analiza finacijskih izvjestaja

8/10/2019 analiza finacijskih izvjestaja

1/43

SVEUILITE U SPLITUEKONOMSKI FAKULTET - SPLIT

DIPLOMSKI RAD

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA NA

NA PRIMJERU ''Kra d.d.''

MENTOR: STUDENTICA:Dr.sc.Sandra Pepur Barbara Deli

Split, rujan 2011. godine


2/43

Sadraj:

Uvod 31.Financijske informacije kao temelj financijskih izvjetaja 4

2.Temeljni financijski izvjetaji 52.1.Cilj i obiljeja 52.2.Temeljni financijski izvjetaji poduzea 7

2.2.1.Bilanca 72.2.2.Raun dobiti i gubitka 92.2.3.Izvjee o novanom tijeku 102.2.4.Biljeke uz financijske izvjetaje 142.2.5.Izvjee o promjeni glavnice 15

3.Analiza financijskih izvjetaja 163.1.Svrha i korisnici analize financijskih izvjetaja 163.2.Metode analize financijskih izvjetaja 16

3.2.1.Komparativna analiza 163.2.2.Analiza trenda 173.2.3.Analiza putem pokazatelja 17

3.2.3.1.Pokazatelji likvidnosti 183.2.3.1.1.Pokazatelj tekue likvidnosti 183.2.3.1.2.Pokazatelj ubrzane likvidnosti 19

3.2.3.2.Pokazatelji menadmenta imovine 193.2.3.2.1.Prosjeno razdoblje naplate potraivanja 193.2.3.2.2.Pokazatelj obrta zaliha 203.2.3.2.3.Pokazatelj obrta dugotrajne imovine 203.2.3.2.4.Pokazatelj obrta ukupne imovine 21

3.2.3.3.Pokazatelji menadmenta duga (zaduenosti) 213.2.3.3.1.Pokazatelj zaduenosti 213.2.3.3.2.Pokazatelj pokria kamata 22

3.2.3.4.Pokazatelji profitabilnosti 223.2.3.4.1.Bruto profitna mara 223.2.3.4.2.Neto profitna mara 233.2.3.4.3.Temeljna snaga zarade 233.2.3.4.4.Povrat na ukuonu imovinu/investicije (ROA ili ROI) 233.2.3.4.5.Povrat na vlastiti kapital/dioniku glavnicu (ROE) 24

3.2.3.5.Trini pokazatelji 24

3.2.3.5.1.Pokazatelj cijena/zarada (P/E) 243.2.3.5.2.Pokazatelj trina/knjigovodstvena vrijednost 253.2.3.6.Du Pont sustav pokazatelja 25

4.Analiza financijskih izvjetaja na primjeru Kra d.d 274.1.Analiza trenda u kombinaciji s komparativnom analizom bilance i

raun dobiti i gubitka Kra d.d. a(za razdoblje od 2008.-2010.g.) 29

4.2.Analiza odabranih financijskih pokazatelja Kra d.d. a(za razdoblje od 2008.-2010.g) 35

5.Zakljuak 396.Popis literature 41

7.Popis slika 428.Popis tablica 43


3/43

UVOD

Ukoliko se eli promiljati o poslovanju nekog poduzea, neophodna je adekvatnainformacijska podloga u vidu raunovodstvenih, odnosno financijskih informacija.

Osnovni zadatak raunovodstva kao uslune funkcije, neophodne za upravljanjepoduzeem,je prikupljanje i obrada podataka financijske prirode, te njihovo prezentiranjezainteresiranim korisnicima. Raunovodstvene informacije predstavljaju bazu za financijskoizvjetavanje i uobliene su u vidu raznih financijskih izvjetaja. Utom kontekstu,financijskiizvjetaji predstavljaju zavrnu fazu raunovodstvenog procesuiranja podataka i u konanicise pojavljuju kao nositelji financijskih informacija.Cilj financijskog izvjetavanja je,informiranje zainteresiranih strana (odnosno,sadanjih i

potencijalnih investitora,vjerovnika,kreditora i ostalih internih i eksternih korisnika) na nainkoji e biti razumljiv i osobama koje ne posjeduju usko struna raunovodstvena znanja.

Ovaj rad biti e usmjeren na analizu financijskih izvjetaja (na konkretnom primjeru ), kojumoemo definirati kao proces primjene razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojihse podaci iz financijskih izvjetaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne zadonoenje poslovnih odluka i upravljanje.

Za poetak, upoznati emo se s financijskim informacijama kao temeljnom jedinicomstrukture financijskih izvjetaja i financijskog izvjetavanja uope. Zatim emo se upoznati sciljem, obiljejima i vrstama financijskih izvjetaja, te nainima analize financijskih

izvjetaja, koje emo u konanici ovog diplomskog rada praktino primjeniti na konkretnomprimjeru poduzea ''Kra d.d.''.


4/43

1.FINANCIJSKE INFORMACIJE KAO TEMELJ

FINANCIJSKIH IZVJETAJA

Financijske informacije, ine podlogu u poslovnom odluivanju. One predstavljaju tzv.''finalni proizvod'' raunovodstvenog procesa (odnosno konani rezultat poslovanja poduzeaizraen u novcu) i uobliene su u vidu raznih financijskih izvjetaja. Financijske informacijeine glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke. Moemo ih definirati kao obraene

podatke, prezentirane u formi koja je pogodna za primaoca, a koji imaju znaajnu vrijednost utekuim ili buduim aktivnostima ili odlukama.

Financijski izvjetaji ine glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke. Publikacije analitiaravrijednosnica i izvjea brokerskih kua za tvrtku i industriju, takoer mogu biti jedno odizvora financijskih informacija. Kao izvor financijskih informacija mogu se koristiti i interna

izvjea sastavljena za potrebe menadmenta, me

utim informacije iz ovih izvora u pravilunisu dostupne analitiarima, vjerovnicima i investitorima. Takoer se, kao izvor financijskih

informacija, mogu koristiti i trini podaci koji ukljuuju podatke s financijskih trita i tritaproizvoda i usluga, oni odraavaju imbenike koji odreuju konkurentnu poziciju tvrtke, atime i njenu perspektivu.

Informacije predstavljaju specifinu vrstu resursa. Njihova specifinost proizlazi iz injeniceda se uporabom ne troe i toga to se u narednom razdoblju mogu ponovo upotrebljavati.Informacije ne gube na vrijednosti, osim u sluaju zastarijevanja.

Kvaliteta informacija je podijeljena na dvije razine, i to naprimarnuisekundarnu.

Primarnarazina kvalitete odreena je relevantnou i pouzdanou. Naime, relevantnom sesmatra ona informacija koju karakterizira mogunost predvianja, povratna veza tepravovremenost. To znai da se relevantna informacija odnosi na budue vrijeme, korigira ilipotvruje prijanja predvianja, a korisnicima je prezentirana u pravo vrijeme. Pouzdanainformacija jest istinito prikazana i dokazljiva informacija, osloboena greaka. Da biinformacija bila pouzdana, treba biti nepristrana, to znai da se za razliite korisnike nemogu o istoj pojavi prezentirati razliite, proturijene informacije.Sekundarnarazinu kvalitete informacija odreena je komparabilnou i konzistentnou. Da

bi se neka ekonomska pojava ocijenila potrebno ju je promatrati u relevantnim odnosima, tj. uodnosu prema nekoj relevantnoj bazi usporedbe. Tek tada se mogu donositi zakljuci omeusobnim slinostima i razlikama, ukljuujui princip povratne veze, te donositi odreene

poslovne odluke. Za poduzee je vrlo znaajno da je takva analiza omoguena u prostoru (tj.izmeu srodnih oblika) i vremenu. Vremenska usporedivost je usko povezana skonzistentnou. Konzistentnost zahtijeva postojanost primjene nekog odreenog postupka,to u raunovodstvenom smislu znai da je poduzee duno primjenjivati jednom usvojenumetodu za biljeenje svih istovrsnih poslovnih dogaaja.

Pored prethodno navedenih kvalitativnih karakteristika, namee nam se i razumljivost kaojedna od vanih karakteristika. Takoer, izmeuostalog, kvalitetu financijskih informacijapotrebno je promatrati i s aspekta ogranienja koja se pojavljuju pri procesu njihovaformiranja. Naime, jedno od osnovnih ogranienja reflektira se u obliku cost/benefit analizekoja zahtijeva da koristi od neke informacije moraju biti vee od trokova njezina dobivanja


5/43

2.FINANCIJSKI IZVJETAJI

2.1.Cilj i obiljejaFinancijski izvjetaji predstavljaju zavrnu fazu raunovodstvenog procesuiranja podataka i

pojavljuju se kao nositelji raunovodstvenih,odnosno financijskih informacija. Onipredstavljaju glavni izvor informacija o poslovanju tvrtke. Sadre informacije o prolimaktivnostima i rezultatima tvrtke, koje krajnjem korisniku mogu biti od velike vanosti. Iakodobri povijesni rezultati nisu garancija da e se takav pozitivan trend nastaviti u budunosti,tako ni loiji povijesni rezultati ne garantiraju nastavak takvog trenda u budunosti. Unatotome, povijesni rezultati mogu biti korisna smijernica krajnjem korisniku.

Financijski izvjetaji se obino sastavljaju uz pretpostavku da poduzee vremenski

neogranieno posluje te da e poslovati i dalje,u doglednoj budunosti.trebajupruiti istinit i nepristran pregled imovine, obveza, kapitala, te promjena financijskih poloajai dobiti ili gubitka pri emu je vano da se poslovni dogaaji mogu pratiti prema njihovomnastajanju i razvoju.

Temeljni financijski izvjetaji uvaju se trajno i u izvorniku,te se sastavljaju se za poslovnugodinu. Iznimno,poduzetnici sezonskog karaktera djelatnosti mogu sastavljati financijskeizvjetaje za poslovnu godinu koja je razliita od kalendarske godine. Rjeenje o tome izdajeministar financija na zahtijev poduzetnika. Mali poduzetnici nisu obvezni sastavljati izvjetajo tijeku gotovine. Financijske izvjetaje potpisuje zakonski predstavnik poduzetnika.

Osnovni cilj financijskih izvjetaja jest da prue informacije o financijskom poloaju iuspjenosti poslovanja poduzea. Prema Meunarodnim raunovodstvenim standardima(MRS) i Meunarodnim revizijskim standardima (MRevS), svrha financijskih izvjetaja je da

prue korisnicima realne i objektivne informacije o djelotvornosti poslovanja poduzea, kojesu velikom broju korisnika znaajne pri donoenju poslovnih odluka. Te informacije korisnike nai u financijskim izvjetajima (bilanci,raunu dobiti i gubitka, izvjetaju o novanimtijekovima, izvjeu o promjeni glavnice i biljekama).

Vano je naglasiti kako su svi ovi financijski izvjetaji meusobno povezani i upueni jednina druge. Neki su statikog karaktera jer prikazuju situaciju u odreenoj toki vremena (npr.

bilanca), dok drugi ukazuju na na promjene ekonomskih kategorija odreenog razdoblja, tezbog toga imaju dinamiki karakter (npr. raun dobiti i gubitka). Promatrani zajedno,u

meusobnoj interakciji, govore o tzv. ''zdravstvenom stanju'' promatranog poduzea, a utvrditii razumjeti to ''stanje'' znai imati mogunost donositi primjerene i racionalne poslovneodluke.

S obzirom na irok spektar internih i eksternih korisnika (kao to su namjetenici,investitori,zajmodavci, dobavljai i ostali vjerovnici, kupci, vlade i njihove agencije, te javnost),

poduzea sastavljaju godinje financijske izvjetaje kako bi interne i eksterne korisnikeupoznali s poslovanjem poduzea. To je posebice vano za eksterne korisnike koji nemajudirektan pristup raunovodstvenim evidencijama, pa se moraju osloniti na informacije

sadrane u financijskim izvjetajima.


6/43

Pritom treba naglasiti kako unatovelikoj vrijednosti koju financijski izvjetaji predstavljajuza korisnika, oni ne pruaju sve informacije koje su potrebne korisniku pri donoenjuekonomskih odluka, jer oni uglavnom daju sliku financijskih uinaka prolih dogaaja i ne

pruaju nefinancijske informacije. Zbog orjentiranosti financijskih izvjetaja na korisnike,vano je spomenuti kvalitativna obiljeja financijskih izvjetaja. Naime, kvalitativna obiljeja

su upravo ona znaajka koja informacije predoene u financijskim izvjetajima iniupotrebljivima za korisnika.Kvalitativna obiljeja su:

1.RazumljivostOsnovna kvaliteta financijske informacije pruene u financijskim izvjetajima jest da jerazumljiva korisnicima. U tu svrhu, korisnici bi trebali imati dovoljno znanja o poslovnim iekonomskim aktivnostima i o raunovodstvu.

2.VanostDa bi informacija bila korisna,ona mora biti vana za potrebe korisnika pri donoenju

poslovnih odluka. Tako su, npr. informacije o poloaju i poslovnoj uspjenosti uprolosti,osnovna podloga za predvianje budunosti, budueg financijskog poloaja iuspjenosti, te niza pitanja za koje su korisnici zainteresirani (kao npr. isplate dividendi, plaa,kretanje cijena vrijednosnih papira i sposobnosti poduzea da udovolji svojim obvezama uroku dospijea).

3.PouzdanostSvaka informacija da bi bila korisna, mora biti pouzdana. To znai da u njoj nema znaajne

pogreke i sumnji u vjerodostojnost prikazivanja svega onoga to predstavlja ili bi se moglooekivati da e to predstavljati. Svaka informacija mora vjerno predoiti sve relevantnedokaze, transakcije i druge dogaaje koji informaciju ine pouzdanom. (npr. bilanca bi trebalavjerno prikazati transakcije i druge dogaaje koji proizlaze iz imovine, obveza i glavnice nadatum izvjeivanja koji udovoljava kriterijima priznavanja.)

4.UsporedivostSve financijske informacije u financijskim izvjetajima moraju biti usporedive, kako bikorisnici mogli biti u stanju identificirati trendove financijskog poloaja poduzea i njegove

poslovne uspjenosti, i to kako unutar poduzea, tako i u odnosu na druga srodna poduzea igrupacije u cjelini. Takoer je vano i kvalitativno obiljeje obavijetenosti korisnika oraunovodstvenoj politici koja se primjenjuje u poduzeu pri pripremi financijskih izvjetaja,kao i o bilo kakvim promjenama tih politika, te o uincima takvih promjena u.


7/43

2.2.Temeljni financijski izvjeetaji

Financijsko izvjetavanje u Republici Hrvatskoj ureeno je zakonom o raunovodstvu.Temeljni financijski izvjetaji su:

1. Bilanca

2. Raun dobiti i gubitka

3. Izvjetaj o novanom toku

4. Izvjetaj o promjeni glavnice

5. Biljeke uz financijske izvjetaje

Godinje izvjee prua informacije o znaajnim poslovnim dogaajima u poslovnoj godini,vjerodostojnom i vjerojatnom pregledu razvoja poslovanja, aktivnostima na podrujuistraivanja i razvoja, stjecanju vlastitih dionica1. Sva velika i srednja poduzea jednomgodinje obavezni su javno objaviti financijske izvjetaje.

Financijski izvjetaji slue za:1. Predoenje vlasnicima2. lanovima drutva u roku od 4 mjeseca (mala i srednja drutva)3. lanovima drutva u roku 6 mjeseci (velika)4. lanovima drutva u roku 9 mjeseci (grupe-konsolidirani financijski izvjetaji)

Za izradu financijski izvjetaja primjenjuju se MRS-ovi. Prema ZOR-u ukoliko se financijskiizvjetaji sastavljaju prema MRS-ovima namjenjeni su prvenstveno vanjskim korisnicima,temeljni financijski izvjetaji moraju pruiti istinit, fer, pouzdan i nepristran pregled imovine,obveza, kapitala, promjene financijskog poloaja te dobiti ili gubitka.

2.2.1. BILANCA

Prilikom osnivanja drutva na temelju inventara sastavlja se poetna bilanca iz koje se koristepodaci za otvaranje poslovnih knjiga. Na kraju poslovne godine sastavlja se zakljuna bilancakoja ujedno predstavlja poetnu bilancu u iduoj poslovnoj godini.

Bilanca (tal.Bilancia=vaga) je temeljni financijski izvjetaj, statikog karaktera koji pokazujeresurse kojima poduzee raspolae (aktivu), te glavnicu i obveze poduzea (pasivu) naodreeni datum (dan bilanciranja).Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutkukoji se vie nee ponoviti. U tom trenutku ona prikazuje financijski poloaj poduzea.

Nadalje,aktiva se dijeli na kratkotrajnu imovinu (kratkorone izvore) i dugotrajnu imovinu(dugorone izvore),a pasiva na obveze (ktatkorone i dugorone) i vlasniki kapital (dioniku

glavnicu).

Kratkotrajna imovina realizira se tijekom jedne godine ili jednog poslovnog ciklusa. Onaukljuujezalihe(sirovine i materijal, proizvodnju u tijeku, gotove proizvode, trgovaku robu i

predujmove), potraivanja (od kupaca, povezanih poslovnih subjekata, zaposlenih, drave isl.), financijsku imovinu(udjeli i dionice u povezanim poduzeima, vrijednosne papire, dane

1V. Belak: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2003, str. 35.


8/43


9/43

Izvor:Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb, 2008., str. 359.

2.2.2.RAUN DOBITI I GUBITKA

Raun dobiti i gubitka spada u temeljna financijska izvjea tvrtke.Naziva se jo i izvjetaj ouspjenosti poslovanja, koji kao vraeni film prikazuje poslovanje poduzea tijekomrazdoblja. Sadri vjerojatno najznaajnije pojedinane informacije o poslovanju, odnosno

prihode, rashode i razliku izmeu njih koja moe biti dobit ili gubitak. Raun dobitka igubitka je dinamiki, zbirni raunovodstveni izvjetaj prihoda i rashoda poduzea u

izvjetajnom razdoblju koji korisnicima osigurava informaciju o uspjehu, odnosno rezultatuposlovanja za odreeno obraunsko razdoblje. Sastavlja se na temelju rauna glavne knjige nakojima se evidentiraju prihodi i rashodi obraunskog razdoblja. Sadraj rauna dobiti igubitka u materijalnom i formalnom smislu propisan je Zakonom o raunovodstvu, a razlikujese za male, srednje i velike poduzetnike.

Prihod je poveanje ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ilipoveanja imovine ili smanjivanja obveza, to ima za posljedicu poveanje kapitala. Prihodeu raunu dobiti i gubitka dijelimo naprihode od prodaje proizvoda, prihode pruanja usluga,

financijske prihode i izvanredne ili prihodi koji ne nastaju od redovne djelatnosti(inventurnivikovi, naplata potraivanja iz proteklih godina i sl.).

Rashodi su smanjenja ekonomske koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ilitroenja ili stvaranja obveza to za posljedicu ima smanjivanje glavnice. Rashode u raunudobiti i gubitka dijelimo na redovne(trokovi sadrani u prodanim proizvodima i uslugama,trokovi prodaje i administrativni trokovi, financijski rashodi), izvanredni rashodi (rashodi

pri obavljanju neredovitih aktivnosti, inventurni manjkovi, elementarne nepogode, ratnadjelovanja).

B.Dugotrajna imovinaI.Nematerjalna imovinaII.Materjalna imovinaIII.Financijska imovina

IV.Potraivanja

B.Dugorona rezerviranja

C.Kratkotrajna imovina

I.ZaliheII.PotraivanjaIII.Financijska imovinaIV.Novac u banci i blagajni

C.Dugorone obveze

D.Plaeni trokovi buduegrazdoblja i nedospjela naplataprihoda

D.Kratkorone obveze

E.Gubitak iznad visinekapitala

E.Odgoeno plaanjetrokova i prihod buduegrazdoblja

F.Ukupna aktiva F.Ukupna pasivaG.Izvanbilanni zapisi G.Izvanbilanni zapisi


10/43

Tablica2.Skraeni raun dobiti i gubitka (za razdoblje jedne izvjetajne godine)

Redni br. Pozicija1. Prihodi iz osnovne djelatnosti2. Rashodi iz osnovne djelatnosti3. Prihodi iz drugih aktivnosti

4. Rashodi iz drugih aktivnosti5. Izvanredni prihodi6. Izvanredni rashodi7a. Dobitak prije oporezivanja (1+3+5 minus 2+4+6)7b. Gubitak prije oporezivanja (2+4+6 minus 1+3+5)8 Porez na dobitak ili gubitak

9a. Dobitak financijske godine (7a.-8)9b. Gubitak financijske godine (7b.+8 ili 8-7a.)

Izvor: Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb, 2008., str. 361.

2.2.3. IZVJEE O NOVANOM TIJEKU

Izvjee o novanom tijeku iskazuje neto novani tok ostvaren poslovanjem u odreenomrazdoblju. Svrha ovog izvjea je osigurati informacije o tokovima novca vezanim uz

poslovanje odreenog subjekta, kao i informacije o investicijskim i financijskim aktivnostimasubjekta tijekom tog razdoblja.

Izvjee o novanom tijeku temelji se na novcu i novanim ekvivalentima. Novac ukljuuje

gotovinu u blagajni, novac na iro-raunu i drugim bankovnim raunima ukljuujuiprekoraenja dok su novani ekvivalenti likvidna, lako i brzo unoviva kratkorona ulaganjakoja nisu pod utjecajem znaajnog rizika promjena vrijednosti s rokom dospjea do 3mjeseca.

Svrha i koristi od izvjetaja o novanom tijeku:

1. Procjena sposobnosti drutva za ostvarenje budueg istog novanog tijeka2. Ocjena sposobnosti drutva za ispunjenje obveza vjerovnicima, plaanje dividendi te

ocjena potreba za vanjskim financiranjem3. Ocjena uzroka razlika neto dobiti i istog novanog toka, povezivanje novanih

primitaka i izdataka4. Procjena uinaka novanog toka te nenovanih investicijskih i financijskih aktivnosti

tijekom razdoblja na financijski poloaj drutva5. Mogunost usporedbe sadanje vrijednosti buduih novanih tokova razliitih

drutava6. Eliminacija uinaka razliitih raunovodstvenih postupaka pri istim transakcijama i

dogaajima


11/43


12/43

3. Financijska aktivnost

Novani primici:

Primici od emisije vlasnikih vrijednosnih papira (dionica) i primici od emisije dunikihvrijednosnih papira (obveznica, zadunica), primljenih kredita.

Novani izdaci:

Izdaci za dividende, otkup vlastitih emitiranih dionica (trezorskih) i izdaci za otplatu kredita(samo glavnice zajma).

Izvjee o novanom tijeku moemo sastavljati pomou dvije metode:

1. Direktna metoda

2. Indirektna metoda

Temeljna razlika izmeu ove dvije metode je u iskazivanju novanog tijeka od poslovnihaktivnosti. Prednost ima direktna metoda zbog objektivnosti informacija i analize gotovinkihtijekova.Direktnom metodom iskazuju se osnovne vrste novanih primitaka i izdataka od

poslovnih aktivnosti, nakon toga zbroj odnosno novani tijek.Dok indirektnom metodomnovani tijek od poslovnih aktivnosti utvruje se neizravno, tj. prilagodbom neto dobiti

poduzea za uinke od:

a) poveanja ili smanjenja zaliha, potraivanja i obveza,b) amortizacije dugotrajne imovine, prihoda i rashoda od prodaje dugotrajneimovine (koji se odnose na investicijske aktivnosti), prihodi i rashodi od otpisa

dugova (financijske aktivnosti).

Tablica 3.Primjer izvjea o novanom tijeku za razdoblje od jedne izvjetajne godine-indirektnom metodom

Poslovne aktivnosti

Neto dobitakUsklaivanja1.Amortizacija2.Promjena radnog kapitala

a)Promjene kratkotrajne imovine: smanjenje (poveanje) zaliha poveanje (smanjenje) potraivanja od kupaca smanjenje (poveanje) plaenih trokova budueg razdoblja smanjenje (poveanje) ostalih potraivanja

b)Promjene kratkoronih obveza: poveanje (smanjenje) obveza prema dobavljaima

poveanje (smanjenje) ostalih obveza poveanje (smanjenje) odgoenih plaanja i prihoda budueg razdoblja1. NETO TIJEK IZ POSLOVANJA


13/43

Investicijske aktivnosti

2. NETO TIJEK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

Financijske aktivnosti

poveanje kratkoronih kredita poveanje zadunica otplata obveznica plaene obine i prioritetne dividende

3. NETO TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI4. NETO TIJEK NOVCA I EKVIVALENATA IZ

POSLOVNIH,INVESTCIJSKIH I FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI(1+2+3)

5. POETNI SALDO NOVCA I NOVANIH EKVIVALENATA

6.

KONANI SALDO NOVCA I EKVIVALENATA (4+5)Izvor: Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb, 2008., str. 372.

Tablica 4.Primjer izvjea o novanom tijeku za razdoblje od jedne izvjetajne godine-direktnom metodom

Poslovne aktivnosti

Novac primljen od kupaca Novac isplaen dobavljaima i djelatnicima Novac isplaen za poreze i doprinose Ostali izdaci s temelja poslovnih aktivnosti

1.NETO TIJEK IZ POSLOVANJA

Investicijaske aktivnosti

Novane isplate za stjecanje poduzea, dijelovapoduzea, opreme i druge dugotrajne imovine

Novani primici od prodaje dugotrajne imovine Novani primici od naplate glavnice danih

kratkoronih i dugoronih kredita Novani primici od prodaje vrijednosnica i udjela

drugih poduzea (osim novanih ekvivalenata i onihkoji se dre za poslovne svrhe)

Novane isplate za stjecanje vrijednosnica i udjeladrugih poduzea (osim novanih ekvivalenata i onihkoji se dre za poslovne svrhe)

2.NETO TIJEK IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

Financijske aktivnosti


14/43

Novani utrci od izdavanjadionica,obveznica,komercijalnih zapisa

Novani primici od kredita Novane isplate za stjecanje vlastitih dionica Novani izdaci za dividend

Novane otplate glavnice kredita

3.NETO TIJEK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

4. NETO TIJEK NOVCA I EKVIVALENATA IZPOSLOVNIH,INVESTICIJSKIH I FINANCIJSKIHAKTIVNOSTI (1+2+3)5.POETNI SALDO NOVCA I NOVANIHEKVIVALENATA6.KONANI SALDO NOVCA I EKVIVALENATA(4+5)

Izvor: Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb, 2008., str.373.

2.2.4.BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE

Obveznici sastavljanja biljeki uz financijske izvjetaje jesu svi poduzetnici koji vodeposlovne knjige i sastavljaju financijske izvjetaje prema Zakonu o raunovodstvu, bez obzirana organizacijski oblik (d.d., d.o.o. i ostali) i veliinu (mali srednji, veliki poduzetnici).

Biljeke uz financijske izvjetaje detaljnije obrazlau informacije sadrane u ostalimtemeljnim financijskim izvjetajima - bilanci, raunu dobiti i gubitka, izvjetaju o novanimtijekovima i izvjetaju o promjenama u glavnici. Uz to, u njemu se navode i one informacijekoje nisu sadrane u bilanci, raunu dobiti i gubitka, izvjetaju o novanim tijekovima iizvjetaju o promjenama u glavnici.Biljeke pruaju korisnicima dodatne informacije koje su potrebne za pravilno razumijevanje

financijskih izvjetaja, te ine njihov sastavni dio. Biljeke nisu formalno odreene, odnosnoshematizirane. esto se prezentiraju u obliku tablica i mogu sadravati mnotvo razliitih

podataka, iji sadraj i struktura ovise o specifinosti svakog pojedinog poduzea, kao to suvrsta djelatnosti, organizacijski oblik poduzea, struktura imovine, obveza, kapitala i sl.

Biljeke uz financijske izvjetaje nisu same sebi svrhom, vese pripremaju za korisnike, pa u

postupku njihove pripreme treba uvaavati potrebe i zahtjeve korisnika. To znai da one ne bismjele sadravati umu podataka i informacija koje su korisnicima nejasne i stoga

neupotrebljive u donoenju poslovnih odluka. Naprotiv, financijski izvjetaji sadre biljeke idodatne tablice te ostale informacije o pozicijama financijskih izvjetaja, koje su znaajne za

potrebe korisnika. Prema tome, u biljekama uz financijske izvjetaje treba objavitipojanjenja i kvantifikacije znaajnih promjena i iznosa.


15/43

2.2.5.IZVJEE O PROMJENI GLAVNICE

Izvjee o promjeni glavnice prikazuje poveanje ili smanjenje neto imovine za razdobljeizmeu dva datuma bilance. Sadri promjene koje proizlaze iz transakcija s dioniarima(emisija, otkup dionica, isplate dividendi) i promjene koje proizlaze iz aktivnosti drutva

(dobit, gubitak).

Moemo ga sastaviti na dva naina, tako da:

a) obuhvaa sve promjene u glavnicib) obuhvaa djelomine promjene osim promjena koje proizlaze iz transakcija s

vlasnicima (emisija i otkup dionica) i raspodjele vlasnicima (isplate dividendi).

Djelomini izvjetaji o promjeni glavnice esto se svodi na izvjetaj o promjeni zadranedobiti ili izvjetaj o promjeni rezervi, revalorizacijskih rezervi i sl., s obzirom na vanost tihinformacija s aspekta vlasnika dionica (investitora).

Tablica 5.Izvjetaj o svim promjenama glavnice

R. br. Naziv stavkeStanje

31.12.20XX 31.12.20XY1. 2. 3. 4.1. Upisani kapital2. Premije na emitirane dionice3. Rezerve zakonske4. Zadrana dobit5. Dobit tekue godine6. Dividende

Ukupni uloeni i zaraeni kapital7. Revalorizacijske priuve

a) Revalorizacija nekretninaPostrojenja i oprema

b) Revalorizacija ulaganjac) Ostala revalorizacija

8. Teajne razlike s naslova netoUlaganja u inozemni subjekt

Ukupno izravno poveanje kapitala9. Promjene raunovodstvenih politika

10. Ispravak temeljnih pogreaka

Ukupno izravno poveanjeZadrane dobiti

SVEUKUPNA GLAVNICASveukupne promjene

Izvor: www.limun.hr, ulaz 16.08.2009.godine


16/43

3.ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA

3.1.Svrha i korisnici analize financijskih izvjetaja

Financijski izvjetaji predstavljaju saete informacije o imovini, obvezama i kapitalupromatranog subjekta u bilanci, te prihodima i rashodima u raunu dobiti i gubitka.Analiza financijskih izvjetaja je procjena prolih financijskih rezultata tvrtke i njihovihizgleda u budunosti.

Svrha analize financijskih izvjetaja je procjena trenda, veliine, dinamike i rizinosti buduihgotovinskih tijekova tvrtke. Radi stjecanja cjelovite slike i to objektivnije slike o perspektivitvrtke ija izvjea su predmet analize, potrebno je dobivene rezultate procijeniti u svjetlu

vremenske dinamike, rezultata konkurencije i korporacijske strategije (koja determinirapolitiku ekspanzije i financiranja) uz pravilan izbor pokazatelja.7

Cilj ovakvog financijskog izvjetavanja je informiranje zainteresiranih strana, odnosno,sadanjih i potencijalnih investitora, vjerovnika, kreditora, dioniara, investicijskih fondova,financijskih analitiara, brokera, poreznih vlasti, te ostalih internih i eksternih korisnika.

.

3.2.Metode analize financijskih izvjetaja

Analiza financijskih izvjetaja moe se provoditi slijedeim metodama:

Komparativnom analizom

Analizom trenda

Analizom putem pokazatelja

3.2.1 KOMPARATIVNA ANALIZA

Komparativna analiza provodi se usporedbom odabranih financijskih pokazatelja spovijesnim pokazateljima analiziranog subjekta kroz dva ili vie uzastopnih izvjetajnihrazdoblja, to ujedno predstavlja i jednu od metoda trenda.

Moemo ju provoditi usporedbom odabranih financijskih pokazatelja promatranog subjekta spokazateljima konkurencije, odnosno prosjenim podacima industrije u kojoj analiziranisubjekt djeluje radi procjene perspektiva u budunosti. Moe se provesti i pomou analizeveliina iz rauna dobiti i gubitka promatranog subjekta i njegovog vanog konkurenta.

Lj.Vidui7: Ibid, str. 376


17/43

Takoer, komparativnu analizu je mogue provoditi usporedbom odabranih financijskihpokazatelja s planiranim veliinama izraunatim na bazi planskih izvjea u svrhu procjeneperformansi promatranog subjekta u odreenom vremenskom periodu.

3.2.2. ANALIZA TRENDA

Analiza trenda daje uvid u kretanje financijskog stanja tvrtke kroz vrijeme. Pored usporedbefinancijskih pokazatelja izraunatih za vie sukcesivnih izvjea, ova se analiza moe provestiizraunom trendnih - indeksiranih izvjea (horizontalna analiza) i izvjea uobiajeneveliine /strukturnih izvjea (vertikalna analiza), a esto se koristi u kombinaciji skomparativnom analizom.8

Horizontalna analizaprati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvjetaja tijekom vie

obraunskih razdoblja. Kroz nju se uoava tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicijatemeljnih financijskih izvjetaja. Kljuna varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme buduida se usporedbom elemenata financijskih izvjetaja, iskazanih u novanim jedinicama,izmeu dva ili vie razdoblja donosi zakljuak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje naosnovu ega je mogue utvrditi problematina podruja poslovanja.Pri tom je vano za naglasiti kako trendni raun dobiti i gubitka, kao i trendna bilanca,

pruaju informacije o apsolutnim promjenama pojedinih stavki u izvjeima.

Vertikalna analizaprikazuje pojedine pozicije bilance kao postotne udjele ukupne vrijednostiaktive, odnosno pasive. U vertikalnoj analizi rauna dobiti i gubitka vrijednost ukupnih

prihoda postaje baza usporedbe.

3.2.3. ANALIZA PUTEM POKAZATELJA

Financijski pokazatelji pokazuju financijsko stanje promatranog subjekta, odnosno poduzea teutvruju smjer kretanja s obzirom na postavljene ciljeve. Izraunavaju se na temelju podataka izfinancijskih izvjetaja. Korisnici financijskih izvjetaja trebaju znati da pokazatelji imajunekoliko ogranienja. Na primjer, menedment moe ui u transakcije na kraju godine koje e

privremeno popraviti glavne pokazatelje i dati bolju sliku financijskog stanja promatranogsubjekta nego to ona uistinu jest.

Prema Vidui,9klasificiramo ih u pet kategorija:

1. Pokazatelji likvidnosti

2. Pokazatelji menadmenta imovine (efikasnosti, aktivnosti)

3. Pokazatelji menadmenta duga (zaduenosti)

4. Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti)

5. Pokazatelji financijskih trita (trine vrijednosti)

8Lj.Vidui: Ibid, str. 3779Lj.Vidui: Ibid, str 382


18/43

Pored grupa pokazatelja koriste se i sustavi pokazatelja od kojih je u irokoj upotrebi du Pontsustav pokazatelja koji je dobio ime po amerikom kemijskom divu koji ga je prvi poeokoristiti.10

3.2.3.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti upotrebljavaju se za mjerenje sposobnosti poduzea da podmirikratkorone obveze. Oni usporeuju kratkorone obveze s kratkoronim (ili tekuim)izvorima dostupnim za podmirivanje tih obveza. Iz tih se odnosa moe dobiti bolji uvid utekuu solventnost poduzea i sposobnost poduzea da ostane solventno u nepovoljnimokolnostima.11Izraunati pokazatelji ne izraavaju se ni u kakvim jedinicama, vesamo uistim brojkama.

Za analizu likvidnosti najee se koriste dva pokazatelja:

Pokazatelj tekue likvidnosti

Pokazatelj ubrzane likvidnosti

3.2.3.1.1.Pokazatelj tekue likvidnosti

Pokazatelj tekue likvidnosti je najbolji pojedinani indikator likvidnosti.12 Predstavlja

najrairenije koriteno mjerilo mogunosti kratkoro

nog pla

anja obveza, a izra

unava sedijeljenjem ukupne kratkotrajne imovine s ukupnim kratkoronim obvezama.

Pokazatelj tekue likvidnosti (ptl) = kratkotrajna imovina / kratkorne obveze13

to je vei pokazatelj tekue likvidnosti, to kompanija izgleda solventnija. Mnogi bankari iostali kratkoroni vjerovnici tradicionalno su vjerovali da pokazatelj tekue likvidnosti treba bitinajmanje 2 prema 1. Meutim, ne treba insistirati na prevelikom povjerenju u "pravila odoka",kao to je npr. "pokazatelj tekue likvidnosti trebao bi biti najmanje 2 prema 1". Donositelj

odluka mora prvo razumjeti jedinstvene karakteristike kompanije i grane djelatnosti u kojoj radi,te ocijeniti vrijednost ovog pokazatelja usporedbom s prosjekom industrije, te analizom trenda.Trgovci na malo tee e imati vei pokazatelj tekue likvidnosti nego trgovci na veliko ili

proizvodne kompanije. Uslune vrste poduzea koje nemaju zaliha imaju nie pokazatelje tekuelikvidnosti nego trgovinske ili proizvodne kompanije. Velika poduzea s vrlo pouzdanimizvorima prihoda i novanih primitaka u mogunosti su raditi s niim pokazateljima tekuelikvidnosti nego to su manje kompanije s manje stabilnim zaradama. Vrlo visok pokazateljmoe znaiti da je previe imovine "vezano" u tekuoj imovini te da je moda isputena

10Lj.Vidui: Ibid, str. 38311J. C. Van Horne, J. M. Wachowicz, JR.: Osnove financijskog menadmenta, 2008.godina, str. 12812

Lj.Vidui: op cit, str. 38313Lj.Vidui:Ibid, str. 383


19/43

mogunost za rast, odnosno ukazuje na slabo upravljanje kratkotrajnom imovinom,nekonkurentnost zaliha ili slabo koritenje kratkoronih kredita. Silazan trend pokazateljaukazuje na rast kratkoronih obveza i/ili smanjenje kratkotrajne imovine ili pak bri rastkratkoronih obveza od kratkotrajne imovine.

3.2.3.1.2.Pokazatelj ubrzane likvidnosti

Pokazatelj ubrzane likvidnosti pokazuje sposobnost poduzea da u vrlo kratkom roku osiguraodeenu koliinu gotovog novca.14Govori o tome da li poduzee ima dovoljno kratkoronihsredstava da podmiri dospjele obveze bez prodaje zaliha, koje predstavljaju najnelikvidniji diokratkotrajne imovine jer im je potrebno dulje vrijeme da se pretvore u gotovinu. Rauna sedijeljenjem tekue imovine, umanjene za zalihe sa kratkoronim obvezama.

Pokazatelj ubrzane likvidnosti (pul) = tekua imovina zalihe / kratkorone obveze

Ovisno o industriji, ovaj pokazatelj bi trebao iznositi 1 ili vie. Visok pokazatelj ukazuje napotrebu za smanjenjem vika gotovine ili za smanjenjem kratkotrajne koristi od dugotrajneimovine.

3.2.3.2. Pokazatelji menadmenta imovine

Pokazatelji menadmenta imovine koriste se za ocjenu efikasnosti kojom se upravljaimovinom tvrtke za ocjenu njezine poslovne efikasnosti.15

Temeljni pokazatelji menadmenta imovine su:16

Prosjeno razdoblje naplate potraivanja

Pokazatelj obrta zaliha

Pokazatelj obrta dugotrajne imovine

Pokazatelj obrta ukupne imovine

3.2.3.2.1.Prosjeno razdoblje naplate potraivanja

Pokazatelj prosjenog razdoblja naplate potraivanja pokazuje broj dana koji je potreban da sedobije gotovina od prodaje npr. na kredit. On reflektira efikasnost naplate potraivanja, kreditne

politike i aktivnosti menadmenta. Pokazatelj se rauna dijeljenjem potraivanja na krajurazdoblja ili prosjeka u toku godine (poetna plus konana potraivanja podijeljena s dva) s

prodajom na kredit, koja je izraena na dnevnoj bazi (dobivena dijeljenjem prodaje ostvarene na

14I. Mati, I. Pavi, . Mateljak: Menadment , Sveuilite u Splitu, Split 2009., str 222.15

Lj.Vidui: op cit, str. 38516Lj.Vidui:Ibid, str. 385


20/43

kredit s 360). Ako se ne raspolae s podatkom koliki je dio prodaje bio na kredit, uzima seukupan iznos prodaje. 17

Razdoblje naplate potraivanja(u danima) (rnp) = potraivanja / prosjena dnevna (kreditna)prodaja

Ovisno o kreditnom razdoblju koje je tvrtka ponudila kupcima, due razdoblje naplate u odnosuna industriju je znak oportunitetnog troka kapitala, odnosno da je tvrtka uloila vie financijskihsredstava u zalihe po jedinici prodaje, to upuuje na potrebu za donoenjem mjera za ubrzanjemnaplate. Razlozi dueg razdoblje naplate mogu biti loa kvaliteta proizvoda, loa politika naplate,recesija u gospodarstvu i sl. Isto tako, na visinu ovog pokazatelja mogu je utjecaj dugonenaplaenih potraivanja koja menadment ne eli otpisati jer bi time smanjio profit. Nizak

pokazatelj moe odraavati restriktivne politike koje ograniavaju prorodaju.

Alternativni pokazatelj je pokazatelj obrta potraivanja. On pokazuje broj novanih jedinicaprodaje koje se mogu ostvariti jednom kunom uloenom u potraivanja.

Pokazatelj obrta potraivanja (kop) = UP / Potraivanja

3.2.3.2.2.Pokazatej obrta zaliha

Pokazatelj obrta zaliha pokazuje broj godinjeg obrtaja prosjenih zaliha, odnosno efikasnostmenadmenta zaliha. Nizak pokazatelj ukazuje na neproduktivno koritenje sredstava, odnosnovisoke oportunitetne trokove. Mogue je postojanje dijela starih nekoritenih zaliha,kojesnavaju pokazatelj,dok se druge dobro obru, s toga bi ih trebalo prodati uz diskont ili otpisati.Previsok pokazatelj ukazuje na esto iscrpljivanje zaliha i time gubitak kupaca.

Rauna se dijeljenjem prodaje ili trokova prodane robe s prosjenom razinom zaliha u tokugodine.

Pokazatelj obrta zaliha = Ukupan prihod / Zalihe

3.2.3.2.3.Pokazatelj obrta dugotrajne imovine

Pokazatelj obrta dugotrajne imovine mjeri efikasnost tvrtke u koritenju opreme i postrojenja,povezujui prodaju i dugotrajnu imovinu tvrtke.18 Rauna se dijeljenjem prodaje i dugotrajneimovine.

Pokazatelj obrta dugotrajne imovine (kodi) = Ukupan prihod / Prosjena neto dugotrajna

imovina

17

Lj.Vidui:Ibid, str. 38518Lj.Vidui: Ibid, str 388


21/43

Poeljan je vii pokazatelj. Nii pokazatelj ukazuje na neuspjele kapacitete i loe koritenjedugotrajne imovine, te potrebu promjene tehnoloke razine ili poveanja kratkotrajne imovine, ili

pak upuuje na problem s marketingom. Ovaj pokazatelj nije primjeren kod kapitalnointenzivnih tvrtki ili djelatnosti, prijerice u bankarstvu.

3.2.3.2.4.Pokazatelj obrta ukupne imovine

Pokazatelj obrta ukupne imovine odraava upravljanje potraivanjima, zalihama i dugotrajnomimovinom, te pokazuje efikasnost koritenja imovine u stvaranju rezultata tvrtke. Rauna sedijeljenjem ukupnog prihoda ostvarenog od prodaje s iznosom ukupne imovine, a izraava sekao puta.

Pokazatelj obrta ukupne imovine ( Koi) = Ukupan prihod / Ukupna imovina

3.2.3.3.Pokazatelji menadmenta duga (zaduenosti)

Pokazatelji zaduenosti pokazuju strukturu kapitala i naine na koje poduzee financira svojuimovinu. Predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduzee, odnosno odreujustupanj koritenja posuenih financijskih sredstava.

U analizi menadmenta duga vane su dvije vrste pokazatelja zaduenosti (financijske poluge):19

1.Pokazatelji na temelju stavljanja u omjer rauna bilance radi utvrivanja razmjera u kojem se

imovina financirala posuenim sredstvima

2.Pokazatelji na temelju rauna dobiti i gubitkaradi utvrivanja koliko su puta fiksne naknadepokrivene dobitkom.

Najei pokazatelji menadmenta duga su:

Pokazatelj ukupnog duga prema ukupnoj imovini

Pokazatelj pokria kamata

Pokazatelj pokria fiksnih naknada

3.2.3.3.1.Pokazatelj zaduenosti (ukupni dug prema ukupnoj imovini)

Pokazatelj zaduenosti pokazuje do koje mjere tvrtka koristi zaduivanje kao oblik financiranja,odnosno postotak imovine koja je nabavljena pomou zaduivanja. Vei postotak duga ukazujena vei financijski rizik, te vee trokove kamata. Daje informaciju o tome da li tvrtka kontrolirasvoje dugove, to je osobito vana informacija za vjerovnike i dioniare.

19:Lj.Vidui: Ibid, str 389


22/43


23/43

Bruto profitna mara = Prodaja Trokovi za prodano / Prodaja

3.2.3.4.2.Neto profitna mara

Neto profitna mara odraava kontrolu trokova, prihoda i rashoda, te pohazuje efikasnostmenadmenta. Takoer se izraunava na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka, na nainda se neto dobitak umanjen za dividend prioritetnih dioniara podijeli sa prihodima od

prodaje.

Neto profitna mara =Neto dobitak Dividende prioritetnih dioniara/Prodaja

3.2.3.4.3.Temeljna snaga zarade

Temeljna snaga zarade dobar je pokazatelj za usporednu analizu u sluaju kada postoje razlikeu stupnju financijske poluge. Rauna se dijeljenjem EBIT-a s ukupnom imovinom tvrtke.

Temeljna snaga zarade = EBIT / Ukupna imovina

3.2.3.4.4.Povrat na ukupnu imovinu (ROA)

Povrat na ukupnu imovinu predstavlja indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranjudobiti, a odnosi se na dobit koju poduzee generira iz jedne novane jedinice imovine. Raunase se dijeljenjem neto dobitka umanjenog za dividendeprioritetnih dioniara s ukupnomimovinom.

Povrat na ukupnu imovinu ( ROA) =Neto dobitak dividend prioritetnih dioniara / Ukupna

imovina

Usporedbom ove stope s kamatnom stopom dolazi se do zakljuka o tome da li se tvrtkiisplati zaduivati.

Ovaj pokazatelj govori o intenzivnosti imovine. Naime, kapitalno intenzivne industrije kojezahtjevaju skupu opremu i strojeve, samim tim zahtjevaju i visok stupanj intenzivnostiimovine, to e se zbog visokih trokova odravanja imovine odraziti na smanjivanje dobiti, asamim tim i na niu profitabilnost imovine.


24/43

3.2.3.4.5.Povrat na vlastiti kapital ( ROE )

Povrat na vlastiti kapital predstavlja moda i najznaajniji pokazatelj profitabilnosti. Pokazujekoliko novanih jedinica dobiti tvrtka ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala, odnosno

snagu zarade u odnosu na ulaganja dioniara (izraena prema knjigivodstvenoj vrijednosti).

Rauna se dijeljenjem neto dobitka umanjenog za dividend prioritetnih dioniara s vlastitimkapitalom (obinom dionikom glavnicom).23

Povrat na vlastiti kapital ( ROE) = Neto dobitak nakon prioritetnih dividendi / Trajni kapital

Na temelju usporedbe profitabilnosti vlastitog kapitala i profitabilnosti imovine, te kamatnestope koja odraava cijenu kotanja tueg kapitala, mogue je doi do zakljuka o isplativostikoritenja vlastitim ili tuim kapitalom.Ukoliko su stope profitabilnosti vlastitog kapitala vrlovisoke, ak i vie od stopa profitabilnosti imovine, poduzeu bi se isplatilo koristiti tuim

kapitalom, i obratno.

3.2.3.5.Trini pokazatelji

Trini pokazatelji raunaju se usporedbom podataka iz financijskih izvjetaja i trinihvrijednosti dionica. Oni reflektiraju naklonost investitora ,te nisu pod kontrolommenadmenta.

Pokazatelji trine vrijednosti su:24

Pokazatelj cijena / zarada

Pokazatelj trina / knjigovodstvena vrijednost

Stopa isplate dividendi

Povrat od dividendi

3.2.3.5.1. Pokazatelj cijena / zarada ( P/E )

Pokazuje koliko su investitori voljni platiti za 1 kunu zarade tvrtke. Vii pokazatelj ukazuje nadobru perspektivu tvrtke, na kunu zarade vee je bogatstvo investitora. Pokazatelj je nii zarizinije tvrtke. Rauna se dijeljenjem trine cijene dionice sa zaradom po dionici (EPS).

Pokazatelj (P/E) = Trina cijena dionice / Neto dobitak nakon prioritetnih dividendi poobinoj dionici (EPS)

23Lj.Vidui:Ibid, str 39424Lj.Vidui:Ibid, str 395


25/43


26/43

Proirena du pont jednadba pokazuje kako kombinacija profitne mare, obrta imovine Ifinancijske poluge determinira stopu povrata na vlastiti kapital, potvrujui meuzavisnost

pokazatelja.26

ROE= (NETO DOBITAK/PRIHODI OD PRODAJE)*(PRIHODI OD PRODAJE/UKUPNA

IMOVINA)*(UKUPNA IMOVINA /DIONIKA GLAVNICA)

Tj.

ROE = PROFITNA MARA*OBRT UKUPNE IMOVINE*MULTIPLIKATOR DIONIKEGLAVNICE

Tj.

ROE= ROA * MULTIPLIKATOR DIONIKE GLAVNICE

26Lj.Vidui:Ibid, str 399


27/43

4.ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJANA PRIMJERUKra d.d

Iako, kao to je veprethodno navedeno, postoji pet temeljnih financijskih izvjetaja, ovajdiplomski rad bit usmjeren na analizu dva financijska izavjetaja koja daju bazineinformacije o poslovanju tvrtke, a to su bilanca i raun dobiti i gubitka. Naime, analiza

bilance i raun dobiti i gubitka, obuhvatit e komparativnu analizu i analizu putem trenda zapromatrane tri godine poslovanja (2008.,2009. i 2010. godinu)27, te izraun i analizu temeljnihfinancijskih pokazatelja koji e nam dati sliku o financijskom stanju promatranog subjekta,Kra d.d.-a.

Tablica 6.Skraena bilanca za razdoblje 2008.-2010. (u 000 kn):

Naziv pozicije: 2008. 2009. 2010.

AKTIVA:

A)Potraivanja za upisani a neuplaenikapital

- - -

B) Dugotrajna imovina 669.477 636.710 636.132I. Nematerjalna imovina. 6.132 5.140 3.732II.Materjalna imovina 558.814 532.916 530.031III.Financijska imovina 104.515 98.635 102.344IV.Potraivanja 0 0 0C) Kratkotrajna imovina 503.973 499.209 482.830I.Zalihe 138.211 146.993 136.643II.Potraivanja 299.448 271.518 254.920III.Financijska imovina 28.451 51.748 61.586IV.Novac u banci i blagajni 25.784 28.951 29.682D) Plaeni trokovi budueg razdoblja inedospjela naplata prihoda

2.076 5.020 4.657

E) Ukupna aktiva 1.173.450 1.140.940 1.123.619F) Izvanbilanni zapisi 58.822.624 54.829.402

PASIVA:

A)Kapital i rezerve 653.935 657.417 648.563B)Dugorona rezerviranja 323 306 426C) Dugorone obveze 199.296 166.892 145.581

27Potrebno je naglasiti kako su iznosi rezultata u bilanci i raunu dobiti i gubitka za 2009.i 2010. godinu

(financijski izvjetaji za 2009./2010.g) zaokrueni na tisue kuna, to u izvorniku nije sluaj, zbog lakeusporedbe s rezultatima iz 2008. godine koji su u izvorniku izraeni u tisuama kuna, pri emu su mogua timproizala odstupanja polazinih vrijednosti analize u odnosu na izvornik.


28/43

D)Kratkorone obveze 320.219 305.447 318.228E)Odgoeno plaanje trokova i prihodbudueg razdoblja

6.556 10.879 10.821

F)Ukupna pasiva 1.173.450 1.140.940 1.123.619G)Izvanbilanni zapisi 58.822.624 54.829.402Izvor: Financijski izvjetaji za 2008./2009. i 2009./2010.godinu, www.kras.hr, ulaz 16.09.2011.godine

Tablica 7.Skraen raun dobiti i gubitka za razdoblje 2008.-2010.(u 000 kn) :

Redni br. Pozicija 2008. 2009. 2010.

1. POSLOVNI PRIHODI 1.035.722 1.050.302 1.013.802

I. Ph od prodaje 1.023.980 1.024.566 992.977II. Ostali poslovni ph 11.742 25.736 20.826

2. POSLOVNI RASHODI 993.829 988.240. 977.167

3. FINANCIJSKI PRIHODI 15.920 21.959 19.534

4. FINANCIJSKI RASHODI 34.487 31.805 27.911

5. UDIO U DOBITI ODPRIDRUENIHPODUZETNIKA

00 0

6. UDIO U GUBITKU OD

PRIDRUENIHPODUZETNIKA

0

0 0

7. IZVANREDNI - OSTALIPRIHODI

0 0 0

8. IZVANREDNI-OSTALIRASHODI

0 0 0

9. UKUPNI PRIHODI 1051.642 1.072.262 1.033.33710. UKUPNI RASHODI 1.028.316 1.020.046 1.005.077

11. DOBITAK PRIJEOPOREZIVANJA 23.326 52.216. 28.259

12. POREZ NA DOBIT 7.874 12.379 8.789

13. DOBITAK RAZDOBLJA 15.452 39.837 19.470

Izvor: Financijski izvjetaji za 2008./2009. i 2009./2010.godinu, www.kras.hr, ulaz 16.09.2011.godine


29/43

a

Tablica

Prihodi

Troko

EBIT

Kamate

Porez

Neto do

Slika 1.

rihodu0

00kn

.1.Ana

nalizo

8.Skraeni

Godina

i (osim kama

bitak

Kretanje pri

1.010.000

1.020.000

1.030.000

1.040.000

1.050.000

1.060.000

1.070.000

1.080.000

Kr

liza tre

bilan

(za raz

raun dobit

1.0

a) 95

5

3

1

hoda kroz p

1.051.

200

tanje p

da u

erau

doblje

i gubitka z

008.

51.642

9.906

.249

3.923

.874

5.452

romatrane

642

.

ihodapos

ombin

dobit

d 200

razdoblje

2009.

1.072.2

988.44

83.821

31.605

12.379

39.83

odine poslo

1.072.26

2009.

godina

roz prolovanja

ciji s

i gubi

.-2010.

008.-2010.

2

1

vanja Kra

matran

ompar

ka Kr

odine)

u000kn):

2010.

1.033.33

977.387

55.949

27.690

8.789

19.470

.d. a

1.033.337

2010.

godine

ativno

d.d.

Prihod

a

i


30/43

Slika 2.

Slika 3.

kamateu000kn

Kretanje tro

Kretanje tr

945.000

950.000

955.000960.000

965.000

970.000

975.000

980.000

985.000

990.000

995.000

Kre

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

Kreta

kova kroz

kova kam

959.906

2008.

tanje tr

promat

33.923

2008.

je tros

romatrane

ta kroz pro

988.441

2009.

godina

kova (

ane go

3

g

ova kaodine p

odine posl

atrane go

977.3

2010

osim ka

ine pos

1.605

009.

odina

ata krslovanj

vanja Kra

ine poslova

87

.

mata) k

ovanja

Tro

27.69

2010

z proma

d.d. a

ja Kra d.d

oz

kovi(osimka

trane

. a

mata)

amate


31/43

Slika 4.

Tablica

Pr

Tr

E

K

P

Ne

Trendni

baznu

Takoe

na 200

meuti

opadaj

porasta

povea

2009.g

smanje

18,37%

poreza

godinu,

biljee

1

1

2

2

3

3

4

4

netodobitaku000kn

Kretanje ne

9.Skraeni

Godin

ihodi

okovi (osim

IT

mate

rez

to dobitak

raun dob

008. godin

r je vidljiv

. , dok se

ukoliko

oj stopi.

EBIT-a od

je poreza

dinu. Uz

je dobiti i

, u 2010.g

od 11.62%

dok u odn

ozitivan tr

0

5.000

0.000

5.000

0.000

5.000

0.000

5.000

0.000

5.000

Kreta

o dobitka k

rendni (ind

a

amata)

iti i gubitk

za 1,96%

da su i tr

2010.god

mamo u

orast prih

46,41% i z

d 57,21%.

smanjenje

poslovan

dini, bilje

. U 2010.g

osu na baz

end, pri e

15.452

2008.

je netogod

ozpromatr

eksirani) ra

2008.

100

100

100

100

100

100

a nam gov

, dok su se

kovi (osi

ni takoer

idu rast iz

oda u 200

naajnog p

U 2010.go

prihoda u

a (EBIT-a)

i se rast

odini, vidlj

u 2008. g

u je taj tre

39.837

2009.

godina

obitkaine posl

ne godine

un dobiti i

(2008.=100

2

1

1

1

9

1

2

ri da su p

u 2010.go

kamata)

se biljei

2009.-te

. godini,

rasta neto

ini, vidljiv

odnosu na

za 2,27%

eto dobitk

iv je nega

dinu, obje

nd znatno i

19.

20

kroz prvanja

oslovanja

ubitka za r

009.

1,96

2.97

6.41

3.17

7.21

7.81

ihodi u 20

ini smanjil

u 2009.go

rast u odno

odine,jasn

z smanjen

dobitka od

je negativa

2008. go

, no s obz

a od 26%

ivan trend

promatran

zraeniji u

470

10.

matra

ra d.d. a

zdoblje 20

20

98

10

97

81

11

12

09.godini

i u odnosu

ini porasli

su na 2008

je kako s

e kamata

157,81%,

n trend u o

inu za 0,

irom na s

to se refl

u odnosu

godine (2

009. godi

e

etodobitak

8.-2010.:

10.

,26

1,82

,73

,63

1,62

6,00

orasli u o

na 2008. z

za 2,97%

. godinu o

taj rast o

(6,83%) d

to se se od

dnosu na p

3%., vidlj

anjenje ka

ktira na p

a prethod

009. i 2010

i.

nosu na

1,74%.

odnosu

1,82%,

dvija po

vodi do

azilo na

ethodnu

ivo je i

mata od

veanje

u 2009.

.godina)


32/43

Tablica

Zalihe

Kratkotr

Dugotraj

Ukupna i

Kratkoro

Dugoro

Ukupna

Slika 5.

Slika 6.

1

2

3

4

5

6

7

8

imovinau000kn

obvezeu000kn

10.Skraen

Godina

jna imovina

na imovina

movina

ne obveze

e obveze

ionika glav

Kretanje ku

Kretanje ku

50

0

00.000

00.000

00.000

00.000

00.000

00.000

00.000

00.000

Kreta

kroz

3

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

00.000

50.000

Kretan

p

bilanca za

ica

ske vrijedn

ske vrijedn

.973 4

669.477

2008.

je kun

romatr

20.219

199.296

2008.

je kun

omatr

razdoblje 2

2008.138.211

503.973

669.477

1.173.45

320.219

199.296

653.935

osti imovin

osti vrijedn

9.209

636.710

2009.

godina

skevrij

ane

go

305.447

166.89

2009.

godina

kevrij

negod

08.-2010. (

0

Kra d.da

sti obveza

482.830

636.132

2010.

dnosti

ine

po

318.228

2145

201

dnosti

inepos

000kn):

2009.146.993

499.209

636.710

1.140.940

305.447

166.892

657.417

u promatr

Kra d.da

imovin

slovanj

Kratkotraj

Dugotrajn

.581

.

obveza

lovanja

Kr

Du

nom razd

promatr

e

naimovina

aimovina

kroz

tkoroneob

goroneobv

2010.

136.643

482.830

636.132

1.123.619

318.228

145.581

648.563

blju

nom razdo

eze

ze

blju


33/43

Tablica 11.Skraena trendna (indeksirana) bilanca za razdoblje 2008.-2010. (2008.=100):

Godina 2008. 2009. 2010.Zalihe 100 106,35 98,87Kratkotrajna imovina 100 99,05 95,80Dugotrajna imovina 100 95,11 95,02Ukupna imovina 100 95,11 95,02Kratkorone obveze 100 95,39 99,38Dugorone obveze 100 83,74 73,05Ukupna dionika glavnica 100 100.53 99,18

Trendna bilanca u 2009.godini pokazuje porast zaliha za 6,35%,te njihov pad u 2010.godiniod 1,13% u odnosu na 2008.Takoer biljei i porast dionike glavnice za 0,53%, te njezindaljnji pad od 0,82% u udnosu na 2008.godinu, dok stavke imovine i obveza biljee negativantrend. U 2010.godini sve stavke biljee negativan trend. U promatranom razdoblju zamjetno

je znaajno smanjenje dugoronih obveza. Naime, u 2009. godini su dugrone obvezesmanjene za 16,26% u odnosu na 2008.godinu, te se taj trend nastavio i u 2010.godini kada sudugorone obveze smanjene za 26,96% u odnosu na 2008.godinu. Takoer, zanimljivo je za

primjetiti poveanje zaliha u 2009.godini od 6,35% u odosu na 2008.godinu, te njihovosmanjenje u 2010.godini od 1,13% u odnosu na 2008.godinu. U promatranom razdobljudugotrajna imovina biljei negativan trend. U 2009.godini se smanjila za 4,89%, a u2010.godini za 4,98% u odnosu na 2008.godinu. Ukupna imovina takoer biljei negativantrend. U 2009.godini se smanjila za 4,89%, a u 2010.godini 4,98% u odnosu na 2008.godinu.Kratkorone obveze u 2009.godini bilje smanjenje od 4,61%, , dok u 2010.godini tosmanjanje iznosi 0,62% u odnosu na 2008.godinu,

Tablica 12.Raun dobiti i gubitka uobiajene veliine(u %):

Godina 2008. 2009. 2010.Prihodi 100 100 100Trokovi prodane robe i poslovanja 94.5 86.6 87.0EBIT 5.4 7.3 5.0Kamate 3.2 2.8 2.5Neto dobitak 1.5 3.5 1.7

Iz ovako prikazanog rauna dobiti i gubitka zamjetan je veliki udio trokova u ukupnomprihodu u promatranom razdoblju, to upuuje na potrebu daljnje analize trokova kako bi seotkrio uzrok tako velikom udjelu trokova u ukupnom prihodu. Naime, udio trokova jenajvii u 2008.godini (94,5 postotnih poena), te se u 2009.godini smanjuje za 7.9 postotnih

poena (iznosi 86,6 postotnih poena), dok u 2010.godini biljei blagi porast od 0,4 postotnapoena u odnosu na 2009.godinu te iznosi 87 postotnih poena. Udio EBIT-a u prihodima u2008.godini iznosi 5,4 postotna poena, u 2009.godini taj udio raste za 1,9 postotnih poena teiznosi 7,3postotna poena, dok u 2010.godini taj udio pada za 2,3 postotna poena u odnosu na2009.godinu te iznosi 5 postotnih poena. Upromatranom razdoblju, vidljivo je da udio kamata

u prihodima ima tendenciju pada. U 2008.godini udio kamata iznosi 3,2 postotna poena, u2009.godini taj udio se smanjuje za 0,4 postotna poena u odnosu na 2008.godinu, te iznosi2,8


34/43

postotnih poena. U 2010.godini, udio kamata takoer biljei pad od 0,3 postotna poena, teiznosi 2,5 postotnih poena. Udio neto dobitka se u promatranom razdoblju kree od 1,5

postotnih poena u 2008.godini, u 2009.godini taj udio biljei rast od 2 postotna poena uodnosu na 2008.godinu, te u 2010.godini pada za 1,8 postotnih poena u odnosu na prethodnu2009.godinu iznosi 1,7 postotnih poena.

Tablica 13.Bilanca uobiajene veliine(u %):

Godina 2008. 2009. 2010.

Ukupna imovina 100 100 100Zalihe 11.8 12.9 12.2

Kratkotrajna imovina 42.9 43.8 43.0Dugotrajna imovina 57.1 55.8 56.6Kratkorone obveze 27.3 26.8 28.3

Dugorone obveze 17.0 14.6 13.0Dionika glavnica 55.7 57.6 57.7

Udio zaliha u ukupnoj imovini u 2008.godini iznosi 11,8 postotnih poena, u 2009.godini se tajudio poveava za 1,1 postotan poen te iznosi 12,9 postotnih poena, da bi se u 2010 godini tajudio opet smanjio za 0,7 postotnih poena u odnosu na 2009.godinu. Kretanje udjelakratkotrajne imovine zapoinje udjelom od 42,9 postotnih poena u 2008.godini, u 2009.godiniraste za 0,9 postotnih poena u odnosu na 2009.godinu, te se u 2010.godini opet smanjuje za0,8 postotnih poena. Udio dugotrajne imovine u 2008.godini iznosi 57,1 postotnih poena, u2009.godini se taj udio smanjuje za 1,6 postotnih poena te iznosi 55,8 postotnih poena, da bi u

2010.godini porastao za 0,8 postotnih poena te iznosio 56,6 postotnih poena. Udiokratkoronih obveza u 2008.godini iznosi 27,3 postotna poena, u 2009.godini se smanjuje za0,5 postotnih poena te iznosi 26,8 postotnih poena. Trend dugoronih obveza u 2008.godinizapoinje udjelom dugoronih obveza u ukupnoj imovini od 17 postotnih poena, u2009.godini se smanjuje za 2,4 postotna poena te udio iznosi 14,6 postotnih poena.U2010.godini se taj udio opet smanjuje za 1,6 postonih poena u odnosu na 2009.godinu, teiznosi 13 postotnih poena.Udio dionike glavnice u ukupnoj imovini takoer biljei porast u

promatranom razdoblju. U 2008.godini taj udio iznosi 55,7 postotnih poena, u 2009.godini tajudio raste za 1,9 postotnih poena te iznosi 57,6 postotnih poena, te u 2010.godini opet biljei

blagi porast od 0,1 postotan poen te iznosi 57,7 postotnih poena.


35/43

4.2.Analiza odabranih financijskih pokazatelja Kra d.d.-a(za razdoblje od 2008.-2010.g)

Analizu odabranih financijskih pokazatelja Kra d.d.-a zapoet emo izraunom pokazateljatekue i ubrzane likvidnosti koji e nam dati uvid u kretanje sposobnosti podmirenjakratkoronih obveza promatranog Kra d.d.-a, kroz promatrani period od tri godine. Nadaljeemo izraunati kretanje prosjenog razdoblja naplate potraivanja, te kretanje pokazateljaobrta ukupne imovine u promatranom poriodu. Izraun pokazatelja zaduenosti dat e namuvid u kretanje financiranja iz tuih i vlastitih izvora kroz promatrano razdoblje. Pokazatelj

pokria kamata dat e nam uvid u kretanje pokrivenosti troka kamata kroz promatrani period.Izraunom povrata na ukupnu imovinu dobit emo sliku o kretanju ostvarenog povrata nasvaku kunu koritene imovine u promatram razdoblju, dok e nam pokazatelj povrata navlastiti kapital dati uvid u kretanje ostvarenog povrata na svaku uloenu kunu vlastitogkapitala.

Tablica 14. Odabrani pokazatelji za analizu:

Pokazatelj Formula Rezultat

1.Pokazatelj tekue

likvidnostiKratkotrajna imovina / Kratkoroneobveze

2008. 2009. 2010.

2,1

1,6 1,5

2.Pokazatelj ubrzane

likvidnosti

(Kratkotrajna imovina-zalihe)/Kratkorone obveze

1,1 1,2 1,1

3.Prosjeno razdobljenaplate potraivanja Potraivanja/Prosjena dnevna prodaja

105dana

95dana

92dana

4.Pokazatelj obrta

ukupne imovine Ukupan PH/Ukupna imovina0.9

puta0.9

puta0.9

puta5.Pokazatelj

zaduenosti Ukupan dug/Ukupna imovina 44.3% 41.4% 41.3%6.Pokazatelj pokria

kamata EBIT/Troak kamata1.7

puta2.7

puta2.0

puta7.Povrat na ukup.

Imovinu (ROA) 28

(Neto dobitak/ Ukupna imovina)*100

1.3% 3.5% 1.7%8.Povrat na vl.

Kapital (ROE)29

(Neto dobitak /Vlastiti kapital)*1002.8% 7.3% 3.5%

1.Pokazatelj tekue likvidnosti

2008.g= 503.973/320.219 = 2.1

2009.g. = 499.209/305.447 = 1.6

2009.g. = 482.830/318.228 =1.5

28

I. Mati, I. Pavi

, . Mateljak: op. cit, str 225.

29I. Mati, I. Pavi, . Mateljak: ibid, str 226


36/43

Pokazatelj tekue likvidnosti u 2008.godini je optimalan i iznosi 2,1, to znai da tvrtka nijeimala nikakvih problema s podmirivanjem tekuih obveza. Iako su pokazatelji iz 2009. i2010. godine neto nii u odnosu na onaj idealan odnos 2:1, ukoliko uzmemo u obzir veliinu

promatrane tvrtke, te pouzdanost izvora prihoda i novanih primitakakoji omoguavaju

promatranoj tvrtki da radi s niim pokazateljima tekue likvidnosti, moemo konstatirati dasu pokazatelji iz 2009. i 2010.godine takoer zadovoljvajui te ukazuju na relativno dobrulikvidnost promatrane tvrtke, iako pokazuju silazan trend u odnosu na 2008.godinu.

2.Pokazatelji ubrzane likvidnosti

2008.g= (503.973-138.211)/320.219 = 1.1

2009.g = (499.209-146.993)/305.447 = 1.2

2010.g = (482.830-136.643)/318.228 = 1.1

Pokazatelj ubrzane likvidnosti u promatranom razdoblju od tri godine iznosi vie od 1, teukazuje da je promatrana tvrtka u promatranom razdoblju bila sposobna u vrlo kratkom rokuosigurati odreenu koliinu gotovog novca za podmirenje kratkoronih obveza, odnosno da

promatrana tvrtka imala dovoljno kratkoronih sredstava da podmiri dospjele obveze bezprodaje zaliha.

3.Prosjeno razdoblje naplate potraivanja

Tablica 15.Potrebne stavke iz bilance i rauna dobiti i gubitka za izraun prosjenog razdobljanaplate potraivanja

Stavka 2008. 2009. 2010.Kr. poraivanja 299.448 271.518 254.920Ph od prodaje 1.023.980 1.024.566 992.977

Izvor: Financijski izvjetaji za 2008./2009. i 2009./2010.godinu, www.kras.hr, ulaz 16.09.2011.godine

2008.g= (299.448/ (1.023.980/360) = 105 dana

2009.g= (271.518/ (1.024.566/360) = 95 dana

2010.g= (254.920/ (992.977/360)) = 92 dana

Prosjeno razdoblje naplate potraivanja u promatranom razdoblju je imalo tendenciju pada.U 2008.godini je iznosilo 105 dana. U 2009.godini se ovaj pokazatelj naplate smanjio za 15


37/43

dana, dok se u 2010.godini smanjio za 3 dana u odnosu na prethodnu godinu, odnosno 18dana u odnosu na 2008.godinu i time je bio sveukupno najnii u promatranom razdoblju.Ukoliko imamo na umu da je u promatranom razdoblju, cjelokupna svijetska ekonomija bilamanje ili vie pod utjecajem recesije u gospodarstvu, dulje razdoblje naplate potraivanja neiznenauje. Ono je odraz recesije, te problema s likvidnou distributera.S obzirom na to da

promatrana tvrtka nema velikih potraivanja koja bi trebalo otpisati, trebala bi koristiti metodeubrzanja naplate potraivanja kako bi smanjila razdoblje naplate koliko je god to mogue sobzirom na okolnosti u gospodarstvu.

4.Pokazatelj obrta ukupne imovine

2008.g = 1.051.642/1.173.450 = 0.9puta

2009.g = 1.072.262/1.140.940 = 0.9puta

2010.g = 1.033.337/1.123.619 = 0.9puta

Pokazatelj obrta ukupne imovine u promatranom razdoblju od tri promatrana godine jekonstantan i iznosi 0,9 puta. Pokazatelj od 0,9 puta nam govori da tvrtka na jednu kunuuloene imovine ostvaruje 0,9 kuna prodaje.

5. Pokazatelj zaduenosti

2008.g = (199.296+320.219)/1.173.450 = 44.3 %

2009.g = (166.892+305.447)/1.140.940 = 41.4 %

2010.g = (145.581+318.228)/1.123.619 = 41.3 %

Promatrana tvrtka je 2008.godine 44,3% svoje imovine financirala iz tuih zvora, kroz daljnjepromatrano razdoblje,taj se postotak smanjuje, odnosno poveava se financiranje iz vlastitihizvora. U 2009.godini financiranje iz tuih izvora iznosi 41,4%, dok u 2010. godini iznosi

41,3%. Ovo smanjenje financiranja iz tuih zvora zamjetili smo prethodno u analizi trendakad smo konstatirali da je u promatranom razdoblju dolo do zamjetnog smanjenjadugoronih obveza.


38/43

6.Pokazatelj pokria kamata

2008.g= 57.249/33.923 = 1.7puta

2009.g= 83.821/31.605 = 2.7puta

2010.g= 55.949/27.690 = 2.0puta

U 2009.godini troak kamata je bio pokriven 1,7 puta, u 2009.godini 2,7 puta, dok je u2010.godini bio pokriven 2 puta.

7.Povrat na ukupnu imovinu (ROA)

2008. = (15.452/1.173.450)*100 = 1.3 %

2009. = (39.837/1.140.940)*100 = 3.5%

2010 = (19.470/1.123.619)*100 =1.7%

Pokazatelj povrata na ukupnu imovinu ukazuje na to da je u 2008.godini na svaku kunukoritene imovine ostvaren povrat od 1 kune i 30 lipa, u 2009.godini se taj povrat poveava na3 kune i 50 lipa ,te se u 2010.godini opet smanjuje na 1kunu i 70 lipa.

8.Povrat na vlastiti kapital (ROE)

2008.g= (15.452/549.448)*100 = 2.8 %

2009.g = (39.837/549.448)*100 =7.3%

2010.g = (19.470/549.448)*100 = 3.5%

Pokazatelj povrata na vlastiti kapital u 2008.godini pokazuje da je promatrana tvrtka na 1kunu vlastitog kapitala ostvarila dobit od 2 kune i 80 lipa. Taj povrat je u 2009.godiniznakovito porastao na 7 kuna i30 lipa na 1 kunu vlastitog kapitala, te se u 2010.godini opetsmanjio u odnosu na 2009.godinu kad je iznosio 3 kune i 50 lipa.


39/43

5.ZAKLJUAK

Promatrana tvrtka Kra d.d. je u promatranom razdoblju od tri godine biljeila poboljanje

cjelokupnog poslovanja u 2009.godini u odnosu na prethodno promatranu 2008.godinu, da biu konanici promatranog razdoblja, u 2010.godini dolo do pogoranja poslovanja u odnosuna 2009.godinu, pri emu u odnosu na 2008.godinu, 2010.godina biljei poboljanje. Naime,znakovito poboljanje poslovanja i poveanje neto dobiti u 2009. godini proistjee iz

poveanja prihoda, smanjenja dugotrajne i kratkotrajne imovine, te kratkoronih i dugoronihobveza, unato poveanju trokova poslovanja, pri emu se smanjenje dugoronih obvezareflektira na smanjenje trokova kamata. Pogoranje poslovanja u 2010.godini je odrazsmanjenja prihoda i poveanja kratkoronih obveza u odnosu na prethodnu 2009.godinu.Unatosmanjenju prihoda u odnosu na prethodne dvije godine, 2010.godina biljei poveanjeneto dobiti u odnosu na 2008.godinu, to je rezultat smanjenja dugoronih i kratkoronihobveza, kamata, te dugotrajne i kratkotrajne imovine u odnosu na 2008.godinu..

Ovakvo variranje poslovanja moemo pripisati gospodarskoj krizi, odnosno recesiji i njezinimodjecima, koja je u promatranom razdoblju zahvatila itav svijet, ukljuujui i trita nakojima promatrana tvrtka posluje, te problemima s nelikvidnou distributera i

poskupljenjima sirovina.

Promatrana tvrtka imala je zadovoljavajuu likvidnost. Naime, iako je pokazatelj tekuelikvidnosti imao tendenciju pada, koja se moe pripisati recesijskim uvjetima na tritu,ukoliko uzmemo u obzir da promatrana tvrtka ima pouzdane izvore prihoda i novanih

primitakakoji joj omoguavaju da radi s niim pokazateljima tekue likvidnosti, te njenuveliinu, moemo konstatirati da je tekua likvidnost u promatranom razdoblju bilazadovoljavajua. Pokazatelj ubrzane likvidnosti u promatranom razdoblju od tri godineiznosio je vie od 1, to znai da je promatrana tvrtka imala dovoljno kratkoronih sredstavada podmiri dospjele obveze bez prodaje zaliha.

Prosjeno razdoblje naplate potraivanja u promatranom razdoblju je imalo tendenciju pada.U 2008.godini je iznosilo najvie, odnosno 105 dana. U 2009.godini se to razdoblje smanjujeza 15 dana, odnosno u 2010. godini za 18 dana u odnosu na 2008 . Unato poboljanju,ovakvo relativno dugo razdoblje naplate je odraz recesije, te problema s likvidnoudistributera.

Pokazatelj obrta ukupne imovine u promatranom razdoblju od tri promatrana godine je

konstantan i iznosi 0,9 puta, to nam govori da tvrtka na jednu kunu uloene imovineostvaruje 0,9 kuna prodaje.

U promatranom razdoblju zaduenost ima tendenciju pada, to znai da se poveava sefinanciranje iz vlastitih izvora. To smo prethodno zamijetili u analizi trenda kod negativnogtrenda kamata u promatranom periodu i zamjetnog smanjenja dugoronih obveza.

Povrati na ukupnu i vlastitu imovinu ukazuju na vespomenutu konstataciju o ponaanjuposlovanja u promatranom razdoblju. Naime. u 2008.godini na svaku kunu koritene imovineostvaren je povrat od 1 kune i 30 lipa, u 2009.godini se taj povrat poveao na 3 kune i 50lipa,te se u 2010.godini opet smanjio na 1kunu i 70 lipa. Promatrana tvrtka je 2008.godine na

1 kunu vlastitog kapitala ostvarila dobit od 2 kune i 80 lipa, u 2009.godini taj povrat je


40/43


41/43

6.POPIS LITERATURE

Branko Ora: ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA i Ocjena bonitetatvrtke,materijali iz kolegija Poduzetniko projektiranje, Sveuilite u Splitu,Split, 2010

Mati, I. Pavi, . Mateljak: Menadment , Sveuilite u Splitu, Split 2009.

J. C. Van Horne, J. M. Wachowicz, JR.: Osnove financijskog menadmenta, devetoizdanje, 2008.

Lj.Vidui:FINANCIJSKI MENADMENT,Sveuilite u Splitu, Zagreb 2008

V. Belak: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2003

Izvori s interneta:

www.kras.hr, ulaz 16.09.2011.godine www.limun.hr, ulaz 16.08.2009.godine


42/43

7.POPIS SLIKA

Slika 1.Kretanje prihoda kroz promatrane godine poslovanja Kra d.d. a29

Slika 2.Kretanje trokova kroz promatrane godine poslovanja Kra d.d. a30

Slika 3.Kretanje trokova kamata kroz promatrane godine poslovanja Kra d.d. a...30

Slika 4.Kretanje neto dobitka krozpromatrane godine poslovanja Kra d.d. a..31

Slika 5.Kretanje kunske vrijednosti imovineKra d.da u promatranom razdoblju.32

Slika 6.Kretanje kunske vrijednosti vrijednosti obvezaKra d.da u promatranomrazdoblju..32


43/43

6.POPIS TABLICA

Tablica 1. Skraena bilanca (na odreeni datum)........................................................8 Tablica 2.Skraeni raun dobiti i gubitka(za razdoblje jedne izvjetajne godine)..10 Tablica 3.Primjer izvjea o novanom tijeku za razdoblje od jedne izvjetajne

godine- indirektnom metodom..12 Tablica 4.Primjer izvjea o novanom tijeku za razdoblje od jedne izvjetajne

godine- direktnom metodom.13 Tablica 5.Izvjetaj o svim promjenama glavnice.15 Tablica 6. Skraena bilanca za razdoblje 2008.-2010. (u 000 kn)...27 Tablica 7.Skraen raun dobiti i gubitka za razdoblje 2008.-2010. (u 000 kn)..28 Tablica 8.Skraeni raun dobiti i gubitka za razdoblje 2008.-2010.(u000kn)...29 Tablica 9. Skraeni trendni (indeksirani) raun dobiti i gubitka za razdoblje 2008.-

2010.(2008.=100)31 Tablica 10. Skraena bilanca za razdoblje 2008.-2010. (u000kn ) .32 Tablica 11. Skraena trendna (indeksirana) bilanca za razdoblje 2008.-2010.

(2008.=100) 33 Tablica 12.Raun dobiti i gubitka uobiajene veliine(u %)..33 Tablica 13.Bilanca uobiajene veliine (u %)34 Tablica 14. Odabrani pokazatelji za analizu35 Tablica 15.Potrebne stavke iz bilance i rauna dobiti i gubitka za izraun prosjenog

razdoblja naplate potraivanja.36

analiza finacijskih izvjestaja

Documents