analiza cestovne mreže i prijedlog mjera poboljšanja na
TRANSCRIPT
Analiza cestovne mreže i prijedlog mjera poboljšanjana području grada Dubrovnika
Đuraš, Mateo
Undergraduate thesis / Završni rad
2020
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:476217
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-09
Repository / Repozitorij:
Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
Mateo Đuraš
ANALIZA CESTOVNE MREŽE I PRIJEDLOG MJERA
POBOLJŠANJA NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA
ZAVRŠNI RAD
Zagreb, 2020.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
ZAVRŠNI RAD
ANALIZA CESTOVNE MREŽE I PRIJEDLOG MJERA
POBOLJŠANJA NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA
ANALYSIS OF ROAD NETWORK AND IMPROVEMENT
PROPOSALS IN THE AREA OF THE CITY OF
DUBROVNIK
Mentor: doc. dr. sc. Luka Novačko
Student: Mateo Đuraš, 0135249960
Zagreb, 2020.
ANALIZA CESTOVNE MREŽE I PRIJEDLOG MJERA POBOLJŠANJA
NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA
SAŽETAK:
Kvalitetna cestovna mreža predstavlja jednu od osnova za daljnji razvoj grada. Stručnom
organizacijom i kvalitetnim upravljanjem cestovnom mrežom, povećava se kapacitet
cjelokupne mreže, osigurava slobodan prometni tok te se povećava sigurnost prometa. U
završnom radu analizirana je postojeća cestovna mreža na području Grada Dubrovnika.
Predstavljena je prometna i prostorna dokumentacija Grada Dubrovnika te su analizirani podaci
o brojanju prometa. Kao u svakoj mreži, tako i u cestovnoj mreži Grada Dubrovnika, postoji
mogućnost poboljšanja. U radu su navedeni prijedlozi poboljšanja koji bi riješili najveći dio
postojeće problematike. Rješenja su predložena na temelju poznavanja područja grada i
postojeće problematike.
KLJUČNE RIJEČI: cestovna prometna mreža, analiza, prijedlozi poboljšanja, Dubrovnik
SUMMARY:
Quality road network presents one of the basics for the further development of the city.
Professional organization and quality management of road network, the capacity of the entire
network increases, ensures free traffic flow and increases traffic safety. In the final thesis,
existing road network in the area of the city of Dubrovnik were analyzed. Traffic and spatial
documentation of the city of Dubrovnik, and analyzed traffic counting data are presented. As
in every network, in the road network of the city of Dubrovnik, there is the possibility of
improvement. Improvement proposals which would resolve the most part of the existing
problem are presented in the thesis. Solutions are proposed on the basics of knowing the area
of the city and existing issues.
KEY WORDS: road transport network, analysis, improvement proposals, Dubrovnik
Sadržaj 1.UVOD .............................................................................................................................................1
2. ANALIZA PROMETNE I PROSTORNE DOKUMENTACIJE GRADA DUBROVNIKA ......3
3.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA CESTOVNE MREŽE I PROBLEMATIČNIH ZONA U
VRIJEME TURISTIČKE SEZONE ................................................................................................9
3.1. PROMETNA PROBLEMATIKA NA ŠIREM PODRUČJU DUBROVNIKA .................. 10
3.2. PROMETNA PROBLEMATIKA NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA................. 13
3.2.1. PLATO PILE ................................................................................................................. 13
3.2.2. LAPADSKA OBALA .................................................................................................... 18
3.2.3. ULICA KRALJA TOMISLAVA .................................................................................. 21
4. ANALIZA PODATAKA O BROJANJU PROMETA NA PODRUČJU GRADA .................... 24
5. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSTOJEĆEG STANJA ....................................................... 30
5.1. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA NA ŠIREM PODRUČJU DUBROVNIKA ..................... 30
5.2. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA .................... 33
5.2.1. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA NA PLATOU PILE ................................................... 34
5.2.2. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA NA LAPADSKOJ OBALI ........................................ 37
5.2.3. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA U ULICI KRALJA TOMISLAVA ........................... 39
6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 40
LITERATURA ............................................................................................................................... 41
POPIS SLIKA ................................................................................................................................. 42
POPIS TABLICA ........................................................................................................................... 42
POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................................... 42
1
1.UVOD
Grad Dubrovnik nalazi se na krajnjem jugu Republike Hrvatske te predstavlja središte
Dubrovačko-neretvanske županije. Dubrovačko-neretvanska županija je najjužnija županija
Republike Hrvatske, uskog i izduženog oblika sa razvedenom obalom te brojnim otocima.
Razvedenoj obali svakako pridonosi i poluotok Pelješac, koji je nakon Istre drugi poluotok po
veličini u Republici Hrvatskoj.
Županija ne predstavlja jedinstvenu cjelinu, već je granica sa Bosnom i Hercegovinom
dijeli na dva dijela, što uvelike onemogućava njen daljnji razvoj. Dio županije koji se nalazi
južno od granice sa Bosnom i Hercegovinom nalazi se u prometnoj izoliranosti od ostatka
Hrvatske te je samim time u vrlo nepovoljnom položaju. Radi daljnjeg razvitka Dubrovačko-
neretvanske županije od iznimne je važnosti povezati županiju u jedinstvenu teritorijalnu
cjelinu, a samim time i cijelu Hrvatsku.
Dubrovnik i okolica nalaze se u vrlo nepovoljnom prometnom položaju. Gledajući
državne granice, okolica grada Dubrovnika okružena je granicama Bosne i Hercegovine, Crne
Gore te pomorskom granicom s Italijom. Prometna izoliranost od ostatka Republike Hrvatske
Dubrovniku uvelike usporava daljnji razvoj. Jedan od najvećih nedostataka prometne
izoliranosti grada Dubrovnika predstavlja nedostatak autoceste koja završava u blizini grada
Ploče.
Dubrovnik predstavlja jedno od najpoželjnijih turističkih središta u Europi te svake
godine bilježi porast u broju turista. Prema podacima Turističke zajednice grada Dubrovnika,
tijekom 2019. godine Dubrovnik je posjetilo 1 443 971 turista, većina tokom ljetnih mjeseci. Iz
same brojke turističkih dolazaka može se uvidjeti važnost turizma za Dubrovnik i okolicu.
Uz iznimno bitno spajanje županije u jedinstvenu teritorijalnu cjelinu potrebno je
izgraditi i isplanirati zadovoljavajuću cestovnu infrastrukturu koja će omogućiti turistima brži
i jednostavniji dolazak u grad Dubrovnik. Odgovarajuća cestovna mreža u budućnosti bi
uvelike pridonijela razvitku samog Dubrovnika te povećanju broja turističkih dolazaka.
Postojeća cestovna infrastruktura je nedovoljna te stvara velika zagušenja u ljetnim mjesecima,
kada je intenzitet prometa bitno povećan turističkim i tranzitnim prometom. U turističkoj sezoni
2
dolazi do velikih zagušenja na graničnim prijelazima te na Jadranskoj magistrali kojom se
odvija sav promet.
Tema završnog rada je analiza postojeće cestovne mreže na području grada Dubrovnika
s prijedlogom mjera poboljšanja cestovne mreže. Cilj završnog rada je prikazati postojeće stanje
cestovne mreže te s obzirom na isto ponuditi rješenja koja za cilj imaju prometni i opći razvoj
grada.
Sadržaj rada podijeljen je u šest poglavlja. U prvom dijelu rada analizirana je prometna i
prostorna dokumentacija grada Dubrovnika. Nakon toga u poglavlju Analiza postojećeg stanja
cestovne mreže i problematičnih zona u vrijeme turističke sezone prikazana je postojeća
cestovna mreža na području grada Dubrovnika s istaknutim nedostacima i mjestima na kojim
dolazi do većih zagušenja, posebno za vrijeme turističke sezone. U idućem poglavlju analizirani
su podaci o brojanju prometa na području grada tijekom ljetnih mjeseci. Završni dio rada donosi
prijedloge poboljšanja postojećeg stanja i prijedlog mjera za optimizaciju prometnih tokova na
području grada.
3
2. ANALIZA PROMETNE I PROSTORNE DOKUMENTACIJE
GRADA DUBROVNIKA
Grad Dubrovnik smjestio se na južnom dijelu Jadrana, na istočnoj strani Jadranskog
mora, gdje završava istočno-jadranski arhipelag te počinje otvoreno more. Geografski smještaj
Dubrovnika izrazito je povoljan, zbog uskog primorskog pojasa sa vrlo razvedenom obalom,
te prohodnim planinama u zaleđu. Zbog pripadajućeg geografskog položaja Dubrovnik odlikuje
blaga mediteranska klima sa bujnom vegetacijom te planinama u zaleđu koje štite od prodiranja
hladne kontinentalne klime.1 Povoljan geografski položaj omogućava razvoj turizma koji je
glavna gospodarska grana Hrvatske i Dubrovnika. Zahvaljujući povoljnom pomorskom
položaju na jugu Jadrana, Dubrovnik ima značajnu pomorsku luku čija je primarna funkcija
primanje i opskrba turističkih brodova. Unatoč nepovoljnom prometnom položaju te nedostatku
željezničkog prometa Luka Gruž nema razvijen teretni program. Također, Dubrovnik ima
zračnu luku koja je vrlo bitna za turizam te predstavlja glavni način dolazaka turista u grad
Dubrovnik. Pomorska i zračna luka u prometnom smislu predstavljaju veliku važnost za grad
Dubrovnik, kako za turiste tako i za stanovnike Dubrovnika i okolice. Cestovna povezanost
Dubrovnika ima niz nedostataka. Najveći problem predstavlja odcijepljenost Dubrovnika od
ostatka Hrvatske te nedostatak autoceste. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Dubrovnik
je imao 42.615 stanovnika. Na slici 1. prikazan je geografski smještaj Grada Dubrovnika.
Slika 1. Geografski smještaj Grada Dubrovnika
Izvor: http://www.dubrovnik.in/hr/#dubrovacko-podrucje
1 Strateški plan grada Dubrovnika 2018. - 2020. , Dubrovnik, listopad 2018.
4
Prometni sustav Grada Dubrovnika nedovoljno je razvijen i u lošoj je korelaciji sa
Dubrovnikom kao svjetskom turističkom destinacijom. Za vrijeme turističke sezone dolazi do
velikih zagušenja na prometnicama te primjetnog nedostatka parkirnih mjesta.
Na širem području Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija iznosi prioritetne
projekte u cestovnom prometnom sustavu koji su već uključeni u strateške prostorno-planske
dokumente. Kao prioritetni projekti u cestovnom prometu na području Dubrovačko-
neretvanske županije postavljeni su2:
- nastavak izgradnje autoceste Ploče-Dubrovnik na Jadransko-jonskom pravcu
- dovršetak izgradnje mosta Pelješac sa pristupnim cestama radi ujedinjenja Hrvatske u
jedinstvenu cjelinu
- izgradnja brze ceste Dubrovnik-Čilipi-Debeli Brijeg, zbog potrebe za brzom vezom
grada Dubrovnika sa zračnom lukom.
Gradska uprava 2019. godine predstavila je ciljeve za razvoj cestovne infrastrukture na
području Grada koji bi trebali biti ostvareni do 2021. godine. Kao prioritetna ulaganja u
cestovnu mrežu navedeni su projekti rekonstrukcije Lapadske obale, izgradnja ceste Most dr.
Franja Tuđmana-Pobrežje te izrada park and ride sustava. Projekt Lapadske obale izuzetno je
važan za rasterećenje prometa unutar samog grada. Idući predstavljeni projekt je cesta Most dr.
Franja Tuđmana-Pobrežje koji ima za cilj razvoj prigradskih naselja te širenje grada na to
područje. Izrada park and ride sustava ima u cilju omogućiti nova parkirna mjesta te rasteretiti
postojeća, posebno ona u samom centru Grada. Cilj Gradske uprave je izgraditi javnu garažu
na području grada i preusmjeriti posjetitelje na parkiranje u garažu i korištenje javnog prijevoza
za odlazak u centar grada. U budućnosti Gradska uprava ima u vidu ograničavanje prometa oko
stare gradske jezgre.
Prometnom studijom Grada Dubrovnika (koja je usvojena u svibnju 2012.godine)
prepoznati su sljedeći dominantni problemi3:
- problem unutarnjeg prometa Grada koji se očituje u nedovoljnoj propusnoj moći
cestovne mreže i raskrižja
- problem prijevoza putnika iz Luke Gruž do Starog grada
2 http://www.edubrovnik.org/infrastruktura/ 3 https://www.dubrovnik.hr/uploads/20181206/STRATEŠKI_PLAN_GRADA_DUBROVNIKA_2018._–
_2020._godine.pdf
5
- problem prijevoza putnika iz Zračne luke Čilipi prema Dubrovniku
- povezivanje cestovne mreže Grada na vanjski cestovni sustav
- problem odvijanja pješačkog prometa na neadekvatnoj pješačkoj mreži
- problem nedostatnog broja parkirališno-garažnih mjesta.
Prometnu studiju Grada Dubrovnika iz 2012. godine izradio je Promel Projekt d.o.o.
Prometna studija koja promatra integralni transport Grada Dubrovnika bazirana na suvremenoj
metodologiji trebala bi prikazati sliku ugodnog prometa u gradu u bliskoj i dalekoj budućnosti.
Zadatak prometne studije je analiza postojeće prostorno-planske dokumentacije, studija i
projekata vezanih uz prometni sustav4:
- Analiza geoprometnog položaja Grada Dubrovnika
- Analiza zatečenog stanja prometnog sustava
- Analiza stanja sigurnosti prometa na području Grada
- Parkirališta
- Javni promet
- Ostali oblici cestovnog prometa
- Opskrba
- Analiza drugih vidova prometa
- Analiza današnjeg stanja uzročnosti (generiranja) prometnih kretanja
Kao glavni ciljevi izrade Prometne studije postavljeni su5:
- Dimenzionirati prometne koridore i smjerove (posebno glavne), odrediti poprečne
profile prometnica s oznakama smjerova kretanja vozila, te utvrditi prostorne
mogućnosti za izgradnju koridora za osobe smanjene pokretljivosti, zelenih površina ili
biciklističkih staza
- Dati smjernice za projektiranje izgradnje i uređenja raskrižja te načina upravljanja
prometom na njima
- Odrediti dinamiku rekonstrukcije i izgradnje glavnih prometnica
- Odrediti optimalni način organizacije parkiranja vozila (predložiti odnose broja
parkirnih mjesta u garažama, na javnim parkiralištima i parkiralištima uz poslovne
objekte)
4 https://www.promel.hr/studija-grada-dubrovnika.html 5 https://www.promel.hr/studija-grada-dubrovnika.html
6
- Odrediti konačnu lokaciju prigradskog i međugradskog autobusnog kolodvora
- Odrediti lokacije za parkiranje turističkih autobusa
- Odrediti novu lokaciju benzinske pumpe
- Odrediti optimalne trase za povezivanje Luke Gruž s povijesnom jezgrom grada
- Odrediti optimalni način za povezivanje istočnog i zapadnog dijela Grada na način da
se rastereti prometnica Ploče – Pile
- Ocijeniti opravdanost izgradnje novih parkirališnih i garažnih kapaciteta (posebno u
sklopu novih poslovnih objekata) u neposrednoj blizini povijesne jezgre i posljedice
koje bi takva izgradnja imala na opterećenje mreže prometnica u tom području
- Odrediti pravce za povezivanje gradskih i turističkih izvorišnih/ciljnih područja i zračne
luke
- Odrediti pravce važnijih pješačkih koridora ili novih pješačkih zona (imajući u vidu
mogućnosti i karakteristike prostora po kome bi se trebali kretati pješaci)
- Predložiti način opskrbe prodavaonica i poslovnih objekata smještenih uz prometnice,
a posebno u pješačkim zonama
- Predložiti alternativne vidove kretanja na nekim dionicama (pokretne stepenice i sl.)
- Predložiti potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije
- Predložiti nove normative za potrebni broj parkirališnih mjesta za poslovne i stambene
objekte (npr. hotele, restorane, kafiće, ambulante, ordinacije i sl.).
Rješenja buduće prometne mreže temelje se na prometnom modelu. U tom smislu se
postavio prometni model postojeće prometne mreže na području Grada Dubrovnika, na osnovi
postojećih i mjerenih podataka o prometu i stanovništvu koje generira putovanja na toj i na
budućoj prometnoj mreži.
Studija se temelji na prikupljanju i analizi relevantne prometno-tehničke dokumentacije
koja obraduje prometne sustave na širem području Grada (cestovni, zračni, pomorski).
Analizom prostorno-planske dokumentacije utvrđuju se eventualna odstupanja ili
neusklađenosti u pojedinim segmentima. Obuhvat studije čini administrativno područje Grada
Dubrovnika.
7
U okviru studije analizirana je i obrađena slijedeća problematika6:
- prikupljena je i analizirana relevantna prometno-tehnička dokumentacija, utvrđena su
eventualna odstupanja ili neusklađenosti u pojedinim segmentima
- sistematizirani su raspoloživi podaci o prometnom opterećenju i provedena dodatna
mjerenja
- prognoziran promet i prometni tokovi u planskom razdoblju.
Na temelju prethodnih prometnih i prostornih analiza i prognoza predložena je mreža
državnih, glavnih gradskih i gradskih cestovnih prometnica. U sferi javnog prometa korišten je
postojeći autobusni sustav Libertasa, te predložen novi gradski tračnički sustav tipa lakog
metroa sa spojem na Zračnu luku Dubrovnik. Koncepcijski je definirana povezanost i
međuovisnost na pojedinim razinama predloženih prometnih sustava.
Izrađeni su grafički prilozi predloženih rješenja prometnih sustava na području
istraživanja, te su Studijom predložene etape realizacije cjelokupnog prometnog sustava tako
da se međusobno uklapaju u konačno rješenje. Na slici 2. grafički je prikazano jedno od
predloženih prometnih rješenja Prometne studije.
Predložena realizacija planiranog programa integralnog prometnog sustava, kao i
pojedinih sustava, obuhvaća slijedeća vremenska razdoblja7:
- etapa do 2016. godine
- etapa od 2016. do 2021. godine
- etapa od 2021. do 2031. godine.
6 https://www.promel.hr/studija-grada-dubrovnika.html 7 https://www.promel.hr/studija-grada-dubrovnika.html
8
Slika 2. Predloženo rješenje iz Prometne studije 2012. godine
Izvor: https://www.dulist.hr/laki-metro-od-gruza-do-viktorije/17414/
Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) za Grad Dubrovnik izrađen je od strane
zagrebačke firme Mobilita Evolva d.o.o. Plan održive urbane mobilnosti je strateški plan
osmišljen kako bi zadovoljio potrebe mobilnosti ljudi i poduzeća u gradovima i njihovoj okolini
radi bolje kvalitete života. Planovi održive urbane mobilnosti nastoje poboljšati sigurnost i
zaštitu gradskog prometa smanjenjem onečišćenja zraka i buke te povećanjem kvalitete urbanog
okoliša za dobrobit građana, gospodarstva i društva u cjelini. Ciljevi SUMP-a za Dubrovnik su
usmjereni na optimalno iskorištenje raspoložive prometne infrastrukture urbane sredine te
racionalizirati i destimulirati putovanja osobnim automobilom kada upotreba osobnog vozila
nije nužno potrebna. Navedeni ciljevi „zdravi grad“, pristupačnost gradskih područja i
učinkovitost prometa pridonijeti će održivom razvitku grada te bolju kvalitetu života u
funkcionalnoj urbanoj regiji.8
8 Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) Dubrovnik, Dubrovnik, 2018.
9
3.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA CESTOVNE MREŽE I
PROBLEMATIČNIH ZONA U VRIJEME TURISTIČKE
SEZONE
Cestovna prometna mreža na području Dubrovačko-neretvanske županije sastoji se od 17
državnih cesta, 33 županijske ceste i 72 lokalne ceste. Okosnicu cestovne mreže čini državna
cesta D8 (Jadranska magistrala) koja je položena uzduž obale čitavom dužinom županije.
Jadranska magistrala predstavlja jedinu cestovnu vezu Grada Dubrovnika sa ostatkom
Republike Hrvatske te je nerijetko vrlo opterećena. Do najvećih zagušenja na Jadranskoj
magistrali dolazi za vrijeme turističke sezone. Državna cesta D8 vrlo je bitna i za tranzitni
promet prema Crnoj Gori, Albaniji i ostalim jugoistočnim zemljama.
Grad Dubrovnik čine 32 naselja, ukupne površine od 143,35 km2. Sva naselja vezana su na
državnu cestu D8, bilo direktnim vezama ili cestovnim odvojcima. Državna cesta D8 prati
obalnu konfiguraciju, izgradnjom mosta premoštava Rijeku Dubrovačku, ide k Zatonskom
zaljevu i dalje kroz priobalna naselja. Uz D8 u državne ceste ubraja se i cesta koja povezuje
državnu luku otvorenu za javni promet s državnom cestom D8, odnosno trasa most dr. Franjo
Tuđman – Sustjepan - Luka Dubrovnik u Gružu (D-420). Cesta za Luku je ujedno i dio urbane
cestovne mreže Dubrovnika. Sve ostale ceste na području Grada Dubrovnika su nerazvrstane
ceste, a treba napomenuti da Grad Dubrovnik još nema ustrojen registar nerazvrstanih cesta.9
Nerazvrstane ceste na području grada Dubrovnika su:
- Lozica (D8)–Mokošica–Komolac – Sustjepan (D420); nova dionica kroz rijeku
dubrovačku nastala iz D8 – duljina 10,88 km (bivša Ž 6254)
- Osojnik – Stara Mokošica (bivša Ž 6254) – duljina 7,59 km (bivša Ž 6235)
- Gajine – Dubravica – Slano – Trsteno (D8) – duljina 6,62 km (bivša Ž 6228)
- Ričica – Mravinjac – Mrčevo – Kliševo – Gromača – Ljubač – duljina 10,67 km (bivša
L 6904)
- Gromača – Orašac (D8) – duljina 4,14 km (bivša L 69047)
- Šumet – Brgat (D 223) – duljina 3,49 km (bivša L 69048)
- Bosanka – Žarkovica – duljina 1,32 km (bivša L 69049)
9 https://www.dubrovnik.hr/uploads/20181206/STRATEŠKI_PLAN_GRADA_DUBROVNIKA_2018._–
_2020._godine.pdf
10
Slika 3. Cestovna infrastruktura Dubrovnika
Izvor: https://dura.hr/user_files/admin/tomo/SUMP%20CHESTNUT%20DUBROVNIK__FINAL.pdf
3.1. PROMETNA PROBLEMATIKA NA ŠIREM PODRUČJU DUBROVNIKA
Veliki problem u razvoju Dubrovnika stvara loš prometni položaj. Bitno je spomenuti
nedostatak željezničkog prometa koji bi pridonio poboljšanju prometne povezanosti
Dubrovnika. Za dolazak u Dubrovnik turisti imaju u mogućnosti odabir između tri grane
prometa, a to su zračni, morski ili cestovni prijevoz. Najveći broj turista u Dubrovnik dolazi
zračnim prijevozom.
Grad Dubrovnik teritorijalno je odcijepljen od ostatka Hrvatske. Samim time njegova
prometna povezanost je otežana. Uz teritorijalnu izoliranost bitno je naglasiti i nedostatak
autoceste, koja završava u Pločama, te time izostavlja dubrovačko područje iz mreže hrvatskih
autocesta. Osnovu cestovne povezanosti Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske predstavlja državna
cesta D8, poznatija pod nazivom Jadranska magistrala. Jadranska magistrala dovršena je 1965.
godine, te ne udovoljava sadašnjem intenzitetu prometa, što dovodi do čestih prometnih
zagušenja. Tijekom turističke sezone dolazi do velikih zagušenja na graničnim prijelazima što
11
uvelike stvara probleme za normalno odvijanje prometa. Na slici 4. prikazano je područje
Dubrovačko-neretvanske županije.
Slika 4. Područje Dubrovačko-neretvanske županije
Izvor: https://proleksis.lzmk.hr/18643/
Zbog loše cestovne povezanosti Dubrovnika, sve veći broj domaćih stanovnika i turista
odlučuje se za korištenje zračnog prometa za dolazak na krajnji jug Hrvatske. Osnova za
odvijanje zračnog prometa je Zračna luka Dubrovnik.
Zračne luke u pravilu se rade izvan područja grada te se adekvatnom prometnom
infrastrukturom omogućuje brza i nesmetana veza sa konačnim odredištem. Zračna luka
Dubrovnik izgrađena je u općini Konavle na udaljenosti od 22 km od grada, ali nije adekvatno
povezana sa Dubrovnikom. Trenutačna veza zračne luke sa gradom ostvaruje se putem
Jadranske magistrale koja je završena 60-tih godina te ne zadovoljava sadašnju prometnu
potražnju, čak ni u periodu van turističke sezone. Prosječno vrijeme cestovnog putovanja od
Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik iznosi 30 minuta. Za vrijeme turističke sezone vrijeme
putovanja često se znatno produži radi prometnih zagušenja na dionici državne ceste D8 između
grada i zračne luke. Na slici 5. prikazana je jedina cestovna veza Grada Dubrovnika sa zračnom
lukom.
12
Slika 5. Dionica državne ceste D8 od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik
Izvor: Google Maps
Dionica Jadranske magistrale koja služi za povezivanje zračne luke sa gradom
svakodnevno se koristi i od strane domaćeg stanovništva na područjima Općine Konavle i
Općine Župa dubrovačka. Također ta dionica ceste vrlo je bitna i za tranzitni promet prema
Crnoj Gori, Albaniji te ostalim jugoistočnim zemljama jer se nastavlja sve do granice sa Crnom
Gorom. Potrebna je izgradnja nove cestovne veze Dubrovnika sa zračnom lukom koja će
udovoljavati sadašnjim prometnim zahtjevima te omogućiti bržu i efikasniju vezu.
Neophodno je rasterećivanje državne ceste D8 na širem području Dubrovnika jer često
dolazi do prometnih zagušenja i povećanog vremena putovanja, što uvelike smanjuje sigurnost
prometa. Nakon završetka autoceste u gradu Ploče, sav promet premješta se na državnu cestu
D8 koja ne udovoljava prometnim zahtjevima posebno za vrijeme turističke sezone kada dolazi
do znatnog povećanja prometnih entiteta. Nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika vrlo je
značajan projekt za Grad Dubrovnik i stanovnike tog područja te je neophodan za daljnji razvoj
samog grada.
13
3.2. PROMETNA PROBLEMATIKA NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA
Grad Dubrovnik suočava se sa mnoštvom problema na području cestovne infrastrukture.
Jedan od najvećih problema je nedostatak površine koja je ključna za daljnje širenje i razvijanje
cestovne infrastrukture. U prometnu problematiku grada bitno je spomenuti i velike gužve do
kojih dolazi za vrijeme turističke sezone radi povećanog intenziteta prometa, također tu je i
problem nedostatka parkirnih i garažnih mjesta. Biciklistički promet nerazvijen je i nema
izgrađene odgovarajuće infrastrukture za sigurno odvijanje biciklističkog prometa.
U gradu Dubrovniku svake godine dolazi do povećanja turističkog prometa pa samim
time i do veće gužve na cestovnim prometnicama. Zbog male površine grada nema dovoljno
mjesta za izgradnju novih prometnica, a hoteli i zgrade nastavljaju se graditi te nisu popraćeni
adekvatnom cestovnom infrastrukturom. Ceste na području grada su preopterećene te je
potrebno ulaganje u reorganizaciju prometa u gradu Dubrovniku.
Na području grada bitnu problematiku predstavlja i prijevoz putnika iz Luke Gruž do
centra grada. Mnogobrojni brodovi za kružna putovanja koji dolaze u Dubrovnik dovoze velik
broj putnika koji u približno jednakom vremenu odlaze u centar grada. Za odlazak u centar
grada iz Luke Gruž putnici se mogu odlučiti za korištenje shuttle busa, taxi prijevoza ili javnog
gradskog prijevoza. Problematika nastaje na platou Pile, koji se nalazi u neposrednoj blizini
glavnog ulaza u Stari grad, gdje dolazi do iskrcaja svih putnika. Za vrijeme turističke sezone na
tom području dolazi do svakodnevnih zagušenja koja negativno utječu na promet cijelog grada.
3.2.1. PLATO PILE
Plato Pile nalazi se ispred zapadnog ulaza u Stari grad te predstavlja važno prometno
čvorište grada Dubrovnika. Na Pilama smještene su glavne stanice javnog gradskog prijevoza,
taxi stajališta te područje za turističke autobuse. Također Pile predstavljaju i polazno mjesto za
mnogobrojne turističke grupe.
Plato Pile smješten je između dvije prometnice. Sa istočne strane platoa nalazi se ulica
Iza Grada koja je određena za jednosmjerni promet u smjeru Pila. Sa zapadne strane nalazi se
Ulica Branitelja Dubrovnika koja se sastoji od dvije prometne trake i koristi se za dvosmjerni
promet. Sjeverna prometna traka koristi se za odlazak svih vozila sa Pila i predstavlja jedinu
14
prometnicu kojom je moguće napustiti Pile. Južna prometna traka koristi se za dolazak javnog
gradskog prijevoza i taxi vozila na Pile, ostalim vozilima je zabranjeno kretanje u tom smjeru.
Na slici 6. prikazano je područje platoa Pile.
Slika 6. Plato Pile
Izvor: https://www.visit-croatia.co.uk/
Na slici 7. prikazan je prilaz platou Pile iz ulice Iza Grada. Za vrijeme turističke sezone
stvaraju se velike gužve u ulici Iza Grada koje utječu na promet cijelog grada i stvaraju gužve
na bitnim raskrižjima u blizini centra grada. Jedan od većih problema predstavlja i pješački
prijelaz koji se vidi na slici 7. koji dovodi do učestalog prekidanja prometa što stvara velike
repove čekanja. Također problematiku predstavljaju i turistički autobusi koji čekaju slobodno
mjesto za ukrcaj putnika na platou Pile te onemogućuju slobodan prolaz ostalim vozilima. Istu
problematiku predstavljaju i taxi vozila koja čekaju slobodno mjesto za ukrcaj.
Na slici 8. prikazan je prilaz platou Pile iz Ulice Branitelja Dubrovnika. Desna traka na
slici 8. predstavlja južnu prometnu traku kojom se dopušta kretanje samo javnom gradskom
prijevozu i taxi vozilima. Lijeva prometna traka predstavlja sjevernu prometnu traku.
15
Slika 7. Prilaz platou Pile iz ulice Iza Grada
Slika 8. Prilaz platou Pile iz Ulice Branitelja Dubrovnika
16
Plato Pile spada u zonu posebnog prometnog režima. Zona posebnog prometnog režima
odnosi se na područja oko povijesne jezgre Grada Dubrovnika, te obuhvaća Zagrebačku ulicu,
Ulicu Branitelja Dubrovnika, Pile, Ploče, predio Iza Grada, Zlatni potok i Sveti Jakov. U zoni
posebnog prometnog režima donesena je odluka o zabrani zaustavljanja turističkim autobusima
i osobnim vozilima (8+1), osim na parkirnom prostoru rezerviranom za njih na Pilama ili
iznimno na Pločama uz posebnu dozvolu. Vrijeme parkiranja turističkih autobusa i osobnih
vozila (8+1), radi ulaska ili izlaska putnika u zoni posebnog režima, vremenski je ograničeno i
ne može biti dulje od 10 minuta. Vremensko ograničenje predstavlja veliki problem za vozače
autobusa koji dolaze na ukrcaj putnika. Unatoč plaćenoj naknadi za zaustavljanje turističkih
autobusa u zoni posebnog prometnog režima koja iznosi 800,00 kuna, komunalni i prometni
redari ovlašteni su naložiti vozačima trenutačno napuštanje zone nakon isteka vremenskog
maksimuma iako putnici nisu ukrcani.
Slika 9. Plato Pile za vrijeme turističke sezone
Izvor: https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik
17
Na slici 9. prikazan je plato Pile za vrijeme turističke sezone. Stvaraju se velike gužve
na cestovnoj i na pješačkoj infrastrukturi. Prostor za parkiranje turističkih autobusa često je pun
i predstavlja problem pri ukrcaju i iskrcaju putnika. Putnici izlaze iz autobusa u blizini same
ceste što umanjuje njihovu sigurnost pri ukrcaju i iskrcaju. Također nepovoljan je put od izlaska
iz autobusa do dolaska na površinu za pješake, putnici moraju prolaziti između autobusa što
negativno utječe na njihovu sigurnost.
Prostor za turističke autobuse na platou Pile prikazan na slici 9. nije dovoljno dobro
rješenje. Za vrijeme smanjenog prometa van sezone Pile udovoljavaju prometnim zahtjevima i
ne stvaraju se česti repovi čekanja kao što je slučaj u turističkoj sezone. Problem nastaje za
vrijeme ljetnih mjeseci kada je promet u Dubrovniku znatno povećan, samim time i autobusni
promet, te plato Pile postaje prekapacitiran i ne udovoljava prometnim zahtjevima. Dolazi do
čestih zagušenja na parkirnom prostoru za turističke autobuse što negativno utječe na promet u
ulici Iza Grada. Kao što je već navedeno zagušenja u ulici Iza Grada negativno utječu na promet
cijelog grada te se stvaraju zagušenja na bitnim raskrižjima u blizini centra grada.
Potrebne su radnje i na dva pješačka prijelaza na platou Pile. Jedan pješački prijelaz nalazi
se u ulici Iza Grada te je vidljiv na slici 7., a drugi u Ulici Branitelja Dubrovnika. Navedeni
pješački prijelazi uzrokuju često prekidanje prometnog toka što dovodi do stvaranja repova
čekanja.
Plato Pile preopterećen je za vrijeme ljetnih mjeseci. Potrebne su radnje u cilju
rasterećenja platoa i stvaranja ugodnijeg okruženja u centru grada. Iskrcaj putnika u centru
grada predstavlja trenutno najveći problem Gradu i potrebno ga je što prije riješiti. Cilj je
stvoriti sustav koji će rasteretiti promet grada Dubrovnika, a ujedno omogućiti putnicima
siguran, efikasan i jednostavan prijevoz do centra grada. Rasterećene Pile zasigurno bi
pridonijele poboljšanju prometa na području cijelog grada. Također pridonijelo bi se
poboljšanju kvalitete života stanovnicima koji žive u blizini povijesne jezgre Grada Dubrovnika
te bi rasterećenjem Pila izbjegli svakodnevna prometna zagušenja za vrijeme ljetnih mjeseci.
18
3.2.2. LAPADSKA OBALA
Lapadska obala nalazi se u istoimenoj gradskoj četvrti Lapad. Lapad je najrazvijeniji dio
grada Dubrovnika u kojem se nalazi većina hotela i plaža. Prometnica uz Lapadsku obalu duga
je 840 metara i sastoji se od jedne prometne trake za promet u jednom smjeru. Na Lapadskoj
obali smještena su dva hotela, nova marina, restorani i brojne kuće domaćeg stanovništva. Na
slici 10. prikazana je Lapadska obala na karti grada Dubrovnika.
Slika 10. Lapadska obala na karti grada Dubrovnika
Izvor: Google Maps
Lapadskom obalom prolazi i najprometnija gradska linija javnog gradskog prijevoznika
Libertas Dubrovnik d.o.o., linija broj 6 koja prometuje na relaciji Babin Kuk-Pile. Također
Lapadska obala predstavlja jedinu cestovnu vezu sa marinom i hotelima na tom području. Uz
cestu na Lapadskoj obali nalazi se i Sveučilište u Dubrovniku.
19
Unatoč mnogim važnim objektima na Lapadskoj obali, jedina cestovna veza u vrlo je
lošem stanju. Cesta na Lapadskoj obali je dotrajala, te je potrebna zamjena i rekonstrukcija
kolničkog zastora u skorije vrijeme. Kolnički zastor na Lapadskoj obali je prepun rupa i nabora,
što čini vožnju Lapadskom obalom vrlo neugodnom. Posebnu opasnost takav dotrajali zastor
predstavlja za vozače motocikla te uvelike povećava mogućnost pada sa motocikla. Na
sljedećim slikama prikazano je stanje kolničkog zastora na Lapadskoj obali.
Slika 11. Lapadska obala 1
20
Slika 12. Lapadska obala 2
Slika 13. Lapadska obala 3
21
Kao što se vidi iz prethodnih slika cesta je u jako lošem stanju te je potrebna zamjena
kolničkog zastora u skorije vrijeme. Cesta ne predstavlja sigurnu dionicu za vožnju motociklom
zbog mnogobrojnih rupa i nabora koji predstavljaju opasnost. Zbog lošeg stanja Lapadske obale
mnogi vozači je izbjegavaju te se odlučuju za korištenje Ulice Kralja Tomislava za odlazak u
ostale dijelove Lapada. Rekonstrukcijom Lapadske obale uvelike bi se rasteretio promet na
ostalim prometnicama u toj gradskoj četvrti.
3.2.3. ULICA KRALJA TOMISLAVA
Ulica Kralja Tomislava nalazi se u blizini Lapadske obale te uz Lapadsku obalu
predstavlja jedinu cestu kojom je moguć odlazak u gradsku četvrt Babin Kuk, poznatu po
brojnim luksuznim hotelima. Navedena ulica vrlo je opterećena tokom ljetnih mjeseci što
dovodi do značajnih oštećenja kolničkog zastora. Ulicom Kralja Tomislava prolazi nekoliko
gradskih autobusnih linija, kao i mnogobrojni turistički autobusi kojima su odredište hoteli na
Babinom Kuku. Kolnički zastor je istrošen te sadrži mnogobrojna oštećenja. Također, oznake
na kolniku su dotrajale te su slabo vidljive.
Slika 14. Ulica Kralja Tomislava 1
22
Slika 15. Ulica Kralja Tomislava 2
Slika 16. Ulica Kralja Tomislava 3
23
Na prethodnim slikama prikazano je trenutačno stanje kolničkog zastora u Ulici Kralja
Tomislava. Kao što je vidljivo na slikama, kolnički zastor je oštećen te umanjuje sigurnost
prometa. Oznake na kolniku su dotrajale te na nekim mjestima ih uopće nema. Na slici 15. vidi
se nedostatak dvostruke pune crte na dijelu ceste koji je obnovljen. Također, ista problematika
prikazana je i na slikama 14. i 16. Jasno je vidljivo kako na obnovljenim dijelovima kolnika
nisu ucrtane oznake na kolniku. Nedostatak oznaka na kolniku negativno utječe na sigurnost
prometa.
24
4. ANALIZA PODATAKA O BROJANJU PROMETA NA
PODRUČJU GRADA
Brojanje prometa predstavlja jedan od glavnih ulaznih podataka pri prometnom planiranju
i projektiranju. Podaci dobiveni brojanjem prometa predstavljaju stvarnu sliku dinamike
prometnih tokova te upućuju na potrebne rekonstrukcije, izgradnju novih prometnih pravaca ili
na ostale mjere poboljšanja postojećeg i budućeg prometa. Najkvalitetnije brojanje prometa
izvodi se u toku svih 8 760 sati u godini na svim cestama i cijeloj cestovnoj mreži. U praksi
razlikujemo dvije vrste brojanja prometa:
- Statičko brojanje prometa
- Dinamičko brojanje prometa
Brojanje prometa može se izvršiti10:
- Ručno
- Automatski
- Kamerom
- Naplatno
- Satelitski
- Brojanjem vozila prevezenih trajektom
- Brojanjem na parkirališnim površinama
Statičko brojanje prometa predstavlja brojanje vozila koja u određenom vremenskom
intervalu prođu kroz određeni presjek ceste. Navedenom metodom obrađuju se podaci o
opterećenju ceste, a prema njima se određuju prometno-oblikovni elementi uzdužnog i
poprečnog profila ceste. Takva metoda brojanja obavlja se ili ručno ili uz pomoć automatskih
brojača. Prednost statičkog brojanja prometa je da takvo brojanje ne ometa normalno odvijanje
prometnog toka.
Dinamičko brojanje prometa primjenjuje se u postupku istraživanja i prikupljanja podataka
o broju vozila i ostalih sudionika u prometu, njihovim smjerovima kretanja te identificiranju i
10 Horvat, R.: Predavanja iz predmeta Sigurnost cestovnog i gradskog prometa 1, Fakultet prometnih znanosti,
(objavljeno na sustavu Merlin)
25
određivanju izvora i cilja njihovog kretanja. Takvo brojanje zadržava promet te se mora pažljivo
odabrati mjesto brojanja. 11
Metode dinamičkog brojanja prometa su12:
- Metoda običnog mjerenja na mjernim točkama
- Metoda bilježenja registarskih oznaka vozila
- Metoda obilježavanja listićima
- Metoda ispitivanja
- Metoda značaka
- Anketiranje domaćinstava
- Elektronička metoda
Na karakterističnim presjecima svih važnijih prometnica u Republici Hrvatskoj provodi se
automatsko brojanje prometa, a provodi ga poduzeće za upravljanje, građenje i održavanje
državnih cesta, Hrvatske ceste d.o.o. Podaci o brojanju prometa sustavno se obrađuju,
pohranjuju i objavljuju za svaku godinu te su javno dostupni i moguće ih je preuzeti u
digitalnom obliku sa internetskih stranica Hrvatskih cesta d.o.o.
U nastavku poglavlja biti će analizirani podaci sa automatskih brojača u okolici
Dubrovnika. Podaci o brojanju su preuzeti sa internetske stranice Hrvatske ceste d.o.o.
Automatski brojači nalaze se na zapadnom i istočnom prilazu Dubrovniku. Brojač na zapadnom
prilazu Dubrovniku nalazi se u brojačkom mjestu Zaton, oznake 6601. Brojačko mjesto na
istočnom prilazu Dubrovniku nalazi se pod oznakom 6602, u mjestu Kupari. Na slici 17.
prikazana su brojačka mjesta Zaton i Kupari. Plavom strelicom na slici označeno je brojačko
mjesto 6601 Zaton, a crvenom strelicom brojačko mjesto 6602 Kupari.
11 Horvat, R.: Predavanja iz predmeta Sigurnost cestovnog i gradskog prometa 1, Fakultet prometnih
znanosti, (objavljeno na sustavu Merlin) 12 Ibid
26
Slika 17. Brojačka mjesta Zaton i Kupari prikazani na karti
Izvor: Google Maps
Tablica 1. Podaci o brojanju prometa – brojačko mjesto 6601
GODINA BROJAČKO
MJESTO
PGDP PLDP BROJAČKA
DIONICA
DULJINA
(KM)
2010 6601-ZATON 7568 13416 Ž6254 9,1
2011 6601-ZATON 7824 14102 Ž6254 9,1
2012 6601-ZATON 7737 13834 Ž6254 9,1
2013 6601-ZATON 7788 13831 Ž6254 9,1
2014 6601-ZATON 7878 14019 Ž6254 9,1
2015 6601-ZATON 8128 14360 Ž6254 9,1
2016 6601-ZATON 8499 14917 Ž6254 9,1
2017 6601-ZATON 9101 15476 Ž6254 9,1
2018 6601-ZATON 9378 15716 Ž6254 9,1
2019 6601-ZATON 9931 16223 Ž6254 9,1
Izvor: Hrvatske ceste
Na tablici 1. prikazan je PGDP i PLDP na brojačkom mjestu 6601 – Zaton za posljednjih
10 godina. Može se primjetiti kako je PLDP znatno veći od PGDP, što je očekivano za
primorski turistički grad. Također iz tablice 1. može se primjetiti da promet raste iz godine u
godinu. PGDP 2010. godine iznosio je 7 568, a 2019. godine iznosi 9 931. Usporedba PGDP-a
i PLDP-a zadnjih 10 godina prikazana je na grafikonu 1.
27
Grafikon 1. 6601-PGDP I PLDP za razdoblje 2010. – 2019.
Izvor: Hrvatske ceste
Na grafikonu 1. jasno je vidljiva razlika između prosječnog godišnjeg dnevnog prometa
(PGDP) i prosječnog ljetnog dnevnog prometa (PLDP). Na tu razliku najviše utječe to što je
Dubrovnik turistički grad koji je najposjećeniji za vrijeme ljetnih mjeseci.
Tablica 2. Podaci o brojanju prometa – brojačko mjesto 6602
GODINA BROJAČKO
MJESTO
PGDP PLDP BROJAČKA
DIONICA
DULJINA
(KM)
2010 6602-KUPARI 12116 17114 Ž6243 0,6
2011 6602-KUPARI 12106 17688 Ž6243 0,6
2012 6602-KUPARI 12129 17873 Ž6243 0,6
2013 6602-KUPARI 12286 17778 Ž6243 0,6
2014 6602-KUPARI 13025 19837 Ž6243 0,6
2015 6602-KUPARI 13634 20972 Ž6243 0,6
2016 6602-KUPARI 14622 21922 Ž6243 0,6
2017 6602-KUPARI 15521 23126 Ž6243 0,6
2018 6602-KUPARI 16537 24066 Ž6243 0,6
2019 6602-KUPARI 17703 25368 Ž6243 0,6
Izvor: Hrvatske ceste
Na tablici 2. prikazani su podaci o PGDP i PLDP na brojačkom mjestu 6602 – Kupari za
posljednjih 10 godina. Može se primjetiti da je PLDP znatno veći od PGDP kao i kod prvog
brojačkog mjesta. Promet je dosta povećan u odnosu na razdoblje prije 10 godina. 2010. godine
PGDP iznosio je 12 116, a 2019. godine iznosi 17 703. Usporedba PGDP-a i PLDP-a za
razdoblje od zadnjih 10 godina prikazana je na grafikonu 2.
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
18000
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
PGDP I PLDP 2010. - 2019.
PGDP PLDP
28
Grafikon 2. 6602-PGDP i PLDP za razdoblje 2010. – 2019.
Izvor: Hrvatske ceste
Pregledom tablica može se zaključiti kako je brojačko mjesto 6602 u Kuparima znatno
opterećenije od brojačkog mjesta 6601 u Zatonu. Samim time istočni ulaz u grad Dubrovnik
znatno je opterećeniji nego ulaz na zapadnoj strani grada. Razlog tomu su svakodnevna
putovanja mnogih stanovnika Općine Župa Dubrovačka i Općine Konavle koji rade i školuju
se u Dubrovniku. Na grafikonu 3. prikazana je usporedba PGDP-a na brojačkom mjestu 6601 i
brojačkom mjestu 6602 za razdoblje od zadnjih 10 godina.
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
PGDP I PLDP 2010.-2019.
PGDP PLDP
29
Grafikon 3. Usporedba PGDP na brojačkim mjestima 6601 i 6602 (2010.-2019,)
Izvor: Hrvatske ceste
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
18000
2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019
PGDP 6601-6602 (2010.-2019.)
PGDP-6601 PGDP-6602
30
5. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA POSTOJEĆEG STANJA
U ovom poglavlju predložena su neka rješenja kojima bi se poboljšala postojeća cestovna
mreža Dubrovnika. Rješenja su predložena na temelju provedene analize postojećeg stanja
cestovne mreže u prethodnim poglavljima, s ciljem bržeg i sigurnijeg odvijanja prometa na
području grada Dubrovnika.
5.1. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA NA ŠIREM PODRUČJU DUBROVNIKA
Na širem području Dubrovnika osnovu za poboljšanje prometne mreže predstavlja
spajanje Hrvatske u jedinstvenu cjelinu te nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika. U tijeku
je izgradnja vrlo bitnog projekta za Dubrovnik, a to je Pelješki most. Pelješki most omogućit će
spajanje Hrvatske u jedinstvenu cjelinu te putovanje iz jednog dijela Hrvatske u drugi bez
prelaska graničnog prijelaza. Trodimenzionalni prikaz Pelješkog mosta nalazi se na slici 18.
Slika 18. Pelješki most 3D prikaz
Izvor: : https://www.igh.hr/
Pelješki most premostiti će Malostonski zaljev, između Komarne i Brijeste na Pelješcu.
Izgradnjom Pelješkog mosta uspostavit će se čvrsta cestovna veza svih dijelova hrvatskog
31
teritorija. Most će značajno pridonijeti razvitku Dubrovnika, Pelješca i cijele Dubrovačko-
neretvanske županije. Očekivani završetak izgradnje mosta je 2022. godine. Most će biti dug
2,4 km i visok 55 metara sa 4 prometna traka. Na slici 19. prikazana je lokacija Pelješkog mosta,
a na slici 20. karakteristični presjek mosta.
Slika 19. Pelješki most
Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Pelje%C5%A1ki_most
32
Slika 20. Karakteristični presjek Pelješkog mosta
Izvor: https://www.igh.hr/
Nakon izgradnje Pelješkog mosta i spajanja Republike Hrvatske u jedinstvenu cjelinu
predlaže se nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika. Autocesta do Dubrovnika imala bi
veliku važnost u prometnoj povezanosti Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske. Uvelike bi se
rasteretila Jadranska magistrala jer bi se veliki dio tranzitnog prometa i prometa sa krajnjim
ciljem u Dubrovniku prebacio na autocestu. Putovanje do Dubrovnika postalo bi brže, sigurnije
i jednostavnije. Izgradnjom autoceste Dubrovnik bi imao puno veći potencijal za razvoj i
poboljšanje turističkih rezultata. Na slici 21. prikazana je predložena trasa autoceste od strane
HAC-a. Autocesta bi bila povezana na Pelješki most što znači da bi u potpunosti prolazila
hrvatskim teritorijem.
33
Slika 21. Autocesta do Dubrovnika
Izvor: http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=69826#.Xz06e54zZPZ
Kao rješenje problematike cestovne povezanosti Dubrovnika i Zračne luke Dubrovnik
predlaže se izgradnja brze ceste Dubrovnik-Zračna luka. Kao najbolja opcija predlaže se
spajanje brze ceste za zračnu luku sa predloženom autocestom do Dubrovnika. U tom slučaju
znatno bi se rasteretio promet u gradu Dubrovniku jer bi se tranzitni promet i promet prema
Općini Konavle sa autoceste nastavio brzom cestom do zračne luke. Smanjilo bi se vrijeme
putovanja do zračne luke i rasteretila Jadranska magistrala na dionici između Dubrovnika i
Općine Konavle.
5.2. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA
U cilju rješavanja problematike nedostatka parkirnih i garažnih mjesta predlaže se
izgradnja nove javne garaže. Odgovarajuća lokacija za garažu je u okolici gradskog bazena gdje
34
se nalazi i jedna od prometnijih autobusnih stanica u gradu. U tom području grada javna garaža
nalazila bi se na odličnoj lokaciji, nedaleko od centra grada te dobro povezana sa linijama
javnog gradskog prijevoza. Izgradnjom nove javne garaže omogućio bi se velik broj novih
parkirnih mjesta koja su vrlo bitna za to područje grada i za turiste koji dolaze u Dubrovnik s
osobnim automobilom. Također predlaže se izrada sistema koji bi potaknuo vozače na
parkiranje u novu javnu garažu i korištenje javnog gradskog prijevoza za odlazak u centar
grada. Takvim sistemom znatno bi se rasteretile prometnice u centru grada. Na slici 22.
prikazana je predložena lokacija za izgradnju nove javne garaže.
Slika 22. Prijedlog lokacije nove javne garaže
Izvor : Google Maps
5.2.1. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA NA PLATOU PILE
Izgradnja Park & Ride sustava znatno bi rasteretila područje oko centra grada. Predlaže
se ukidanje parkirnog mjesta za turističke autobuse na platou Pile. Turistički autobusi iskrcavali
bi putnike na lokaciji novog Park & Ride parkirališta te bi putnici koristili javni gradski prijevoz
za odlazak u centar grada. Predlaže se postavljanje autobusa zglobnog konstrukcijskog sustava
za prijevoz između javnog parkirališta Park & Ride i platoa Pile. Autobusi zglobnog
konstrukcijskog sustava imaju puno veći kapacitet putnika koji iznosi od 96 do 160 putničkih
mjesta, dok turistički autobusi u prosjeku imaju 50 putničkih mjesta. Upotrebom takvog sustava
uvelike bi se rasteretilo područje platoa Pile, kao i cestovna infrastruktura cijelog grada.
35
Također Park & Ride sustav bio bi dostupan i za osobna vozila te bi turistima koji dolaze
osobnim automobilima u Dubrovnik omogućio vrlo jednostavan dolazak u sami centar grada.
Na slici 23. prikazan je primjer izgleda javnog parkirališta za Park & Ride sustav.
Slika 23. Seacourt Park & Ride, Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo
Izvor: https://www.oxfordmail.co.uk/news/14957096.response-fears-expanding-seacourt-park-ride-
floodplain/
Za izgradnju javnog parkirališta za Park & Ride sustav predlaže se područje oko mjesta
Pobrežje. Predloženo mjesto vrlo je povoljno za izgradnju novog parkirališta jer se nalazi izvan
grada te ne bi dodatno opterećivalo cestovnu infrastrukturu u gradu. Predložena lokacija nalazi
se u blizini Mosta dr. Franja Tuđmana. U tijeku je izgradnja nove cestovne prometnice koja će
povezivati mjesto Pobrežje sa mostom. Izgradnjom te nove prometnice parkiralište za Park &
Ride sustav bilo bi u direktnoj vezi sa Mostom dr. Franja Tuđmana te bi vrijeme za dolazak u
centar grada iznosilo manje od 15 minuta. Predložena lokacija za izradu javnog parkirališta za
Park & Ride sustav prikazana je na slici 24.
36
Slika 24. Lokacija Park & Ride
Izvor: Google Maps
Izgradnjom Park & Ride sustava značajno bi se rasteretilo područje platoa Pile.
Turistički autobusi ostajali bi parkirani na parkiralištu na Pobrežju te čekali povratak putnika
za ukrcaj. Takav sustav značajno bi rasteretio promet oko centra grada.
Sadašnje područje za parkiranje turističkih autobusa na platou Pile djelomično
preurediti u prostor namijenjen pješacima. Preostali dio namijenjen je za autobuse Park & Ride
sustava koji obavljaju ukrcaj i iskrcaj putnika, bez dugog zadržavanja na platou Pile.
Pješački prijelaz u ulici Iza Grada, vidljiv na slici 7., uzrokuje česta zagušenja prometa
za vrijeme ljetnih mjeseci. Predlaže se uključivanje semafora za vrijeme turističke sezone koji
se aktiviraju kontaktnim signalima od strane pješaka. Predloženo rješenje povećava sigurnost
pješaka i umanjuje mogućnost stvaranja prometnih zagušenja.
37
5.2.2. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA NA LAPADSKOJ OBALI
Na području Lapadske obale neophodna je zamjena kolničkog zastora. Trenutačno stanje
zastora čini vožnju Lapadskom obalom vrlo neugodnom te predstavlja opasnost za
motocikliste.
Predlaže se kompletna rekonstrukcija ceste. Izgradnjom dvotračne ceste za promet u oba
smjera rasteretio bi se promet u ostalim dijelovima gradske četvrti Lapad. Rekonstrukcijom
obale napraviti će se nova parkirna mjesta i uređena šetnica za pješake.
Projekt rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale već je izrađen. Izradila ga je tvrtka
Geoproming d.o.o. iz Metkovića. Na sljedećim slikama prikazana su neka od rješenja iz
postojećeg projekta.
Slika 25. Rekonstruirana Lapadska obala 1
Izvor: https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik
38
Slika 26. Rekonstruirana Lapadska obala 2
Izvor: https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik
Slika 27. Rekonstuirana Lapadska obala 3
Izvor: https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik
Rekonstruirana Lapadska obala zasigurno pridonosi poboljšanju kvalitete života na tom
području grada. Novom dvosmjernom cestom omogućiti će se brža putovanja i udobnija vožnja.
Rješenja iz postojećeg projekta su zadovoljavajuća te se predlaže provođenje istog.
39
5.2.3. PRIJEDLOZI POBOLJŠANJA U ULICI KRALJA TOMISLAVA
U Ulici Kralja Tomislava predlaže se kompletna rekonstrukcija kolničkog zastora.
Postavljanjem novog kolničkog zastora i ucrtavanjem novih oznaka na kolniku znatno bi se
pridonijelo povećanju sigurnosti prometa i udobnijoj vožnji. Također, predlaže se i uređenje
pješačkih površina. Na slici 28. prikazana je rekonstruirana Ulica Kralja Tomislava. Tako
uređena ulica pridonijela bi poboljšanju kvalitete života u tom području grada te bi vožnja
postala znatno udobnija i sigurnija.
Slika 28. Rekonstruirana Ulica Kralja Tomislava
Izvor: https://dubrovackidnevnik.net.hr/
40
6. ZAKLJUČAK
Grad Dubrovnik je svjetska poznata turistička destinacija koju svake godine posjećuje
veliki broj turista. Slabo je povezan sa ostatkom Hrvatske te je izostavljen iz mreže hrvatskih
autocesta. Teritorijalna odcijepljenost od ostatka Hrvatske Dubrovniku onemogućava daljnji
razvitak. Prometna povezanost Dubrovnika vrlo je loša. Sav promet prema Dubrovniku odvija
se na Jadranskoj magistrali koja nema dovoljno kapaciteta da omogući nesmetan prometni tok.
Za vrijeme ljetnih mjeseci u Dubrovniku je vrh turističke sezone te samim time dolazi do
velikog povećanja prometnih entiteta na području grada.
Cestovna infrastruktura na području grada ne zadovoljava prometnu potražnju za vrijeme
turističke sezone. Dolazi do čestih zagušenja i velikih repova čekanja. Bitnu problematiku na
području grada predstavlja iskrcaj putnika u centru grada. Gotovo sav iskrcaj putnika odvija se
na platou Pile koji je često prekapacitiran i dolazi do zagušenja koja utječu na promet cijelog
grada.
Povezivanjem Hrvatske u jedinstvenu teritorijalnu cjelinu i nastavkom izgradnje autoceste
do Dubrovnika značajno bi se poboljšala prometna povezanost grada. Brzom cestom do zračne
luke koja bi se nastavljala na autocestu skratilo bi se vrijeme putovanja do zračne luke i
rasteretila Jadranska magistrala na područjima Općine Konavle i Općine Župa dubrovačka.
Predloženim mjerama tranzitni promet prebacio bi se sa Jadranske magistrale na autocestu i
brzu cestu što bi dovelo do znatnog rasterećivanja cestovne infrastrukture na cijelom
dubrovačkom području.
Izgradnjom Park & Ride sustava značajno bi se rasteretio plato Pile i cijela cestovna mreža
na području grada. Rekonstrukcijom Lapadske obale stvorila bi se nova prometnica koja bi
imala značajnu ulogu u cilju rasterećenja prometa u gradu.
Usvajanjem predloženih poboljšanja, cestovna mreža grada dovela bi se na visok nivo
uslužnosti. Promet grada odvijao bi se brže, jednostavnije i što je najbitnije, izbjegla bi se stalna
prometna zagušenja tokom ljetnih mjeseci. Dubrovnik bi tako postao sigurniji grad, ekološki
prihvatljiviji te bi se uvelike povećala kvaliteta življenja u gradu i njegovoj okolici.
41
LITERATURA
1. Cerovac, V. : Tehnika i sigurnost prometa, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb, 2001.
2. https://hrvatske-ceste.hr/hr
3. https://www.promel.hr/studija-grada-dubrovnika.html
4. https://www.dubrovnik.hr/prostroni-planovi-2019-123456
5. http://www.edubrovnik.org/infrastruktura/
6. Strateški plan grada Dubrovnika 2018. - 2020. , Dubrovnik, listopad 2018.
7. Prostorni plan uređenja grada Dubrovnika, Split, listopad 2005.
8. https://www.dulist.hr/uskoro-rasterecenje-grada-prometna-to-do-lista-do-2021-
godine/618785/
9. Google Maps
10. www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011. godine
11. http://www.tzdubrovnik.hr/
12. https://www.igh.hr/
13. http://www.dubrovnik.in/hr/#dubrovacko-podrucje
14. Horvat, R.: Predavanja iz predmeta Sigurnost cestovnog i gradskog prometa 1,
Fakultet prometnih znanosti, (objavljeno na sustavu Merlin)
15. Plan održive urbane mobilnosti (SUMP) Dubrovnik, Dubrovnik, 2018.
42
POPIS SLIKA Slika 1. Geografski smještaj Grada Dubrovnika ..................................................................................3 Slika 2. Predloženo rješenje iz Prometne studije 2012. godine .............................................................8 Slika 3. Cestovna infrastruktura Dubrovnika ..................................................................................... 10 Slika 4. Područje Dubrovačko-neretvanske županije.......................................................................... 11 Slika 5. Dionica državne ceste D8 od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik .................................... 12 Slika 6. Plato Pile .............................................................................................................................. 14 Slika 7. Prilaz platou Pile iz ulice Iza Grada ...................................................................................... 15 Slika 8. Prilaz platou Pile iz Ulice Branitelja Dubrovnika .................................................................. 15 Slika 9. Plato Pile za vrijeme turističke sezone .................................................................................. 16 Slika 10. Lapadska obala na karti grada Dubrovnika ......................................................................... 18 Slika 11. Lapadska obala 1 ................................................................................................................ 19 Slika 12. Lapadska obala 2 ................................................................................................................ 20 Slika 13. Lapadska obala 3 ................................................................................................................ 20 Slika 14. Ulica Kralja Tomislava 1 .................................................................................................... 21 Slika 15. Ulica Kralja Tomislava 2 .................................................................................................... 22 Slika 16. Ulica Kralja Tomislava 3 .................................................................................................... 22 Slika 17. Brojačka mjesta Zaton i Kupari prikazani na karti ............................................................... 26 Slika 18. Pelješki most 3D prikaz ...................................................................................................... 30 Slika 19. Pelješki most ...................................................................................................................... 31 Slika 20. Karakteristični presjek Pelješkog mosta .............................................................................. 32 Slika 21. Autocesta do Dubrovnika ................................................................................................... 33 Slika 22. Prijedlog lokacije nove javne garaže ................................................................................... 34 Slika 23. Seacourt Park & Ride, Oxford, Ujedinjeno Kraljevstvo ...................................................... 35 Slika 24. Lokacija Park & Ride ......................................................................................................... 36 Slika 25. Rekonstruirana Lapadska obala 1 ....................................................................................... 37 Slika 26. Rekonstruirana Lapadska obala 2 ....................................................................................... 38 Slika 27. Rekonstuirana Lapadska obala 3 ......................................................................................... 38 Slika 28. Rekonstruirana Ulica Kralja Tomislava .............................................................................. 39
POPIS TABLICA Tablica 1. Podaci o brojanju prometa – brojačko mjesto 6601………………………………………..26
Tablica 2. Podaci o brojanju prometa – brojačko mjesto 6602………………………………………..27
POPIS GRAFIKONA Grafikon 1. 6601-PGDP i PLDP za razdoblje 2010. – 2019. …………………………………………27
Grafikon 2. 6602-PGDP i PLDP za razdoblje 2010. – 2019. …………………………………………28 Grafikon 3. Usporedba PGDP na brojačkim mjestima 6601 i 6602 (2010. – 2019.)………………….29
