće, a najniţe na području ispostave Korčula gdje čak 52,7% osoba je imalo primanja samo izmeĎu 2000 - 3000 kuna. Na razini Ţupanije 149 ili 34,3% anketiranih imalo je plaću izmeĎu 2000 i 3000 kuna. U okvirima neto prosjeka Republike Hrvatske plaću je imalo 10,4% anketiranih sezonskih radnika. Cijeneći privatnost anketiranih osoba nismo traţili da navedu točan iznos neto plaće, pa smo im ponudili iznose u statističkim razredima. Aritmetičkom sredinom distribucije frekvencija s razredima došli smo do prosječne plaće anketiranih koja je iznosila 3562 kune. Ovaj iznos je za 70 kuna viši nego u prošlogodišnjem istraţivanju. Ako uzmemo u obzir prosječnu godišnju inflaciju od 2% u Republici Hrvatskoj, onda realno plaće na sezonskim poslovima nisu veće nego su jednake. Izračunali smo isto tako i medijan za distribuciju frekvencija s razredima i dobili da 50% anketiranih je imalo plaću do 3229 kuna, a druga polovica preko 3229 kuna. Mod je pokazao najpovoljniji rezultat i izračunom smo došli da je najčešće ponavljani iznos isplaćenih plaća meĎu anketiranim je bio 3900 kn. Grafikon 3 Poloţaji središnjih statističkih vrijednosti na histogramu distribucije

frekvencije visine plaće prema razredima i broj anketiranih sezonaca u 2011.g.

U ispostavama prosječni iznosi plaće se razlikuju unutar raspona od skoro 400 kuna. Najniţi iznos je u Korčuli 3190 kuna, a najveći u Dubrovniku 3566 kuna, nakon kojega slijede Ploče (3435 kn) i Metković (3371 kn). UsporeĎujući pokazatelje prema spolu, muškarci su bolje plaćeni nego ţene. Od ukupnog broja anketiranih ţena čak 40% njih je primilo plaću izmeĎu 2000 i 3000 kuna, dok taj udio kod muškaraca je iznosio 26%. Prosječna isplaćena plaća muškaraca je bila 3733 kune, a ţena 3434 kune. Raznolikost vrsta djelatnosti zaposlenja što direktno ili indirektno vezanih za turističku sezonu ogleda se i u visini isplaćene plaće radnicima. Rezultati su pokazali da su radnici u djelatnosti prometa i veza bili najbolje plaćeni od svih anketiranih sezonskih radnika. U trgovini i poljoprivredi

Me Mo

Pr


bile su najniţe plaće (60% primalo plaću ispod 3000 kn). U turizmu i ugostiteljstvu je prosječna plaća iznosila 3651 kn. Zanimalo nas je koji su poslovi najbolje plaćeni. Analizom smo otkrili da su poslovi sa plaćom većom od 6000 kn bili sljedeći:

- Barmen - Kuhar - Mornar - Portir - Referent putničkog prometa - Skiper - Voditelj smjene - Voditelj wellness-a

Zadovoljan radnik je onaj koji za svoj doprinos u radu je i pošteno nagraĎen plaćom. U ovom istraţivanju sezonski radnici su plaćom bili u prosjeku srednje do visoko zadovoljni (koeficijent od 2,21). Najveći stupanj zadovoljstva plaćom biljeţi Metković s prosječnim koeficijentom od 2,31, ali kako je uzorak dosta malen razina pouzdanosti je očekivano manja (0,14). Treba reći da je standardna devijacija dosta velika u svim ispostavama što nam govori da postoje velika prosječna odstupanja od prosječne razine u zadovoljstvu plaćom i ona varira od poslodavca do poslodavca i subjektivnim procjenama od jednog pojedinca do drugog. Standardna pogreška aritmetičke sredine za sve anketirane je iznosila 0,03, što je ukazuje da je ovaj uzorak reprezentativan po uzoru na osnovni skup. Tabela 14 Razina zadovoljstva plaćom po ispostavama prema broju odgovora

anketiranih i prosječnim vrijednostima koeficijenata

Razina zadovoljstva

plaćomNISKA SREDNJA VISOKA Prosjek St er St dev Conf 95%

DUBROVNIK 21 113 63 2,23 0,03 0,58 0,06

KORĈULA 7 88 34 2,20 0,05 0,53 0,09

METKOVIĆ 3 37 22 2,31 0,07 0,56 0,14

PLOĈE 9 25 12 2,07 0,10 0,68 0,20

UKUPNO 40 263 131 2,21 0,03 0,59 0,06 Koeficijenti= 1,00 niska< 2,00 srednja< 3,00 visoka razina

Razina pouzdanosti od 95% za cijeli uzorak je iznosila 0,06 što govori da prosječni koeficijenti cijelog skupa (svi sezonski radnici u 2011.g.) bi se kretali unutar intervala 2,15 i 2,27. Prosječna odstupanja su najveća u Pločama što je logično budući da je broj zaposlenih sezonaca bio mali pa time i manji uzorak.


Tabela 15 Prosječno trajanje rada u mjesecima prema visini plaće anketiranih

Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno

2000 - 3000 4,0 3,4 2,5 2,4 3,3

3000 - 4000 4,7 3,2 2,4 2,9 3,7

4000 - 5000 4,7 3,6 3,0 4,3 4,3

5000 - 6000 5,1 4,0 3,2 3,2 4,4

6000 - 7000 5,2 3,0 5,1

7000 < 6,3 2,0 5,3

Plaća (kn)

Trajanje rada (mjeseci)

Korelacija plaće i trajanja radnog odnosa je evidentna u gornjoj tabeli. Na području ispostava Dubrovnik i Korčula duţim trajanjem radnog odnosa povećavao se iznos plaće, što ukazuje na pozitivnu usklaĎenost opsega posla sa veličinom plaće.

Oni radnici koji su nezadovoljni svojom prvom dobivenom plaćom,

napuštaju taj posao nakon manje od dva mjeseca i tako se smanjuje prosječno trajanje radnog odnosa paralelno s tim i razina zadovoljstva. MeĎutim, na području ispostava Ploče i Metković je specifična situacija. Ovdje nisu duţe radili oni radnici koji su ujedno primili i veću plaću, što nam govori da ti radnici nemaju priliku promijeniti poslodavca tj. ponuda drugih poslova na tom području je jako mala, te su neki čak morali raditi slabije plaćene poslove izvan svog prebivališta.

Dakle, vidjeli smo da je duţina trajanja radnog odnosa u korelaciji sa visinom neto plaće. Zanimalo nas je da li se povećavanjem iznosa neto plaće povećava i razina zadovoljstva radnika. U slijedećoj tabeli je taj odnos prikazan prema dobnoj strukturi anketiranih sezonskih radnika.

Tabela 16 Prosječna razina zadovoljstva plaćom prema njenoj visini i dobnoj strukturi

anketiranih

15 - 29 g. 30 - 39 g. 40- 49 g. 50 - 65 g.

2000 - 3000 2,18 1,84 1,86 1,95

3000 - 4000 2,23 2,27 2,00 2,06

4000 - 5000 2,33 2,10 2,14 2,50

5000 - 6000 2,63 2,50 2,40 2,50

6000 - 7000 3,00 2,80 2,50 3,00

7000 < 2,75 2,75

Plaća (kn)

Razina zadovoljstva plaćom


Zaključuje se da je povećavanjem visine plaće raslo i zadovoljstvo podjednako za sve dobne skupine anketiranih sezonaca. Mlade osobe u dobi izmeĎu 15 – 29. godina se zadovoljavaju i sa niţim plaćama u iznosima do 4000 kuna što


ne moţemo reći za starije osobe koji srednje visoku razinu zadovoljstva iskazuju tek kada prime plaću preko 5000 kuna. Sa plaćama preko 6000 kuna svi su jako zadovoljni. Ovdje je, moţemo reći, riječ o onoj psihološkoj granici zadovoljstva anketiranih jer iznos njihove plaće prelazi drţavni prosjek. Stupanj obrazovanja je prava determinanta visine plaće. Osobama koje ulaţu u svoje znanje kroz školovanje i radni vijek povećavaju se i primanja što je pokazalo i ovo istraţivanje na temelju uzorka anketiranih sezonskih radnika. Tabela 17 Prosječna razina zadovoljstva plaćom prema njenoj visini i obrazovnoj

strukturi anketiranih

BEZ ŠKOLEOSNOVNA

ŠKOLA

SREDNJA

ŠKOLAVIŠA ŠKOLA FAKULTET

2000 - 3000 2,00 2,00 2,03 2,19 1,50

3000 - 4000 2,00 2,16 2,18 2,50 1,88

4000 - 5000 2,00 2,40 2,32 2,40 2,00

5000 - 6000 3,00 3,00 2,48 2,75 2,50

6000 - 7000 3,00 2,82 3,00 3,00

7000 < 2,71 3,00

Plaća (kn)

Razina zadovoljstva plaćom


Nijedna osoba bez završene osnovne škole nije primila plaću preko 6000 kuna, dok one osobe koje su završile osnovnu školu su bile izuzetno zadovoljne plaćama izmeĎu 5000 – 7000 kuna. Anketirane osobe sa završenim fakultetom nikako nisu bile zadovoljne plaćom manjom od 4000 kuna. One izrazito zadovoljne postaju tek kada visina plaće prelazi 6000 kuna. Pogledajmo što se dogaĎa sa njima u grafikonu: Grafikon 4 Usporedba kretanja koeficijenata zadovoljstva anketiranih sezonaca sa

završenom osnovnom školom i sa fakultetom

UsporeĎujući osobe sa završenom osnovnom školom i visoko obrazovane došlo se do zaključka da se obrazovanje isplati jer većim ulaganjem u


obrazovanje povećavala se visina plaće, a tim i zadovoljstvo anketiranih sezonskih radnika. Ona razlika izmeĎu ove dvije kategorije (u grafikonu označeno kao „uloţeno obrazovanje“) je psihološkog karaktera. Osobe sa završenim fakultetom imaju veća očekivanja od radnog mjesta: bolje uvjete, veću plaću itd. Dakle, one su uloţile svoj trud i vrijeme u znanje i kao kompenzaciju očekuju bolje plaćeni posao. MeĎutim, kada do toga ne doĎe onda su nezadovoljni niţim plaćama, a za neobrazovane osobe koje nisu ništa uloţile su to zadovoljavajuće plaće, imajući u obzir i da im je inače teţe naći zaposlenje. Ono što daje prednost visoko obrazovanima je da jedino one imaju šansu dobiti plaću na sezonskim poslovima preko 7000 kuna. Kod neobrazovanih i obrazovanih osoba razina zadovoljstva plaćom dostiţe svoj maksimum sa plaćom preko 5500 kuna i prekida se do iznosa od 6500 kuna, što čini gornju granicu u grafikonu. Tek s plaćom preko 6500 kuna postaju zadovoljni visoko obrazovani i to zadovoljstvo se nastavlja u beskonačnost povećavanjem plaće dok je to nedostiţno za osobe s osnovnom školom. Kašnjenje sa isplatom plaće ili uopće ne plaćanje radniku je kaţnjivo djelo jer se krše temeljna prava Zakona o radu. Naţalost uvijek postoje takvi poslodavci što češće iz objektivnih ali i ponekad subjektivnih razloga nisu u stanju podmirivati svoje obveze prema radniku stvarajući nelikvidnost gospodarstva. Ispitali smo i ovu problematiku. Rezultati govore da je 94,9% anketiranih redovito primalo plaću, 4,6% ju nije primalo redovito, a 0,5% ili samo dvije osobe nisu je uopće primile. Stanje u ispostavama je u slijedećem grafikonu. Grafikon 5 Ukupan broj dana kašnjenja plaće prema ispostavama uz visinu prosjeka po

anketiranom sezonskom radniku

Plaća je prema apsolutnim brojkama u totalima vremenski najkraće kasnila u Korčuli, a najduţe u Metkoviću (158 dana), dok prosječno po anketiranom je najkraće kasnila u Dubrovniku (15 dana), a najduţe u Pločama (40 dana).


Nije dobro za društvo što su se uopće pojavile varijable broja dana kašnjenja plaće u svim ispostavama, a očito je da su takvi problemi najveći kod sezonskih radnika sa područja Metkovića i Ploča. Kakva mišljenja o organizaciji, radnom mjestu, te njihovom zdravstvenom stanju su ponudile anketirane osobe koje nisu primile plaću? Tabela 18 Prosječna razina zadovoljstva radnim mjestom prema vremenu primitka plaće

anketiranih sezonskih radnika

Kvaliteta

organizacije

rada

Zadovoljstvo


Psihička

iscrpljenostPrisutnost stresa

Da, redovito 2,31 2,22 2,13 1,93 1,82

Ne, kasnila je 1,95 1,95 2,40 2,25 2,25

Nisam još primio 2,50 3,00 3,00 3,00

Redovito plaćanje



Zanimljivo je u ovom istraţivanju da poslodavci koji imaju izvrsnu organizaciju rada nisu u stanju plaćati svoje obveze prema radnicima iako treba uzeti u obzir samo dva odgovora sezonaca što ne znači da je generalno uvijek tako. Oni kojima je plaća kasnila su s njome manje zadovoljni što je logično, a najveće razine fizičkog i psihičkog napora na poslu te prisutnost stresa javili su se kod ove dvije osobe koje nisu primile plaću. 2.6. Načini pronalaska zaposlenja

Svatko radno sposoban i aktivan na trţištu rada moţe biti u radnom odnosu ili traţiti zaposlenje. Netko je lakše pronašao posao, a netko teţe ali nitko bez aktivnog traţenja. Nezaposleni prijavljeni na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje aktivno traţe zaposlenje. Ovo sve nam govori o vaţnosti kanala iliti načina kako pronaći zaposlenje. Što o tome govore sezonski radnici sa područja Dubrovačko-neretvanske ţupanije pogledajte u slijedećoj tabeli: Tabela 19 Načini traţenja zaposlenja anketiranih sezonskih radnika prema ispostavama

Način zaposlenja Dubrovnik Korčula Metković Ploče Ukupno Udio %

A 82 52 8 15 157 36,2

B 33 19 8 4 64 14,7

C 48 31 30 23 132 30,4

D 22 21 12 1 56 12,9

E 12 6 4 3 25 5,8 A – Pomoću posredovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje






Ovi dobiveni rezultati su vrlo reprezentativni i potvrĎuju sve dosadašnje indicije o zapošljavanju sezonskih radnika. Dakle, najviše stalnih sezonaca je iz ispostava Metković i Korčula, a posredstvom HZZ-a se zapošljava najviše osoba iz ispostave Dubrovnik (42%). U ispostavama Metković i Ploče uglavnom se zapošljava putem veza i poznanstava što je utjecalo na ukupnu sliku o Ţupaniji u kojoj je vaţno poznavati ljude (30,4%) da se dobije posao. Isto vrijedi i za poslodavce koji su u Anketi poslodavaca koju provodi HZZ većinom odgovorili da traţe radnike putem poznanstava, pa onda putem HZZ-a. Tabela 20 Načini traţenja zaposlenja anketiranih sezonskih radnika prema razinama


Kvaliteta

organizacije

rada

Zadovoljstvo


Psihička


A 2,17 2,15 2,19 1,87 1,76

B 2,48 2,23 2,16 2,09 2,06

C 2,33 2,19 2,11 1,98 1,85

D 2,41 2,41 2,14 1,95 1,80

E 2,16 2,16 2,24 1,88 1,92

Način pronalaska

zaposlenja







Kvalitetniji poslodavci zapošljavaju preko natječaja što pokazuje visoka

razina njihove organizacije kod onih sezonaca koji su pronašli posao putem oglašavanja. Stalni sezonski radnici su kvalitetu radnog mjesta najbolje ocjenjivali što je logično jer ne bi radili svake godine kod istog poslodavca da su im uvjeti loši. Mora se priznati da HZZ pronalazi poslove za sezonske radnike ali srednje razine kvalitete (koeficijenti organizacije rada 2,17 i plaća 2,15). Pozitivno je što ti poslovi u kojima je posredovao HZZ je najniţa razina psihičke iscrpljenosti (1,87), te niska razina stresa za radnike (1,76). Osobe koje su pronašle posao javljajući se na natječaj neke tvrtke su najzadovoljnije organizacijom rada. MeĎutim, one su bile najviše izloţene stresu i dozi psihičke iscrpljenosti.

Prema broju odgovora, većina anketiranih (70%) koji su pronašli posao

putem poznanstava su imali plaću manju od 4000 kn. Osobe koje su se javljale na natječaj birale su poslove sa većom plaćom. Stalni sezonci su najbolje plaćeni, a 25% njih je primalo plaću višu od 5000 kn. Hrvatski zavod za zapošljavanje je najviše zapošljavao osobe na poslovima sa plaćom izmeĎu 3000 i 4000 kn što čini udio od 40% u odnosu na druge kanale zapošljavanja.


2.7. Spremnost prihvaćanja istog zaposlenja

Nakon postepenog odgovaranja na pitanja u ovom upitniku, sezonski

radnik na kraju se suočava sa najteţim pitanjem, a to je: „Hoćete li iduće godine raditi kod istog poslodavca?“ Čak 5% anketiranih se nije uopće izjasnilo po ovom pitanju pa je za pretpostaviti da nisu sigurni u sebe što hoće raditi niti su realno u stanju sagledati svoje dosadašnje radno mjesto.

Grafikon 6 Spremnost anketiranih sezonskih radnika u ponovnom prihvaćanju istog

zaposlenja prema broju odgovora i ispostavama

Iz grafikona se moţe iščitati da je spremnost prihvaćanja istog zaposlenja na zadovoljavajućoj razini u ispostavama Dubrovnik i Korčula (preko 60% odgovora). U ispostavi Metković je 90% anketiranih dalo negativan odgovor, a u Pločama udio negativnih odgovora je bio 83%. UsporeĎujući ove udjele prihvaćanja istog zaposlenja sa istraţivanjima sezonskih radnika iz prijašnjih godina, vidimo da su najniţi do sada.

Utjecaj na prihvaćanje istog zaposlenja iduće godine ogleda se u prosječnim ocjenama razine kvalitete radnih mjesta. Pregled je u slijedećoj tabeli: Tabela 21 Spremnost prihvaćanja istog zaposlenja prema prosječnim razinama kvalitete

radnog mjesta

Kvaliteta

organizacije

rada

Zadovoljstvo


Psihička


Da 2,44 2,34 2,12 1,87 1,76

Ne 2,02 1,94 2,23 2,11 2,03

Prihvatiti će



Za svaku pojedinačnu ponuĎenu kategoriju, dobiveni su očekivani tj. logični rezultati. Naime, sezonski radnici će prihvatiti posao ako je na radnom mjestu organizacija na visokom nivou i visina plaće im je zadovoljavajuća, a to znači izmeĎu 3000 i 4000 kn. Zbog primljene plaće od 2000 – 3000 kuna posao neće prihvatiti 43% ispitanika. Fizički napor na radnom mjestu je srednje bio prisutan za obje kategorije. Oni suočeni sa stresom i velikom psihičkom iscrpljenošću na radnom mjestu teško će prihvatiti isto zaposlenje iduće godine. Popis tih poslova koji se rado neće prihvatiti je slijedeći: -Administrativni službenik -Konobar -Kuhar -Kuhinjski radnik -Pomoćni konobar -Pomoćni kuhar -Prodavač -Skladištar -Turistički animator -Vozač lakog dostavnog vozila Definitivno se sa sigurnošću moţe zaključiti da je visina plaće najviše presudna u donošenju odluke o ponovnom prihvaćanju istog zaposlenja jer je vrijednost koeficijenta u kategoriji niječnih odgovora bila najniţa i to 1,94.


Krajem 2011. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područna sluţba Dubrovnik je provodila anketu sezonske radne snage. Anketa je provedena na uzorku od 434 sezonska radnika u 4 ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne sluţbe Dubrovnik. Najviše je obuhvaćeno sezonaca na području ispostave Dubrovnik tj. njih 197 čiji udio je 45,4%, slijede ispostave: Korčula 129 (29,7%), Metković 62 (14,3%) i Ploče 46 (10,6%)

Prema spolu anketirano je 186 muškaraca i 248 ţena. Udjeli

anketiranih ţena su u svim ispostavama iznad 50%, što govori da se ţene u većem broju zapošljavaju na sezonskim poslovima od muškaraca.

Prema duţini trajanja radnog odnosa na području Dubrovačko-

neretvanske ţupanije anketirani sezonski radnici su radili u prosjeku malo više od četiri mjeseca, odnosno 123 dana, što je isti prosjek kao u istraţivanju provedenom 2010. godine

Djelatnost turizma i ugostiteljstva čini udio od 77,6% meĎu ukupno

anketiranim osobama nakon koje slijedi trgovina s udjelom od 13,1%. Poslodavci najviše zapošljavaju mlade na sezonskim poslovima, a

prosječna dob radnika je 32 godine. Rezultati su pokazali da akademski obrazovani nerijetko rade slabije

plaćene poslove i niţeg stupnja, gdje 69% anketiranih sa visokom stručnom spremom su radili poslove za koje je dovoljno samo srednjoškolsko obrazovanje.

Hrvatski zavod za zapošljavanje je većinom posredovao u

zapošljavanju sezonskih radnika niţeg stupnja obrazovanja budući da je toj kategoriji osoba najteţe pronaći zaposlenje. Osobe sa srednjom i višom školom češće sami pronalaze posao putem veza i poznanstava, a oni meĎu ukupnim brojem anketiranih čine udio od 26%.

U ispostavi Dubrovnik su najviše plaće, a najniţe na području ispostave

Korčula gdje čak 53% osoba je imalo primanja samo izmeĎu 2000 - 3000 kuna. Na razini Dubrovačko-neretvanske ţupanije 34% anketiranih imalo je plaću izmeĎu 2000 i 3000 kuna.

Bilo je i onih radnika koji nisu primili plaću ili im je kasnila preko 30

dana. Ovi potonji su s njezinim iznosom bili nezadovoljni i bili su izloţeniji većem fizičkom i psihičkom naporu na poslu te stresu.

3. ZAKLJUČAK


U ispostavi Dubrovnik sezonski radnici su se najviše zapošljavali posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a u ispostavi Metković putem osobnih poznanstava.

Isto zaposlenje iduće godine radije prihvaćaju sezonski radnici sa

područja ispostava Dubrovnik i Korčula. Na temelju ove analize moţe se zaključiti da je velika većina

anketiranih sezonaca bila zadovoljna plaćom, te kvalitetom radnog mjesta. Sagorijevanje na radnom mjestu nije u prosjeku alarmantno dok uvijek će biti pojedinih poslova koji će biljeţiti visoku razinu stresa i napora. Anketa je pokazala i da zapošljavanje putem veza i poznanstava ne moţe rezultirati kvalitetnim radnim mjestom sa svim pripadajućim uvjetima rada. Tu je još problem i nemogućnost pronalaska kvalitetnog kadra pa poslodavci pruţaju bolje uvjete stalnim sezoncima da ih zadrţe i ubuduće. Zabrinjava podatak u ispostavama Metković i Ploče gdje preko 80% ispitanika ne ţeli ponovno raditi isti posao iduće godine. Dakle, istraţivanje je pokazalo da je najbolje raditi na području ispostave Dubrovnik, po mogućnosti biti mlad, stalan sezonac i primati plaću preko 5000 kuna da bi se postigla apsolutna vrijednost zadovoljstva na radnom mjestu za vrijeme turističke sezone u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji.

anketa sezonskih radnika 2011. hzz- podruĉna sluţba …

Documents