SVEUILITE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

ANALIZA POSLOVANJA PODUZEA JAMNICA d.d. PREMA FINANCIJSKIM IZVJEIMA OD 2005. 2010.

Mentor: Prof. dr. sc. Elza Jurun Student: Anita Perica, univ. bacc. oec.

Matini broj: 2092360

Split, kolovoz 2011. godine

I

SADRAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................1

1.1. Problem istraivanja..........................................................................................................1

1.2. Predmet istraivanja..........................................................................................................2

1.3. Istraivake hipoteze.........................................................................................................3 1.4. Ciljevi istraivanja............................................................................................................3

1.5. Metode istraivanja...........................................................................................................4

1.6. Doprinos istraivanja........................................................................................................5

1.7. Struktura diplomskog rada................................................................................................5

2. TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEA I POKAZATELJI POSLOVANJA.........................7 2.1. Zakonska regulativa..........................................................................................................7

2.2. Pojam, vrste i znaaj temeljnih financijskih izvjea......................................................10 2.2.1. Bilanca......................................................................................................................11

2.2.1.1. Aktiva bilance..................................................................................................12

2.2.1.2. Pasiva bilance ..................................................................................................14

2.2.2. Raun dobiti i gubitka...............................................................................................14 2.2.3. Izvjee o novanom tijeku.......................................................................................17 2.2.4. Izvjee o promjenama kapitala ...............................................................................21 2.2.5. Biljeke uz financijska izvjea................................................................................21

2.3. Pokazatelji poslovanja poduzea....................................................................................22 2.3.1. Pojam i vrste financijskih pokazatelja......................................................................22

2.3.1.1. Pokazatelji likvidnosti .....................................................................................22

2.3.1.2. Pokazatelji zaduenosti....................................................................................24

2.3.1.3. Pokazatelji aktivnosti.......................................................................................26

2.3.1.4. Pokazatelji ekonominosti...............................................................................27 2.3.1.5. Pokazatelji profitabilnosti................................................................................28

2.3.1.6. Pokazatelji investiranja....................................................................................30

3. PODUZEE JAMNICA d.d. .........................................................................................................32 3.1. Osnovni podaci...............................................................................................................32

3.2. Organizacijska struktura Jamnice d.d. ...................................................................... .....33

3.3. Povijesni razvoj...............................................................................................................34

II

3.4. Misija i vizija Jamnice....................................................................................................35

3.5. Cilj poslovanja................................................................................................................35

4. STATISTIKA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEA JAMNICA d.d. .............................36 4.1. Horizontalna analiza.......................................................................................................36

4.1.1. Horizontalna analiza bilance poduzea Jamnica d.d.................................................37 4.1.2. Horizontalna analiza Rauna dobiti i gubitka poduzea Jamnica d.d.......................40

4.2. Vertikalna analiza...........................................................................................................44

4.2.1. Vertikalna analiza bilance poduzea Jamnica d.d.....................................................45 4.2.2. Vertikalna analiza Rauna dobiti i gubitka poduzea Jamnica d.d. .........................48

5. STATISTIKA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEA JAMNICA d.d. PUTEM POKAZATELJA POSLOVANJA.....................................................................................................50

5.1. Pokazatelji likvidnosti.....................................................................................................51

5.2. Pokazatelji zaduenosti...................................................................................................52

5.3. Pokazatelji aktivnosti......................................................................................................53

5.4. Pokazatelji ekonominosti..............................................................................................55 5.5. Pokazatelji profitabilnosti...............................................................................................56

5.6. Odabrani konkurenti u industriji alkoholnih i bezalkoholnih pia.................................65 5.6.1. BADEL 1862 d.d. ....................................................................................................65

5.6.2. Dalmacijavino d.d. ...................................................................................................66

5.6.3. Maraska d.d. .............................................................................................................66

6. ZAKLJUAK.....................................................................................................................70

SAETAK................................................................................................................................72

SUMMARY..............................................................................................................................72

POPIS TABLICA.....................................................................................................................73

POPIS SLIKA...........................................................................................................................74

POPIS GRAFIKONA...............................................................................................................75

LITERATURA..........................................................................................................................76

1

1. UVOD

1.1. Problem istraivanja

Analiza financijskih izvjea dio je poslovne analize koja se provodi sa svrhom upoznavanja ekonomske i financijske snage tvrtke i moguih perspektiva u poslovanju poduzea. Predstavlja neophodan alat za podrobnije razumijevanje poslovanja tvrtke, donoenje

relevantnih poslovnih odluka te osiguranja doprinosa cjelokupnoj uspjenosti poslovanja

poduzea.

Analiza financijskih izvjea poduzetniku daje odgovor na pitanje kako je promatrano poduzee poslovalo u prethodnom vremenskom razdoblju i kako se rezultat poslovanja poduzea u budunosti moe poboljati te na taj nain omoguava usporedbu s konkurentima iz iste industrijske grane.

Osnovni cilj osnivanja veine poduzea danas je ostvarivanje to vee dobiti odnosno profita. Maksimalizacija dobitka, odnosno profita, u smislu ostvarivanja to manjih rashoda i to

veih prihoda, osnovni je cilj, odnosno pokretaka snaga poslovanja poduzea. Dobit, odnosno pozitivan poslovni rezultat jedna je od kljunih pretpostavki sigurnosti i kontinuiteta poslovanja.

Temeljni izvor informacija o rezultatu poslovanju pruaju glavna financijska izvjea, a to su: bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjee o novanom tijeku, izvjee o promjenama glavnice te biljeke uz financijska izvjea.

Cilj financijskih izvjea je pruiti informacije o financijskom poloaju, uinkovitosti poslovanja i promjenama financijskog poloaja subjekta, to je korisno irokom krugu

korisnika prilikom donoenja ekonomskih odluka. Osnovni korisnici financijskih izvjea su sadanji i budui ulagai, vjerovnici, dobavljai, investicijski fondovi, banke, drava i njezine agencije te javnost.

Financijska izvjea predstavljaju veliki informacijski potencijal i nezaobilazna su informacijska podloga u procesu odluivanja na financijskim tritima. Kvalitativna obiljeja koja financijska izvjea moraju imati su: razumljivost, pouzdanost, usporedivost i vanost.

Kvalitetna analiza financijskih izvjea podrazumijeva pravilnu interpretaciju paljivo odabranih financijskih pokazatelja. Treba se odluiti za nekoliko kvalitetnih financijskih pokazatelja i usporeivati ih kroz razdoblje od nekoliko godina.

2

Svrha ovog rada je analiza poslovanja poduzea Jamnica d.d. kroz financijska izvjea za odreeno vremensko razdoblje koje tvrtka redovno objavljuje u sklopu svog poslovanja.

U ovom radu bit e provedena horizontalna i vertikalna analiza poslovanja poduzea. Kroz horizontalnu analizu financijskih izvjea poduzea prate se promjene vrijednosti pozicija financijskih izvjea tijekom vie obraunskih razdoblja. Kljuna varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budui da se usporedbom elemenata financijskih izvjea, iskazanih u novanim jedinicama, izmeu dva ili vie razdoblja donosi zakljuak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje na osnovu ega je mogue utvrditi problematina podruja poslovanja. Vertikalnom analizom bilance pojedine pozicije u bilanci se prikazuju kao postotni udjeli

ukupne vrijednosti aktive, odnosno pasive. U vertikalnoj analizi rauna dobiti i gubitka vrijednost ukupnih prihoda postaje baza usporedbe.

Osim vertikalne i horizontalne analize provest e se i analiza putem pokazatelja. Na taj nain e se dobiti uvid u njihovo kretanje kroz promatrano vremensko razdoblje i izvrit e se usporedba poslovanja Jamnice d.d. s glavnim konkurentima (Badel, Dalmacijavino i Maraska)

iz iste industrijske grane. Naime, izvrit e se usporedna analiza poslovanja najznaajnijih poduzea u Hrvatskoj koja se bave proizvodnjom alkoholnih i bezalkoholnih pia.

1.2. Predmet istraivanja

Iz prethodno opisanog problema proizlazi i predmet istraivanja, a to je statistika analiza financijskih izvjea poduzea Jamnica d.d. kroz promatrano vremensko razdoblje. Na temelju toga empirijski i teorijski e se analizirati razliiti pristupi analizi poslovanja navedenog poduzea. Nakon provedene analize poslovanja poduzea napravit e se usporedba s izabranim konkurentima unutar iste industrije, odnosno unutar industrije alkoholnih i

bezalkoholnih pia. Provest e se, takoer, i statistika analiza poslovanja putem pokazatelja da bi se vidjelo pokazuju li odabrani pokazatelji ili pak ne pokazuju perspektivno poslovanje

poduzea.

3

1.3. Istraivake hipoteze Na temelju opisanog problema i predmeta istraivanja mogu se postaviti sljedee istraivake hipoteze:

H1 Globalna ekonomska kriza znaajno je utjecala na uspjenost poslovanja poduzea Jamnica d.d.

H2 - Profitabilnost poduzea Jamnica d.d. u odnosu na odabrane konkurente ostala je nepromijenjena kroz promatrano vremensko razdoblje

H3 Odabrani pokazatelji uspjenosti poslovanja poduzea Jamnica d.d. kroz promatrano vremensko razdoblje pokazuju perspektivno poslovanje

H4 Udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini te udio kratkoronih obveza u ukupnim obvezama promatranog poduzea kontinuirano rastu

1.4. Ciljevi istraivanja

Nakon definiranja predmeta istraivanja i postavljanja istraivakih hipoteza moe se definirati i osnovna svrha ovog istraivakog rada, odnosno cilj istraivanja. Ciljeve nije dovoljno samo navesti ve ih je potrebno razraditi kako bi se tono znalo to e se opisivati, kako e se obavljati klasifikacija, meu kojim emo varijablama utvrditi postojanje povezanosti, kao i to elimo predviati.

Osnovni ciljevi ovog rada su sljedei:

Definiranje pojma financijskih izvjea u skladu s propisanom zakonskom regulativom

Odreivanje metoda za provedbu analize financijskih izvjea Analiza financijskih izvjea poduzea Jamnica d.d. Analiza financijskih izvjea poduzea Jamnica d.d. putem pokazatelja uspjenosti

poslovanja

4

Usporedba financijske uspjenosti poduzea Jamnica d.d. s konkurentima unutar iste industrijske grane

Utvrivanje utjecaja gospodarske krize na poslovanje promatranog poduzea

Na temelju postavljenih ciljeva donosi se zakljuak o prihvaanju ili pak o odbacivanju postavljenih istraivakih hipoteza.

1.5. Metode istraivanja

U cilju provedbe kvalitetne analize uspjenosti poslovanja poduzea Jamnica d.d. provest e se teorijsko i empirijsko istraivanje pri emu e se koristiti sljedee znanstvene metode istraivanja, a to su:

statistike metode metoda analize metoda sinteze metoda deskripcije metoda komparacije (usporedbe)

Statistike metode e se koristiti za izraunavanje podataka koji su potrebni za kvalitetnu provedbu analize poslovanja poduzea. Analiza podataka provest e se izraunom u statistikom paketu SPSS Statistics 16.0 kao i pomou programa u kojem moemo izraunati veliku koliinu podataka na brz i jednostavan nain, a to je Microsoft Excel. Pomou statistikih metoda dobit emo potrebne podatke koji e se prikazati u tabelarnom i grafikom obliku.

Metoda analize sluit e za ralanjivanje sloenih pojava na jednostavnije dijelove i na taj nain omoguit e otkrivanje, uoavanje i izuavanje znanstvene istine. Metoda sinteze koristit e se za povezivanje jednostavnih pojava u sloene dijelove. Metoda deskripcije koristit e se na poetku pisanja rada za detaljno opisivanje pojava bez znanstvenog tumaenja. Metoda komparacije (usporedbe) koristit e se za usporedbu rezultata poslovanja i njihovu usporedbu s konkurentima unutar iste industrijske grane, da bi se vidjelo posluje li poduzee u skladu s oekivanjem.

5

1.6. Doprinos istraivanja

Doprinos istraivanja ogleda se u injenici da analiza financijskih izvjea daje relevantnu sliku o stanju i uspjehu poduzea kroz promatrano vremensko razdoblje. Analizom financijskih izvjea dobit e se prava slika poduzea Jamnica d.d. te njegov poloaj u odnosu na konkurente iz iste industrijske grane. Poloaj poduzea najbolje se ogleda kroz usporedbu putem odabranih pokazatelja i na temelju toga potencijalni investitori, ulagai i analitiari mogu donijeti odluke vezane za poduzee.

1.7. Struktura diplomskog rada

Struktura ovog rada e biti prezentirana kroz ukupno est poglavlja sukladno prethodno postavljenim ciljevima.

U prvom, odnosno uvodnom dijelu bit e definirani problem i predmet istraivanja te svrha i ciljevi. Takoer, bit e postavljene i istraivake hipoteze koje e se kroz rad istraivati da bi se vidjelo prihvaaju li se ili odbacuju. Nadalje, definirat e se metode koje e se koristiti prilikom pisanja rada te doprinos i struktura rada.

Drugi dio sadravat e openite informacije o pojmu i vrstama financijskih izvjea, njihovom znaaju za poduzee te metode koje se koriste prilikom analize. Ujedno, bit e prikazani i pokazatelji poslovanja poduzea koji se koriste za odreivanje njegove uspjenosti.

U treem dijelu prikazat e se povijesni razvoj poduzea Jamnica d.d., njegova misija, vizija i ciljevi poslovanja. Ovaj dio rada e sadravati neke osnovne informacije o samom poduzeu i njegovim zaposlenicima.

U etvrtom dijelu provest e se horizontalna i vertikalna analiza poslovanja poduzea Jamnica d.d. Dobiveni rezultati e se koristiti za donoenje odluke o prihvaanju ili odbacivanju postavljenih istraivakih hipoteza.

6

Peti dio odnosit e se na financijsku analizu poduzea Jamnica d.d. putem odabranih pokazatelja i na temelju toga vrit e se usporedba s konkurentima iz iste industrijske grane da bi se vidjelo je li gospodarska kriza utjecala na poslovanje poduzea.

esti, posljednji dio rada, donosi zakljuak do kojeg se dolo nakon svih provedenih analiza poslovanja poduzea. Na kraju rada je popis slika, tablica i grafikona te popis koritene literature.

7

2. TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEA I POKAZATELJI POSLOVANJA Uspjenost i sigurnost kriteriji su koji omoguuju opstanak i napredak svakog poslovnog subjekta. Trgovako drutvo kojem je cilj uspjeno poslovati treba imati jaku upravljaku strukturu koja e donositi planove i programe poslovanja. Da bi se funkcija menadmenta u tvrtci uspjeno provodila potrebno je donijeti odluku o navedenim planovima i programima

poslovanja, a to se postie pomnim prouavanjem informacija koje omoguuje analiza financijskih izvjea odnosno financijska analiza.

2.1. Zakonska regulativa

Godine 1993. Zakonom o raunovodstvu Republike Hrvatske utemeljena su financijska izvjea. Prema tom zakonu, svi poduzetnici na podruju Republike Hrvatske imaju zakonsku obvezu sastavljanja, revidiranja i objavljivanja financijskih izvjea.

Velike promjene u zakonodavnom okviru nastupaju 2008. godine kada na snagu stupa novi

Zakon o raunovodstvu (NN br.109/07), koji kao najveu novost donosi obvezu primjene Hrvatskih standarda financijskog izvjeivanja. Tako od 01.01.2008. godine svi poduzetnici postaju obveznici primjene HSFI, sa iznimkom velikih poduzetnika iji su vrijednosni papiri uvrteni u kotaciju burzi koji su obveznici primjene Meunarodnih standarda financijskog izvjeivanja (MSFI).

Zakon o raunovodstvu ureuje raunovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjenu standarda

financijskog izvjetavanja i tijelo za donoenje standarda financijskog izvjetavanja, godinja

financijska izvjea i konsolidaciju godinjih financijskih izvjea, reviziju godinjih financijskih izvjea, sadraj godinjeg izvjea, javnu objava godinjih financijskih izvjea, Registar godinjih financijskih izvjea, te obavljanje nadzora. Odredbi Zakona o raunovodstvu dune su se primjenjivati sljedee osobe: poduzetnici prema navedenom Zakonu poduzetnici su:

1. trgovako drutvo i trgovac pojedinac odreeni propisima koji ureuju trgovaka drutva,

8

2. poslovna jedinica trgovakog drutva i trgovca pojedinca sa sjeditem u stranoj dravi ako prema propisima te drave ne postoji obveza voenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvjea te poslovna jedinica poduzetnika iz strane drave koji su obveznici poreza na dobit sukladno propisima koji ureuju poreze.

svaka pravna i fizika osoba, koja je obveznik poreza na dobit odreena propisima koji ureuju poreze

Poduzetnici u smislu ovog Zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike ovisno o

pokazateljima utvrenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijska izvjea, prema sljedeim uvjetima: iznos ukupne aktive,

iznos prihoda,

prosjean broj radnika tijekom poslovne godine.

Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedeih uvjeta: ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna,

prihod 65.000.000,00 kuna,

prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 50.

Srednji poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta iz stavka 2. ovoga lanka ali ne prelaze dva od sljedeih uvjeta: ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,

prihod 260.000.000,00 kuna,

prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 250.

Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva od tri uvjeta koji su navedeni za klasifikaciju

srednjih poduzetnika.

Poduzetnik je duan sastavljati godinja financijska izvjea u obliku, sadraju i na nain propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.

9

Godinja financijska izvjea ine:1 bilanca,

raun dobiti i gubitka, izvjee o novanom tijeku, izvjee o promjenama kapitala, biljeke uz financijska izvjea.

Godinja financijska izvjea moraju pruiti istinit i objektivan prikaz financijskog poloaja i uspjenosti poslovanja poduzetnika i sastavljaju se za poslovnu godinu koja je jednaka

kalendarskoj godini. Godinja financijska izvjea poduzetnik je duan sastaviti i u sluajevima statusnih promjena, otvaranja steajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi danu upisa statusne

promjene, danu otvaranja steajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

Konsolidirana godinja financijska izvjea su financijska izvjea grupe poduzetnika u kojoj odreeni poduzetnik (matino drutvo) ima nad jednim ili vie poduzetnika (ovisno drutvo) pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama tako da od njih ostvaruje koristi

(kontrola), a prikazani su kao jedinstveni.

Poduzetnik je duan izraditi godinje izvjee koje obuhvaa objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog poloaja, zajedno s opisom glavnih rizika i

neizvjesnosti s kojima se on suoava, te obavijesti o zatiti okolia i o radnicima ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja poduzetnika i njegova poloaja.

Poduzetnik je duan godinja financijska izvjea i godinje izvjee, te revizorsko izvjee ako njegova godinja financijska izvjea podlijeu reviziji sukladno odredbama lanka 17. ovoga Zakona, te konsolidirana godinja financijska izvjea ako ih je duan sastavljati sukladno odredbama lanka 16. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave. Poduzetnik je duan Financijskoj agenciji dostaviti i odluku o utvrivanju godinjih financijskih izvjea od strane nadlenog tijela te odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriu gubitka, ako one nisu sastavni dio godinjih financijskih izvjea ili godinjeg izvjea. 1 Zakon o raunovodstvu, NN, br.109

10

Poduzetnik je izvjea duan dostaviti najkasnije u roku od est mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a poduzetnik koji sastavlja konsolidirana godinja financijska izvjea duan ih je dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

Poduzetnik koji sastavlja godinja financijska izvjea sukladno lanku 15. stavku 9. ovoga Zakona duan je godinja financijska izvjea dostaviti u roku devedeset dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja steaja.

Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih dogaaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, duan je do 31. oujka tekue godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.

Mali poduzetnik je duan godinja financijska izvjea iz lanka 15. stavka 10. ovoga Zakona dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave.

Registar godinjih financijskih izvjea je sredinji izvor informacija o financijskom poloaju i uspjenosti poslovanja poduzetnika, vodi se u elektronikom obliku i dostupan je na internetskim stranicama.

Registar godinjih financijskih izvjea javno na internetu prikazuje za svakog pojedinog poduzetnika sljedee: 1. godinja financijska izvjea, 2. godinje izvjee, 3. podatke o predloenoj raspodjeli dobiti ili pokriu gubitka.

2.2. Pojam, vrste i znaaj temeljnih financijskih izvjea

Analiza financijskih izvjea predstavlja neophodan alat za podrobnije razumijevanje poslovanja tvrtke, donoenje relevantnih poslovnih odluka te u konanici osiguranje doprinosa cjelokupnoj uspjenosti poslovanja poduzea. Kao predmet same analize javlja se nekoliko tipova financijskih izvjea koji predstavljaju temelj itavog postupka: bilanca kao prikaz imovine i obveza poduzea na odreeni dan, raun dobiti i gubitka kao prikaz prihoda, rashoda i njihove razlike za odreeno razdoblje, izvjee o novanom toku kao

11

prikaz primitaka i izdataka i njihove razlike za odreeno razdoblje, izvjee o promjenama vlasnike glavnice te biljeke uz financijska izvjea.2

Samu analizu ini primjena niza analitikih tehnika i pravila, a naravno s ciljem da se kroz mjerenja i meusobne odnose pokazatelja izvedu informacije koje e onda u perspektivi predstavljati temelj za donoenje ekonomskih odluka. Podaci do kojih dolazimo provodei analizu financijskih izvjea pokazuju postojee stanje poduzea, realni su i objektivni, ukazuju na promjene u likvidnosti tvrtke, financijskoj stabilnosti, zaduenosti i rentabilnosti,

omoguuju nam da lociramo i definiramo uzroke i simptome postojeih i potencijalnih problema u financijskoj strukturi poduzea.

2.2.1. Bilanca

Bilanca predstavlja temeljno financijsko izvjee. Rije bilanca etimoloki, pretpostavlja se, potjee iz latinskog bi (dvostruki) i lanx (zdjela vage) to implicira jednakost izmeu lijeve i desne strane tj. aktive i pasive bilance. Meutim, ima i drugih teorija o podrijetlu rijei bilanca; npr. franc. bilan godinji raun, tal. bilancia vaga. Bilanca predstavlja raunovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njenih izvora promatranog subjekta u odreenom trenutku (na odreeni dan) izraenih u financijskim terminima. Pokazuje financijski poloaj drutva, imovinu kojom drutvo raspolae, obveze

drutva i vlasniku glavnicu. Omoguuje ocjenu stabilnosti odnosno sigurnosti poslovanja. Ona daje sustavni prikaz imovine (aktive), kapitala i obveza (pasive) svakog poslovnog

subjekta odnosno pokazuje imovinu kojom drutvo raspolae i strukturu izvora iz kojih je ta

imovina financirana. Izvori imovine mogu biti vlastiti (kapital, glavnica) ili tui (obveze). Pod tuim izvorima imovine podrazumijevaju se obveze prema dobavljaima, bankama, kreditorima, zaposlenicima itd.

Ako bi bilancu prikazivali u obliku vage tada bi lijeva strana bilance predstavljala aktivu, a

desna strana pasivu. S obzirom na prije reeno lijeva strana, odnosno aktiva mora biti jednaka desnoj strani, tj. pasivi, dakle, imovina je uvijek u ravnotei s kapitalom i obvezama.

AKTIVA = PASIVA

IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE

2 http://www.proplus.hr/

12

Za bilancu se moe rei da je statinog karaktera budui da prikazuje financijsku situaciju poduzea u odreenoj toki vremena, pa se jo naziva i bilanca stanja.

U aktivi bilance (lijeva strana) biljei se imovina koja se najee ralanjuje na tekuu imovinu, dugorona financijska ulaganja i fiksnu imovinu.

U pasivi (desna strana) biljee se kratkorone i dugorone obveze, te vlastiti kapital (vlasnika glavnica). Ako poduzee posluje pozitivno, bilanca ja aktivna, a ostvareni se dobitak biljei kao saldo izravnanja u pasivi (ini izvor za poveanje imovine iskazane u pasivi). Obrnuto, kada poduzee posluje negativno, bilanca je pasivna, a ostvareni se gubitak biljei kao saldo izravnanja u aktivi (tumai se kao smanjenje imovine). Bilanca prua korisnicima informacije o tome to poduzee ima na odreeni dan (aktiva), to poduzee duguje i to mu ostaje kad se od imovine oduzmu obveze (pasiva).3

U teoriji i praksi postoje razliite vrste bilanci s obzirom na formu, razloge i vrijeme sastavljanja kao to su poetna, zakljuna, pokusna, konsolidirana, zbrojna, diobena i fuzijska, sanacijska, likvidacijska bilanca itd.4 Najznaajnije su poetna bilanca u kojoj je prikazana imovina i njeni izvori po strukturi i vrijednosti s kojima se zapoinje nova poslovna godina ili zapoinje novoosnovano poduzee. Poetna bilanca je najee zavrna bilanca prethodnog razdoblja.

U zavrnoj bilanci prikazani su imovina i njeni izvori po strukturi i vrijednosti nakon to su u

nju unesene promjene u aktivi i pasivi koje su posljedica ekonomskih aktivnosti tekue poslovne godine. Rezultat poslovanja se takoer unosi u zavrnu bilancu.5

2.2.1.1. Aktiva bilance

Aktiva ili imovina je ukupna vrijednost svih sredstava koje poduzee ima u odreenom trenutku. Ona je u bilanci prikazana prema likvidnosti, a moe se podijeliti na dugotrajnu i

kratkotrajnu imovinu.

Kratkotrajna imovina je oblik imovine poduzea s rokom unovivosti do godine dana. Kapital investiran u tu vrstu imovine neprekidno mijenja svoj oblik: raspoloiva

platena sredstva koriste se za kupovinu sirovina i isplatu plaa, sirovine u procesu

3 http://www.poslovni.hr/ 4 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 43. 5 Belak V., Profesionalno raunovodstvo, Zgombi & Partneri, Zagreb, 2006., str.50.

13

proizvodnje postaju poluproizvodi i gotovi proizvodi, prodajom gotovih proizvoda nastaju

potraivanja i ona se konano pretvaraju u gotovinu na raunu i u blagajni. Osnovna karakteristika kratkotrajne imovine je da se moe brzo unoviti, da se moe isto tako brzo utroiti ili prodati u toku jedne poslovne godine.

U kratkotrajnu imovinu ili obrtna sredstva se ubrajaju: novac (gotovina u blagajni, novac na

iroraunu, na deviznom raunu, izdvojena novana sredstva za isplatu ekova i akreditiva i tome slino), potraivanja (od poduzea, kupaca, zaposlenih, povezanih drutava, drave, ostala), financijska imovina (dani kratkoroni krediti, kupljene vrijednosnice, dani depoziti i kaucije, udjeli u povezanim drutvima, zajmovi povezanim drutvima, ostalo) i zalihe

(sirovina i materijala, proizvodnje u tijeku, gotovih proizvoda i trgovake robe). Dugotrajna imovina je onaj dio imovine koji se pretvara u novani oblik u razdoblju duem od 1 godine. Za potrebe sastavljanja bilance uobiajeno se prikazuje u etiri osnovna podoblika, a to su: materijalna imovina, nematerijalna imovina, financijska imovina i

dugotrajna potraivanja.

Nematerijalna imovina je dio imovine koji nema dodirljivi, opipljivi oblik, ali od koje

poduzee oekuje neku ekonomsku korist. To su npr. osnivaki izdaci, izdaci za istraivanje i razvoj, patenti, licencije, koncesije i sl.

Materijalna imovina je dio imovine koji ima fiziki, opipljivi oblik. Tu spadaju prirodna bogatstva zemljita, ume, zgrade, oprema, postrojenja, transportna sredstva i sl.

Financijska imovina je onaj oblik imovine koji nastaje ulaganjem slobodnih novanih sredstava na rok dui od jedne godine. Najei oblici dugotrajne financijske imovine pojavljuju se prilikom ulaganja novca u dugorone vrijednosne papire (dionice, obveznice i sl.) te posuivanjem novca, odnosno davanjem kredita drugim privrednim subjektima. Kao posljedica takvog ulaganja pojavljuje se pored povrata sredstava i odreena naknada, a to je najee kamata ili dividenda. 6 Potraivanja u okviru stalne, dugotrajne imovine uglavnom se odnose na potraivanja od

kupaca za prodanu robu na kredit dui od jedne godine te na potraivanja od povezanih

poduzea. Uz dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu, aktiva se dijeli i na potraivanja za upisani a neuplaeni kapital (kod osnivanja d.d.-a dioniar - glavniar ne mora sav kapital platiti odjednom) te na 6 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 36.

14

plaene trokove budueg razdoblja (plaeno je cjelogodinje osiguranje za tekuu godinu pa kad taj troak stvarno doe, ne mora se platiti jer je ve plaen).

2.2.1.2. Pasiva bilance

Pasiva bilance se sastoji od dva osnovna izvora: glavnica ili kapital (vlastiti izvori) i obveze

(tui izvori). Uz dva osnovna izvora u pasivi se jo evidentiraju i dugorona rezerviranja za rizike i trokove te odgoeno plaanje obveza i prihod budueg razdoblja. Kapital je vrijednost imovine to ga poduzetnik ulae da bi ostvario ekonomsku korist.

Poduzetnik koji ulae svoj kapital je glavniar, a vrijednost uloenog kapitala ini glavnicu. Kapital moemo podijeliti na upisani (temeljni) kapital, premije na emitirane dionice,

revalorizacijske priuve, rezerve, zadranu dobit i dobit tekue poslovne godine. Obveze se u bilanci dijele na dugorone i kratkorone. Dugorone obveze su one koje dospijevaju na naplatu u roku duljem od godine dana, a kao najvanije pozicije javljaju se obveze po dugoronim kreditima, obveze po emitiranim dugoronim vrijednosnicama te obveze po izdanim hipotekama. Kratkorone ili tekue obveze ine one obveze koje je potrebno podmiriti u kraem roku, tj. u roku koji nije dui od godinu dana. To su uglavnom obveze prema dobavljaima za nabavljeni materijal, robu i sl., obveze za izvrene usluge, primljeni kratkoroni krediti s rokom otplate kraim od godine dana, emitirani kratkoroni vrijednosni papiri, itd. 7

2.2.2. Raun dobiti i gubitka Raun dobiti i gubitka prikazuje aktivnosti poduzea u odreenom vremenskom razdoblju. Osnovni kategorijalni elementi ovog izvjetaja jesu prihodi, rashodi i njihova razlika, odnosno

dobit ili gubitak to se shematski moe prikazati na sljedei nain:

PRIHODI RASHODI = FINANCIJSKI REZULTAT

pri emu vrijedi sljedee: 7 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 39.

15

PRIHODI > RASHODA DOBIT i

RASHODI > PRIHODA GUBITAK

Pozicije rauna dobitka i gubitka su: Ukupni prihodi - bruto priljev novca, potraivanja ili drugih naknada. Ukupni rashodi - odbitna stavka od prihoda u raunu dobiti i gubitka. Dobitak ili gubitak prije oporezivanja - razlika izmeu ukupnih prihoda i rashoda. Porez na dobitak ili gubitak - umnoak porezne osnovice i stope od 20%. Dobitak ili gubitak nakon oporezivanja (neto dobit ) - najvanija je kategorija

dobiti i gubitka. Dijeli se na dio za dividende i zadrani dobitak

Prihodi su poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja sredstva ili smanjenja obveza to ima za posljedicu poveanje glavnice, ali ne ono u svezi s uplatama od strane vlasnika. 8

Nastaju kao posljedica poveanja imovine ili smanjenja obveza i to onog dijela koji e kasnije imati utjecaj na promjene u visini (poveanju) kapitala. Ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno prihode moemo podijeliti na: 9

redovne (poslovni ili financijski) izvanredne

Redovni prihodi nastaju prodajom proizvoda, trgovake robe ili pruanjem usluga; ovisno o prirodi poslovanja. To su zapravo poslovni prihodi koji se najee pojavljuju, gotovo svakodnevno i u strukturi prihoda ine najvei dio. Financijski prihodi su rezultat plasiranja vika slobodno raspoloivog novca.

Izvanredni prihodi su prihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se zato ne mogu planirati ni

predvidjeti. Oni se najee javljaju prilikom prodaje dugotrajne imovine, sirovina i sl., ili prilikom smanjenja obveza.

8 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 45. 9 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 47.

16

Rashodi se definiraju kao smanjenje ekonomske koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava to ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u svezi s

raspodjelom glavnice vlasnicima. 10

Predstavljaju negativnu komponentu financijskog rezultata. Nastaju kao posljedica troenja,

odnosno smanjenja imovine ili poveanja obveza. Imaju utjecaja na smanjenje glavnice ili kapitala poduzea. Ukupni rashodi se ralanjuju na sljedei nain: 11 redovni (poslovni ili financijski) izvanredni

Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzea. U poslovanju se redovito pojavljuju, a ine ih trokovi sadrani u prodanim proizvodima te ostali trokovi razdoblja, nabavna vrijednost prodane robe i slino. Financijski rashodi nastaju kao rezultat pribavljanja, koritenja i vraanja financijskih sredstava. U rashode financiranja ubrajamo: negativne kamate, negativne teajne razlike, smanjenje vrijednosti dugoronih i kratkoronih financijskih ulaganja i pokrivanje negativnog salda revalorizacijskih zaliha.

Izvanredni rashodi nastaju kao rezultat neplaniranog smanjenja poslovne imovine ili

neplaniranog poveanja obveza. Najee nastaju kao rezultat neracionalnosti iz prethodnog razdoblja ili zbog utjecaja iz okoline (ne nastaju prilikom stvaranja uinka). To znai da ne dovode do stvaranja novih vrijednosti, a utjeu na smanjenje rezultata poslovanja. Financijski rezultat se dobije tako da se od prihoda oduzmu rashodi. Ukoliko su prihodi vei od rashoda, financijski rezultat je pozitivan i poveava vrijednost kapitala. U sluaju da su rashodi vei od prihoda, financijski rezultat je negativan i tada govorimo o gubitku koji smanjuje vrijednost kapitala. Pozitivni financijski rezultat ili dobitak se evidentira u pasivi

bilance i slui kao izvor poveanja imovine u aktivi. Gubitak se evidentira na strani pasive do visine kapitala, a dio koji premauje iznos kapitala evidentira se na strani aktive.

Financijski rezultat za poduzea koji se bave proizvodnom djelatnou se rauna po sljedeem obrascu:

10 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 48. 11 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 48.

17

Prihod od prodaje

- Troak za prodano

= BRUTO DOBITAK

- Trokovi uprave i prodaje

= OPERATIVNI DOBITAK

- Trokovi kamata iz osnovnih aktivnosti

= DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA

- Porez na dobit 20%

= DOBITAK POSLIJE OPOREZIVANJA

2.2.3. Izvjee o novanom tijeku Izvjee o novanom tijeku sastavni je dio temeljnih financijskih izvjea koji pokazuju izvore pribavljanja kao i nain upotrebe novca, odnosno on prua informaciju o primicima i izdacima novca kao i o njihovoj razlici, odnosno istom novanom tijeku. Iz prethodnog proizlazi da su osnovni elementi izvjea o novanom tijeku upravo primici i izdaci. Ovo izvjee prikazuje izvore novca12 i novanih ekvivalenata13 te naine njihovog koritenja, odnosno, omoguuje utvrivanje vika raspoloivih ili pak nedostatnih novanih sredstava. Pritom poveanje novca (novani primitak) nastaje uslijed poveanja obveza i kapitala ili uslijed smanjenja kratkotrajne ili dugotrajne imovine.

Izvjee o novanom tijeku daje informacije menaderima, investitorima i kreditorima o priljevima i odljevima novca tijekom obraunskog razdoblja, kao i o rezultatu tog odnosa.14 Izvjee o novanom tijeku sastavlja se prema naelu naplate stoga daje puno preciznije informacije o stanju solventnosti i likvidnosti poduzea.

12 Pojam novac obuhvaa gotovinu u blagajni, novac na iro i drugim raunima te prekoraenje po istima. 13 Novani ekvivalenti su kratkorona visokolikvidna ulaganja (najee brzo unovive vrijednosnice s rokom dospijea do tri mjeseca. 14 Belak V., Profesionalno raunovodstvo, Zgombi & Partneri, Zagreb, 2006., str.78.

18

Svrha i koristi izvjea o novanom tijeku su sljedee: 15 Procjena sposobnosti drutva za ostvarenje budueg istog novanog toka Ocjena sposobnosti drutva za ispunjenje obveza prema vjerovnicima, plaanje

dividendi te ocjena potreba za vanjskim financiranjem

Ocjena uzroka razlika neto dobiti i istog novanog toka, povezivanje novanih primitaka i izdataka

Procjena uinaka novanog toka te nenovanih investicijskih i financijskih aktivnosti tijekom razdoblja na financijski poloaj drutva

Mogunost usporedbe sadanje vrijednosti buduih novanih tokova razliitih drutava Eliminacija uinaka razliitih raunovodstvenih postupaka pri istim transakcijama i

dogaajima

Novani tijek se prema aktivnostima klasificira na: 16 Izvjee o novanom toku od operativnih (poslovnih) aktivnosti - glavne aktivnosti

koje stvaraju prihod poduzea i druge aktivnosti koje odreuju dobit

Tablica 1. Primjeri primitaka i izdataka od operativnih aktivnosti

Primici i izdaci od operativnih aktivnosti

Primici Izdaci

Gotovinska prodaja kupcima Isplata zaposlenima za plae i ostalo

Naplata potraivanja od kupaca Plaanja dobavljaima dobara i usluga

Primljeni predujmovi iz operativnih aktivnosti

Plaanje poreza i kazni

Primici od naplaenih kamata,tantijema, naknada, provizija i sl.

Povrati novca kupcima

15 : http://www.efpu.hr/ 16 Belak V., Profesionalno raunovodstvo, Zgombi & Partneri, Zagreb, 2006., str.83.

19

Povrati novca od dobavljaa Dani predujmovi za operativne aktivnosti

Primici od dobivenih parnica u sudskim postupcima, penala itd.

Karitativna plaanja, donacije i sl.

Primici od refundacija, milodara, donacija, subvencija i sl.

Izvor: Belak V., Profesionalno raunovodstvo, Zgombi & Partneri, Zagreb, 2006., str.84.

Izvjee o novanom toku od investicijskih (ulagateljskih) aktivnosti - aktivnosti vezane uz stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu ukljuena u novane ekvivalente

Tablica 2. Primjeri primitaka i izdataka od investicijskih aktivnosti

Primici i izdaci od investicijskih aktivnosti

Primici Izdaci

Gotovinska primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i ostale dugotrajne imovine

Gotovinski izdaci za nabavu nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne imovine i druge dugotrajne imovine

Primici od prodaje vlasnikih ili dunikih instrumenata drugih trgovakih drutava

Isplate za stjecanje glavnice ili dunikih instrumenata drugih trgovakih drutava i udjela u zajednikim pothvatima

Primici od prodaje dugova Plaanje stjecanja obveznica drugih drutava (osim gotovinskih ekvivalenata)

Gotovinski primici od naplate zajmova koji su dani treim strankama (osim financijskim institucijama)

Gotovinski izdaci za otplatu zajmova uzetih od treih stranaka (osim financijskih institucija)

Primljeni gotovinski udjeli i dividende od povezanih drutava

Isplaeni udjeli i dividende drugim drutvima

Izvor: Belak V., Profesionalno raunovodstvo, Zgombi & Partneri, Zagreb, 2006., str.85.

Izvjee o novanom toku od financijskih aktivnosti - aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja i obuhvaaju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza

20

Tablica 3. Primjeri primitaka i izdataka od financijskih aktivnosti

Primici i izdaci od financijskih aktivnosti

Primici Izdaci

Primici novca od izdavanja dionica ili od uplate vlasnikih uloga

Izdaci za isplate dividendi i ostale isplate iz dobitka vlasnicima

Primici novca od izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira

Isplate za pribavljanje trezorskih dionica

Primici novca od povrata glavnice kratkoronih i dugoronih posudbi drugima

Vraanje gotovinskih pozajmica

Primici kredita od financijskih institucija Vraanje glavnice duga od kratkoronih i dugoronih kreditnih aranmana

Izvor: Belak V., Profesionalno raunovodstvo, Zgombi & Partneri, Zagreb, 2006., str.86.

Izvjee o novanom tijeku sistematizirano na poslovne, investicijske i financijske aktivnosti moe biti sastavljen na osnovi: 17

direktne metode indirektne metode

Direktna metoda - podrazumijeva objavljivanje glavnih skupina bruto novanih primitaka i izdataka. Dakle, uz primjenu direktne metode potrebno je iskazati sve novane primitke i izdatke za poslovne, investicijske i financijske aktivnosti te prikazati rezultat promjene novca

u neto iznosu. Ova metoda je dobra zbog toga to prikazuje priljeve i odljeve novca po

strukturi aktivnosti poduzea. Indirektna metoda - neto gotovinski tijek izraunava se na nain da se dobitak (gubitak) nakon oporezivanja usklauje za sve transakcije nenovane prirode te prihode i rashode vezane za financiranje novanog tijeka. Analiza izvjea o novanim tijekovima omoguuje da se prognoziraju novani tijekovi u budunosti, to ini osnovu za planiranje i izradu optimalnog budeta gotovine koji osigurava nesmetani tijek poslovanja, maksimalne zarade i uva svako drutvo od problema koje moe prouzroiti pomanjkanje novca.

17 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 60.

21

2.2.4. Izvjee o promjenama kapitala Izvjee o promjenama kapitala jedno je od temeljnih standardnih izvjea i njegovo je sastavljanje obvezno (MRS 1) za sva poduzea. Prikazuje sve promjene glavnice koje su se dogodile u obraunskom razdoblju. Sadri promjene koje proizlaze iz transakcija s dioniarima (emisija, otkup dionica, isplate dividendi) i promjene koje proizlaze iz aktivnosti drutva.

2.2.5. Biljeke uz financijska izvjea Biljeke uz financijska izvjea sadre dodatne i dopunske informacije koje nisu prezentirane u bilanci, raunu dobiti i gubitka, izvjeu o promjenama kapitala i izvjeu o novanom tijeku. Biljeke trebaju sadravati sve one informacije koje se ne vide direktno iz temeljnih

izvjea, a neophodne su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja. Sastavljaju ih svi poduzetnici bez obzira na veliinu. Sadraj biljeki uz financijska izvjea za male i srednje poduzetnike definiran je Hrvatskim standardima financijskog izvjeivanja (HSFI), a za velike poduzetnike Meunarodnim standardima financijskog izvjeivanja (MSFI).

Biljeke se sastavljaju prema naelu jasnoe, preglednosti, potpunosti i istinitosti i njihov sadraj i oblik nije propisan zakonom.

Svrha objavljivanja biljeki je sljedea: 18 pruanje informacija na temelju kojih se sastavljaju financijska izvjea prikaz raunovodstvene politike poduzea za odreeno vremensko razdoblje objaviti informacije koje zahtijevaju MRS prikazati neke dodatne informacije (npr. broj zaposlenih)

Sastavljanje i prezentiranje dodatnih informacija u formi biljeki pridonosi kvaliteti i

upotrebljivosti raunovodstvenih informacija.

18 http://www.efpu.hr/

22

2.3. Pokazatelji poslovanja poduzea 2.3.1. Pojam i vrste financijskih pokazatelja

Analiza putem financijskih pokazatelja je jedna od najpoznatijih i najee koritenih analiza financijskih izvjea i moe dati dobar pregled poduzea i naglasiti njegove snage i slabosti. Pokazatelj je racionalan ili odnosni broj, to podrazumijeva da se jedna ekonomska veliina stavlja u odnos (dijeli se) s drugom ekonomskom veliinom. Financijski pokazatelji, s obzirom na vremensku dimenziju, u osnovi se mogu podijeliti na dvije skupine. Jedna skupina

financijskih pokazatelja obuhvaa razmatranje poslovanja poduzea unutar odreenog razdoblja (najee godinu dana) i temelji se na podacima iz izvjetaja o dobiti, a druga se odnosi na tono odreeni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja bilance i govori o financijskom poloaju poduzea u tom trenutku. 19 Izraunati financijski pokazatelji sami za sebe ne govore mnogo. Da bi se moglo ocijeniti jesu li veliine nekih pokazatelja zadovoljavajue ili ne, potrebno je usporediti te pokazatelje s odreenim veliinama, koje, u stvari predstavljaju bazu usporedbe. Najea klasifikacija financijskih pokazatelja je sljedea: 20 Pokazatelji likvidnosti Pokazatelji zaduenosti Pokazatelji aktivnosti Pokazatelji ekonominosti Pokazatelji profitabilnosti Pokazatelji investiranja

2.3.1.1. Pokazatelji likvidnosti

Likvidnost je sposobnost poduzea da podmiri kratkorone obveze i tekue aktivnosti. Ako poduzee nije likvidno ono posluje s potekoama, nema dovoljno sredstava za nabavu sirovina i materijala, robe, za isplatu plaa, poreza i drugih obveza Pokazatelji likvidnosti stavljaju u odnos novac i novane ekvivalente tvrtke s njezinim obvezama. Pri tome se novac mjeri kao zbroj novca na raunima tvrtke i potencijalnih izvora novca (pozicije bilance) ili kao priljevi novca iz poslovanja (pozicije izvjetaja o novanom 19 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 172. 20 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 172.

23

tijeku). Isto tako, novane obveze se mogu mjeriti kao tekue obveze za koje je potreban novac (pozicije bilance) ili odljevi novca za poslovanje (pozicije izvjetaja o novanom tijeku). 21

Najei eksplicirani pokazatelji likvidnosti jesu koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekue likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti.22

Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje kolika je pokrivenost kratkoronih obveza likvidnom kratkotrajnom imovinom, odnosno novanim sredstvima. U praksi, poeljno je da ovaj koeficijent ne bi trebao biti manji od 0,10, odnosno 10%.

Koeficijent trenutne likvidnosti = novac / kratkorone obveze

Koeficijent ubrzane likvidnosti daje odgovor na pitanje ima li poduzee dovoljno kratkoronih sredstava da podmiri dospjele obveze, a da ne prodaje zalihe. Poeljna vrijednost pokazatelja je ona koja znaajno ne odustaje od industrijskog prosjeka, a to je 1. Preporuena minimalna vrijednost je 0,9.

Koeficijent ubrzane likvidnosti = (novac + potraivanja) / kratkorone obveze

Koeficijent tekue likvidnosti ukazuje na sposobnost tvrtke da iz tekue aktive podmiriti tekue obveze.. Pri tome se tekua aktiva definira kao zbroj stanja na raunima novca i onih potraivanja, financijske imovine i ostale sline imovine i zaliha koji e se pretvoriti u novac u roku kraem od godine dana. Tekua pasiva obuhvaa kratkorone obveze, odnosno, one obveze koje se moraju podmiriti u roku kraem od godine dana. Kontrolna mjera ovog pokazatelja koja doputa vjerovati da e tvrtka biti u stanju na vrijeme udovoljiti svim tekuim obvezama iznosi 2,00.

Koeficijent trenutne likvidnosti = kratkotrajna imovina / kratkorone obveze

21Aljinovi-Bara, .: Raunovodstvo novanih tijekova, autorski materijal: Analiza financijskih izvjetaja, ak. g. 2009./2010 22 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 172.

24

Koeficijent financijske stabilnosti po definiciji bi trebao biti manji od 1, jer se iz dijela

dugoronih izvora treba financirati ne samo dugotrajna, nego i kratkotrajna imovina. Smanjenje ovog koeficijenta pozitivna je tendencija jer ukoliko dugotrajna imovina angaira

likvidnu kratkoronu imovinu moe doi do smanjenja mogunosti podmirenja tekuih obveza.

Koeficijent financijske stabilnosti = dugotrajna imovina / (kapital + dugorone obveze)

2.3.1.2. Pokazatelji zaduenosti

Zaduenost ili solventnost se moe definirati kao sposobnost poduzea da u roku udovolji svojim dugoronim obvezama. Pokazatelji zaduenosti mjere koliko se poduzee financira iz tuih sredstava, odnosno koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala.

Poduzea sa znaajno visokim stupnjem zaduenosti gube financijsku fleksibilnost, mogu imati probleme pri pronalaenju novih investitora, a mogu se suoiti i s rizikom bankrota. Ukoliko je stupanj zaduenosti pod kontrolom, a posuena sredstva se koriste na pravi nain, zaduenost moe rezultirati porastom povrata na investirano.

Najei pokazatelji zaduenosti poduzea jesu koeficijent zaduenosti, koeficijent vlastitog financiranja, koeficijent financiranja, pokrie trokova kamata, faktor zaduenosti, stupanj pokria I. i stupanj pokria II.23

Koeficijent zaduenosti pokazuje do koje mjere poduzee koristi zaduivanje kao oblik financiranja, odnosno koliki je postotak imovine nabavljan zaduivanjem. Kontrolna mjera

koeficijenta zaduenosti trebala bi biti 50% ili manja.

Koeficijent zaduenosti = ukupne obveze / ukupna imovina

Koeficijent vlastitog financiranja govori koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala

(glavnice). Pokazatelj je bolji to je koeficijent vei od 0,50, jer znai da se poduzee financira iz vlastitih izvora s vie od 50%.

23 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 173.

25

Koeficijent vlastitog financiranja = glavnica / ukupna imovina

Koeficijent financiranja je jedan od znaajnih pokazatelja koji govori kolika je rizinost ulaganja u odreeno poduzee. Poeljno je da pokazatelj bude to nii, a maksimalno 1 odnosno 100%. Visoka vrijednost pokazatelja ukazuje na mogue potekoe pri vraanju posuenih sredstava i plaanju kamata.

Koeficijent financiranja = ukupne obveze / glavnica

Pokrie trokova kamata prua informaciju o tome koliko su trokovi kamata pokriveni s dobitkom prije oporezivanja. Pri utvrivanju pokria trokova kamata razmatra se koliko puta su kamate pokrivene ostvarenim iznosom bruto dobiti. Ovaj pokazatelj se izraava u

jedinicama puta (npr. troak kamata pokriven je pet puta).

Pokrie trokova kamata = (dobit prije poreza + kamate) / troak kamata

Faktor zaduenosti pokazuje koliko bi godina trebalo, uz postojee uvjete poslovanja i ostvarivanja dobiti, da poduzee podmiri svoje ukupne obveze. Promatrano s aspekta sigurnosti poslovanja poduzea podrazumijeva se da manji faktor zaduenosti znai veu sigurnost i obrnuto. Kontrolna mjera za ovaj pokazatelj je 5 godina. To znai, ako poduzee moe podmiriti sve svoje obveze unutar 5 godina ono je solventno i nije prezadueno.

Faktor zaduenosti = ukupne obveze / (zadrana dobit + amortizacija)

Stupanj pokria I. naziva se jo i zlatno bankarsko pravilo i prikazuje stupanj financiranja dugotrajne imovine iz dugoronih izvora. Poeljnim se smatra da je dugotrajna imovina u cijelosti financirana dugoronim izvorima.

Stupanj pokria I = glavnica / dugotrajna imovina

26

Stupanj pokria II. naziva se jo i zlatno bilanno pravilo i pokazuje stupanj pokrivenosti dugotrajne imovine glavnicom i dugoronim obvezama. Trebao bi biti vei od 1 jer bi to ukazivalo da postoji vie dugoronih izvora nego to ima dugotrajne imovine pa bi se viak tih dugoronih izvora koristio za kratkotrajnu imovinu.

Stupanj pokria II = (glavnica + dugorone obveze) / dugotrajna imovina

2.3.1.3. Pokazatelji aktivnosti

Koriste se pri ocjeni djelotvornosti kojom management angaira imovinu koju su mu povjerili vlasnici. Upuuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Pokazatelji aktivnosti mjere efikasnost s kojom poduzee koristi vlastite resurse. Raunaju se iz odnosa prihoda i prosjenog stanja imovine. Najei pokazatelji aktivnosti poduzea su koeficijent obrta ukupne imovine, koeficijent obrta kratkotrajne imovine, koeficijent obrta potraivanja i trajanje naplate potraivanja u

danima.24

Koeficijent obrta ukupne imovine slui da bi se utvrdilo koliko puta poduzee u godini dana obrne svoju imovinu i pretvori ju u prihod. Na taj nain se pokazuje efikasnost poduzea u koritenju ukupne imovine u stvaranju rezultata. Poeljno je da bude to vei.

Koeficijent obrta ukupne imovine = ukupni prihod / ukupna imovina

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine prikazuje uinkovitost upotrebe kratkotrajne imovine u ostvarivanju prihoda. Poeljno je da ovaj koeficijent bude to vei.

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine = ukupni prihod / kratkotrajna imovina

Koeficijent obrta potraivanja stavlja u odnos prihode od prodaje sa stanjem potraivanja.

Na temelju ovog koeficijenta mogue je utvrditi prosjeno trajanje naplate potraivanja. Mogue je raunati koeficijent obrta potraivanja za svakog pojedinog kupca. 24 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 178.

27

Koeficijent obrta potraivanja = prihodi od prodaje / potraivanja

Trajanje naplate potraivanja u danima mjeri prosjean broj dana nenaplaene realizacije prodaje, odnosno daje podatak o prosjenom broju dana kreditiranja kupaca. U sluaju vrlo niskog trajanja naplate potraivanja moe se donijeti zakljuak ili da poduzee ima uredne kupce i dobru naplatu ili ne odobrava trgovake kredite. Dugotrajna naplata potraivanja od kupaca moe biti rezultat ope nelikvidnosti na tritu, loe kvalitete proizvoda, loeg upravljanja potraivanjima i biranjem kupaca.

Trajanje naplate potraivanja u danima = broj dana u godini (365) / koeficijent obrta

potraivanja

2.3.1.4. Pokazatelji ekonominosti

Pokazatelji ekonominosti pokazuju odnos prihoda i rashoda odnosno koliko se jedinica prihoda ostvari po jedinici rashoda. Izraunavaju se temeljem izvjetaja iz rauna dobiti i gubitka. U pravilu pokazatelji bi trebali biti vei od jedan, odnosno, to su vei, to se vie prihoda ostvaruje na jedinicu rashoda. Ukoliko je vrijednost pokazatelja ekonominosti manja od 1, to znai da poduzee posluje s gubitkom. Pokazatelji ekonominosti poduzea su ekonominost ukupnog poslovanja, ekonominost poslovanja (prodaje), ekonominost financiranja i ekonominost izvanrednih aktivnosti.25

Ekonominost ukupnog poslovanja stavlja u odnos ukupne prihode poduzea s ukupnim rashodima poduzea. Poslovanje je ekonomino kada je ukupni prihod vei od ukupnih rashoda odnosno kada je koeficijent vei od 1,00, a nije ekonomino u sluaju da ukupni rashodi vrijednosno premauju ukupni prihod te je koeficijent manji od 1,00.

Ekonominost ukupnog poslovanja = ukupni prihodi / ukupni rashodi

Ekonominost poslovanja (prodaje) govori o uspjehu osnovne djelatnosti poduzea i vrijednost ovog pokazatelja esto je vea od vrijednosti pokazatelja ekonominosti ukupnog 25 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 179.

28

poslovanja. Temelji se na prihodima i rashodima iz poslovanja tj. redovite djelatnosti. Pritom

rashode prodaje ine poveanje/smanjenje vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda, materijalni trokovi te trokovi osoblja.

Ekonominost poslovanja (prodaje) = prihodi od prodaje / rashodi prodaje

Ekonominost financiranja pokazuje koliki je omjer financijskih prihoda i financijskih rashoda poduzea. to je omjer vei to je stanje u poduzeu bolje.

Ekonominost financiranja = financijski prihodi / financijski rashodi

Ekonominost izvanrednih aktivnosti kao pokazatelj u ukupnoj ekonominosti poduzea ne bi trebao imati velike udjele jer se, osim u financijskim institucijama, u poduzeima uobiajeno prihodi (i rashodi) ostvaruju proizvodnjom, prodajom ili pruanjem nekih drugih nefinancijskih usluga.

Ekonominost izvanrednih aktivnosti = izvanredni prihodi / izvanredni rashodi

2.3.1.5. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti izraavaju snagu zarade poduzea, odnosno pokazuju ukupni efekt likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na mogunost ostvarenja profita. Ekonomski analitiari pokazatelje profitabilnosti (rentabilnosti) koriste kao indikatore upravljake djelotvornosti, kao mjeru sposobnosti poduzea za povrat odgovarajuih ulaganja te kao metodu za predvianje budue dobiti. Pokazatelji profitabilnosti mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine, a to su:26

Pokazatelji koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema prodaji Pokazatelji koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema ulaganjima

26 Vukoja B.: Primjena analize financijskih izvjea pomou kljunih financijskih pokazatelja kao temelj donoenja poslovnih odluka, Zagreb, 2010.

29

Najea podjela pokazatelja profitabilnosti je na neto maru profita, bruto maru profita, neto rentabilnost imovine, bruto rentabilnost imovine i rentabilnost vlastitog kapitala

(glavnice).27

Neto mara profita pokazuje koliko je prihoda poduzeu ostalo nakon podmirenja svih trokova i poreza na dobitak. Preostali prihod predstavlja dobitak koji poduzee moe podijeliti vlasnicima ili reinvestirati u poslovanje.

Neto profitna mara = (neto dobit + kamate) / ukupni prihod

Bruto mara profita pokazuje koliko je prihoda poduzeu ostalo nakon pokria trokova za prodano za pokrie trokova uprave i prodaje, trokova financiranja, poreza na dobitak i dobitka nakon oporezivanja.

Bruto mara profita = (dobit prije poreza + kamate) / ukupni prihod

Neto rentabilnost imovine rauna se na nain da se kamate dodaju neto dobiti i dobiveni iznos se podijeli s cjelokupnom imovinom to je prikazano sljedeom formulom:

Neto rentabilnost imovine = (neto dobit + kamate) / ukupna imovina

Bruto rentabilnost imovine mjeri se dijeljenjem dobiti prije poreza uveanoj za kamate i ukupne imovine poduzea. to je omjer vei to je stanje u poduzeu bolje.

Bruto rentabilnost imovine = (dobit prije poreza + kamate) / ukupna imovina

Rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) je pokazatelj kojim se rukovode postojei i potencijalni vlasnici i putem kojeg se rauna stopa povrata nakon podmirenja svih kamata i poreza. U vlastiti kapital se, osim ulaganja vlasnika, ubraja i zadrana dobit koja nije bila

27 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 180.

30

isplaena vlasnicima ve se kumulirala u poduzeu radi daljnjeg ulaganja. esto se za ovaj pokazatelj rabi engleska kratica ROE.

Rentabilnost vlastitog kapitala (glavnice) = neto dobit / vlastiti kapital (glavnica)

2.3.1.6. Pokazatelji investiranja

Pomou pokazatelja investiranja mjeri se uspjenost ulaganja u dionice poduzea. Za izraunavanje ovih pokazatelja osim podataka iz financijskih izvjea potrebni su i podaci o dionicama, posebice o broju dionica i njihovoj trinoj vrijednosti. Pokazatelji investiranja

pruaju dioniarima i potencijalnim ulagaima informacije o efektima ulaganja u dionice dionikog drutva. Osnovni cilj ovih pokazatelja je procjena poduzea u terminima potencijala isplate dividendi i vrijednosti dionica na tritu.

Najznaajniji pokazatelji investiranja su dobit po dionici (EPS), dividenda po dionici (DPS), odnos isplate dividendi (DPR), odnos cijene i dobiti po dionici (P/E), ukupna rentabilnost

dionice i dividendna rentabilnost dionice.28

Dobit po dionici (EPS) pokazuje profitabilnost po jednoj obinoj (redovnoj) dionici, dakle, s pozicije obinih dioniara. EPS se rauna na temelju zadnjeg izvjea iz bilance uspjeha dijeljenjem neto dobiti umanjene za povlatene dividende s brojem redovnih dionica i

izraava se u jedinicama puta (npr. eura po dionici ili kuna po dionici).

Dobit po dionici (EPS) = neto dobit / broj dionica

Dividenda po dionici (DPS) je pokazatelj koji govori koji iznos dividende e dioniar dobiti za svaku dionicu koju posjeduje.

Dividenda po dionici (DPS) = dio neto dobiti za dividende / broj dionica

Odnos isplate dividendi (DPR) dobije se kao omjer isplaenih dividendi i neto dobiti. Taj pokazatelj je postotak dobiti raspodijeljene u novane dividende, a ostatak (1-odnos isplate 28Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 181.

31

dividendi) predstavlja dobit zadranu u poduzeu koja se koristi ili za smanjenje duga ili za investiranje u imovinu.

Odnos isplate dividendi (DPR) = dividenda po dionici (DPS) / dobit po dionici (EPS)

Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) koristi se kad se eli saznati koliko su obini dioniari spremni platiti za jednu novanu jedinicu dobiti po dionici poduzea. Poveanje ovog pokazatelja ukazuje da trina cijena dionice i dobit po dionici padaju pa je na jednu novanu jedinicu dobiti bogatstvo dioniara vee. Ukoliko doe do financijskih problema i ostvarivanja male dobiti (ili ak gubitka), ovaj pokazatelj takoer ima visoku vrijednost, ali tada nema ekonomskog smisla.

Odnos cijene i dobiti po dionici (P/E) = trina cijena dionice (PPS) / dobit po dionici (EPS)

Ukupna rentabilnost dionice predstavlja odnos dobiti po dionici prema trinoj cijeni

dionice i pokazuje mogunost ostvarivanja znaajne pozitivne neto sadanje vrijednosti ulaganja.

Ukupna rentabilnost dionice = dobit po dionici (EPS) / trina cijena dionice (PPS)

Dividendna rentabilnost dionice predstavlja odnos dividende po dionici prema trinoj

cijeni dionice. Poeljno je da ovaj pokazatelj bude to vei.

Dividendna rentabilnost dionice = dividenda po dionici (DPS) / trina cijena dionice (PPS)

32

3. PODUZEE JAMNICA d.d. 3.1. Osnovni podaci

Jamnica d.d. je najvei hrvatski proizvoa mineralnih i izvorskih voda te bezalkoholnih pia, a osnovana je 18. listopada 1828. godine upisom u Trgovaki sud u Zagrebu. Temeljni kapital u iznosu od 84.078.800,00 kn, podijeljen na 22.126 redovnih dionica, nominalne vrijednosti

3.800,00 kn u cijelosti je uplaen. Dio je koncerna Agrokor. Unutar Agrokor koncerna, zahvaljujui promiljenim ulaganjima u modernizaciju, razvoj i nove tehnologije, Jamnica je izrasla u jednu od najmodernijih europskih punionica mineralnih i izvorskih voda, s

godinjom proizvodnjom od 260 milijuna litara, to je ini i najveim proizvoaem mineralne i izvorske vode u regiji.

Jamnica d.d. ima iroku paletu proizvoda, a to su: 29

Voda:

Jamnica Jana Sarajevski kiseljak Fonydi Akvia

Sokovi:

Juicy Juicy Fruits Jamnica Pro Sport TO Ledeni aj Sky

U sastavu Jamnice d.d. su punionica prirodne mineralne vode Jamnice u Pisarovini, punionica

prirodne izvorske vode Jane i bezalkoholnih pia u Svetoj Jani, punionica prirodnih vonih sokova Juicy, punionica prirodne mineralne vode i bezalkoholnih pia Sarajevski kiseljak u

29 http://www.jamnica.hr/home.html#/proizvodi

33

BiH, punionica mineralne vode Fonyodi u Maarskoj te vlastite distributivne kompanije u Sloveniji, Srbiji i SAD-u.

3.2. Organizacijska struktura Jamnice d.d.

Organi drutva koji osiguravaju provedbu dobre prakse korporativnog upravljanja su: Glavna

skuptina, Nadzorni odbor i Uprava drutva to je prikazano na Slici 1.:

Slika 1. Organizacijska shema poduzea Jamnica d.d. Izvor: www.jamnica.hr

34

3.3. Povijesni razvoj

Povijest Jamnice zapoinje u bronano doba, za vrijeme Kelta. 1722. godine carica Marija Terezija dala je uzorke Jamnice na kemijsku analizu te je ona iste

godine uvrtena u registar mineralnih voda bekog dvora. 1823. godine izvrena je prva kvantitativna znanstvena analiza Jamnike kiselice od strane ljekarnika Josipa Mikia. 18. listopada 1828. godine zapoeo je osmiljeni razvoj koritenja Jamnice te su napunjene prve boce namijenjene tritu. Ovaj datum se i danas obiljeava kao dan Jamnice.

1830. godine u Jamnici je zapoelo djelovanje kupalita i ljeilita koje je bilo u funkciji do 1870. godine.

Tijekom 1863. i 1864. godine u ljeilitu su boravili Josip Juraj Strossmayer, Ante Starevi i August Harambai koji je tada napisao najpoznatiji slogan: Tko Jamniku vodu pije rado taj e imat ivot dug i srce mlado. 1982. godine proizvodni pogon je proiren s dva niskokalorina pia na bazi mineralne vode pod nazivom Jana u dva osvjeavajua okusa: limun i narana. Od 1990. godine Jamnica posluje kao samostalna tvrtka.

Jamnica je od 1997. godine nositelj znaka Hrvatska kvaliteta.

Na sajmu voda Aqua Expo 2003. u Parizu osvojili su prestinu nagradu Eauoscar za najbolju

gaziranu mineralnu vodu, a 2004. godine Jana s okusom jagode je osvojila nagradu za

najbolju aromatiziranu vodu.

Dionice Jamnice (JMNC-R-A) uvrtene su u kotaciju Javnih dionikih drutava Zagrebake burze 21. srpnja 2003. godine.

2005. godine Jana dobiva nagradu za najbolju prirodnu izvorsku vodu.

Osim nagrada za kvalitetu proizvoda Jane, Jamnica je vlasnik certifikata ISO 9001:2000

kojim se jami kvaliteta proizvodnih procesa, HACCP-a, SSDP-a, Kosher certifikata te je uvrtena na listu Directory of Sanitary Approved Food Establishment for Armed Forces

Procurement i NSF International Bottled Watter FDA Regulations.

35

3.4. Misija i vizija Jamnice

Misija

Prepoznavanje i zadovoljavanje potreba potroaa za bezalkoholnim napicima, pruanje dodatnih vrijednosti kroz stalni razvoj proizvoda i usluga, kao i edukacija potroaa i irenje svijesti o kulturi pijenja te kvaliteti i vrijednosti prirodne mineralne, izvorske vode i vonih napitaka.30

Vizija

Kontinuiranim ulaganjem u postojea i nova trita, razvojem proizvoda i usluga te edukacijom zaposlenika, uvrstiti poziciju lidera u regiji te postati znaajan subjekt na globalnom tritu.31

3.5. Cilj poslovanja

Osnovni strateki cilj tvrtke je osiguravanje i odravanje najvie razine kvalitete proizvoda i

poslovnih procesa.

Strateka orijentacija poduzea Jamnica d.d. je razvoj novih proizvoda i irenje izvan regije. Glavni imperativ tvrtke je to bolja kvaliteta proizvoda u emu sudjeluju svi zaposlenici svojim znanjem, vjetinama i sposobnostima. Da bi tvrtka uspjeno poslovala trudi se

prepoznati potrebe potroaa i kupcima biti pouzdan partner. U stvaranju novih, inovativnih proizvoda, koje e potroai prepoznati kao kvalitetne prate se najnoviji svjetski trendovi i ide se ukorak s novom tehnologijom.

Dugorona politika zapoljavanja, svestrana briga o zaposlenicima, stimulativan sustav plaa i nagraivanja te toplo i prijateljsko ozraje bitna su obiljeja organizacijske kulture koja prevladava u tvrtci.

30 http://www.jamnica.hr/o-nama/misija-i-vizija/16-18/?lang= 31 http://www.jamnica.hr/o-nama/misija-i-vizija/16-18/?lang=

36

4. STATISTIKA ANALIZA POSLOVANJA PODUZEA JAMNICA d.d. 4.1. Horizontalna analiza

Horizontalna analiza podrazumijeva usporedni prikaz glavnih stavki iz bilance, rauna dobiti i gubitka te ostalih izvjea iz vie uzastopnih godina, uz izraun apsolutnih i relativnih promjena.32

Horizontalna analiza se provodi na nain da se usporeuju podaci iz nekoliko razdoblja jer pojedinani podaci nisu dovoljno informativni. Stoga moemo zakljuiti da je vrijeme kljuni faktor kod horizontalne analize jer se prate promjene i kretanje odreenih varijabli kroz razdoblje. Na osnovi sagledavanja tih promjena prosuuje se koliko je uspjeno i sigurno poslovanje promatranog poduzea.33 Promjene pozicija u izvjeima mogu biti iskazane u apsolutnom ili relativnom iznosu. Da bi se promjena iskazala u relativnom iznosu mogu se koristiti bazni ili verini indeksi. Ukoliko

se koriste bazni indeksi najprije se odredi bazna godina, tako da se svakoj stavci koja se

analizira kroz tu godinu pridodaje ponder 100. Nakon toga, stavke iz drugih godina se

izraavaju kao postotne vrijednosti u odnosu na baznu godinu. Uobiajeno je da se za baznu godinu uzima poetna godina iz promatranog razdoblja. Ukoliko se promjene stavki iskazuju na temelju verinih indeksa, bazna godina se mijenja te baznom godinom postaje ona godina

koja upravo prethodi godini sa kojom se usporeuje. Najvei problemi kod provoenja horizontalne analize su inflacija, promjene u politici bilanciranja, promjene obraunskog sustava kod izrade i predoenja izvjea i sve ostale promjene koje izvjea ine neusporedivim. U sluaju da je u gospodarstvu prisutna inflacija umjesto horizontalne analize poeljno je koristiti strukturna financijska izvjea, odnosno vertikalnu analizu.

32 Pervan, I.: Menadersko raunovodstvo, skripta, Split, ak.g. 2007./2008. 33 Katarina ager, Lajo ager: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia, Zagreb, 1999., str 159.

37

4.1.1. Horizontalna analiza bilance poduzea Jamnica d.d. Tablica 4. Horizontalni prikaz bilance poduzea Jamnica d.d. (u 000 kn) za razdoblje od 2005. 2010. godine

BILANCA

Stavka 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. vt=2006. vt='07. vt='08. vt='09. vt='10. AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA 490.372 491.513 617.735 751.711 798.432 713.571 100,23 125,68 121,69 106,22 89,37

Nematerijalna imovina 3.752 2.405 2.092 1.946 1.925 1.932 64,10 86,99 93,02 98,92 100,36

Materijalna imovina 304.670 305.272 404.734 527.422 584.375 487.926 100,20 132,58 130,31 110,80 83,50

Financijska imovina 181.950 183.836 210.909 222.343 212.132 223.713 101,04 114,73 105,42 95,41 105,46

KRATKOTRAJNA IMOVINA 306.107 311.311 273.738 342.398 512.858 700.212 101,70 87,93 125,08 149,78 136,53

Zalihe 61.128 63.915 73.857 80.497 75.277 118.118 104,56 115,56 108,99 93,52 156,91

Potraivanja od kupaca 104.739 111.904 131.221 187.493 158.745 195.755 106,84 117,26 142,88 84,67 123,31

Financijska imovina 131.452 121.440 45.947 46.098 260.584 382.915 92,38 37,84 100,33 565,28 146,94

Novac na rauni i blagajni 4.246 7.836 15.283 14.065 8.609 3.425 184,55 195,04 92,03 61,21 39,78 PLAENI. TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA 5.584 4.999 1.122 9.209 3.479 3.834 89,52 22,44 820,77 37,78 110,20

UKUPNA AKTIVA 802.063 807.823 892.595 1.103.318 1.314.769 1.417.617 100,72 110,49 123,61 119,17 107,82

PASIVA

KAPITAL I REZERVE 479.951 500.772 543.662 605.806 751.061 820.412 104,34 108,56 111,43 123,98 109,23

Dobit/gubitak tekue god. 41.896 35.535 51.740 72.765 72.549 102.168 84,82 145,60 140,64 99,70 140,83 DUGORONE OBVEZE 98.096 106.452 102.792 85.929 70.704 42.340 108,52 96,56 83,60 82,28 59,88 KRATKORONE OBVEZE 223.447 200.557 246.099 411.583 493.003 521.999 89,76 122,71 167,24 119,78 105,88

Obveze prema dobavljaima 115.254 110.141 130.856 202.865 166.814 179.438 95,56 118,81 155,03 82,23 107,57 Kratkorone financijske obveze 48.664 31.633 31.971 53.179 66.811 61.075 65,00 101,07 166,34 125,63 91,41

UKUPNA PASIVA 802.063 807.823 892.595 1.103.318 1.314.769 1.417.617 100,72 110,49 123,61 119,17 107,82

Izvor: Izraun autora prema podacima iz Bilance poduzea Jamnica d.d. (2005.-2010.)

U tablici 4. prikazane su relativne promjene pojedinih pozicija bilance za razdoblje od 2005.

do 2010. godine, a promjene su izraene preko verinih indeksa. Kao to se moe vidjeti iz

izraunatog horizontalnog prikaza bilance dugotrajna imovina je tijekom promatranog razdoblja u svom kretanju imala oscilacije tako da se u 2006. godini poveala za blagih 0,23%, u 2007. godini naglo se poveala za 25,68%, a nakon toga je poela padati tako da se u zadnjoj promatranoj godini, odnosno 2010. smanjila za 10,63%. Nematerijalna imovina je

kroz promatrano razdoblje blago rasla, dok je materijalna imovina rasla do 2007. godine, a

2010. godine je vjerojatno zbog utjecaja krize naglo pala. Kratkotrajna imovina se smanjila

samo u 2008. godini za 12,07%, a u svim drugim godinama je rasla. Financijska imovina je

38

doivjela najvee oscilacije, do 2007. godine se smanjivala, u 2008. godini doivjela blagi porast, dok se nagli rast dogodio u 2009. godini kad je porasla za 465,28%. Novac na raunu i blagajni se poveavao do 2007. godine, a od 2008. godine doivljava nagli pad koji je najvei bio u 2010. godini, za 60,22%.

Na temelju objanjenih pojedinanih stavki unutar bilance moemo vidjeti da se ukupna aktiva mijenjala kroz promatrano vremensko razdoblje na nain da je do 2008. godine rasla, a nakon toga je doivjela pad koji je najvie doao do izraaja u 2010. godini to prikazuje

verini indeks koji je u toj godini iznosio 107,82, a prethodne godine isti indeks je iznosio ak 119,17.

Na strani pasive moe se vidjeti da su dugorone obveze poele padati ve 2006. godine i taj trend opadanja nastavio se sve do 2010. godine, a iz godine u godinu su se sve vie

smanjivale. Kratkorone obveze su tijekom promatranog vremena imale oscilacije tako da se iz horizontalne bilance moe vidjeti da su rasle do 2009. godine, a nakon toga se poele smanjivati. Isto kao i kratkorone obveze i kratkorone financijske obveze su do 2009. godine imale trend rasta, a nakon toga su se poele smanjivati tako da su se u 2010. godini smanjile za 8,59%.

Glavne stavke aktive i njihovo kretanje tijekom promatranog vremenskog razdoblja prikazane

su na Grafikonu 1:

Grafikon 1. Usporedba kretanja glavnih stavki aktive i ukupne aktive poduzea Jamnica d.d. u razdoblju od 2005. do 2010. godine

Izvor: Izraun autora prema podacima iz Bilance poduzea Jamnica d.d. (2005.-2010.)

39

Iz grafikona 1. se moe vidjeti da se ukupna aktiva u promatranom razdoblju konstantno

poveavala, a najvei porast doivjela je u 2010. godini. Dugotrajna imovina je rasla do 2009. godine, a nakon toga se smanjila. Kratkotrajna imovina je tijekom promatranog razdoblja

imala oscilacije jer je blago rasla do 2007. godine, u 2007. godini se smanjila i kasnije

kontinuirano rasla. Plaeni trokovi budueg razdoblja su kroz cijelo vremensko razdoblje oscilirali.

Grafikon 2. Usporedba kretanja glavnih stavki pasive i ukupne pasive poduzea Jamnica d.d. u razdoblju od 2005. do 2010. godine

Izvor: Izraun autora prema podacima iz Bilance poduzea Jamnica d.d. (2005.-2010.)

Iz grafikona 2. je vidljivo da je ukupna pasiva konstantno rasla kao i kapital i rezerve.

Dugorone obveze su se kroz promatrano razdoblje smanjivale, a kratkorone obveze su rasle.

40

4.1.2. Horizontalna analiza Rauna dobiti i gubitka poduzea Jamnica d.d. Tablica 5. Horizontalni prikaz Rauna dobiti i gubitka poduzea Jamnica d.d. (u 000 kn) za razdoblje od 2005. 2010. godine

RAUN DOBITI I GUBITKA Stavka 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. vt=2006. vt='07. vt='08. vt='09. vt='10.

POSLOVNI PRIHODI 778.734 810.264 946.628 1.068.418 1.008.359 1.113.405 104,05 116,83 112,87 94,38 110,42

prihodi od prodaje 753.226 799.732 930.743 1.055.571 988.182 1.076.361 106,17 116,38 113,41 93,62 108,92

ostali poslovni prihodi 25.508 10.532 15.885 12.847 13.260 37.043 41,29 150,83 80,88 103,21 279,36

FINANCIJSKI PRIHODI 14.819 9.738 17.218 19.184 33.925 52.538 65,71 176,81 111,42 176,84 154,87

UKUPNI PRIHODI 793.553 820.002 963.846 1.087.602 1.042.283 1.165.943 103,33 117,54 112,84 95,83 111,86

POSLOVNI RASHODI 699.090 741.387 880.125 994.861 919.047 1.682.741 106,05 118,71 113,04 92,38 183,10

Materijalni trokovi 412.767 428.845 525.180 631.392 546.968 649.950 103,90 122,46 120,22 86,63 118,83

Trokovi osoblja 132.952 142.845 161.569 174.117 166.173 163.393 107,44 113,11 107,77 95,44 98,33

Amortizacija 56.266 58.008 69.162 72.743 75.410 73.715 103,10 119,23 105,18 103,67 97,75

FINANCIJSKI RASHODI 39.297 35.894 16.465 17.298 32.419 28.034 91,34 45,87 105,06 187,41 86,47

UKUPNI RASHODI 740.535 775.702 899.330 999.145 952.652 1.041.803 104,75 115,94 111,10 95,35 109,36

Dobit/gubitak prije opor. 53.018 44.300 64.516 88.457 89.632 124.139 83,56 145,63 137,11 101,33 138,50

Porez na dobit 11.122 8.765 12.776 15.692 17.082 21.971 78,81 145,76 122,82 108,86 128,62

Dobit/gubitak nakon oporezivanja 41.896 35.535 51.740 72.765 72.549 102.168 84,82 145,60 140,64 99,70 140,83

Izvor: Izraun autora prema podacima iz RDG-a poduzea Jamnica (2005.-2010.)

Iz tablice horizontalnog prikaza rauna dobiti i gubitka moe se vidjeti da se poslovni prihodi poveavaju do 2008. godine, u 2009. godini se smanjuju za 5,62% u odnosu na godinu prije, a u 2010. godini se opet poveavaju za 10,42%. Financijski prihodi su oscilirali tijekom promatranog vremenskog razdoblja, odnosno, u 2007. godini su se poveali za 76,81%, u 2009. godini za ak 76,84%, a u 2010. godini za 54,87%. S obzirom na promjene vrijednosti stavki koje sainjavaju ukupne prihode, moe se vidjeti da su i oni doivjeli oscilacije u svom kretanju tako da su se u 2009. godini smanjili za 4,17%, a u 2010. godini porasli su za

11,86%.

Poslovni rashodi su u 2006. i 2007. godini blago rasli, u 2009. godini su se smanjili za 7,62%,

a u 2010. godini su opet porasli za 83,10%. Financijski rashodi su se u 2006. godini smanjili

za 8,66%, u 2007. godini za 54,13%, u naredne dvije godine su se poveali, a u 2010. godini su se opet smanjili za 13,53%. Ukupni rashodi su blago oscilirali do 2009. godine, u 2009.

godini su se smanjili za 4,65%, a u 2010. godini su se poveali za 9,36%.

41

Grafikon 3. Grafiki prikaz neto dobiti poduzea Jamnica d.d. u razdoblju od 2005. 2010.

Izvor: Izraun autora prema podacima iz RDG-a poduzea Jamnica d.d. (2005.-2010.)

Na temelju provedene horizontalne analize bilance i rauna dobiti i gubitka moe se vidjeti da se neto dobit smanjivala i poveavala kroz promatrano vremensko razdoblje, ali na temelju ovih podataka moe se donijeti i zakljuak da znanstvena hipoteza H1 Globalna ekonomska kriza znaajno je utjecala na uspjenost poslovanja poduzea Jamnica d.d. se odbacuje zbog toga to se neto dobit poduzea Jamnica d.d. nije znaajno smanjila zbog utjecaja krize koja postoji u gospodarstvu. Postavljena hipoteza se ne bi

odbacila da se neto dobit promatranog poduzea znaajno smanjila.

Takoer, postavljena hipoteza H1 Globalna ekonomska kriza znaajno je utjecala na uspjenost poslovanja poduzea Jamnica d.d. moe se dokazati i regresijskom metodom koja e biti prikazana u nastavku.

Kod regresijske analize treba odrediti koja varijabla e biti regresand (zavisna) varijabla, a koja varijabla e biti regresorska, odnosno nezavisna varijabla. Za dokazivanje postavljene hipoteze koristit e se jednostavna ili jednostruka linearna regresija jer je cilj pronai konkretan analitiki izraz za vezu izmeu zavisne (y) ili regresand varijable i izmeu jedne nezavisne varijable (x). Kao zavisna, odnosno regresand varijabla promatrat e se neto dobit poduzea Jamnica d.d. u vremenskom razdoblju od 2005. do 2010. godine, a kao nezavisna varijabla promatrat e se kriza u istom vremenskom razdoblju.

42

Model jednostruke linearne regresije je probabilistiki, odnosno pretpostavlja da je zavisna varijabla povezana s nezavisnom varijablom sljedeim izrazom:

(1) gdje predstavljaju parametre. (1)

Parametar rauna se prema obrascu:

(2)

A parametar

(3)

Prema navedenim formulama za raunanje parametara i koritenjem Microsoft Excela, izraunati su parametri i dobiven je regresijski model na temelju podataka iz tablice 7: Tablica 6. Kretanje neto dobiti i utjecaj krize za poduzee Jamnica d.d. u razdoblju od 2005. do 2010. godine

Godina Neto dobit (y) Kriza (x) 2005. 41.896 0 2006. 35.535 0 2007. 51.740 0

2008. 72.765 1 2009. 72.549 1 2010. 102.168 1

Izvor: Prema izraunu autora

Kao to se iz tablice moe vidjeti, kod nezavisne varijable, odnosno krize, stavljene su oznake

0 i 1. Koritena je analiza putem DUMMY varijabli, kad u gospodarstvu nije prisutna kriza

vrijednost normalne varijable je 0, a za vrijeme koje je obiljeeno krizom vrijednost varijable

je 1.

43

Dobivena regresijska jednadba glasi:

= 43057+39437X

= znai da neto dobit iznosi 43.057.000 kn ako u gospodarstvu nije prisutna kriza. Bitno je naglasiti da ovaj parametar nema uvijek loginu interpretaciju.

= u razdoblju krize neto dobit e se poveati za 39.437.000 kn.

Takoer, izraunat je i Pearsonov koeficijent korelacije i iznosi r = 0,87503, odnosno veza izmeu dvije promatrane varijable je jaka iz ega moemo donijeti zakljuak da se radi o pozitivnoj korelaciji, odnosno, kada raste vrijednost jedne varijable raste i vrijednost druge

varijable.

U konkretnom sluaju, s porastom krize raste i neto dobit poduzea Jamnica, to znai da kriza nema utjecaj na kretanje neto dobiti.

Grafikon 4. Kretanje neto dobiti poduzea Jamnica d.d. prije krize i za vrijeme krize

Izvor: Prema izraunu autora

Iz grafikona 4. vidljivo je kretanje neto dobiti prije krize i za vrijeme krize. Promatrano

vremensko razdoblje je od 2005. do 2010. godine. Razdoblje u kojem nije bila prisutna kriza

oznano je s nulom, a razdoblje u kojem je kriza prisutna oznaeno je s 1. Iz grafikona se moe vidjeti da pravac ima pozitivan nagib, to znai da neto dobit poduzea Jamnica d.d. ne opada ukoliko je u gospodarstvu prisutna kriza.

Na temelju regresijskog pravca moe se donijeti zakljuak da se postavljena hipoteza

44

H1 Globalna ekonomska kriza znaajno je utjecala na uspjenost poslovanja poduzea Jamnica d.d. odbacuje zbog toga to kriza nije utjecala na poslovanje navedenog poduzea jer se neto dobit poveavala i u vrijeme krize.

4.2. Vertikalna analiza

Vertikalna analiza prikazuje postotni udjel svake stavke financijskog izvjea u odnosu na ukupan zbroj. Vertikalna analiza se takoer moe obavljati usporedno za vie godina, to omoguuje usporedbe kroz vrijeme.34 Vertikalnom analizom bilance pojedine pozicije u bilanci se prikazuju kao postotni udjeli

ukupne vrijednosti aktive, odnosno pasive.

U vertikalnoj analizi rauna dobiti i gubitka vrijednost ukupnih prihoda postaje baza usporedbe.

Strukturni financijski izvjetaji, odnosno vertikalna analiza su veoma korisni kod usporedbe s

drugim poduzeima, osobito ako se radi o poduzeima razliite veliine. Vertikalna analiza je veoma pogodna za usporeivanje stavki financijskih izvjetaja poduzea kada je u gospodarstvu prisutna inflacija.

Iz vertikalne analize moe se uoiti kako se kreu odnosi meu pozicijama tijekom vremena. Spomenuti odnosi odraz su politike poslovanja i politike investiranja.

34 Pervan, I.: Menadersko raunovodstvo, skripta, Split, ak.g. 2007./2008.

45

4.2.1. Vertikalna analiza bilance poduzea Jamnica d.d. Tablica 7. Vertikalni prikaz bilance poduzea Jamnica d.d. (u 000 kn) za razdoblje od 2005. 2010. godine

BILANCA

Stavka 2005. Udio (2005.) 2006. Udio ('06.) 2007.

Udio ('07.) 2008.

Udio ('08.) 2009.

Udio ('09.) 2010.

Udio ('10.)

AKTIVA DUGOTRAJNA IMOVINA 490.372 61,14 491.513 60,84 617.735 69,21 751.711 68,13 798.432 60,73 713.571 50,34

Nematerijalna im. 3.752 0,47 2.405 0,30 2.092 0,23 1.946 0,18 1.925 0,15 1.932 0,14

Materijalna im. 304.670 37,99 305.272 37,79 404.734 45,34 527.422 47,80 584.375 44,45 487.926 34,42

Financijska im. 181.950 22,69 183.836 22,76 210.909 23,63 222.343 20,15 212.132 16,13 223.713 15,78

KRATKOTRAJNA IMOVINA 306.107 38,16 311.311 38,54 273.738 30,67 342.398 31,03 512.858 39,01 700.212 49,39

Zalihe 61.128 7,62 63.915 7,91 73.857 8,27 80.497 7,30 75.277 5,73 118.118 8,33

Potr. od kupaca 104.739 13,06 111.904 13,85 131.221 14,70 187.493 16,99 158.745 12,07 195.755 13,81

Financijska imovina 131.452 16,39 121.440 15,03 45.947 5,15 46.098 4,18 260.584 19,82 382.915 27,01

Novac na ra. i blagajni 4.246 0,53 7.836 0,97 15.283 1,71 14.065 1,27 8.609 0,65 3.425 0,24

PLAENI TR. BUDUEG RAZDOBLJA

5.584 0,70 4.999 0,62 1.122 0,13 9.209 0,83 3.479 0,26 3.834 0,27

UKUPNA AKTIVA 802.063 100,00 807.823 100,00 892.595 100,00 1.103.318 100,00 1.314.769 100,00 1.417.617 100,00

PASIVA KAPITAL I REZERVE 479.951 59,84 500.772 61,99 543.662 60,91 605.806 54,91 751.061 57,12 820.364 57,87

Dobit/gub. tekue god. 41.896 5,22 35.535 4,40 51.740 5,80 72.765 6,60 72.549 5,52 102.120 7,20

DUGORONE OBVEZE 98.096 12,23 106.452 13,18 102.792 11,52 85.929 7,79 70.704 5,38 72.763 5,13

KRATKORONE OBVEZE 223.447 27,86 200.557 24,83 246.099 27,57 411.583 37,30 493.003 37,50 521.904 36,82

Obv. prema dob. 115.254 14,37 110.141 13,63 130.856 14,66 202.865 18,39 166.814 12,69 179.438 12,66

Kratkorone financijske obv. 48.664 6,07 31.633 3,92 31.971 3,58 53.179 4,82 66.811 5,08 61.075 4,31

ODGOENO PL. TROKOVA 569 0,07 42 0,01 42 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00

UKUPNA PASIVA 802.063 100,00 807.823 100,00 892.595 100,00 1.103.318 100,00 1.314.769 100,00 1.417.617 100,00

Izvor: Izraun autora prema podacima iz Bilance poduzea Jamnica d.d. (2005.-2010.)

Iz vertikalnog prikaza bilance moe se jasno vidjeti kako se struktura aktive i pasive poduzea Jamnica d.d. mijenjala kroz promatrano vremensko razdoblje.

Unutar aktive vidljivo je da dugotrajna imovina kroz cijelo razdoblje zauzima najvei udio u ukupnoj aktivi i to na nain da je u 2007. godini imala najvei udio, 69, 21%, a najmanji udio od 50,34% imala je u 2010. godini. Udio kratkotrajne imovine se mijenjao tako da je ona u

2010. godini zauzimala najvei udio od cca 50%, a u 2007. godini cca 30%. Unutar kratkotrajne imovine najvie oscilacije je imala financijska imovina kojoj se udio u

kratkotrajnoj imovini mijenjao od cca 4% u 2008. godini do cca 27% u 2010. godini. Plaeni

46

trokovi budueg razdoblja zauzimaju najmanji udio unutar ukupne aktive, odnosno u nijednoj godini nisu zauzimali niti 1% ukupne aktive promatranog poduzea. Unutar pasive takoer se mogu uoiti promjene u strukturi odreenih stavki. Kapital i rezerve nisu doivjeli velike oscilacije jer se njihov udio kroz cijelo vremensko razdoblje kretao od

cca 55% do cca 60%. Najvei