BROJ 42.43

2011

ANA ZANINOVIĆ HOSTELI U DVORCIMAHosteler kao suvremeni aristokrat

NORVEŠKAŠto druge zemlje planiraju, ovdje se već provodi

ZADARNajveći hrvatski hostel potpuno renoviran

VOLONTIRAJ!2011. - Europska godina volontiranja

LJETO S FERIJALNIMPutovanja na kopnu i na moru

Sanjam olimpijsku medalju

Otisnuto na 100% recikliranom papiru

Hosteler42_43.indd 1 5/26/11 10:35:08 PM

Hosteler42_43.indd 2 5/26/11 10:35:26 PM

www.euro26.hr

LJETO 2011 BROJ 42.43

Volontiraj, učini razliku!Svaki treÊi od 10 graana Europske unije, njih viπe od 100 milijuna, aktivno se bavi

volontiranjem. Ljudi svih uzrasta doprinose svojoj zajednici nesebiËno ulaæuÊi slobodno vrijeme. Kako bi privukla paænju javnosti na volontiranje i njegovu druπtvenu vaænost, pruæila priznanje volonterima i potaknula ostale na ukljuËivanje u volonterske aktivnosti, Europska unija je 2011. godinu proglasila godinom volontiranja, Ëime se æeli dodatno ukazati na vaænost volontiranja za stvaranje demokratiËnijeg, odgovornijeg i briænijeg druπtva. Meu pionirima volonterizma u Hrvatskoj je i HFHS. Od samih poËetaka Ferijalni savez je poticao na druπtveni angaæman, a aktivno to Ëini i danas. Na stranicama ovog broja moÊi Êete istraæiti na koje sve naËine se moæete i vi ukljuËiti u globalni projekt i pomoÊi πiroj zajednici svojim radom.

U trenucima kada veliki dio svjetskih zemalja pokuπava zaokrenuti dosad neupitno trovanje naπe planete prema ekoloπki savjesnijem poslovanju, i mi smo odluËili dati svoj doprinos te sa zadovoljsvom objavljujemo kako je magazin kojega upravo listate u potpunosti tiskan na recikliranom papiru.

Ljeto je pred vratima i veliki dio vas spas od vruÊina potraæit Êe na obali mora. No, to nije jedino rjeπenje. I na kopnu ima mnogo lokacija koje tomu mogu uspjeπno posluæiti. Mnogi su hosteli danas, osobito u Europi, smjeπteni u nekadaπnjim dvorcima, palaËama i ljetnikovcima, nudeÊi posjetiteljima jedinstven ugoaj. Graeni prije viπe stoljeÊa za tadaπnje plemstvo, danas su na raspolaganju hostelerima. U ovom broju donosimo vam zanimljivu priËu o takvim hostelima. Istraæite ih, a ukoliko ih odluËite i posjetiti mi vas spremno Ëekamo da nam ispriËate kakav je doæivljaj osjetiti daπak aristrokracije.

Branimir MarkaËglavni urednik

Uvodnik

Sadržaj

impressumHosteler Magazin za mlade Glavni urednik: Branimir MarkaËIzvrπni urednik: Igor FilajdiÊZamjenik glavnog urednika: Tomislav NovakSuradnici u ovom broju: Draæen BabiÊ, Vedran Bartak, Goran Beus Richembergh, Marin BuriÊ, Borislav Dopua, Niko FantiÊ, Draæen GeËeviÊ, Ivica KriæiÊ, Hrvoje PaiÊ, Matija PolanËec, Dean SejdiÊ, Anja ÆepiËIzdavaË: Hrvatski ferijalni i hostelski savez

Adresa: HFHS-EURO<26 Savska 5, 10000 Zagreb, Tel: 01/ 48 29 296, Fax: 01/ 48 70 477E-mail: hosteler@euro26.hr Web: www.euro26.hrZa izdavaËa: Marijan PolaπekÆiro raËun kod ZagrebaËke banke:2360000 - 1101485191Magazin “Hosteler” je kao periodiËna tiskovi na prijavljen Ministarstvu kulture RH pod brojem 1276. Magazin preporuËa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta.Naklada: 15 000. Magazin je besplatan.Dizajn i prijelom: www.kioskstudio.net

Tisak: Radin print culture

Miπljenja i stavovi autora tekstova ne odra æa-vaju (nu æ no i) stavove Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza.

Hrvatski ferijalni i hostelski savez je nev-ladina neprofitna udruga mladih. Osnovni cilj udruge je promicanje turistiËke kulture i mobilnosti mladih. Jedan od programa koje HFHS provodi je EURO<26, sustav povlastica za mlade do 26 godina koji vrijedi u 38 europskih zemalja. Viπe informacija o ovom, kao i o drugim programima, naÊi Êete na www.hfhs.hr i www.euro26.hr.

SVIJET OTVOREN MLADIMA

4 HOSTEL ZADAR OTVORENJE

5 HFHS HOSTELI LJETO

8 ŠKOLE STRANIH JEZIKA

9 LJETNI KAMP EURO26

10 ISIC / HAK

11 HFHS NOVOSTI

PUT POD NOGE MNOGE

12 ŠKOTSKA

18 MALEZIJA

22 HOSTELI U DVORCIMA

24 BICLIJADA

28 NORVEŠKA

30 NIN

HOSTELERCOOL

32 Intervju ANA ZANINOVIĆ

36 VOLONTIRANJE

38 LUDILO MEÐU VRATNICAMA

40 ZEKA PEKA

42 FOTO NATJEČAJ

3

Adresa: HFHS-EURO<26Savska 5, 10 000 Zagreb, Tel: 01/ 48 29 296, Fax: 01/ 48 70 477hosteler@euro26.hr www.euro26.hr

Tiskanje ove publikacije omoguÊeno je teme-ljem financijske potpore Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva u skladu s Ugo vo-rom broj 421-02/07-PP-6/30. Miπljenja izraæena u ovoj publikaciji su miπlje -nja autora i ne izraæavaju nuæno stajaliπte Na -cionalne zaklade za razvoj civilnoga druπtva. Nacionalna zaklada za razvoj civil-noga druπtva, Zagreb, Kuπlanova 27, http://zaklada.civilnodrustvo.hr

BROJ 42.43

2011

ANA ZANINOVIĆ HOSTELI U DVORCIMAHosteler kao suvremeni aristokrat

NORVEŠKAŠto druge zemlje planiraju, ovdje se već provodi

ZADARNajveći hrvatski hostel potpuno renoviran

VOLONTIRAJ!2011. - Europska godina volontiranja

LJETO S FERIJALNIMPutovanja na kopnu i na moru

Sanjam olimpijsku medalju

Otisnuto na 100% recikliranom papiru

Hosteler42_43.indd 3 5/26/11 10:35:30 PM

42.43.20114

Svijet Otvoren Mladima4 Obnovljen hostel u Zadru 5 Ljeto u hostelima 8 TeËajevi stranih jezika 9 Ljetni kamp Euro26 10 ISIC 11 HFHS novosti

Damir Bajs, ministar turizma, obratio se oko 150 gostiju na ponovnom otvaranju zadarskog hostela i naglasio vaænost omla-dinskog turizma za hrvatski turizam te snaænu predanost vlasti kako bi podræala razvoj omladinskog turizma u Hrvatskoj.

SveËanost otvaranja omladinskog hos-tela okupila je Ëlanove Skupπtine HFHS-a, veterane, volontere i djelatnike, Ëlanove nevladinih organizacija, πkolske ravnatelje i uËitelje, kao i visoke predstavnike iz udruæenja omladinskih hostela Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije. Takoer su bili prisutni i mnogi visoki duænosnici iz dræavne i lokalne vlasti: dræavni tajnik Mini-starstva turizma Branko GrgiÊ, gradonaËelnik Grada Zadra dr. Zvonimir VranËiÊ, generalni direktor Hrvatske turistiËke zajednice Niko BuliÊ, predsjednik Hrvatske udruge putniËkih agencija Boris Ægomba i drugi istaknuti uzvanici - partneri i prijatelji naπe udruge. U ime Hostelling International prisutni su bili Igor JuriπiË, Ëlan uprave HI te Goran Beus Richembergh, regionalni koordinator HI.

Tom prigodom ministar turizma je rekao: “Od najveÊe je vaænosti πto se hrvatski turi-zam kreÊe naprijed sa kvalitetom. Ovaj omla-dinski hostel je odliËan primjer kvalitetnog razvoja. Omladinski turizam je vrlo vaæan za naπu zemlju obzirom da znamo kako mladi posjetitelji imaju tendenciju vraÊati se u dræave i gradove za koje ih veæu lijepe uspomene i iskustva. Naπi mladi posjetitelji takoer prenose pozitivni imidæ naπe zemlje i zbog toga Êe vlada dodatno podræati omla-dinski turizam.”

Dr. Zvonimir VranËiÊ, gradonaËelnik Grada Zadra, istaknuo je gostoprimstvo Zadra i mnogih znaËajnih lokacija u gradu i okolici. “Novo obnovljeni Omladinski hostel Zadar doprinijet Êe kvaliteti i gostoljubivosti naπeg grada u odnosu na ponudu prema gostima”, rekao je Dr. VranËiÊ.Hostel se sastoji od nekoliko zgrada, a nakon πto je jedna od njih obnovljena 2005. godine, slijedilo je obnavljanje joπ dvije zgrade. Uz potpunu obnovu zgrade, rekonstrukcijom su obuhvaÊene i dvije nove hostelske terase s otvorenim barom i prekrasnim pogledom na more i marinu nas-uprot hostela. Konferencijska sala je takoer obnovljena i osigurava sadræaje i opremu za skupove do 100 osoba.

»etiri potpuno nove sobe za osobe s invaliditetom Ëine ovaj hostel prvim dostupnim hostelom u Hrvatskoj za osobe s invaliditetom. Hostel sada ima novu recepciju i, naravno, renovirane sobe s

novim namjeπtajem.Ukupan kapacitet Omladinskog hostela

Zadar je 295 kreveta koji se nalaze u 14 dvokrevetnih soba, 11 trokrevetnih soba, 25 Ëetverokrevetnih soba, 2 peterokre-vetne sobe, 18 πesterokrevtnih soba i 2 osmerokrevetne sobe. Ostali hostelski sadræaji ukljuËuju tri manje seminarske sale, sobu za sastanke te uËionicu, beæiËni inter-net, sportsko igraliπte pogodno za rukomet, koπarku i nogomet i kuhinju za pripremu obroka.

Sadræaji Omladinskog hostela Zadar i izvr-sna lokacija u poznatom turistiËkom naselju Borik, u neposrednoj blizini plaæe, Ëine ovaj hostel idealnim mjestom za individu-alne goste (odliËna povezanost s glavnim autobusnim kolodvorom i centrom grada lokalnim autobusom), kao i za turistiËke grupe, πkolske grupe, udruge i sportske klubove.

Rekonstrukcija hostela je takoer izvrsna prilika HFHS-u za provedbu novog HI bran-

Hrvatski ministar turizma Damir Bajs otvorio obnovljeni Omladinski hostel Zadar

da. Ovo je prvi HFHS omladinski hostel koji ima sve znakove u hostelskom predsta vlja-nju novog branda HI, vjerojatno Ëak i prvi HI hostel u svijetu koji je uËinio takav potez u cilju promicanja globalne HI mreæe.

Zadarski hostel je u 40-ak godina svog postojanja uvijek bio vrlo popularno mjesto za meunarodne i domaÊe goste. U nedavnoj proπlosti, za vrijeme hrvatskog Domovinskog rata, hostel je pruæao utoËiπte za viπe od 300 izbjeglica. Hostel je tijekom rata pretrpio mnogo πtete, a posebna zahvala ide osoblju hostela koji su radili i brinuli se za izbjeglice. Stoga je HFHS zado-voljan πto im moæe konaËno pruæiti odliËne radne uvjete kako bi prenosili svoje veliko radno iskustvo s viπe od 20.000 gostiju koji koriste hostel na godiπnjoj razini.

Vrata ovog obnovljenog hostela otvorena su svima i to cijele godine πto jamËi cen-tralno grijanje zimi tako da moæete planirati svoj posjet Zadru svih 365 dana u godini. Vidimo se!

Novo ruho hostela u ZadruZavršila je rekonstrukcija našeg najvećeg Omladinskog hostela Zadar koji je 30. travnja 2011. otvorio na prigodnoj svečanosti hrvatski ministar turizma Damir Bajs.

Hosteler42_43.indd 4 5/26/11 10:35:47 PM

5www.euro26.hr

LJETO U HOSTELIMA U HRVATSKOJ 2011.Bilo da ste školarci, studenti, zaposleni ili, ne daj Bože, nezaposleni svi vi možete

biti naši članovi i svi vi možete boraviti u našim (i u svih ostalih 4 tisuće diljem

svijeta, a u mreži Hostelling international) hostelima. Ako ste mlađi od 30 onda s

50% jeftinijom boravišnom. I po vrlo povoljnim cijenama. Vrijeme je lijepo i upravo

pogodno za putovanja. Mi vas čekamo, a u međuvremenu donosimo i popis nekih

zanimljivih događanja u gradovima gdje se nalaze naši hosteli.

Dubrovnik vas poziva da uæivate sjedeÊi na skalinima Sv. Vlaha, pod Orlandovim skutima, umijete u fontani ili popijete koktel na romanitËnom mjestu pod nebom posutom zvijezdama. Dubrovnik ljeti su i uliËne priredbe, stasiti gradski straæari, Hamlet na Lovrijencu i virtuozni koncerti u atriju Kneæevog dvora.

U samostanskom prostoru Sv. Klare nova je turistiËka atrakcija Dubrovnika - Visia Dubrovnik 5D Museum. RijeË je o multime-dijalnom projektu s najsuvremenijom teh-nologijom koji nudi hologramske projekcije kljuËnih trenutaka iz dubrovaËke i hrvatske povijesti. U Visia Dubrovnik 5D Theatrumu pod vodstvom Ruera BoπkoviÊa, posje-titelji putuju 1500 godina u povijest u vrijeme ruπenja Epidaura, dolaska Hrvata i nastanka Dubrovnika. Kroz uzbudlji-vo putovanje upoznaju Svetog Vlahu ∑ zaπtitnika Dubrovnika, doæivljavaju opsadu Arapa, dolazak Turaka, vrijeme procvata u doba renesanse i tragiËan potres iz 1667. te u vremenu putuju sve do danaπnjih dana kada slavimo DubrovaËke ljetne igre

i festu Sv. Vlaha.DoÊi u Dubrovnik a ne posjetiti

DubrovaËke ljetne igre te neku od predsta-va sa njihovog repertoara www.dubrovnik-festival.hr skoro je nezamislivo.

62. DubrovaËke ljetne igre Êe se odræati od 10. 7. do 25. 8. 2011. Atrij Kneæeva dvora, atrij palaËe Sponza, hotel Belvedere, ispod MinËete, ispred crkve Sv. Vlaha, kino Jadran, Park UmjetniËke πkole, Poljana Ruera BoπkoviÊa te tara-ca tvrave Revelin su mjesta gdje Êe se odræavati program ovogodiπnjih igara.

Naπ prijedlog moæete dopuniti prema æelji sa obilaskom gradskih zidina i tvrave Lovrijenac, izletom na Lokrum, Ston, Trsteno,...

Smjeπtaj Êemo osigurati u Omladinskom hostelu Dubrovnik. OH Dubrovnik godina-ma dobiva nagrade kao najljepπi hostel na Mediteranu. Hostel ima viπekrevetne sobe s etaænim sanitarijama, restoran, TV salu, u blizini je plaæe, a do Staroga grada dola-zi se desetominutnom πetnjom uz more. Osoblje hostela raduje se vaπem dolasku.

DUBROVNIK povijesno‐kulturni doæivljaj

Omladinski hostel DubrovnikVinka Sagrestana 320 000 DubrovnikTel: 020/423 241E-mail: dubrovnik@hfhs.hrRezervacija grupa: booking@hfhs.hr

Pula je grad koji æivi u mnogim bojama i zvukovima, savrπeno prepliÊuÊi uzbudljivu proπlost s modernim vremenima njenih danaπnjih stanovnika i posjetitelja. DiËi se odliËno oËuvanim amfiteatrom, najveÊim nalaziπtem amfora na svijetu, Augustovim hramom, venecijanskom i austro-ugar-skom arhitekturom, podzemnim tunelima http://kulturistra.hr/lang/hr/2011/05/zeros-trasse-otvorenje-podzemnog-tunela-u-puli/ mnogim crkvama, samostanima, vrhun-skom i raznolikom ponudom hrane i vina u njenim brojnim restoranima, koncertnim dogaanjima, odliËnim noÊnim provodima

i mnogim drugim atraktivnostima koje slavni grad nudi.

Pulu prepoznaju i po Festivalu igranog filma www.pulafilmfestival.hr. To je najpos-jeÊeniji filmski festival u Hrvatskoj i naj-dugovjeËniji festival nacionalnog filma na svijetu. Od 9. do 23. srpnja 2011. odræat Êe se atraktivni Meunarodni program, a od subote 16. do petka 22. srpnja (s dodjelom nagrada 23. srpnja) Nacionalni program 58. Festivala. Pulski festival kultni je dogaaj za gledatelje svih generacija koji tijekom petnaest dana festivalskih dogaanja posjeÊuju projekcije najnovijih hrvatskih i probranih svjetskih filmova pod zvjezdanim nebom na Kaπtelu i u Areni te u udobnosti Kina Valli.

A nakon 58. Filmskog festivala u Puli odlazimo na Motovun film festival 2011. www.motovunfilmfestival.com koji Êe se odræati od 25. do 29. srpnja 2011. u Motovunu. Ovogodiπnja zemlja partner je Irska. Prikazat Êe se retrospektiva najboljih igranih filmova irske kinematografije u posljednjih pet godina. Ujedno Motovun

Film Festival, u suradnji s britanskim Independent Cinema Officeom, s ponosom objavljuje otvaranje Radionice produkcije filmskih festivala koji Êe se odræavati od 21. do 26. srpnja 2011.

Sve ostale informacije vezane uz dogaanja ovog ljeta moæete naÊi na www.pulainfo.hr.

Svoj boravak moæete osigurati u Omladinskom hostelu Pula koji je smjeπten u borovoj πumi, na samom rubu plaæe prekrasne uvale Valsaline. Hostel ima razliËite vrste smjeπtaja, s privatnim ili etaænim sanitarijama, restoran, bar. IskoraËite iz sobe doslovno na plaæu i krenite putem jedne od pjeπaËkih ili biciklistiËkih staza koje kreÊu upravo od hostela.

PULA ‐ audio‐vizualni doæivljaj

Omladinski hostel PulaZaljev Valsaline 452 100 PulaTel: 052/391 133E-mail: pula@hfhs.hrRezervacija grupa: booking@hfhs.hr

Hosteler42_43.indd 5 5/26/11 10:36:09 PM

6

Æivost i raznolikost javnog æivota Rijeke te poticanje novih dogaanja i otvorenost novim inicijativama Ëini Rijeku posebnim urbanim centrom. Turisti rado dolaze u Rijeku da osjete æivost grada i zato Rijeka s pravom razvija urbani turizam. Spoj kul-ture i urbanih noÊnih klubova Ëini Rijeku idealnim mjestom za odmor mladih raznih preferencija.

Kao i svake godine Rijeka nudi mnoπtvo sadræaja za sve:

RijeËke ljetne noÊi - lipanj, srpanj 2011.- manifestacija koja uz zabavu nudi

visoku razinu kvalitete kulturnih izved-bi, odræava se u lipnju i srpnju na raznim

specifiËnim lokacijama u gradu. Taj Festival je Rijeku uvrstio meu hrvatske, ali i europske gradove prepoznatljive po ljetnim kulturnim programima.

JedriliËarska regatta “Fiumanka”- u tjednu obiljeæavanja blagda-

na sv. Vida - zaπtitnika grada Rijeke odræava se jedan od najmasovnijih jedri-liËarskih skupova na Jadranu - regata Fiumanka. TakmiËenje se odræava ispred rijeËke luke, na ruti Æurkovo - Rijeka - Kantrida, a cilj se nalazi pred AdamiÊevim gatom. Ukupna duljina regatnog polja iznosi oko 16 nautiËkih milja.

Za sve detalje i raspored drugih dogaanja posjetite: www.rijeka.hr

Svoj boravak moæete osigura-ti u Omladinskom hostelu Rijeka smjeπtenom u lijepoj i ugodnoj rijeËkoj Ëetvrti PeÊine koji pruæa krasan pogled na more. OH Rijeka je smjeπten u preka-snoj autrougarskoj vili, sobe imaju vlastite sanitarije, a restoran pruæa usluge punog pansiona. S obzirom da je kapacitet hostela 61 krevet preporuËeno je rezervi-rati smjeπtaj unaprijed.

RIJEKA ‐ multikulturalni doæivljaj

Omladinski hostel Rijeka©etaliπte XIII. divizije 2351 000 RijekaTel: 051/406 420E-mail: rijeka@hfhs.hrRezervacija grupa: booking@hfhs.hr

Ukoliko ste pasionirani πetaË, zaljublje-nik prirodu ili aktivni odmor daleko od gradske vreve i buke, Veli Loπinj je za vas idealna destinacija! Samo pripazite - legenda kaæe da Êete se ako popijete Ëaπu vode iz Vranskog jezera, na otok uvijek i vraÊati. Obala s mnoπtvom otoËiÊa i hridi, lijep krajolik prekriven razliËitim vrstama aromatiËnog i ljekovitog bilja, 180 km duge pjeπaËke staze koje prolaze stoljetnom borovom πumom te skrivenim plaæama i uvalama, bogata tradicija, sli-kovita arhitektura i brojne znamenitosti samo su neki od razloga da posjetite ovaj prekrasni otok.

Ove godine na Loπinju je mnogo dogaanja koja Êe zadovoljiti sve apetite:

4. OSKARfest 02. 07. ∑ 15. 09. 2011.Oskarfest je meunarodna izloæba karika-tura, koja se odræava u druπtevnom domu u Osoru. Posjetitelji tijekom izloæbe mogu glasati za najbolju karikaturu, a glavni cilj manifestacije je nasmijati ljude bez obzira na njihovu dob, spol, nacionalnost, jezik

Miomirisni festival 05.- 13. 07. 2011.Nerezine∑trg Studenac, 19,00 ∑ 23,00 sata

Na festivalu se nude autohtoni otoËni pro-izvodi (maslinovo ulje, med, likeri, marme-lade...) i originalni loπinjski suveniri.

13. 07. 2011. - PuhaËki orkestar Josip Kaπman Mali Loπinj

Adriatic Masterclass 2011. 07.- 12.07.2011.TeËaj - Prisutstvo istaknutih profe-

sora/koncertnih umjetnika te pruæanje moguÊnosti sudionicima da nastupaju na javnim koncertima, Ëine Adriatic Masterclass prilikom za sudjelovanje i pohaanje nezaboravnog ljetnog teËaja u oazi ljepote i mira

12.07.2011. Stefan Milenkovich, violina

Za sve detalje i raspored drugih dogaanja posjetite:

http://veli-losinj-croatia.com

Svoj boravak moæete osigurati u Omladinskom hostelu Veli Loπinj

smjeπtenom u samom centru Velog Loπinja, a na samo 5 minuta udaljenosti od plaæe. OH Veli Loπinj smjeπten je u vili izgraenoj davne 1889. godine. Na tri kata rasporeene su 2-, 3-, 4- i 5-krevetne sobe s umivaonicima i etaænim sanitarija-ma. Terasa hostela ugodan je ambijent za konzumaciju ponude hostelskog bara.

Omladinski hostel Veli LoπinjKaciol 451 551 Veli LoπinjTel: 051 / 236 234E-mail: losinj@hfhs.hrRezervacija grupa: booking@hfhs.hr

42.43.2011

VELI LOŠINJ ‐ aktivni odmor

Hosteler42_43.indd 6 5/26/11 10:36:16 PM

www.euro26.hr 7

Zagreb je stari srednjoeuropski grad. StoljeÊima se razvijao kao bogato kulturno i znanstveno te snaæno trgovaËko i gospo-darsko srediπte. Nalazi se na sjeciπtu vaænih prometnica izmeu jadranske obale i sred-nje Europe. Zagreb je i poslovno srediπte, sveuËiliπni centar, grad kulture, umjetnosti i zabave. Svojim gostima Zagreb nudi baro-kni ugodaj Gornjega grada, slikovite trænice na otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtniËkih proizvoda, ukusnu domaÊu kuhinju. Zagreb je grad zelenih parkova i πetaliπta, s brojnim izletiπtima u prekrasnoj okolici. U treÊe tisuÊljeÊe Zagreb ulazi kao milijunski grad. UnatoË brzom razvoju gos-podarstva i prometa, saËuvao je osebujnu ljepotu i ugoaj opuπtenosti, πto ga Ëini pra-vim gradom po mjeri Ëovjeka. Za kulturnjake je pravi raj jer Zagreb broji 19 kazaliπta, 24 muzeja i Ëak 65 galerija i umjetniËkih zbirki. Tu su joπ i koncertne i sportske dvorane, Arena i brojna dogaanja vezana uz to, viπe o svemu na www.zagreb-touristinfo.hr.

Smjeπtaj, poznato: Omladinski hostel Zagreb koji se nalazi u samom centru grada, u Petrinjskoj ulici, πto je svega nekoliko minuta ugodne πetnje udaljeno od æeljezniËkog kolodvora (autobusni kolod-vor je udaljen desetak minuta) te svih grad-skih znamenitosti.

Omladinski hostel ZagrebPetrinjska 77, 10 000 ZagrebTel: 01/48 41 261E-mail: zagreb@hfhs.hrRezervacija grupa: booking@hfhs.hr

Zadar je jedno od najpopularnijih hrvat-skih turistiËkih odrediπta, kojeg je i lon-donski Times proglasio „srediπtem zaba-ve na Jadranu“, a Guardian „novom hrvat-skom prijestolnicom cool-a“. Ljeti je Zadar domaÊin Glazbenim veËerima u sv. Dona-tu, Zadarskom kazaliπnom ljetu, Festivalu suvremene glazbe, KalelargArt - Street art festivalu te urbanom festivalu Zadar snova. Zasigurno Êete se zabaviti i na The Garden Festivalu, NoÊi punog miseca, Millennium Jump-u ili na jednom od koncerata svjet-skih glazbenih atrakcija.

Kao odmak od glasne urbane glazbe predlaæemo koncert Morskih orgulja. Ener-gija mora nepredvidiva je u bezbrojnim izmjenama plime, oseke, veliËine, snage i smjera, te je vjeËni koncert morskih orgu-lja neponovljiv u bezbrojnim glazbenim varijacijama, Ëiji je autor i interpret sama priroda. Nakon Orgulja ostanite na dru-gom uæitku samo nekoliko metara dalje: Pozdrav suncu, a sami otrijte o Ëemu se tu radi. I πto je najvaænije: najbolje stvari su besplatne.

Sve ostale informacije vezane uz dogaanja ovog ljeta moæete naÊi na

www.tzzadar.hr Odsjest Êete, naravno, u Omladinskom

hostelu Zadar, najveÊem hostelu u Hrvat-

skoj koji je nedavno preureen i velika veÊina soba ima privatne sanitarije, detalje ste proËitali na stranicama Hostelera. Treba li vam ugodan smjeπtaj, seminarske dvo-rane, sportsko igraliπte, prekrasna terasa, restoran, blizina plaæe ∑ OH Zadar je pravo mjesto za vas.

Omladinski hostel ZadarObala Kneza Trpimira 7623 000 ZadarTel: 023/331 145E-mail: zadar@hfhs.hrRezervacija grupa: booking@hfhs.hr

ZADAR ‐ glazbeni doæivljaj

ZAGREB ‐ grad ne samo muzeja

Hosteler42_43.indd 7 5/26/11 10:36:31 PM

8 42.43.20118

DILIT je internacionalna πkola osnovana 1974. god. uz podrπku talijanskog ministarstva obrazovanja. »lanica je svjetske organiza-cije koju Ëini 120 πkola stranih jezika. Usto Dilit je Ëlan EAQUALS (European Association for Quality Language Service), ELITE (Exce-llent Language Institutions Teaching in Europe) and ASILS (As so-

ciazione Scuole d' Italiano come Lingua Seconda), πto pot vr uje kva litetu njihovih programa.©kola se nalazi u centru Rima, kratkom πetnjom udaljena od glavne æeljezniËke stanice. Na πkoli predaju profesori sa dugogodiπnjim is ku stvom.

TE»AJEVI STRANIH JEZIKA U INOZEMSTVUAUSTRIJA, IRSKA, ITALIJA, SJEDINJENE AMERI»KE DRÆAVE

HFHS ∑ REGIONALNI URED OSIJEKOSIJEK, P. PejaËeviÊa 2Tel: 031 36 90 33;e-mail: osijek@hfhs.hr

HFHS - TRAVEL SECTION ZAGREB, Grada Mainza 6;Tel: 01 48 47 474, 01 48 47 472;e-mail: travelsection@hfhs.hr

HFHS - REGIONALNI URED SPLITSPLIT, Domilijina 8;Tel: 021 32 16 14, 021 39 60 31;e-mail: split@hfhs.hr

INFORMACIJE I PRIJAVE:

FLS International osnovan 1987. godine, lider je u provoenju viso-kokvalitetne nastave engleskog jezika. Programi se izvode na neko-liko razliËitih lokacija, sve u sklopu fakulteta i visokih uËiliπta, πto polaznicima osigurava pravo ameriËko iskustvo. Neki od teËajeva na izbor: Discover California ∑ Citrus College, Los Angeles, CaliforniaDiscover New York - FLS Manhattan Language Institute, New YorkCalifornia Summer- California State University, Northridge, CaliforniaSurf Camp - Marymount College, Rancho Palos Verdes, CaliforniaActing Camp - Marymount College, FLS Manhattan Language Insti-tute, New YorkCinema Camp - Marymount College, Rancho Palos Verdes, CaliforniaPhotography Camp - Las Vegas Institute, Las Vegas, NevadaTennis Camp - Citrus College, near Los Angeles, CaliforniaGolf Camp - Citrus College, near Los Angeles, California Bas- ketball Camp - Lock Haven University, Lock Haven, PennsylvaniaHip-Hop Dance Camp - Suffolk University, Boston, Massachusetts

Discover Boston ∑FLS Boston Commons, Boston, MassachusettsBoston Summer - Suffolk University, Boston, Massachusetts

U»ENJE ENGLESKOG JEZIKA U AMERICI

EDEN SCHOOL OF ENGLISH ‐ DUBLIN

General English: Full & Part Time coursesOnima koji æele samostalno upoznati Dublin te u isto vrijeme unaprijediti znanje engleskog jezika nudi se moguÊnost uËenja jezika ovisno o æeljenoj duæini boravka u Irskoj. Smjeπtaj takoer

moæe biti organiziran kod obitelji domaÊina na bazi polupansiona. TeËajevi mogu biti Full Time i Part Time, ovisno o slobodnom vre-menu studenta.

INSTITUTO IL DAVID specijaliziran je za poduËavanje talijanskog jezika i kulture za strane studente. ©kola je osnovana 1983. godi-ne i nalazi se u palaËi iz 19. st. u samoj povijesnoj jezgri grada. TE»AJEVI se baziraju na usvajanju 4 osnovne vjeπtine: razumijeva-nje, govor, Ëitanje i pisanje. Podijeljeni su u 6 stupnjeva uËenja od poËetniËkog do profesionalnog. Po zavrπetku teËaja studenti dobi-vaju diplomu koja svjedoËi o zavrπenom teËaju talijanskog jezika u Institutu Il David. Svi predavaËi u institutu su izvorni govornici sa dugogodiπnjim iskustvom u poduËavanju.

Neki od teËajeva na izbor:STANDARD COURSE (4 sata dnevno)INTENSIVE COURSE (6 sati dnevno)COMBINED COURSE A (4 sata na dan grupno + 1 sat individualno)COMBINED COURSE B (4 sata na dan grupno + 2 sata individualno)COMBINED COURSE C (6 sati na dan grupno + 1 sat individualno)LESSONS FOR COUPLES (teËaj u paru)ADDITIONAL COURSES OF ITALIAN CULTURE SUMMER COURSES FLORENCE ∑ ORBETELLO

ActiLingua Academy za polaznike 16 + godina ActiLingua Academy Holiday Cours za polaznike od 16

do 19 godinaActiLingua ljetni program za polaznike od 12 do 17 godina

TE»AJ TALIJANSKOG JEZIKA U RIMU

ISTITUTO IL DAVID FIRENZA 2011 ‐ teËajevi talijanskog jezika

U»ENJE NJEMA»KOG JEZIKA U BE»U ActiLingua Academy 2011.

Hosteler42_43.indd 8 5/26/11 10:36:42 PM

9www.euro26.hr

12. međunarodni ljetni kamp EURO<2624. - 30. 7. 2011., omladinski hostel Zadar

PROGRAM:

Nedjelja, 24.07.Dolazak sudionika19.00 veËera dobrodoπlice20.30 tulum dobrodoπlice

Ponedjeljak, 25.07.08.30 doruËak10.00 otvaranje Kampa, upoznavanje sudionika, radionice u grupama13.00 ruËak14.00 radionice18.00 plaæa, picigin, sunce, more19.00 veËera20.30 interkulturalni tulum (sudionici se poziva-ju donijeti hranu i piÊe specifiËno za njihovu zemlju/ regiju) Utorak, 26.07.08.30 doruËak09.30 lov na blago ∑ razgled Zadra13.00 piknik14.00 lov na blago ∑ razgled Zadra nastavak 19.00 veËera20.30 tulum "Predstavi svoju zemlju" i veËer talenata

Srijeda, 27.07.07.30 doruËak08.00 cjelodnevni izlet u Nacionalni park Krka (www.npkrka.hr) povratak u hostel na veËeru20.30 Kviz, druπtvene i zabavne igre

»etvrtak, 28.07.08.30 doruËak09.30 slobodno vrijeme13.00 ruËak14.00 aktivno popodne: Wakeboard @ Pag, Adrenaline park @ Koæino, bickliranje @ Nin (minimum 10 sudionika, uz nadoplatu)19.00 veËera20.30 zadarski noÊni æivot ∑ odlazak na ZrÊe (minimum 10 sudionika, uz nadoplatu)

Petak, 29.07.08.30 doruËak09.30 plaæa, picigin, sunce, more13.30 ruËak14.30 tulum "Napravi tortu"18.00 plaæa, picigin, sunce, more19.30 veËera20.30 zatvaranje kampa, tulum rastanka

Subota, 30.07.doruËak, suze za rastanak

Svi ste pozvani!»lanovi EURO<26 (hi.

euro) po veÊ dvanaesti put imaju priliku sudjelo-vati u tradicionalnom oku-pljanju mladih iz Ëitave Europe. Tjedan dana lude zabave, kulturne raz-mjene, novih iskustava i poznanstava. Zadar, NP Krka, sunce, more. Najbolje svjedoËe oni koji se vraÊaju iz godine u godinu. Sve πto trebate, pored

uplate (info i rezervacije u uredima HFHS-a), je biti Ëlan hi.euro (EURO<26) stariji od 18 godina, a mlai od 26. I, naravno, prijaviti se u nekom od naπih ureda i znati engle-ski jezik.Vidimo se!

Gradovi su super, ali ako æelite doæivjeti autentiËniju i tradicionalniju sliku neke zemlje najbolje je posjetiti selo!

Posjet seoskom gospodarstvu obitelji Kezele ukljuËuje upoznavanje tradicijske

arhitekture i gastronomije te obilazak obiteljske vinarije i podruma. Osim toga moæete hraniti domaÊe æivotinje, proπetati prirodom, jahati, isprobati stare seoske igre itd. Od rekreativnih sadræaja postoje tereni

Posjetite hrvatsko selo

KEZELE seoski turizam

hi.euroje Ëlanska iskaznica Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza za sve mlade

izmeu 14 i 30 godina. To je prva zdruæena putna i popusna iskaznica za mlade u Hrvatskoj koja u jednoj iskaznici objedinjuje hostelsku i EURO<26 iskaznicu.

Tom iskaznicom moæete koristiti sve usluge HFHS-a, omladinske hostele u Hrvatskoj ali isto tako i sve Hostelling International omladinske hostele u svijetu po povoljnijoj cijeni, mnoge HI popuste u svijetu te ujedno i veliku popustnu mreæu europskih popusta koja je osigurana za vlasnike EURO<26 iskaznice.

Za vaenje hi.euro iskaznice potrebni su vam sljedeÊi sastojci:-bilo koji osobni dokument (osobna iskaznica, putovnica, vozaËka dozvola).-50,00 kn za jednogodiπnje Ëlanstvo (12 mjeseci)-fotografija nije potrebna za hi.euro iskaznicu.

za odbojku, nogomet, badminton, ping pong, koπarku, a moæete unajmiti bicikl.

Cijena izleta je 190,00 kn po osobi i ukljuËuje prijevoz u oba smjera, piÊe dobrodoπlice, tradicionalni ruËak i koriπtenje igraliπta.

Dodatni sadræaji: obilazak gospodarstva uz vodstvo, posjet etno zbirke i vinarije s kuπanjem, voænja fijakerom, jahanje, najam bicikla ∑ sve uz nadoplatu.

U maloj suvenirnici nude se domaÊe rakije, likeri, vina, med itd. Tako moæete ponijeti komadiÊ hrvatskog sela sa sobom i uæivati u njemu i kod kuÊe ili ga pokloniti najbliæima.

Polazak na selo je u 09:00 ujutro ispred Omladinskog hostela Zagreb, Petrinjska 77, a povratak u Zagreb oko 18 h.

Info i rezervacije: www.kezele-vino.hr i www.hfhs.hr

Hosteler42_43.indd 9 5/26/11 10:36:49 PM

42.43.201110

Od HAK-a sve poËinje, barem za mlade vozaËe. PoËinje i prije, jer HAK veÊ desetljeÊima priprema prvaπiÊe i πkolsku djecu za sve izazove i opasnosti u prometu, te sigurnu voænju bicikla u akciji Sigurno i vjeπto u prometu.

HAK provodi teorijski dio vozaËkih ispita i svim mladim vozaËima daje moguÊnost da u godinu dana osjete πto znaËi biti Ëlanom. Naime, svi mogu postati Ëlanovima u HAK-ovom programu Moje prvo Ëlanstvo. Mladi vozaËi mogu koristiti naπe brojne pogod-nosti poput popusta od trideset posto na æeljezniËke karte i brojnih drugih pogodnosti u trgovinama raËunalnom opremom, bicikli-ma, autodijelovima, turistiËkim agencijama, hotelima i kampovima. Takoer, svima s naπom Ëlanskom karticom omoguÊeno je da πtede i na putovanjima u Europi i svijetu u

programu Show Your Card! Taj sustav pogod-nosti ukljuËuje popuste u najpoznatijim svjet-skim muzejima, u hotelima i kampovima, rent a car kuÊama...

HAK-u su upravo mladi vozaËi zanimljivi i to ne zbog nekih skrivenih komercijalnih razloga. Kao udruga koja aktivno brine o sigurnosti prometa HAK svim svojim infor-macijskim kanalima savjetuje mlade vozaËe da postanu svjesni i odgovorni u prometu ∑ Ëime se zatvara krug. S HAK-om Êete uvijek biti sigurni na putu, jer imamo desetljeÊa

Suradnja HFHS-a i HAK-a

iskustva u pruæanju pomoÊi na cesti, moÊi Êete uπtedjeti na uslugama, kupnji kompju-tera i opreme, bicikala, sunËanih naoËala, putovanjima…, a istovremno Êemo se potru-diti da vas na najbolji i najmoderniji naËin informiramo o prometu, njegovim prednosti-ma, ali i opasnostima.

Komunicirati s mladima i osobito mladim vozaËima HAK-u je jedan od imperativa, jer to je put do sigurnijeg cestovnog prometa, a u taj odnos ulaæemo i mnogo viπe - jer se uz nas mladi vozaËi doista osjeÊaju povlaπteno.

HAK i mladi vozači s nama ste povlašteni!

ISIC iskaznica (International Student Identitiy Card) je jedina meunarodno pri-znata identifikacijska studentska iskaznica priznata sa strane UNESCO-a, koja osim identifikacije, studentima sluæi i kao putna odnosno benefit kartica. U svijetu se koristi od 1953. godine, vrijedi i izdaje se u 120 zemalja svijeta, te danas ima preko 4.500 000 korisnika godiπnje.

ISIC iskaznica svojim korisnicima pruæa pogodnosti/popuste u svakodnevnom æivotu te na putovanjima diljem svijeta. Pravo na ISIC ID CARD imaju svi redovni i izvanredni studenti i srednjoπkolci. U veÊini europskih zemalja ISIC je standard i ujedinjuje sve iskaznice koje su nametnute studentima (od

prehrane, financija, preko studentskih servi-

sa do prijevoza). Samim time pojednostav-ljuje studentski æivot.

Unazad 10-ak godina, ISIC iskaznica posta-je popularna i meu hrvatskim studentima i mladeæi. PodruËja djelovanja ISIC iskaznica u Hrvatskoj su :

• ISIC πport i rekreacija • ISIC kultura i edukacija

• ISIC obrazovanje • ISIC zdravlje i lje-pota

• ISIC shopping • ISIC zabava • ISIC servis

• ISIC putovanja • ISIC adventuresS obzirom da je ISIC i hrvatska identifika-

cijska iskaznica, te uz INDEX jedina sluæi kao dokaz o studentskom statusu. Uz to ima i dodatnu vrijednost. Kao benefit kartica uz koju se njeni korisnici mogu educirati, rekre-irati, zabavljati, putovati, uljepπavati, kupo-

vati i koristit brojne druge usluge po niæim cijenama prilagoenim budæetu mladih.

Uvjeti za izradu iskaznice je ispunjena pri-javnica koja se dobije na prodajnom mjestu, potvrda o studiranju, slika u digitalnom obli-ku (za online narudæbe) ili slika za osobnu formata 3 x 3,5 cm. Cijena iskaznice iznosi 85 kn. Vrijeme trajanja kartice je jednu akademsku godinu (npr. od rujna 2011. do prosinca 2012. g)

Osim ISIC iskaznica, u ponudi su IYTC (International Youth Travel Card) za mlade do 26.godine koji ne studiraju te ITIC (International Teacher Identity Card) odno-sno jedina meunarodna identifikacijska iskaznica za profesore i nastavnike.

Za ITIC karticu uz sliku potreba je i potvr-da o zaposlenju, ispunjena prijavnica te 110 kn.

Sve informacije o kartici, kao i lista popusta u Hrvatskoj i svijetu nalazi se na sluæbenim stranicama www.isic.hr.

ISIC iskaznica (International Student Identitiy Card)

Hosteler42_43.indd 10 5/26/11 10:36:55 PM

ADRESE HFHS‐a

Volite PISATI, CRTATI, RECENZIRATI, KREIRATI, FOTOGRAFIRATI... a ne znate gdje biste to objavili? Imamo rjeπenje za vas! Hosteler vam nudi svoje stranice! ©aljite nam svoje radove, svoja iskustva, doæivljaje s putovanja, predstavite znamenitosti i obiËaje svoga kraja, pjesme, priËe, humoreske, bajke... Najinteresantnije radove objavljujemo i nagraujemo!

Sve πaljite na adresu: Hosteler, Savska 5/I, 10 000 Zagreb, e-mail: hosteler@euro26.hr

POZIV NA SURADNJU

N O V O S T IHFHS

OMLADINSKI HOSTEL DUBROVNIKVINKA SAGRESTANA 3, 20000 DUBROVNIKe-mail: dubrovnik@hfhs.hrTEL: 020/423 241 FAX: 020/412 592

OMLADINSKI HOSTEL PULAZALJEV VALSALINE 4, 52100 PULAe-mail: pula@hfhs.hrTEL: 052/391 124 i 391 133FAX: 052/391 106

OMLADINSKI HOSTEL RIJEKA©ETALI©TE 13. DIVIZIJE 23 51000 RIJEKATel: 051/ 406 420 Fax: 051/ 406 421E-mail: rijeka@hfhs.hr

CENTAR ZA ME–UNARODNU SURADNJU - RU ZAGREBGRADA MAINZA 6, 10000 ZAGREBe-mail: travelsection@hfhs.hrTEL: 01/ 48 47 472 FAX: 48 47 474

REGIONALNI KLUB BJELOVARTRUMBIΔEVA 4/1, 43000 BJELOVARMob. 091/506 88 56 Fax. 043/214 525

REGIONALNI KLUB GOSPIΔKANI©KA 8, 53000 GOSPIΔe-mail: klubgospic@hfhs.hr

REGIONALNI KLUB KARLOVACZRINSKI TRG 17/1, 47000 Karlovac

Hosteli Regionalni uredi i kluboviREGIONALNI URED OSIJEKPAVLA PEJA»EVIΔA 2, 31000 OSIJEKe-mail: osijek@hfhs.hrTEL: 031 369 033 FAX: 031/369 028

REGIONALNI URED RIJEKAKORZO 22, 51000 RIJEKATEL/FAX 051/ 337 116

REGIONALNI URED SPLITDOMILIJINA 8, 21000 SPLITe-mail: split@hfhs.hrTEL: 021/ 396 031 FAX: 021/ 395 972

OMLADINSKI HOSTEL ©IBENIKPUT LUGU©A 1, 22000 ©IBENIKTEL/FAX: 022/216 410

OMLADINSKI HOSTEL VELI LO©INJKACIOL 4, 51551 VELI LO©INJe-mail: losinj@hfhs.hrTEL: 051/236 234

OMLADINSKI HOSTEL ZADAROBALA KNEZA TRPIMIRA 76, 23000 ZADAR e-mail: zadar@hfhs.hrTEL: 023/331 145 FAX: 023/331 190

OMLADINSKI HOSTEL ZAGREBPETRINJSKA 77, 10000 ZAGREBe-mail: zagreb@hfhs.hr TEL: 01/4841 261 i 4841 267 FAX: 01/ 48 41 269

hi.euro POPUST Pine Beach PakoπtanePine Beach Pakoπtane ∑ Adriatic Eco resort nudi svim EURO<26, odnosno, hi.euro Ëlanovima popust od 10% na individualne cijene. Za divno ljetovanje javite se na: info@pinebeach.hr; www.pinebeach.hr

www.euro26.hr 11

AVIO KARTE U HFHS‐U U uredima HFHS-a moæete nabaviti avio karte po povoljnim cijenama. Moæete birati u πirokoj paleti ponude: od karata s popustima za studente preko onih niskobudæetnih do redovnih, a sve povoljnije.

NACIONALNI POPUSTI:HÆ Povlastica: 25 % na prijevoz unutar HrvatskeBrioni d.d., Povlastica: 30 % na prijevoz autobusomAutotrans Rijeka Povlastica: 30 % na prijevoz autobusom

NOVE INTERNETSKE STRANICE U proπlom broju smo najavili, a u ovom broju ponosno objavljujemo da su naπe internetske stranice osvjeæene. Tamo se nalazi sve o naπim hostelima, moæete direktno rezervirati hostele diljem svijeta, naÊi Êete mnoπtvo informacija o dogaanjima, ulaznicama, gdje nas pronaÊi na Facebooku, Twitteru i dr. www.hfhs.hr

MODUS INTERNATIONAL I HFHS ‐ NOVI CO‐BRANDUkoliko se uËlanite u Modus international automatski postajete i Ëlan mreæe Hostelling international. Radi se o novom co-brand proizvodu o kojem viπe saznajte na www.modusinternational.hr.

CROATIA4MEPokrenut je novi i jedinstven projekt mladih u Hrvatskoj pod nazivom „Za mene“ ili „4ME“. RijeË je o turistiËkoj ponudi gradova i drugih destinacija, koja se specijalizira za ponudu prema mladim ljudima, a cilj je okupiti sve znaËajnije destinacije u Hrvatskoj i prezentirati mladima kako se najbolje mogu u njima provesti. S tim ciljem formirani su portali gradova Dubrovnik4me, Split4me, Opatija4me, Zagreb4me.

Hosteler42_43.indd 11 5/26/11 10:37:04 PM

42.43.201112

...nikada nisam toliko oËekivao neko pu-tovanje, iz dana u dan ËekajuÊi, kao ozebao sunce. Vidi se da starim, ali da stanem u obranu sebe, nikada nisam imao toliko stro-go definiran vremenski period za putovanje, a i budæet nije bio neπto Ëime bi se dalo po-hvaliti. I da, joπ jedna zanimljivost, nikada se nisam toliko zainteresirao za povijest i kul-turu nekog naroda, koja je, moram priznati, na kraju cijele priËe neizostavan dio iskustva ©kotske i bez poznavanja njihove povijesti ne bi bilo moguÊe niti zagrebati u ono πto ©koti i njihova ljubljena ©kotska zaista jesu.

U proπlom broju opisana puteπestvija ko-ja je ukljuËivala krajeve oko Edinburgha, Invernessa..., nastavljena je prema sjeveroza-padnom podruËju zemlje.

Sami na cestiTeπko smo sinoÊ san hvatali, da li radi spo-

menute blizine groblja ili zbog Ëinjenice da tu visoko gore na sjeveru pravi mrak nikada ni ne padne. Barem ne u ovo doba godine. Ruta je ukucana, Bobica (Ëitaj: crvena krvo-loËna zvijer - WW - koja proædire sve πto joj stane na put) se zaljuljala i novi dan je ot-poËeo. OdliËno!

Kiπa. Hm, veÊ se dosta vozimo, a ne pre-staje. OdluËni da u djelo provedemo svoj prvi planirani hike navlaËimo kabanice. Lijepa Iva navlaËi. Moja ostala u hostelu u Edingburghu, upravo shvatih. Al’ volja je ja-ka. ©kotska je odluËila pokazati ono svoje drugo lice. Tmurnije. Sparno i vlaæno, noge do zglobova propadaju u moËvarno tlo pod nama. Lijepa Iva, imam osjeÊaj, mi spominje rodbinu. ©tuca mi se. Old Man of Stoer se ukazao pred nama nakon neπto viπe od sat vremena. Prizor stijene koja se prkosno odu-pirala bijesnom oceanu je bila vrijedna novo-nastalih noænih gljivica. Poπto vlaga i smrad vode koja se provlaËila izmeu noænih prstiju nije bila dovoljno, pojavili su se i midgesi. VeÊ sam se pitao gdje su. Zloglasne krvo-pije ne dopuπtaju zaustavljanje, te stiæemo

pred auto mokri do gaÊa, πto od znoja πto od kiπe. Palimo Bobicu, grijanje na maksi-mum kako bi osuπili robu (drugu te vrste ne-mamo). Naravno Gaga se krevelji na radiju. Majko mila kakav epohalni smrad. Zapara.

Kiπa je malo naruπila prazniËko raspo lo æe-nje dok smo se kotrljali niz uske Ëestice sje-vera. Jelen tik do auta u jarku (jelen, ne au-to). Pristojno je priËekao da ga slikam. VeÊ dugo nismo sreli niti jedan auto. Osuπili smo se u potpunosti.

Dolazimo do Ulapoola, sunce probija obla-ke. Nabavljam kabanicu, koju naravno do kraja puta nisam niti jednom upotrijebio. Nisam u æivotu vidio toliko North Face opre-me na homosapiensima. Doe mi da izvadim svoju vreÊu za spavanje i ogrnem se, Ëisto to fit in. Sve neπto hoch i noble. Che Che i kaj-tijaznam. Rotary club transparenti razvuËeni po glavnoj ulici su bili dovoljno jasni.

Uvalili smo se na lukobran. Gotova tjeste-nina s piletinom (1.5 funti/0,5 kg) iz lokalnog duÊana popraÊena s fudge-om od vanilije uz pogled na luku obasjanu svjeæim suncem... mmm... æivot nije moga biti bolji. Toplo je.

Draæen BabiÊ

Put Pod Noge Mnoge12 Škotska 18 Malezija 22 Hosteli u dvorcima 24 Bicklijada 28 Norveška 30 Nin

. . .Majka Priroda u još sjajnijem izdanju

Uπao u krivi smjer. Moralo se dogoditi. Posljedice zanemarive.

Okrznuvπi joπ nekoliko preporuka Usam-lje nog, preko slapova, plaæa, hi-tech WC-a, i nekih od najljepπih panoramskih pogleda naπih æivota dan se privodio kraju. Voænja od Kinlochewea do Torridona niz A896 je opravdala epitet jedne od najspektakularnijih voænji ©kotske. Niti jedan auto nismo sreli. Na kraju te zrakooduzimajuÊe voænje nas je Ëekao komad zelene livade za naπ πator. Dobra vijest je da su se nedaleko nalazili besplatni tuπevi. Loπa da je ta livada bila centralni πtab Mia (od milja). Specijalne postrojbe. The resistance was futile.

Otok oblakaJutarnje sunce obasjava koloniju Mia ko-

ji nas strpljivo Ëekaju da „otvorimo“ vrata πatora. Taktika je jednostavna. Sve spakira-mo unutar πatora, munjevitim potezom se spuπta zatvaraË iliti ciferπlus lijepa Iva na jednu stranu sa svojim stvarima, ja na drugu sa svojim i usput grabim πator. Rastavljam ga 100m dalje uz cestu. Uspjeh. Samo jedan

Š K O T S K A

Hosteler42_43.indd 12 5/26/11 10:37:22 PM

www.euro26.hr 13

pretrpljeni ugriz.SunËano je. Put nas nanovo vodi kroz joπ

jednu od onih „best drives in the country“. Zavoj za zavojem otkrivao je nove horizonte dok smo grabili strmom cestom prema vrhu. Bobica u drugoj. Grize. Vrh prijevoja je nudio fantastiËni panoramski pogled na Isle of Skye (kasnije viπe o njemu). Selo s druge strane je bilo fino ulickano. Nema πto, razglednica tek takva. Ekipa na biciklima, klub 60+, kro-ti krivudavu strmu cesticu bez grËa na licu. Bobica u drugoj.

Isle of Skye je sljedeÊe πto nam cesta do-nosi, uz kratko zaustavljanje kod Eilean Donan dvorca. Broj turista je odavao da smo napustili mirne krajeve. Kaæu da je njegova vizura zauzela poËasno mjesto na viπe fo-tografija, kalendara i filmova od ijednog drugog. Eto i ja zatrpah svoju memorijsku s pretjeranim brojem kutova slikanja. Da dam obola statistici.

Cristopher Lambert aca Higlhlander rulz. Tko misli drugaËije, πupak, i toËka.

Cesta s dvije trake. OgraniËenje 90. ©oki-rani cestovnim luksuzom, a i neugodno veli-kim brojem prometala uplovili smo na Skye.

„Otok oblaka“ (u slobodnom prijevodu) tre-bao nam je izbiti barem tri dana iz kantice cjelokupnog putovanja. Na brzinu smo na-nizali par preporuka Usamljenog niz istoËnu obalu otoka. Redom su padali Old man of Stoer (joπ jedan), Kilt rock (slika), nemo-gumusesjetitiimena vodopad i tako dalje i tako bliæe. Umorilo nas to naguravanje s Japancima i njihovim fotoaparatima te smo smjestivπi se u obliænji kamp ubili oko na tri popodnevna sata. Mie na lancu.

„Full monty“ konzerva graha x 2 je pala u lonac. Iz lonca u æeludac. Iz æeluca u atmos-feru niz stazu kojom smo se spuπtali do obliænje plaæe. Mrljava kiπica i filmski zalazak sunca za kraj dana. Sutra imamo velike pla-nove za ovaj otok. Dræ gaÊe otoËe! Kiπa je padala cijelu noÊ.

NoÊ za pamÊenjeJutro je. Nebo se i dalje cijedi po πatoru, a

polako i po meni - prokapava na mojoj stra-ni. ©ator je oËito trebalo impregnirati po cije-loj povrπini. Lijepa Iva poteæe onu „da ti ni-sam rekla…“. Vadi mi mast.

Gubimo strpljenje s kiπom i sjedamo u

auto. Pogled „jesu vama svi doma?“ koji smo dobili od djelatnice turistiËkog ureda u obliænjem gradu nakon πto smo iznijeli svoj plan osvajanja Cuillin planine, nam je ne-kako izbio poËetni entuzijazam. Vremenska prognoza koja je ukazivala da je na Skye-u u naredna tri dana OPΔA kiπa nam nije ostav-ljala puno manevarskog prostora… napuπtaj brod! U naπem sluËaju otok!

Ukoliko je postojala i najmanja æelja i volja da po tom vlaænom i jadnom vremenu zaista pokuπamo osvojiti tu zloËestu i opasnu pla-ninu, pogled na najveÊi rescue helikopter koji sam ikad vidio tik do dotiËne planine kojoj se ni podnoæje od oblaka nije vidjelo uËinio je svoje. Promjena plana je dobila potvrdu i u najoptimistiËnijim krugovima podsvijesti.

Kocka je pala na Fort William i okolicu. Kiπa nas je ispratila na kopno i zalupila vrata za nama. Joπ par slika Eilen Donan dvorca, Ëisto statistike radi, par zaustavljanja radi pogle-da na Ben Nevis, najviπe planine Britanije, i eto nas na ogromnom praznom parkiraliπtu Fort Williama. Nedjelja je. Parking besplatan. Kolo sreÊe se okreÊe. OdluËili smo snimiti si-tuaciju u gradu, odnosno locirat kutak iz ko-jeg Êemo ispratiti kako ©panjolska igra zren-de s Nizozemcima. Odluka je pala, lokacija pronaena. Sunce je izaπlo, a s njime i πator iz gepeka. ©ator se suπi, ja ga dræim. Lijepa Iva u gepeku slaæe sendviËe za ruËak. Rekli bi ljudi Ëeπka posla.

Suhi (πator) i siti (mi) bili smo spremni za pivo (ja) i cuba libre (lijepa Iva). Belhaven best lokalno i cuba libre internacionalno u kutu lokalne birtije. Atmosfera pred usija-njem. Svi se kladili na ©panjolsku. Ekipa πarolika u najmanju ruku. Debeli na πanku

Haggis, taj najzvuËnij πkotski kulinarski specijalitet se sastoji od ovËjih iznutrica - srce, pluÊa, jetra, koje se uz dodatak luka i zaËina kuhaju cca sat vremena u ovËjem æelucu. Naravno æeludac se odstrani od ostatka æivotinje prije kuhanja - za one koji Êe ga probati spremiti sami!

“

Hosteler42_43.indd 13 5/26/11 10:37:37 PM

1414 42.43.2011

koji sa svojom XXL glavom uporno zaklanja televizor i troπi svaku slobodnu kovanicu na hranjenje poker aparata. Svi se znaju. Samo mi se ne znamo. No to se ubrzo mijenja. ©epavi lokalni Rodney Trotter s naoËalama, æivotopisne æene u cugi, deËko s retardaci-jom koji sve pozdravlja i kom svi odzdravlja-ju, crni ciniËni humor koji se prolama iz sva-kog kuta birtije... sve se nekako uklapa dok ©panjolci dræe lekciju. Kaæu da je po njiho-vom repka Engleske bi pjeπke iz Juæne Afrike! Veseli, otvoreni, duhoviti, ruæni/æivotopisni, pijani. ©koti. NoÊ za pamÊenje. ©panjolska prvak svijeta! Æivot je lijep.

Joπ samo da naemo kutak za naπ πator. Odluka je pala par km van grada na malo savrπeno mjesto uz rjeËicu. Ispostavilo se i uz grob voljenog kuÊnog ljubimca. HoÊe nas ta groblja. Mir, sumrak, πum vjetra u kroπnjama drveÊa, æuborenje vode i mi. I Fifi. Pokoj mu duπi.

Groblje kao sudbaNoÊ je proπla, jutro je doπlo. S jutrom i pr-

vim zrakama sunca i pogled na hordu Mia koja ponovo Ëeka pred vratima πatora. Pa da ponovimo usvojeno. Taktika je jednostav-na. Sve spakiramo unutar πatora, munjevitim potezom se spuπta zatvaraË iliti ciferπlus, li-jepa Iva na jednu stranu sa svojim stvarima, ja na drugu sa svojim i usput grabim πator. Da baπ. Sranje! Ne bi iπlo. Prizemljenje. Do-s lovno! SinoÊ sam iz nekog, nikom normal-nom poznatog, razloga zabio klinove, valjda kako vjetar ne bi odnio πator s cca 150kg æive vage!!! Lijepa Iva je bila veÊ na sigur-nom. Borio sam se junaËki. Kako i pristoji ovim krajevima. Lijevo oko se jedva izvuklo. Slabokrvan i iscrpljen uskaËem u Bobicu i hvatamo maglu.

Kava na parkiraliπtu par kilometara dalje

s pogledom na Glenfinnan memorial, stasiti spomenik jedne romantiËne priËe s tragiËnim posljedicama za Highlandere je donekle zali-jeËila okrnjena tijela.

Dovoljno je rano, joπ nema nikoga osim nas. Nisam ni misao zavrπio, a evo ih, dola-ze, ispadaju iz autobusa. MlijeËno bijele no-ge u sandalama. Dosta za svaki æeludac. Znak za pokret.

Nedaleko od spomenika, u vidokrugu, nala-zi se Glenfinnan vijadukt. Za ljubitelje leteÊeg Harry LonËariÊa-Poterra koriπten u dva na-stavka filma. Za najbolji pogled na nj, kaæe Usamljeni poduzmite „short pleasant walk“. Usamljeni je bio na neËemu, jer ovo je bilo u najmanju ruku unpleasant. Kiπa, vlaga, blato. Smiπljam æuËni tekst prigovora za Usamljenog dok se probijamo do vidikovca. SreÊa pa je pogled vrijedio muke.

Engleski Ëaj u vagonu na æeljezniËkoj stani-ci nam je vratio vjeru u æivot.

Nije proπlo dugo, parna lokomotiva se usidrila na stanici. Malo ljutkast πto nisam bio gore u vodi i blatu dok je prolazio vija-duktom sjedamo u auto i hvatamo povolj-nu poziciju za slikanje parnjaËe u pokretu. Putovanje kroz vrijeme na 30 sekundi. Dim suklja.

Usamljena St. Mary & St. Finnan crkva je bila najimpresivnija na koju smo naletje-li. Pogled koji se, kada se iskoraËi iz crkve, otvarao preko jezera na udaljene vrhove planina; osama na kojoj je podignuta te unutraπnjost nekako zapuπtena, skromna, bez laænog visokog sjaja, izdizala ju je iz konkurencije.

VeÊ 20 km se vozimo krivom cestom. GPS nas vodi na trajekt. Ponavljanje je majka znanja. Ponovismo 20 km.

Back on track, kotrljamo se prema jezeru Glencoe oko kojeg Êemo provesti zadnjih dan i pol koliko nam je ostalo prije povratka u Inverness. »ini nam se kao da smo veÊ mje-sec dana na putovanju. To se traæi. Dobro je.

Cesta vjerno prati topografiju koja joj se baca pod noge, stvarajuÊi zavoj za zavojem, mudro, po granici vode i kopna. Trenuci dje-luju kao sati, minute kao dani. Ono putniËko zen stanje duha je na vrhuncu. »ak mi ni

Alejandro viπe niπta ne moæe.Majka je opet pokazivala svu raskoπ i geni-

jalnost svog talenta dok se polako kotrljamo u potrazi za nekim dobroÊudnim komadom tla koji Êe ugostiti naπ πator. Kiπa se dvoumi.

Troje, jedno drugom do uha, klempave i pjegave djece znatiæeljno nas promatra dok nam njihov tata objaπnjava gdje je dobro kampirati. „Savrπeno mjesto“ kaæe on. „Ne moæete promaπit, odmah preko puta grob-lja“. Bit Êe da se proËulo da spavamo uz gro-blja. Al’ dovoljno za nas, tako nam je valjda grah pao na ovom putovanju. Groblje it is.

Anarhija meu oblacima, daleko na hori-zontu zapada, odavala je da Êe zalazak sun-ca biti pic pic. Dekica na rubu jezera, topla juhica, sendviË od mozzarele za mikrovalnu i mi s pogledima u daljinu u iπËekivanju za-laska… æivot je lijep. 47 sekundi kasnije pre-kid programa. Navalili su na nas kao ulje na Ëvarak. Pohlepno i nemilosrdno. Dobro je re-kao kasnije jedan lokalac u birtiji u Glasgowu „Midges, ooo Midges, they are terrible! The

Iako se ©kotska smatra do mo vi-nom Whiskeyja, preduhitrili su ih irski sveÊenici koji su ga destilirali nekih 100 godina prije nego se doËepao ©kotske, a sve njih su izigrali Kinezi koji su ga izmislili!

“Hosteler42_43.indd 14 5/26/11 10:37:58 PM

www.euro26.hr 15

only bad thing about Scotland!“Zalazak odraen u hodu. Spavanje. Sutra

se treba penjati.

Dolina izmeu tri sestreUsamljeni priËa o nekoj izgubljenoj dolini

izmeu tri sestre. Tri sestre, tri vrha jedan do drugoga i mi u podnoæju veæemo cipele. Ajme kako samo smrde cipele! Ne bi si bio stopalo u ovom trenutku.

Pogled gore otkriva da se vrhovi sra me æ lji-vo skrivaju meu oblacima, ostavljajuÊi ono πto nas Ëeka nama na maπtu. Neπto viπe od dva sata i bezbroj stepenica kasnije stigli smo do onoga πto smo mi smatrali da je iz-gubljena dolina, naravno, potpuno smo fula-li. Usamljeni ju je nekako drugaËije opisao, pomislismo (spominjao neπto kao „dolina ravna poput nogometnog igraliπta“). Ma on je opet na karbofiksu!

Par gutljaja vode iz planinskog potoka (u maniri Bear Gryllsa) koji se bacao na glavu pored nas bili su eliksir æivota. Oblaci su se

poËeli kidati i otkrivati mrke stjenovite vrho-ve. Sunce je polako otkrivalo svu raskoπ i dramatiËnost mjesta na kojem se nalazimo! Dolje duboko u dolini kroz maglu nazire se Glencoe. Vrijedilo je svake kapi znoja! ©eÊer na kraju, as na desetku… lijepo li je.

Desetak jelena dalje i tri pada po osobi (iks k’o kuÊa) i eto nas ponovo u podnoæju. Posljednji pogled prema gore dok isteæemo vriπteÊe miπiÊe. Vrijeme je da se krene nazad.

Loch Ness je joπ stajao izmeu nas i kraja ovog kratkog road tripinga po Highlandsu. NeÊu troπiti suviπne rijeËi na Loch Ness osim da je prenapuhani marketinπki trik i da se moæe sakriti ispred bezbroj zanimljivijih i go-tovo nedirnutih dijelova koje smo, naæalost, samo okrznuli. Ne bi ni stali, niti usporili da nije bilo crveno na semaforu i par penzionera na zebri. Naravno, horde turista su ovdje naj-koncentriranije….

Urquart castle, toËnije parkiraliπte s kojeg se vidi taj isti dvorac je posluæio za pakiranje ruksaka. Bobica nam je bila dnevni boravak zadnjih tjedan dana. Mali ali pali. Sada ju je trebalo vratiti. Brzinsko usisavanje na benzin-skoj i bila je sprema za povrat. Bobica cista i smrdljiva. Mirisa se nismo uspjeli rjeπiti.

Inverness je izgledao puno zanimljivije dolazeÊi u njega s juæne strane. Nekako veÊe, znaËajnije. »ak je i onaj penzionerski dojam od prije tjedan dana izostao. Kreveti u istom Highlander hostelu su nas vjerno Ëekali. Hostel je dobio prinovu. Wrangler tamno pla-ve „farmerke“, crvena karirana koπulja ured-no spakirana iza smeeg remena i marine cut frizura su mi trebali biti dovoljno. No tek filmski naglasak koji je izaπao iz novopeËe-nog za pultom je rijeπio dilemu. Mississippi, Sir, yes Sir.

Sweet & Sour piletina koju smo smijeπali u kuhinji u kombinaciji s generiranim umo-rom tijekom danaπnjeg dana su uËinili svoje. Iako sam imao veliku æelju s ‘Mississippijem’ malo porazgovarat o filozofiji i modi, krvni tlak je rekao svoje. Krevet je bio mekan po-put bijelih oblaka koji su jurcali iznad ho-stela. Treba mi sna. No hrkaija ispod mene nije baπ pokazao puno razumijevanja! Deja vu iz Edinburgha. Jedino πto ovaj put nisam

razmiπljao o dæepnom noæiÊu i kraljeπcima veÊ sam se bio fokusirao na aparat na gaπenje poæara i na njegovih 9 kg praha, 9 kg koji su kao zapete puπke Ëekali…

Advantage Glasgow Krvavih oËiju, teπki sami sebi, krenuli smo

prema autobusnom. Informacija da je karta 25,50 funti na danaπnji dan izvukla nam je kakav takav osmjeh na lice. Mi platili 5,50 funti. Prije dva mjeseca.

Glasgow je Ëekao nas, a mi smo Ëekali bus.Dogaaji koji su slijedili u naredna tri sata

nepovratno su popravili stanje uma i duha. Sav jad, umor i æuË koji smo spakirali kao dodatni teret zbog neprospavane noÊi se ra-splinuo u naredna tri sata voænje u jednom od best buy aranæmana ikad! Ne samo da su ekstra veliki prostor za noge i bezobrazno udobna koæna sjedala odgovarale, prvo za-debljanjima na vrhu nogu, a onda i ostatku tijela, nego su nas kao πlag na tortu napo-jili i nahranili. Teta Desa nas je fino nudila svime i svaËime, od sokiÊa, kavice, glavnog jela do keksiÊa i kolaËa. Balkanski hladnokrv-no, odbili niπta nismo, i malo je falilo da ne traæimo repete. Svaka im dala. I to za 5,50 funti.

Siti, ispali smo iz autobusa na Buchanan st., glavnu arteriju grada. Balkanski melos uvodi nas u Glasgow. Dvije bakice, svaka na svojoj strani ceste, πaraju po svjetlozelenim harmonikama. Guæva je, ali nema oËigledniih turista, ne zapinjemo na svakom koraku za ruksake. Advantage Glasgow.

Euro Hostel u kojem smo se smjestili je ogroman. Hotel prije nego hostel. Ne gubimo vrijeme nego istrËavamo u susret stvarnoj ©kotskoj! Kiπa. I to je poËetak.

Nakon bezglavog lutanja po centralno-gradskim ulicama odluËili smo baciti pogled na srednjovjekovnu katedralu koja dati-ra tamo negdje od 6 st. i oko koje se ne-povratno razmilio Glasgow u narednih 14 stoljeÊa. Poljubivπi vrata sablasne katedra-le i okrznuvπi joπ sablasnije groblje koje ga okruæuje nastavili smo u revijalnom tonu pro-bijati se kroz ulice grada.

Glasgow, za razliku od Edingburga, je

Hosteler42_43.indd 15 5/26/11 10:38:15 PM

Hosteler42_43.indd 16 5/26/11 10:38:31 PM

ostavljao onaj prizemni, stvarni dojam, real-nu neretuπiranu sliku, grublju ali iskrenu stra-nu ©kotske. Svaki ugao, fasada, pub, face su bespoπtedno otkrivali radniËku klasu ko-ja je podigla ovaj grad na noge i koja je sræ ovoga grada. Scene su se redale kao iz Guy Ritchievog filma. U usporedbi s Edingburgom, Glasgow je ostavljao pravi metalni okus u ustima. Bez pretjerane æelje da nas bace svi-njama, nos preduboko ipak nismo gurali!

Dan nas je brzo πutnuo u dupe i noÊ je preuzela primat. Kiπa koja je doπla s mra-kom stjerala nas je u kut s dvije boce jeftino kvalitetnog πpanjolskog vina. Sutra je moj roendan. Roendan u Glasgowu.

Potraga za starim stazama slaveNegdje izmeu prve i druge boce sinoÊ li-

jepa Iva je proπvercala Ëokoladnu tortu u tuπ kabinu. 29 se dimilo s netom ugaπenih svijeÊica. Divna li je.

DoruËak i put pod noge. Samo joπ danas smo tu i samo joπ danas moæemo probat zagrebati πto dublje pod koæu ovoga gra-da. Teπka industrija poput industrije ugljena, Ëelika, tekstila, oruæja, brodogradnje je ukle-sana u korijene ovoga grada. To isto nasljee ostavilo je duboke oæiljke, pogotovo nakon dva svjetska rata, kada je industrija polako bila na izdisaju a radniËka klasa, srce grada, ostala bez nade.

E, u tim zlatnim industrijskim godinama (zlatnim za vlasnike, ne baπ i za radnu klasu) grad je æivio na obalama rijeke Clyde koja se nizvodno spajala s Atlantskim oceanom. Pa i mi krenusmo niz desnu obalu, na rano jutro kako bi opipali puls i dovukli se do Science centra. IMAX kino i Shrek 3D za poËetak, a disko tuπ kabina za kraj. Ako niπta drugo ba-rem smo do suza nasmijali djecu koja su na big screen TV-u pratila naπ vokalno-tragiËni nastup live iz tuπ kabine. Potisnuo sam u sjeÊanju naziv pjesme i ime izvoaËa.

Arhitektura je bila joπ jedan sastojak koji je davao taj specifiËan okus i miris gradu. Iako je taj potez niz rijeku oËigledno vidio i bolje dane, trud da ga se vrati na stare staze slave nije proπao nezapaæeno. Pogotovo πto se tiËe arhitekture. Mostovi su moæda najreprezenta-tivniji primjer.

Cipele su nas dalje vodile kroz boemski West End. Æelju za kulturnim adrenalinom koji nas je oËekivao u Kelvingrove muzeju poremetio je, osim nedostatka vremena i va-paj praznih æeludaca. Greggs je trijumfirao. »injenica da, tako priËaju, moæeπ provesti dane lutajuÊi spomenutim muzejem, nam je bila dovoljna da odustanemo i nakon πto smo utaæili glad. Ostavljamo za neku drugu epizodu. Iako je bio besplatan, baπ kako mi volimo...

ProædiruÊi krafnu za krafnom na klupi u parku, pogled mi zastaje na tornju sveuËiliπta u Glasgowu. Isto kao πto je zapeo u Belfastu ili u Eugeneu ili Buenos Airesu. Valjda jedina stvar koja me uvijek, gdje god sam, uhvati u ralje i poËne ævakat, cijedeÊi iz mene onu vjeËnu „uf da sam bar godinu faksa odra-dio na ovakvom mjestu“, stvar zbog koje uvijek odlutam...

...lakat u rebra od lijepe Ive i krenuli smo dalje.

Snimivπi dobro ponudu barova niz Sauchiehall street, glavnu hedonistiËku ar-teriju grada, dovukli smo se do hostela na dobro zasluæenu boËicu vina i popodnevni drijemeæ. Potrpavπi sve vlasniπtvo u ruksa-ke, kako ne bi morali sutra ujutro, otisnu-li smo se joπ jednom u grad. Dok je lijepa Iva iskoriπtavala blagodati treÊe perjanice Glasgowa ∑ πoping (uz arhitekturu i noÊni æivot) ja sam vrijeme kratio s fotoaparatom u ruci sjedeÊi nasred glavne promenade grada promatrajuÊi. People watching, u nedostatku meni iole smislenog prijevoda, je vjerojatno moja najdraæa aktivnost. Puno toga se da iπËitati s lica, pogleda, hoda, odjeÊe, osmje-ha... Mogao bi ovako satima.

No, vrijeme je za Ëaj, 17:00 otkucava. Willow tea room i Ëaj s mlijekom. Pravo bri-tanski.

Kad smo kod Willow tea room... ono πto je Gaudi Barceloni to je Charles Rennie Mackintosh Glasgowu. Arhitekt, umjetnik, di-zajner, ponos grada. Svestran, sve zna. Jedan dio njegova arhitektonskog i dizajnerskog genija su izmeu ostalog i Willow tea rooms. Iako zasluæuje daleko viπe od jednog odlom-ka, ja ovdje stajem. Nestalo tinte u kritiËnom trenutku...

Danas smo si dali malo oduπka. Ne samo da smo platili prvu ulaznicu ovog putova-nja (Science centar), nego smo se poËastili pravom pravcatom tradicionalnom πkotskom veËerom! Sloans, najstariji restoran grada nas je dobro ugostio! Nije beg cicija. Jednom se slavi 29. No to nije sve! Ako se dobro naje-dete tradicionalne πkotske kuhinje i sve to zalijete s hladnim guinessom u izlogu broj tri vas Ëekaju nova iznenaenja! Nice &

Sleazy bar se nalazio u izlo-gu broj tri, za kraj, uz pivo

i white russian, u sr-cu Suchiehall streeta, srediπtu svega boem-skog i hedonistiËkog πto ovaj fantastiËni grad nudi. Tu saznasmo, tje-

dan dana prekasno, kako su Mie „the only bad thing about Scotland“, i kako je Glasgow lijevo orijentiran grad

radniËke klase za razliku od buræuja i srednje viπe klase Edinburgha. Ne vole se. Niπta tu nema Ëudno...

Joπ jednom se spustismo, u ranim jutarnjim satima, srediπnjom ulicom Glasgowa. Sutra Edinburgh. Vratit Êemo se. Kad tad.

Da je bilo bolje ne bi valjalo...Hvatamo vlak za Edinburgh. Pokuπavam

ovjekovjeËiti prolaznost putnika na prvom i drugom peronu kolodvora. „Super Mario MandæukiÊ, novo pojaËanje Aston Ville“ Ëlanak iz novina koji me podsjetio da se su-tra vraÊamo kuÊi.

7 funti nas majstor traæi da ostavimo ruk-sake na kolodvoru! Po torbi! Lopovi! Buræuji! Progovara iz mene friπko usaena averzija od sinoÊ... KrËeÊi put kroz joπ veÊu masu turista nego prije tjedan dana, ruksake smo iskrcali u hodnik hostela u kojem smo prije dese-tak dana odsjeli, i popili si kavicu na njihov raËun. Dragi ljudi rade u tom hostelu.

SunËan dan nas je odluËio ispratiti s otoËja. Muzeji su padali redom... Childhood muse-um, People’s story museum, Pizza Hut... Ovaj zadnji je bio posebno zanimljiv. Performance πpanjolskog balavca kako nagurati 15 cherry rajËica odjednom u usta. Nije uspio, na opÊe oduπevljenje okupljene mase. Pol kile πamara mi je proπlo kroz glavu...

St. Giles Cathedral, toËnije njena unutraπnjost, mi je izbila cherry rajËice iz gla-ve. Fascinantno, ali ujedno i izuzetno sabla-sno zdanje. Po mom skromnom miπljenju. Dan je odmicao dok smo mi po tko zna koji put prelazili s jedne strane High streeta na drugu. Bilo je dosta. Edinburgha.

Jednom davno je neki mudar Ëovjek re-kao „Jebeπ putovanje ako bar jednu noÊ ne prespavaπ na aerodromu“, te smo mi voeni tom neupitnom mudroπÊu i Ëinjenicom da nismo htjeli platiti joπ jednu noÊ u hostelu odluËili raπiriti vreÊe za spavanje u kutu de-parture zone edinburπkog aerodroma. San ni-je htjeo na oËi. Previπe slika. Previπe pitanja bez odgovora. Mozak radi prekovremeno, a ja ne mogu naÊi off prekidaË...

Dva i kusur sata kasnije i 20-ak stupnjeva viπe i evo nas nazad, na vruÊem asfaltu za-darskog aerodroma.

Lijepa Iva i ja... da je bilo bolje ne bi va-ljalo....

“

www.euro26.hr 17

Gaelska verzija imena ©kotska je Alba! Prva i zadnja gaelska rijeË koju sam svladao…

Hosteler42_43.indd 17 5/26/11 10:38:43 PM

42.43.2011

Zemlja netaknute prirode i prijateljski raspoloæenih ljudi, Malezija je dom muslima-nima, hinduistima i pripadnicima kineskih vje-ra. U usporedbi s Izraelom Ëovjek bi pomislio kako u Maleziji vlada samovolja, ali to ipak nije tako. Ova mala zemlja, puna vidljivih i skrivenih ljepota moæe biti primjer svima. To-pli osmijeh prolaznika kojeg vidite prvi i po-sljednji put izmamit Êe vam smijeπak na lice i zbog toga je ovo zemlja u kojoj se osjeÊate kao kod kuÊe.

Malezija, bivπa britanska kolonija, podije-ljena je na dvije zemljopisne regije odvoje-ne Juænim kineskim morem meusobno uda-ljene oko 650 km. IstoËna Malezija smjeπtena je na otoku Borneo te je sama po sebi vrlo zanimljiva destinacija i potrebno je imati pri-liËno mnogo vremena da se vide sve ljepo-te koje nudi. To mjesto s bogatom kulturnom baπtinom, prekrasnim pjeπËanim plaæama, bujnom tropskom πumom i odliËnim specija-litetima azijske kuhinje predstavili smo vam u proπlom broju. Red je stigao i da istraæimo zapadni dio zemlje.

Svijet neboderaÆivot u unutraπnjem, odnosno, zapadnom

dijelu zemlje Ëini mi se malo previπe ubrzan i vrlo nalik æivotu u Europi. To je gospodar ski, fi nancijski, trgovaËki i politiËki visoko razvije-ni i moderni dio ove dræave, a nastao je kao

rezultat europske kolonizacije te je ujedno i najguπÊe naseljen. Put smo zapoËeli, opet, u Kuala Lumpuru kojeg mjeπtani zovu jedno-stavno KL. Dan je veÊ preπao u veËer kada smo stigli u Youth Hostel Wira, koji je Ëlan najveÊeg lanca omladinskih prenoÊiπta. Lju-bazno osoblje nas je doËekalo i smjestilo u udobnu dvokrevetnu sobu s pogledom na vi-soke nebodere.

SljedeÊeg jutra krenuli smo u istraæivanje tog ‘svijeta’ nebodera i starih zgrada iz doba kolonizacije. Ubrzo su nam se pred oËima pojavila dva moÊna tornja blizanaca, poznatija pod imenom Petronas Twin Towers, svojevremeno najviπi neboderi na svijetu. Dotada relativno nepoznata zemlja je po izgradnji ta dva nebodera postala mnogo viπe prepoznatljiva. Oba tornja su na visini od 452 m povezana mostom Skybridge, na koji smo se htjeli popeti. GledajuÊi duge kolone ljudi koji Ëekaju na ulaznice ubrzo smo odustali od te ideje. Ulaz je besplatan, naravno, ali vam je potrebna karta. Svaki dan izdaju odreeni broj karata, a mogu se koristiti u odreeno vrijeme. Promijenili smo plan i odluËili se popeti na KL Tower nedaleko moÊnih blizanaca. Ovo je takoer odliËan vidikovac smjeπten visoko iznad grada. U poËetku je bilo poneπto magle i obla-ka, ali oblaci su se poËeli ubrzo kidati i otvorili pogled na visoke zgrade koje su moÊno strπile u nebo. Dakako, srediπnju ulogu su imali blizanci, koji su ponosno stajali nad drugim objektima. Sunce je veÊ svjetlucalo iza oblaka kad smo iπli

prema najstarijem djelu grada gdje se poËeo razvijati KL. Na mjestu gdje se rijeke Klang i Gombak spajaju u jednu okruæuju najstariju dæamiju u KL, imenom Masjid Ja mek iz 1909. Nedaleko se nalazi Katedrala Svete Marije Djevice izgraena u engleskom gotiËkom stilu iz 1895.g. koja nas zajedno s drugim koloni-jalnim zgradama i engleskom travom vraÊa natrag u vrijeme britanske kolonizacije. Za-nimljivo je diviti se ljepoti zgrada izgraenih stotinama godina prije modernih nebodera koji se uzviπeno diæu iznad njih.

Batu Caves, iliti Batuove πpiljePut smo nastavili prema Batu Cavesu. Hram,

smjeπten na rubu grada, je jedna od glavnih turistiËkih atrakcija. To je veliki indijski hram smjeπten unutar vapnenaËkih πpilja Ëija po-sebnost privlaËi turiste, a do njega vode 272 strme stube. Na samom dnu stuba doËekao nas je golemi kip Lorda Muruga. S vreÊicom indijskih grickalica krenuli smo po stuba-ma i brzo naiπli na mala dosadna biÊa koja

ne poznaju strah. Agresivni majmuni ko-ji kradu hranu turistima te ih plaπe. Na zvuk πuπkanja plastiËnih vreÊica brzo se okupe oko vas kako bi vam ukra-li sve povezano s hranom i piÊem. Nji-hov oπtar hladan pogled te zaledi i

ubrzo ostaneπ praznih ruku jer se ne stigneπ ni snaÊi. SreÊom, imali smo sa sobom ko m ad odjeÊe u ko-ji smo sakrili kupljenu hranu i mir-no krenuli prema hramu. U druπtvu tamnoputih Indijaca smo se ubrzo

Anja ÆepiË

M A L E Z I J AZ E M L J A N E T A K N U T E P R I R O D E I P R I J A T E L J S K I H L J U D I

18

Hosteler42_43.indd 18 5/26/11 10:38:50 PM

19

naπli u svetom gradu. U unutraπnjosti hrama promatrali smo njihove obiËaje i rituale. Prva stvar koju smo vidjeli bila je velika æuta zmija koja se ovila oko vrata svog vlasnika, a do-datnu neugodu stvarao je zvuk pucanja ko-kosa koje su bacali na tlo. Zvuk indijske glaz-be u pripremi obreda πirio se cijelim prosto-rom. Nezau stavljivi majmuni koji su radili ne-red bez straha su se kretali meu ljudima i straπili pijetlove koji su hodali po πpilji. U in-dijskoj kulturi su sve æivotinje svete pa su te scene dio njihove tradicije i kulture. Napra-vili smo pauzu u jednom od indijskih restorana gdje smo naruËili nekoliko indijskih jela. Indijska hrana je vrlo za-Ëinjena i teπka i ne postoji jelo koje nije Ëak ni malo ljuto. Za kuπanje nji-hove hrane preporuËljivo je imati ne-koga tko bi vam pomogao pri odabi-ru i tko vas moæe savjetovati.

Put smo nastavili prema novoizgraenom gradu Putrajaya, 25 km juæno od Kuala Lumpura u koji je krajem 20.st. preseljeno sjediπte sa-vezne vlade. Ovaj moderan grad ima 38 posto zelenih povrπina i vrtova. To je najveÊi malezijski projekt za koji je bila od-vojena basnoslovno velika koliËina novca. Izgraen je u preteæno muslimanskom stilu s ponekim kineskim i indijskim detaljima, a ponosi se prekrasnom dæamijom imenom Pu-tra Mosque, dizajniranom viπe za turiste ne-go za vjernike. Dæamija se nalazi na umjet-no napravljenom jezeru Putrajaya. Ulaz u ovu dæamiju je dozvoljen samo s haljom ko-ju dobivate ispred ulaza. ObuËeni u roze ha-lje uπli smo unutra i pod velikim kupolama vidjeli sve njene ljepote. Dæamija pruæa pre-krasan pogled na umjetno jezero i umjetno izgraen grad.

Hrana specifiËnih okusaOdluËili smo ruËati u malezijskom restora-

nu. Malezijska je hrana poznata po speci-fiËnim okusima koji se meusobno mijeπaju i stvaraju nove nama nepoznate okuse. Mno-go puta se ispostavi da okus kojeg kuπate i nije dobar kao πto ste oËekivali. No, sva je-la koja smo naruËili brzo su nestala s tanju-ra. Riæa u bambusovom liπÊu, mirisni raænjiÊi

koji se jedu s umakom od kikirikija i svjeæe povrÊe punili su naπe prazne trbuhe, a æe smo ugasili sokom velikoga kokosa.

Siti i zadovoljni vratili smo se u grad. Od-luËili smo se za kratku πetnju po velikom shopping centru unutar Petronas Twin Tower-sa. Cijene su bile vrlo visoke i neprikladne za naπe novËanike. Nakon kraÊe kave, slijedi-la nam je voænja kroz noÊni æivot KL, a onda natrag u hostel. Intenzivna svjetlost noÊnih svjetala pravi je magnet za turiste. KL je vrlo poznat po noÊnom æivotu, a i sami smo Ëuli kako se iz lokala πirio zvuk glazbe i dozivao prolaznike. To je savrπeno mjesto za bilo ko-

jeg ljubitelja dobre zabave.

U idili ËajaSlijedeÊe jutro uslijedila su Ëetiri sata

voænje do Cameron Highlandsa, gdje je jedna od najveÊih plantaæa Ëaja u Aziji, koja se prostire na 1500 do 1800 me-tara nadmorske visine s engleskim vre-menskim uvjetima. Idealno mjesto za uzgoj Ëaja. ©etnja kroz sela, posjet far-mi jagoda i leptira, te πetnja kroz veli-

ke plantaæe Ëaja neke su od glavnih atrakcija u kojima moæete uæivati ovdje. Pokrajina je dobila ime po istraæivaËu William Cameronu (1885), koji je otkrio kako je ovo podruËje pogodno za uzgoj Ëaja, a koji je bio i joπ uvijek je visoko cijenjen proizvod meu tr-govcima. Pokrajina je zadræala πarm koji seæe daleko u povijest kolonijalnog razdoblja. Put je bio priliËno dug, ali vrlo udoban u luksu-znom autobusu. Autocestom iz KL brzo smo stigli u podnoæje visoravni, a zatim je uslije-dio dug put po strmim i uskim, krivudavim cestama. Okruæeni netaknutom prirodom po-lako smo stizali do vrha. Vozili smo se pored lokalnog stanovniπtva koje joπ uvijek æivi tradicionalnim naËinom. Jedna od osnovnih prednosti ovdje je prodaja voÊa na cesti.

Nakon nekoliko kilometara poËeo nam se otvarati pogled na brda prekrivena vrtovima Ëaja. Nezaboravan osjeÊaj je kada ti se po-gled razlije meu plantaæe zelenog Ëaja, ko-ji te kao magnet privlaËi k sebi. Joπ nekoliko zavoja i stigli smo u grad Tanah Rata. Hostel sa malom jednostavnom sobom i kupaoni-com nalazi se samo nekoliko metara od au-

tobusnog kolodvora. Brzo smo se smjestili i otiπli u obliænji kineski restoran, a potom u trosatnu πetnju tim Ëudesnim mjestima. Vri-jeme je bilo loπe i spremala se kiπa. Narav-no, to je neπto sasvim normalno za ove kra-jeve i zato je poæeljno imati kabanicu da te barem nekako zaπtiti od vlage. U druπtvu pet turista i vodiËa malim smo kombijem krenu-li u obilazak. Razgledavanje smo zapoËeli u velikom cvjetnjaku i πetnjom meu mnogim cvijeÊem i kaktusima. Slijedila je farma lepti-ra, gdje smo pogledali mnoge druge gmazo-ve i æivotinje poput zmija, guπtera, kornjaËa i cvrËaka, a najzanimljivije bile su zmije.

Namotane su se sunËale pod umjetnim svjetlom. Baπ smo naiπli u vrijeme ËiπÊenja terarija, pa smo u velikom strahu s dovoljno velike udaljenosti promatrali kako rutinski Ëi-ste njihove domove dok su se one nesmeta-no odmarale. Tu i tamo im koja i pobjegne, ali je brzo uhvate dugim πtapom i bace na-zad. Vrlo su brze, kad pokreÊu svoju glavu u zrak i petljaju se nazad. Nimalo ugodan su-sret s ovim æivotinjicama koje meni ulijevaju strah. Dogodilo se baπ u tom trenutku da je jedna zmija skliznula iz terarija i nasmrt nas preplaπila velikom brzinom gmiæuÊi meu naπim nogama. Nastala je panika nakon koje je uslijedio smijeh njihovih timaritelja.

Penang - najvaænije turistiËko srediπteNakon mirne noÊi, u ranim jutarnjim sati-

ma, kada veÊina ljudi spava, nastavili smo Ëetverosatni put prema otoku Penangu. To je najvaænije turistiËko srediπte s velikim bro-jem hramova, dæamija i bogatom povijeπÊu. Dræavicu Penang Ëini otok i najmanji dio ma-lezijskog poluotoka. Otok i kopneni dio po-vezuje Penang Bridge, most koji je jedan od najduæih u Aziji, a dug je otprilike 13,5 km. Glavni grad Penanga je Georgetown u kojem se mijeπa tradicionalno s modernim, te je raj za kupovinu tradicionalnih suvenira. BuduÊi da je autobusna postaja bila na drugoj stra-ni otoka, nije nam preostalo niπta drugo ne-

www.euro26.hr“

Malezija je raj zalogaja. UliËna hrana uzdignuta je na razinu umjetnosti

Hosteler42_43.indd 19 5/26/11 10:38:57 PM

20 42.43.2011

go da uzmemo taksi do hostela. Youth Ho-stel Naza nalazi se na samoj obali mora u gradu Tanjung Bungah i zasluæuje poseb-nu pohvalu. Velika soba s udobnim kreve-tom nas je ugodno iznenadila. Blagovaonica uz bazen s pogledom na more i velika prija-mna soba s udobnim sofama koja je bila na-mijenjena opuπtanju i surfanju internetom. Sve to za samo 20 € po noÊi. Hostel je Ëlan meunarodnog lanca hostela za mlade i poh-valno predstavljaju naËela udruge.

Kako je pred nama bilo joπ pola dana od-luËili smo se za razgledavanje grada. U cen-tar smo se odvezli jeftinim gradskim auto-busom i odluËili smo posjetiti grad na malo drugaËiji naËin. Angaæirali smo starijeg gos-podina da nas na starinski naËin vozi kroz grad rikπom, vozilom s dva kotaËa za prije-voz ljudi koje vuËe Ëovjek. Putnici se smje-ste na prednji dio rikπe, a vozaË upravlja njom sa zadnjeg dijela. Vlasnik rikπe je bio jako sretan i brzo je skoËio kad smo mu po-kazali da ga æelimo angaæirati. To je stari naËin prijevoza kojim se ljudi viπe i ne kori-ste. Moderna tehnologija ih je u potpunosti nadmaπila. Jedini koji se odluËe za takav pri-jevoz su turisti. Nekima je to joπ uvijek jedi-ni izvor zarade i osnovni naËin preæivljavanja. Svaki na svoj naËin pokuπava privuÊi turiste i voditi ih kroz ovaj drevni grad. Pogled na slabo tijelo koje pod teæinom turista pokreÊe kotaËe nije nimalo ugodan. Ljubazni gos-podin nas je odveo do najpoznatijih toËaka ovog grada. Zanimljivo je bilo sluπati ga ka-ko na je svom engleskom priËao o povijesti.

Kiπa nas je ulovila, no to nam nije smetalo. BojeÊi se da Êemo mu pobjeÊi, brzo nas je sakrio pod sklopivi krov. Naravno, to je bila samo kratka grmljavina i odjednom se po-javilo sunce. Putem smo se zaustavili u turi-stiËko- informativnom centru, gdje smo do-govorili obilazak otoka za slijedeÊi dan. Vo-zaË nas je Ëekao ispred vrata paæljivo briπuÊi svoju rikπu. Nastavili smo prema ribarskom selu i zajedno proπli uz drvene kuÊe. Se-lo je bilo izgraeno od Ëistog drveta i podi-gnuto na dugim trupcima iznad razine mo-ra. Odvezli smo se do indijskog hrama, pu-nog πarenih boja i kipiÊa. Prije ulaska u sveti prostor su nam na Ëelo nacrtali crvenu toËku koja oznaËava treÊe oko. Put nas je takoer vodio kroz kinesku Ëetvrt, punu trgovina svih

vrsta proizvoda. Nakon dugog lutanja tim zanimljivim ulica-

ma dovezli smo se pred veliku trænicu gdje je Ëak 300 trgovaca nudilo svoje specijalite-te. Opet joπ jedan dokaz da je Malezija raj zalogaja i da je uliËna hrana ovdje uzdignuta na razinu umjetnosti. Nakon obilnog obroka za desert smo si priuπtili veliki tanjur egzo-tiËnog voÊa u svim moguÊim bojama. Dan se poËeo prelijevati u veËer i bilo je vrijeme da krenemo prema hostelu na zasluæen odmor.

RibiËke tajneSlijedeÊi dan nas je pred hostelom Ëe-

kao mali sijedi gospodin kojeg smo upozna-li dan prije u agenciji. Starim vozilom bez kli-ma ureaja, za razliku od drugih prijevoznih sredstva, kreÊemo u istraæivanje otoka. VeÊ nakon nekoliko kilometara pokazalo se da je gospodin vrlo ljubazan. Uæiva u svom po-slu i na simpatiËan naËin prikazuje turistima tamoπnji æivot. OdluËili smo se za veÊi krug po otoku sa stajanjima na zanimljivim loka-cijama. Iz Tanjung Bungha odvezli smo se obalnom cestom pored poznatih plaæa Batu Ferringhi. Treba priznati da se otok ne moæe baπ pohvaliti svojim prekrasnim plaæama u usporedbi sa hrvatskom obalom. Ima narav-no ostalih prednosti koje se isplati pogledati. PjeπËane plaæe pune turista nas se nisu doj-mile tako da smo nastavili put do ribarskog sela tik uz Nacionalni park Penang. Krat-ko zaustavljanje i posjet ribarskom æivotu u druπtvu starog Malezijca je takoer bilo za-nimljivo. U oËekivanju plime pogledali smo pristaniπte bezbrojnih brodova koje Êe pli-ma odnijeti sve do otvorenog mora. Primije-tili smo lijenu iguanu kako se pred suncem skrivala meu stijenama i traæila hranu. U æelji da ih vidimo πto viπe tiho smo se, kao da nam je netko za petama, πuljali po rubu obale i traæili te gmazove. Naæalost, nismo ih uspjeli pronaÊi, ali smo naiπli na ribara ko-

ji je pripremao mamac za rakove. U okruglu zam ku zataknuo je glavu peradi, a zatim ba-cio sve u vodu. Dodatni prihod ili veËera ko-ja Êe zasititi gladnu djecu ribara. U oËekiva-nju plime grupa se ribara hladila pod velikim ventilatorom lokala u blizini i buljila u TV, a neki od njih su nakon obilnog doruËka od-marali u viseÊim mreæama.

Durian ∑ smrdljivo voÊe oËaravajuÊeg okusa

Put smo nastavili prema unutraπnjosti oto-ka. Udaljili smo se od obale, proπli pored Nacionalnog parka Penang i polako se poËe-li uspinjati zavojitom cestom. Naπa sljedeÊa stanica bila je Tropical Fruit Farm gdje smo pogledali nasade azijskog voÊa. Tamo uzga-jaju sve vrste voÊa koje su specifiËne za Azi-ju. U pratnji iskusnih voÊara πetali smo meu tropskim stablima i otkrili mnoge zanimljivo-sti. U cijenu ulaznice bio je ukljuËen i hlad-ni voÊni πvedski stol. Svjeæe narezano voÊe kriËavih boja omamilo je naπe oËi i naπi ta-njuri su brzo bili puni slatkih plodova koji se otapaju u ustima. Joπ sok od svjeæe istisnu-tog voÊa, a zatim strmom cestom izmeu na-sada duriana. Smrdljivo voÊe dobrog okusa. Miris tog voÊa je toliko neugodan da je za-branjen u svim objektima. Ispred svakog ho-tela i shopping centra je vidljiv znak zabrane ulaska s tim plodom. Vozili smo se izmeu tih stabala i gledali æice koje vise s grana. Gospodin nam je objasnio da su te æice je namijenjene za lov zrelih duriana. Durian vi-si naglavaËke nad zemljom, i kada dozrije s velike visine pada na tlo. Naravno, ljuska pu-ca i voÊe viπe nije upotrebljivo za prodaju. Dakle, prije nego su zreli, oni ih veæu æicom na grane drveÊa, koje ih zatim dræe u zraku i sprjeËavaju njihov pad na tlo. Po putu smo stali na trænici uz cestu gdje nam je gospo-din otkrio neke tajne i dodatne uËinke lokal-nih proizvoda. Pokazao nam je plod od ko-

Cameron Highlands jedna je od najveÊih plantaæa Ëaja u Aziji. Prostire se na 1500 do 1800 metara nadmorske visine s engleskim vremenskim uvjetima. Idealno mjesto za uzgoj Ëaja

“

Hosteler42_43.indd 20 5/26/11 10:39:07 PM

www.euro26.hr 21

jeg se proizvodi vrlo ljekovita mast za rane, iritacije, posjekotine i koæne osipe. Jezgra tog voÊa omotana je crvenim slojem, koji je te-melj za ovaj lijek. Ta se jezgra umoËi u po-sebnu tekuÊinu i ispuπta svoja ljekovita svoj-stva.

Put smo nastavili prema velikom hramu Kek Lok Si koji je najveÊi budistiËki hram u Maleziji. Pagoda, odnosno budistiËka zgra-da sa sedam stupova, namijenjena za vjerske obrede dobila je ime po tajlandskom kra-lju Rami VII koji je postavio njen kamen te-meljac. Pagoda se takoer naziva i pagoda 10.000 Buda. Baπ tamo sam kupila tri ma-le Bude, koji sjede ponosno na mom TV-a i πtite me od zla i nesreÊe.

Nakon nekoliko sati odmora odluËili smo se za kratku πetnju plaæom pored naπeg ho-tela. Naiπli smo na malu skupinu djeËaka ko-ji su igrali odbojku na pijesku, ljude koji su namakali stopala u toplom moru, rakove ko-ji su bili skriveni po rupama i nekoliko zalju-bljenih parova koji su uæivali u zalasku sun-ca. Nakon ugodne πetnje skupili smo i neke zanimljive πkoljke koje smo potom oËistili i ponijeli kuÊi. U lovu na πkoljke uhvatio nas je mrak. Blatnih nogu πmugnuli smo pored recepcije u sobu. Da su nas vidjeli zasigurno bi se naljutili.

Istraæivanje Nacionalnog parka PenangSlijedeÊi smo dan rezervirali za obilazak i

πetnju kroz Nacionalni park Penang. Objasni-li su nam da se sami moæemo snaÊi u par-ku i da nam ne treba vodiË. Vaæno je da se prilikom ulaska u park registrirate i toËno kaæete kamo ste namjeravali iÊi. U sluËa-ju da vam se neπto dogodi i da se ne vrati-te natrag na vrijeme, za vama kreÊe potra-ga. Postoje dvije trase, a mi smo se odluËili za duæu koja vas vodi kroz gustu dæunglu do prekrasnih pjeπËanih plaæa. Ako imate sreÊe, moæete vidjeti Ëak i male kornjaËe. Prvih ne-

koliko metara hodali smo uz obalu, a onda smo oπtro skrenuli desno i poËeli se uspinja-ti po dæungli. Putem smo sreli samo troje lju-di tako da smo bili manje-viπe sami meu vi-sokim stablima.

Velika koliËina vlage se vidjela na naπoj odjeÊi i bili smo iznimno æedni. Kraj bezbroj potoËiÊa i mostiÊa put kroz gustu praπumu je nalik na put vila. Nakon jednosatnog spuπtanja i penjanja stigli smo na odrediπte. Duga pjeπËana plaæa s dugim molom nas je oduπevila. Izuli smo se i bosih nogu ho dali po plaæi. Njeæni valovi su milovali naπa sto-pala i brisali naπe tragove koje smo ostav-ljali za sobom. Prepustili smo se zvukovima mora i polako pribliæili dugom molu. Vidje-li smo mladog momka koji je mirno odmarao na trijemu. Pitali smo ga gdje se mogu vidje-ti mlade kornjaËe. Slatko nam se nasmijao i podigao poklopac velike crne kutije gdje je plivalo bezbroj kornjaËica starih samo jedan dan. Nemirno su plivale jedna preko druge i njeæno se zaletavale u stjenke kutije. Rekao nam je da imamo puno sreÊe jer sljedeÊi dan se puπtaju natrag u more. Na taj naËin im pomaæu da preæive prvih nekoliko dana kada su u najveÊoj opasnosti. Tako lijepa uspome-na na koju smo vrlo ponosni.

»etverosatno putovanje po dæungli nas je umorilo i ispraznilo zalihe energije. Autobu-som smo se vratili prema hostelu i priuπtili si ukusni ruËak. Uz zvuke jake kiπe, proveli smo ostatak dana u hostelskoj sobi.

U ranim jutarnjim satima, dok se sunce joπ nije probudilo, taksijem kreÊemo do zraËne luke. S obzirom na rane jutarnje sate taksistu smo platili dvostruku cije nu. Bili smo malo iznenaeni, ali nam nije preostajalo niπta

drugo. Odletjeli smo natrag u KL, odakle smo htjeli doÊi do vaænog povijesnog grada Melaka. Jednostavno ribarsko selo, koje je u vrijeme europske kolonizacije sluæilo kao luka za meunarodnu trgovinu i bila je otvorena i dostupna u svim sezonama. Svoju vaænost duguje Portugalcima koji su u 16. stoljeÊu zauzeli to mjesto. Nizozemci su ga osvojili 1641., a u vrijeme Napoleona predali su ga Englezima. Englezi su u Melakau ostali sve do malezijske neovisnosti. Zbog jakog utjecaja Europljana, Melaka je mnogo viπe nalik europskim nego azijskim gradovima.

Naæalost smo propustili prvi autobus za Melaku, a slijedeÊi bi morali Ëekati tri sata. Sloæili smo se preskoËiti planirani jednodnev-ni izlet u ovaj prekrasan grad i umjesto toga odluËili „okupirati“ Kuala Lumpur. Pred na-ma su bila joπ dva dana koja smo morali is-puniti razgledavanjem znamenitostima ovog velikog grada. KL je priliËno novo mjesto s puno betona, malo zelenila, te velikog bro-ja Europljana. OdluËili smo posjetiti vodeni park u Kuala Lumpur City Centru. To je mje-sto koje vas uvodi u svijet morskih æivotinja. Oko nas su plivale male ‘Nemo’ ribice, mor-ski psi kruæe iznad glave, a s lijeve strane nas je iznenadio divovski list, dok nas u do-njem desnom kutu pozdravlja velika kornjaËa sa svojim neprobojnim oklopom.

Naπe se putovanje polako bliæilo kraju. Ne-koliko manjih kupovina i lutanja glavnim tr-govaËkim centrima, posljednja veËera kod Kineza i voænja do zraËne luke. Puni prekra-snih dojmova iz ove prekrasne zemlje i trun-kom æalosti oprostili smo se od Malezije, a zatim smo krenuli na dugo putovanje prema kuÊi gdje je hladni snijeg zabijelio planine.

Durian je smrdljivo voÊe dobrog okusa. Miris tog voÊa je toliko neugodan da je zabranjen u svim objektima. Ispred svakog hotela i shopping centra je vidljiv znak zabrane ulaska s tim plodom

“

Hosteler42_43.indd 21 5/26/11 10:39:19 PM

22 42.43.2011

Goran Beus Richembergh

Prvi stalni hostel u svijetu bio je onaj otvo-ren u dvorcu Altena u njemaËkoj pokrajini Sjeverna Rajna ∑ Zapadna FalaËka. Graen joπ u XII. stoljeÊu kao sjediπte mlae loze markgrofova od Berga i Isenberga, taj je dvorac svjedok duge i bogate njemaËke povijesti.

Kad je prije 102 godine postao omladinski hostel, dvorac Altena je ujedno postao i polaziπte meunarodnoga hostelskoga pokre-ta koji se do danas raπirio na sve kontinente.

Mnogi su hosteli danas, osobito u Europi, smjeπteni u nekadaπnjim dvorcima, palaËama i ljetnikovcima, nudeÊi jedinstven ugoaj. Graeni prije viπe stoljeÊa za tadaπnje plem-stvo danas su na raspolaganju hostelerima ∑ suvremenim aristokratima.

Naime, netko je rekao da je plemstvo viπe zapravo stvar stava nego nasljed-stva po roenju. Baπ zato bismo Ëlanove Meunarodne hostelske organizacije, koji putuju da bi stekli viπe saznanja, ljubavi i brige o prirodi, i cijenili kulturne vrijednosti naselja i gradova u svim dijelovima svijeta, posjeÊujuÊi hostele u kojima ne smije biti

podvojenosti po rasi, nacionalnosti, boji koæe, vjeri, spolu, staleæu ili politiËkim stavo-vima kako bi razvili viπe meusobnoga razu-mijevanja u svojoj zemlji i inozemstvu, mogli nazvati pravim aristokratima u suvremenome znaËenju te rijeËi.

Meunarodna konferencija IYHF-a odræana je 1946. godine u dvorcu Carbisdale u ©kot-skoj. Wikipedija kazuje da je ovaj poznati πkotski dvorac, kojega je gradila vojvotki-nja od Sutherlanda, bio sigurno utoËiπte norveπkome kralju Haakonu VII. i prijestolo-nasljedniku Olafu (koji je kasnije vladao kao kralj Olaf V.) za vrijeme nacistiËke okupacije Norveπke u Drugom svjetskom ratu.

I neki od hostela u Engleskoj i Wallesu takoer su danas smjeπteni u starim ladanj-skim kuÊama i palaËama. Primjerice, london-ski hostel Earl’s Court graen je svojedobno za Ëlanove kraljevske obitelji, a St. Bravel’s Castle Hostel u Gloucestershireu je takoer vrlo poseban hostel s oko 70 postelja, smjeπten u dvorcu koji je graen joπ u XIII. stoljeÊu.

NjemaËki hostelski savez (DJH) uprav-lja desecima hostela koji su smjeπteni u predivnim starim dvorcima i palaËama. Augustusburg, Bilstein, Breuberg, Monschau,

Ortenberg, Thallichtenberg i Wewelsburg tek su neki od najpoznatijih. KoristeÊi ta stara zdanja kao hostele, NjemaËki savez im je zapravo udahnuo puninu æivota, za razliku od stoljeÊa tijekom kojih su bili tek eksklu-zivna mjesta, daleko od oËiju javnosti.

Prije par godina, kad sam boravio u jedno-me od tih sjajnih hostela sreo sam hostelera iz SAD-a koji je bio oduπevljen samom ide-jom da takve graevine budu hosteli.

„To je vrlo mudar naËin da se predstavi nacionalna baπtina mladima, ali takoer da se ona zaπtiti i od propadanja“, rekao mi je i istaknuo: „Dvorac kao muzej uobiËajena je stvar, ali jesti i spavati u njemu svakako je puno bolji naËin da se osjeti povijest“.

I u Transilvaniji, rumunjskoj pokrajini koja je zaviËaj grofa Vlada Tepeπa, poznatijega kao Drakula, ima mnogo dvoraca i utvrda. U srcu poznatoga grada Sighisoare, jednoga od sedam utvrenih gradova koje su sagra-dili saksonski vitezovi u srednjemu vijeku, moæete naÊi Burg Hostel, smjeπten u staroj kuli iz XIV. stoljeÊa.

Ako traæite izvanredan ugoaj toga tipa mo æete ga naÊi i u »eπkom Krumlovu, sta-r o me gradu u »eπkoj koji se nalazi na listi zaπtiÊene svjetske baπtine UNESCO-a.

HOSTELER KAO SUVREMENI ARISTOKRATMnogi su hosteli danas, osobito u Europi, smješteni u nekadašnjim

dvorcima, palačama i ljetnikovcima, nudeći posjetiteljima jedinstven

ugođaj. Građeni prije više stoljeća za tadašnje plemstvo, danas su na

raspolaganju hostelerima – suvremenim aristokratima

Hosteler42_43.indd 22 5/26/11 10:39:32 PM

www.euro26.hr 23

odabranih obitelji u njima æivjelo stoljeÊima. Krenite na put i posjetite ta mjesta, zako-

raËite u povijest oboruæani dobrom voljom. Ako usput sretnete i neke duhove - ne brini-te. Oni su tu tek da vas Ëuvaju i podsjete na one ljude koji su davno prije vas koraËali tim sjajnim odajama.

* Autor je razvojni koordinator Hostelling

Internationala

Êe vam pruæiti moguÊnost da stvarno osjeti-te kraj, zemlju, kulturu i ljude Ëiji ste gosti. To je ono πto volim i πto mi se mnogo viπe svia od smjeπtaja u ‘hotelima-tvornicama’ u kojima je, neovisno u kojoj su zemlji, sve isto i u kojima ne moæeπ ni osjetiti ni prepo-znati gdje se zapravo nalaziπ.

Kad pak govorimo o hostelima Meunarodnog hostellinga (HI), oni koji su smjeπteni u starim ljetnikovcima, palaËama i dvorcima doista su posebni. Svi imaju svoje priËe ili bajke; gradili su ih neki tada poznati i vaæni ljudi i tko zna koliko je generacija

Dvorac na brdu iznad grada, kojega su gra-dili Rosenbergovci a kasnije posjedovali Habsburgovci i Schwarzenbergovci, najveÊi je barokni dvorac u Europi i njega doista mora-te posjetiti. Tamoπnji hostel Travellers nije u samome dvorcu na brdu nego u srcu srednje-vjekovnoga grada koji se smjestio na mean-dru rijeke Vltave i to u palaËi graenoj u 12. stoljeÊu. To je doista sjajno mjesto gdje tre-bate prespavati.

Svaki od oko Ëetiri tisuÊe hostela u svjet-skome sustavu Hostelling International jedinstven je po svome stilu i ugoaju, koji

Netko je rekao da je plemstvo viπe zapravo stvar stava nego nasljedstva po roenju

“

Hosteler42_43.indd 23 5/26/11 10:39:43 PM

24 42.43.2011

Poziv prijatelja da ga posjetim u njegovom domu u Thessalonikiju kad god mi bude zgodno nagnalo me na avanturistiËki pot-hvat. Uz razgovor i pivo, s prijateljem Da-vorom doπao sam na ideju bicikliranja do Thessalonikija. Jovica nam se pridruzio u ideji nakon dvije sekunde razmiπljanja. Ide-ja je roena, ali joπ smo bili daleko od re-alizacije. Ni deset dana kasnije, u Gajevoj ulici u Zagrebu, sreo sam jos jednog Grka koji je krenuo na put biciklom iz Barcelone do Atene. I to je bilo to! Nakon par minuta razgovora s njim, odluka je pala i viπe ni-je bilo povratka. IduÊih par mjeseci prove-li smo uz Google, nabavili karte, rezervirali hostele, kupili rezervne zraËnice i Ëokolade, napumpali gume i krenuli na put. Od Du-brovnika do Soluna, od Jadranskog do Egej-skog mora, od nule do nule. Dosad ste veÊ

imali priliku proËitati kako je protekao put do Ohrida, proËitajte i nastavak uzbudljivog putovanja.

Kao mlade majke (Ohrid ∑ Sv. Naum 32 km)

Plan ranog odlaska iz Ohrida pokazao se neostvarivim. Lijep grad, musaka, Skopsko, probali i Zlatni dab od Prilepske pivare ko-ji je ipak (sori Antonio!) za koplje slabiji od Skopskog. U Ohridu se nalazi i jedan od pet najstarijih tiskarskih strojeva u Europi. Naravno da ga nismo otiπli pogledat, malo smo se proπetali starim gradom uz Jocaro-vo zanovijetanje da staro kamenje moæemo gledat bilo gdje, ali bilo je vruÊe i nije lako bez bicikla.

Sredili raËune s gazda Antoniom, dobili popust na grupu od 3 eura, dobili ulja i to-vatne masti za podmazat lance i guze. Kre-nuli put nacionalnog parka GaliËica s namje-rom da ruËamo u najjuænijoj toËki jezera,

samostanu sv. Naum.Sveti Naum je na 30 km ceste uz jezero

slabog intenziteta prometa od Ohrida. Pu-tem smo sreli Nijemca iz Tirane koji je iznaj-mio bic pa se voza uz jezero.

S manastira puca pogled na cijelo jezero, po terasi se πetaju paunovi zaπtitnici putni-ka, a okolo vojska turista. Sjeli u restaË na ruËak, Vecar sreo prijateljicu farmaceutkinju koja je doπla na izlet s Alkaloidom Skopje.

S prvim sumrakom prebacili smo se bliæe jezeru pored jednog od kioska s kotlovi-nom, a gazda nam je ponudio da prespava-mo na njegovom komadu zemlje ispred ki-oska.

Dan Mladosti (Sv Naum ∑ skoro pa Bitola, 63 km)

Probudismo se u cik zore (Vecooo, Ve-coo, Vecoo, diæ se Vecooo) oko 9. Potra-ga za hranom dovela nas do otoËke birtije

BICIKLOM OD DUBROVNIKA DO SOLUNA II.DIO

Vedran Bartak, Jovica LonËar,Davor PaπÊenko

Carevi Vecar, Dacar i Jacar na biciklima su potegnuli od Dubrovnika do

Soluna. Zanimljiva dionica pružila je pregršt nezaboravnih doživljaja,

koje su za sva vremena ostala ispisana na papiru. Skupiše se junaci

i krenuše na put kako bi doživjeli avanturu i dokazali da biciklizam

nije samo rekreacija nego i ozbiljan način putovanja

O D N U L E D O N U L E

Hosteler42_43.indd 24 5/26/11 10:40:31 PM

www.euro26.hr 25

u kojoj smo juËer ruËali. Jaja kajganog tipa, πopska, mineralna. Δurke se glasaju. Dacar, πto Êemo naravno skuæiti tek oko Bitole gu-bi svoj pufer. Tuga u njegovom biÊu.

KreÊemo na najteæu dionicu puta do sada: uspon sa 750 m, na koliko se nalazi Ohrid, na 1650 πto je vrh GaliËice. Penjali smo se tri sata, na svakoj okuci sretali izletnike i ljude koji su nam se divili, bodrili nas, sli-kali i po nama pozdravljala Grke...

S vrha se leti zmajem, a mi smo uslika-li par fotki i krenuli se spuπtati ka Prespan-cu, koji je na nekih 900 m. Svo ono penja-nje se viπestruko vraÊa. Oko Prespanskog pustoπ, sve do mjesta Carev dvor gdje smo se svojski okrijepili. Sreli i dedeke Engleze koji pedaliraju po GrËiji i Makedoniji. Raz-mjena iskustava.

Od Careva dvora prema Bitoli vodi nova svjeæe asfaltirana cesta, no Englezi nam re-ko πe da postoji i stara koju viπe nitko ne ko risti. Ono πto nam nisu rekli je da se radi o priliËno izraubanoj kaldrmi koju su vjero-jatno joπ stari Rimljani projektirali. Uæasna sparina, konstantno truckanje po kockica-ma, mase muπica u faci, ali i πuma, hladna izvorska voda, lagani usponi i ni jednog au-ta. OdluËujemo ne ulazit u Bitolu veËeras, nego skreÊemo u borovu πumu i tu pravi-mo konak. »aj, juha i πumeÊi vitamini za la-ku noÊ.

Spavali smo podno Pelistera, planine od 2601 m nadmorske visine. NoÊ je pred zoru postala svjeæa, ali sreÊom πator je malen pa

smo tijelom uz tijelo (muπko naravno) neka-ko preæivjeli.

Burek u Bitoli (Bitola ∑ jezero Vegoritida, 82 km)

Nastavili smo starom bitolskom kaldrmom nizbrdo i veÊ za 15-ak minuta stigli u Bito-lu, drugi grad po veliËini u Makedoniji, sta-ro trgovaËko srediπte koje je nakon balkan-skih ratova, onih poËetkom 20. stoljeÊa, ne ovih svjeæih, postalo slijepo crijevo i izgubi-lo svoj nekadaπnji utjecaj. Ali, konture gra-da su ostale. Veliki parkovi, πiroka pjeπaËka zona, rijeka uklopljena u grad, usudili bi se reÊi urbanistiËki najnapredniji grad na ko-ji smo dosad naiπli. Vecaru dolazi do gla-ve loπa spoz naja da je zaboravio inox Ëaπu podno grma gdje se proπle noÊi uæivalo u Ëaju i koktelu multivitamina. Kasno je za povratak. Poklon bozima!

Na putu do buregdæinice sreÊemo bitol-skog biciklista (sluæio vojsku u Zagrebu), koji nam preporuËuje put na Pelister jer „ima mnoπtvo staza i da je opÊenito fan-tastiËna priroda“. Sam pogled na taj masiv nam je potpalio tabane, no ovaj put Êe peli-sterska avantura morati izostati. »ovjek nam je platio bureke bez da nam je to i spome-nuo. I dok smo tako uæivali u sjajnom bure-ku koji smo odluËili pojesti u buregdæinici, pridruæuje nam se neki bitolski profesor, bivπi student zagrebaËkog Tehnoloπkog fak-sa i osjeËki srednjoπkolac. PriËa nam o Bi-toli, o svojim hrvatskim danima, kako nije

bio godinama u Zagrebu jer trebaju vize, a i skupo je.

Otkriva nam tajnu vrhunskog bureka: bu re gdæija mora bit visok, tako bar 190 cm, πirok u ramenima i imat πake veliËi-ne SirotanoviÊeve lopate jer jedino tako Êe uspjeti tijesto dobro stisnut i razvuÊ. Iz ku-hinje izlazi majstor, njegov bivπi uËenik, lju-dina od 2 metra i jedno 120 kg i odmah vi-dimo zaπto nam je profesor rekao da je ovo najbolji burek na Balkanu. I on nas Ëasti burekom i joπ traæi majstora da nam spakira za put. Kakvi sjajni ljudi ovi Makedonci!

Malo smo proπetali po gradu, poslali par razglednica, obnovili zalihe Ëokolade i kre-nuli put GrËke.

Granica nas je iznenadila jedno 20 km pre-rano. Ili je Vecar po prvi put pogrijeπio u proraËunu ili su Grci pomaknuli granicu na sjever. U svakom sluËaju ostalo nam je de-nara pa smo odluËili sve spiskat u zadnjem selu prije granice.

Medæitlije, selo koje nije lako naÊi, ali smo starom putniËkom taktikom ‘’kartu Ëitaj - se-ljaka pitaj’’ upitali jednog farmera koji nam je pokazao put, usput se ispriËavajuÊi da slabo govori srpski jer je ovo albansko selo. Cijelo vrijeme dræi oko na kravama da mu ih ne sataru kamioni. Kaæe nam da u selu ima duÊkas i da ako ne radi samo pokuca-mo na susjednu kuÊu jer da je tamo gaz-da. U centru sela je velika Ëesma, piπe da je sagraena iz fonda EU za regionalni razvoj, ali priÊi se ne moæe od ogromne kaljuæe

Hosteler42_43.indd 25 5/26/11 10:40:57 PM

26 42.43.2011

bi zapraπio nepoznati nasad na kojem smo spavali. Dok mu fusiÊi vijore ne jutarnjem vjetru, vozaË nam maπe na pozdrav, zaobila-zi πator i nastavlja s poslom.

DoruËkujemo malo dalje uz cestu pokraj Ëaglja za kojeg je Vecar procijenio da ‘’NeÊe on’’ pa pravac Solun. Vozimo se brzom mo-tornom cestom izuzetno prometnom i na di-jelovima iπaranom kolotrazima. Ali, drugog prilaza nema. VruÊina ubija! Dok se vozimo, vjetar nas malo hladi, stajanje ne dolazi u obzir. Sva sreÊa, nailazimo na pumpu gdje se peru auto sjedalice i presvlake. Nekako se naπao i koji mali amstel za nas.

KonaËno Solun, uæasna guæva, ovo nije grad za bicikl. Auti se praktiËki Ëeπu od nas dok nas zaobilaze. Centar, Aristotel plac.

Bauljamo traæeÊi smjeπtaj, jeftino piÊe i hranu, ali avaj bogovi nam nisu skloni. Grad je priliËno skup premda nije turistiËki. Sje-dimo na Aristotelu, pijemo Mythos, idealan omjer cijena kvaliteta rekla bi reklama, mu-rija prolazi, Grci prolaze, nitko nas ne fer-ma. Potragu za smjeπtajem poËinjemo od glavnog kolodvora voeni miπlju da Êe zi-her biti ekipe koja nudi smjeπtaj. Kolodvor ljepotom priliËno sliËan zagrebaËkom. Vecar usput dere hlaËice tako da gologuz pita Gu-sara na informacijama kako napustiti ovaj grad u æeljenom smjeru. Kupujemo kartu za Sofiju.

Pola sata traæimo Internet cafe. »ak ni mladi Grci ne govore baπ najbolje strane je-zike pa nam teπko daju smjernice. Nema hostela. Grad od milijun stanovnika, 100 tisuÊa studoπa, a nema hostela. Kum u in-ternet caffeu nam nudi noÊenja za nekih 8 eura. Zapravo nam nudi noÊnu tarifu surfa-nja i igranja online igrica. ZvuËi primamljivo, ali nema tuπa. Potraga se nastavlja. Vecar nalazi hotel, Orestias Prestorias mu je ime, u samom je centru, 20 eura noÊ.

Klatarenje (5 km)Od samog jutra smo se klatarili gradom,

kao tri premorena i nezainteresirana solun-ska Ëaglja. Kebab, cuga, sladoled su kljuËne rijeËi. Razglednice su napisane uz masni ke-bab. Klatarenje omoguÊuje Ëovjeku da po-

∑ za svaki sluËaj.

Jezero+slapovi=kupanje (jezero Vegoritida - Chalkidona 80 km)

Spavali smo kao bebe unatoË zilionima komaraca. Sat smo namjestili na 6 i u 8 veÊ bili na nogama potaknuti beraËkim aktivno-stima u treπnjiku. No, Grka zaboli za nas pa smo se odluËili okupati. Potaknut starim ku-paËem Vecarom i Jocar skaËe u jezero. Voda je bila topla, malo bujnije vegetacije. I sa-pun je provirio odnekud - uæivancija. Dacar, kao Ëovjek odrastao na otoku, ne voli kupa-nje pa nam odluËuje smrdit joπ par dana.

KreÊemo pravac Edessa u kojoj su navod-no neki sjajni vodopadi. Prolazimo kroz Ar-nissu, mjesto na obali, kraj je poljoprivred-ni, traktori raznih marki i tipova. Vecar si-gurno kartu Ëita i u voænji seljaka na trak-toru na nekom babilonskom jeziku efikasno pita.

Kod bake pored ceste kupili smo ki-lu treπanja, bez kojih viπe ne moæemo, za 4 eura. Pita jesmol’ iz Skoplja, kaæemo iz Zagreba pa nam dodaje i mjericu jagoda dæabalesku.

Edessa je na nekih 35 km od mjesta gdje smo spavali, tako da smo u grad uπli pri-liËno odmorni. Vodopad se nalazi praktiËki u centru grada i stvarno je impresivan. Par slika i onda standardni remetluk u vidu je-denja kebabza i souvlakija. Po prvi put smo probali grËku kavu, a to je kao neki frape koji se ispija satima. DjevojËice u hladu Ëine isto. GrËka nije zemlja od æurbe. Lijepe æene prolaze kroz grad.

OdluËili smo prespavat u polju. Vecar je naπao nekakav nasad koji se pokazao savrπenim za stavit πator. Ovdaπnji komar-ci su prave ubojice ∑ testiramo Autan fami-ly izdanje.

–evreci (Chalkidona ∑ Thessaloniki, 40 km)

Budimo se prekriveni puæevima. Posvuda su: na πatoru, biciklima, bisaænicima, sve balavo. Neki su Ëak stigli i do Zagreba. Od cijelog polja, baπ na ovaj dio stiæe traktor s ogromnim krilima za zapraπivanje kako

kravlje balege. U Medæitlijama se puni naj-poznatija makedonska mineralna voda Peli-sterka, ali selo nema ni asfalta, ni struje ni vode. DuÊan smo prepoznali po naljepnici Skopsko na prozoru, unutra pult s proizvo-dima i veliki stol za biljar. Uzeli kekse i sok i dali æeni sve sunËane novËanice. Farmeru zahvalili litrom soka, izgleda da to nije oËe-kivao.

Na izlasku iz Makedonije graniËar paæljivo traæi ulazne æigove. Dacarov se ne vidi jer mu ga je majstor na ulazu πibnuo preko li-bijske vize. Sumnjivo nas gleda, ali nas puπta dalje. Na niËijoj se zemlji slikamo uz kip Ace Velikog, valjda Grci hoÊe pokazat da je najveÊi Makedonac ipak Grk, ili obratno.

GrËki graniËari opravdavaju reputaciju posvemaπnje opuπtenosti svoje zemlje, njih par sjedi na klupici ispred kuÊice u civilu, nikakve uniforme, nikakve oznake. Maπu nam da pokaæemo pasoπe, kad su vidje-li naπ moÊni grb, nisu ih ni otvarali. Ni æig ni niπta. Tko bi rekao da se i ovako moæe u EU.

Pola sata nakon granice otvorili smo se-zonu treπanja u GrËkoj, besramno kraduÊi i obæderavajuÊi se. Jeli smo i liπÊe, koliko su slatke bile. Kazna je doπla u vidu uzbrdice i brutalno jakog podnevnog sunca od ko-jeg smo spas naπli u nekom hladu gdje smo rijeπili i bitolske bureke i komplet zalihu Ëo-kolade. Sve to uz vodu konzumne tempera-ture od kojih 40-ak stupnjeva.

Nakon sjajnog spusta zaustavljamo se u Amintaio dok ne proe vruÊina. Na ulici ni Ëaglja. Gostimo se u parku. Cijene u trgo-vinama su kao u Hrvatskoj, Ëak i malo po-voljnije.

OdluËili smo konaËiti kod jezera Vegoriti-da oko kojeg smo se najprije vozili potpuno praznom cestom u potrazi za dobrim mje-stom. Na pravi put nas je uputio neki klinac od kojih 10-ak godina na teËnom engleskom nakon πto je pokuπaj komuniciranja sa sta-rijima zavrπio posvemaπnjim neuspjehom. Ovo nije turistiËki kraj. Kocka za konak je pala na treπnjik malo prije Arnisse uz samu obalu jezera. Kako se ne bi probudili mokri, obukli smo par prskalica za vodu u vreÊice

Hosteler42_43.indd 26 5/26/11 10:41:36 PM

www.euro26.hr 27

lako i sustavno istraæi grad. Solun nije turi-stiËki grad i to je ono πto ga Ëini vrlo zani-mljivim i ugodnim.

Primjerice restoran u kojem smo ruËali na-lazi se u prolazu natkrivene trænice i pre-pun je filmskih plakata. Hrana kvalitetna i ne preskupa. WC neπto najËudnije πto smo imali prilike vidjeti. Penjanje uskim i strmim, kruænim metalnim stepenicama u potkrov-lje visine otprilike 180cm. Tamo improvizira-ni WC i nekakav sitni otpad. U prolazu vidiπ kuhara kako pjeva i sprema nam ruËak.

Pokupili smo bicikle iz hotela te se zapu-tili na kolodvor. Na Êoπku kod kioska po tko zna koji put ugledamo navijaËa Partiza-na ili Zvezde kako Ëeka. Vjerojatno isti vlak kao i mi.

Na pokretnim stepenicama Vecar izvodi spektakl za grËku publiku koja se sastoja-la od dva zabezeknuta sveÊenika. Naime, na pokretnim stepenicama, bicikl ga je poklo-pio, zbacio πeπir i neπto sitnih stvari koje su se popele na povrπinu dok su Veco i bicikl vodili ogorËenu bitku.

Vlak ureen u stilu 19. stoljeÊa, izvana izjeden hrom, troπnih i trulih pragova, koæa na sjedalima izbuπena, zavjesa nema, pro-zor se ne moæe otvoriti. Nismo sigurni ni da Êe svjetlo proraditi.

OdluËujemo ne Ëekati konduktera nego ra-stavljamo biceve i smjeπtamo ih u prolaz, a sebe smjeπtamo u kupe kod mladog bu-garskog πvercera Bobija. Bobiju je drago da smo s njim jer Êe ga tako na carini manje daviti. Osim nas u vlaku se voze joπ bugar-ski gastarbajteri romskog podrijetla na po-vratku u domovinu.

Vlak je po redu voænje trebao krenuti u 00:09, ali neplanirano starta u 23:50 iako je na semaforu crveno. Meu putnicima na peronu kaos, trka, vika. Vlakovoa ipak sta-je nakon par kilometara i vraÊa se natrag. ©to je bio uzrok ovom manevru neÊemo ni-kad saznati.

1, 2, 3 u hostelu kvalitetno pij!U rano jutro stiæemo u Sofiju. Gladni, pos-

pani sastavljamo bicikle i kreÊemo prema centru. Jocar je prije par godina bio u Sofiji, ali naravno da se ne sjeÊa puta do centra. Bauljamo u potrazi za planom grada. Kupu-jemo ga na nekom kiosku i traæimo Art ho-stel o kojem smo Ëuli sve najbolje pa tamo æelimo i zanoÊiti. Nervozu potaknutu umo-rom i nedostatkom masti u krvi u potpuno-sti je uniπtila jutarnja piva i pica koju sluæe jako ljepooke bugarske tetke. Za razliku od Soluna, koji je grad skutera i plavog zuba u hodu, u Sofiji se voze bicikli, πto znatno

pripomaæe vitkosti lokalnog æivlja. Na cesti guæva, ali vozaËi puπtaju prednost biciklima uz izraz lica: ‘’Najradje bih te zgazio, ali πta Êu onda s tobom. Hajd’ vozi i briπi’’.

Art hostel je malo, ne puno, bogatija va-rijanta backpacker hostela iz Tirane. Velika stara zgrada s brdom kreveta, interijer osku-dan, ali primjeren. Bacamo se na krevete i spavamo do popodneva. Lagana πetnja So-fijom, a naveËer druæenje u vrtu s ekipom iz hostela.

Skupilo se tu svakakvih izvrsnika. Ameri-kanac, bivπi programer koji je zaradio do-voljno para pa odluËio zavrπit faks. Upisao je politiËku geografiju i sad putuje svijetom sa svojim profesorom osnova ekonomije uz to starim hipijem i njegovom æenom. Neg-dje su se razdvojili pa on odluËio par dana Sofije provesti u hostelu. Tu je i mlada Ame-rikanka iz Minnesote koja je doπla prouËa-vat bugarsku punk scenu, ostaje u hostelu tri mjeseca. Argentinac, mikrobiolog, dao ot-kaz i otiπao putovat po Europi. Ostao bez para pa je pri povratku. Mladi Norveæanin koji je krenuo u Indiju, doπao do Turske pa se odluËio vratit do Bugarske. Stari ©vabo inæenjer koji je 70-ih ljetovao na Krku, a sad negdje u Bugarskoj vodi nekakve radove i iz tko zna kojeg razloga spava u hostelu. Valj-da razbija dosadu. Par mladih Bugarki koje rade u hostelu i nekakav lokalni remeta koji je ogorËen na politiku EU pa napada ©vabu kao da je on kriv za male plaÊe.

TeËaj gledaj paru mijenjaj (4 km)Oko podne odlazimo na kavu. Umalo

doæivjeli prevaru u mjenjaËnici, ali Dacar je bio na oprezu. Naime, majstori istaknu pro-dajni teËaj, ali to ne napiπu pa se Ëovjek polakomi pa spuπiπ pare kad ti isplati po kupovnom.

U mjenjaËnici pored mjesta gdje smo kafe-nisali neka je Srpkinja tako ostala bez para, ovi joj nisu htjeli vratiti novac, ostala je za-kljuËana iza elektronskih vrata, dernjava, a murije niotkuda. Treba bit na oprezu.

Spremanje, pozdrav s ekipom; gazda hos-tela u elementu ∑ jedva nas vidi i joπ teæe prepoznaje. Pita: ‘’Je l’ vi odlazite ili ste no-vi pa dolazite’’? A mi mu platili odmah pri dolasku. E jesmo budale!

I polazak prema kolodvoru. ©teta jer se Sofija Ëini stvarno zanimljivim mjestom. Amerikanka taman kreÊe na neku pankËinu negdje u predgrae.

OdluËili smo uzeti vagon za spavanje jer vozimo se cijelu noÊ, a i tako Êemo najlakπe zbuksat bicikle. Pripremili smo Ëokoladu za tete na kartama koje nam moraju obradit

konduktera i rakiju za gazdu. ©ok! Tete nam kaæu da je Bugar decidira-

no odbio primit bicikliste u svoj vagon. Ta spavaÊa kola su specifiËna jer imaju svog konduktera koji je neka vrsta domaÊina i brine se da putnici imaju posteljinu i mir za spavanje. Dakle, ako je odbio onda smo na-drapali.

Ali, Bog Ëuva klataroπe. Kaæe tetka da ne brinemo jer da su one pitale naπeg konduk-tera koji Êe nas primit i on je rekao da ne-ma problema. Mi sretni, Ëeπemo se iza uha: odakle sad naπ kondukter? Kad vidimo ne-kog ËiËu u klasiËnoj JÆ uniformi kako nam vrπi inspekciju bicikala. PoËetno upoznava-nje prolazi dobro: „Momci kupujte karte za kupe sa πest kreveta, ali recite im da sam ja rekao da platite samo tri. NeÊemo vas va-ljda ostaviti nakon tolkog puta“. O ËiËa, ri-jeËi ti se pozlatile! Zahvaljujemo tetkama ci-glicom Frankove kafe koju im Vecar sveËano predaje uz topli Blagodaj.

Rastavljamo i ukrcavamo bicikle, kupe je kraljevski: tri kreveta za bicikle, tri za lije-ne mrcine. Pokuπavamo ËiËi uvalit bugarsku kajsiju, ali kaæe da neÊe. S beogradskog je Banova brda, ima joπ godinu dana do pen-zije i jedva Ëeka roπtilj s lokalnih grilleva kojih je taj dio grada kako kaæe prepun. Pred ulazom u BG povela se priËa o dobrim starim danima. On joπ odræava kontakt s kondukterima bivπe JÆ i svjeæe se sjeÊa koli-ko je puta nosio preko ramena kolegu iz Ri-jeke koji bi uvijek zalomio na proslavama.

Povratak U rano jutro stiæemo u Begeπ. Vlak kasni

kojih pol sata tako da imamo toËno 20 mi-nuta da obradimo konduktera, kupimo kar-te, rastavimo i ukrcamo bicikle. Sofisticirani dio posla obavlja Vecar: rjeπava konduktera, sreuje karte, nalazi vlak.

Unutra smo i kreÊemo ka Zagrebu. Vlak poluprazan, u vagon restoranu jedemo naj-skuplje sendviËe na svijetu ∑ ruËni rad na li-cu mjesta, ali glad ne bira.

Dva mlada srpska konduktera kaæu da nam moraju naplatit za bicikle. Mi im daje-mo 10 eura onako ispod ruke, ali oni neÊe uzet. Da je previπe. Uzimaju petardu. Kra-ljevi!

Negdje oko Vinkovaca naπ nam kondukter takoer uzima mjeru. Kopa po HÆ-ovom pri-ruËniku za naplatu posebnih tereta i nala-zi najniæu tarifu: 70 kn za sva tri. PlaÊamo, bitno da se vozimo.

Dugo selo, Zagreb, Sunce, Tomislavac.Kraj.I poËetak novog puta!

Hosteler42_43.indd 27 5/26/11 10:41:55 PM

Borislav Dopua

Norveπka je intrigantna dræava u kojoj je veÊina onoga πto moæete vidjeti suprotna od onoga πto bi ste oËekivali. Na mene osobno, Norveπka i njeni ljudi ostavili su iznimno dubok dojam. »esto se sjetim voænje vlakom kroz Norveπku, velikih borovih πuma te osjeÊaja opÊe smirenosti koje je to iskustvo stvorilo u meni.

Norveæani grade bez kiËaLjudi Norveπke na prvi mah djeluju

povuËeni, a njihovi gradovi i praktiËki sve πto ih okruæuje je neobiËno nepretenciozno. U Norveπkoj nema povrπinskog bljeπtavila i ekstravagancije koja je uobiËajena u drugim dijelovima svijeta, a umjesto toga moæe

se steÊi dojam sklada i uklopljenosti ljudi, njihovih graevina i prirode. Lako se moæe dobiti osjeÊaj kako su Norveæani ponosni i samozadovoljni ljudi, neoptereÊeni ekstrava-gancijom. U gradu se istiËu gotovo iskljuËivo stranci, koji su u usporedbi s Norveæanima buËni i opÊenito djeluju ekstrovertirani. »ak i razlika izmeu Norveπke i njoj susjedne ©vedske je velika; mislim kako ne bi bilo lako povezati ©veane i Norveæane ukoliko ne bila rijeË o susjednim zemljama. Zgodna analogija koja mi pada na pamet je uspored-ba s Japanom: Norveπka kao Europski Japan.

NaËin na koji Norveæani grade je vrlo spe-cifiËan i potpuno suprotan od kiÊenog stila koji prevladava u ostatku Europe. Svakako je potrebno par dana za navikavanje (πto nije pomoglo prijatelju Austrijancu s kojim sam putovao), nakon Ëega se poËnu isticati

detalji. Konkretno se sjeÊam jednog prolaza za pjeπake ispod pruge blizu naπeg hostela. Prvih par dana to je bila siva i ruæna betonska rupa kroz koju se ide, a dan prije povratka sam primijetio kako su neki prozori na stropu u obliku jednostavnih geometrij-skih oblika od stakla u boji. Kako se mijenja kut sunËeve svjetlosti, tako se mijenja i poloæaj oblika po podu i zidovima prolaza. Prolaz odjednom viπe nije bio ruæna rupa,

NORVEŠKA ‐ ZEMLJA TROLOVA

40.41.2010

Norveπka je jedan od najveÊih izvoznika nafte i zemnog plina na svijetu i ima ogromne rezerve ugljena, dok istovremeno litra goriva u toj zemlji koπta viπe nego bilo gdje drugdje na svijetu

“

28

Hosteler42_43.indd 28 5/26/11 10:42:04 PM

naËin graenja i sve osim centara gradova izgleda tradicionalno i zaista lijepo.

Dizanje realne kvalitete æivotaDruga stvar je ponuda trolova (u suvenir-

nicama) koja je neoËekivano mala. Za uspo-redbu, na Malti na svakom koraku moæete kupiti repliku njihovog starog autobusa ili figuricu viteza. Nema ni Vikingπkih figurica, mitoloπkih memorabilija i sl. Posjetio sam i neke antikvarijate traæeÊi knjige za djecu o trolovima, no bez uspjeha. Par informacija sam dobio od Ëovjeka koji je radio na recepciji u hostelu; djeci u Norveπkoj se uobiËajeno priËaju priËe o trolovima, tako da kasnije to nitko ne doæivljava kao neπto posebno. Isto tako je i s drugim stvarima koje se u vezi Norveπke mogu Ëini Ëudne - ono πto drugi tek pokuπavaju napraviti, u Norveπkoj je odavno normalno. »ini se da su Norveæani usmjereni dizanju realne kvalitete æivota. Svakako, i oni imaju svoje probleme, no njih treba posmatrati relativno: kroz

jedan od najveÊih BDP-a na svijetu.Joπ jedna zanimljivost vezana uz

Norveπku tradiciju; ako posjetite bilo kakav veÊi Eu ro pski grad, skulpture su monumentalne, dis tancirane i Ëe-

sto prikazuju vladare, razne moÊnike i sliËne figure u naponu snage. U Oslu pak, skulpture su naËinjene iz izrazito ljudske perspektive i doimaju se bliske; na centralnim mjestima postavljeni su kipovi lju bavnika, ili æena ili muπkaraca kako se igraju s djecom (Gustav Vige-land). »ini se da potomci πaËice ljudi koji su samom svojom pojavom stotinama godina tjerali strah u kosti stanovnicima veÊeg dijela Europe, ne trebaju sami sebe podsjeÊati na svoju veliku proπlost.

jeziku objasne kuda trebamo iÊi, a potom se ispriËaju πto im je engleski zahrao. Ili situacija na trgu u Oslu dok sam Ëekao

prijatelja; stojim vani i smrzavam se u debeloj jakni i zimskim cipelama na

oko -3°C, dok pored mene prolaze ljudi u kratkim hlaËama i biciklisti u ljetnim bickama.

No, najsmjeπnija scena bila je kad smo sreli biciklista koji je na biciklu imao πtake svezane za bicikl; buduÊi je slomio nogu nije smio hodati, ali je smio voziti bicikl. U razgovoru se

ispostavilo da je Ëovjek u kajaku proπao uzduæ cijele hrvatske obale

te da mu se Hrvatska izrazito svidjela kao odrediπte.

Sela izgledaju stoljeÊima jednakoJedno od mjesta koje bi svakako pre-

poruËio da posjetite je Nacionalni muzej u Oslu. Tamo nema niπta sliËno toplom Monetu ili Van Goghu, veÊ Êete moÊi vidjeti zastraπujuÊe tamne radove Edvarda Muncha („Vrisak“) i drugih umjetnika. Neki od tih radova izgledaju kao da su naslikani s miπ lju na trolove i ostala biÊa iz bogate norveπke mitologije. Za mene je naju-peËatljivija slika bila ogromno ulje na platnu Åsgårdsreien, Petera Nicolaia Arba, koje prika-zuje mitoloπka boæanstva u lovu. Slika ostavlja dubok dojam koji je teπko zaboraviti.

U Nacionalnom muzeju su do izraæaja doπle dvije neobiËnosti Norveπke; kako smo muzej posje-tili posljednjeg dana putovanja, bilo je neobiËno gledati slike sela naslikane prije par stotina godina, koje kao da su slikane danas. Norveæani su potpuno zadræali

veÊ je postao poput nekog travnatog polja gdje se ne primjeÊuje trava, veÊ pokoji izni-kli cvijet. Norveπki stil gradnje nije napadan; graevine se ne natjeËu konstantno s drugim graevinama koja Êe biti viπe kiÊena i viπe plijeniti pozornost, tjerajuÊi vas da ih vidite. Par zgrada izgraenih Europskim stilom koje se mogu vidjeti u Oslu odjednom poËnu djelovati nepotrebno komplicirane.

Veliki izvoznici nafte imaju najskuplje gorivo

Osim naËina gradnje, joπ je mnogo toga vrlo neobiËnog u Norveπkoj. Ta zemlja je, naime, jedan od najveÊih izvoznika nafte i zemnog plina na svijetu i ima ogromne rezerve ugljena, dok istovremeno litra goriva u Norveπkoj koπta viπe nego bilo gdje drugdje na svijetu. Dodatno, sva elektriËna energija u Norveπkoj se proizvodi iz obnovljivih izvora.

Norveπki pristup u svakom sluËaju ima smisla, jer se iznimna paænja posveÊuje zaπtiti okoliπa, planskoj gradnji, slobodnom obrazovnom i zdravstvenom sustavu te razvoju ljudskih prava i graanskog druπtva. Zanimljivo je i to πto se surplus koji dræava ostvari ulaæe u fond za buduÊe generacije.

Na putu nam se dogodilo pregrπt zabavnih situacija; par puta smo pitali ljude za smjer, na πto nam prvo na teËnom engleskom

Sva elektriËna energija u Norveπkoj se proizvodi iz obnovljivih izvora

“

Norveæani iznimnu paænju posveÊuju zaπtiti okoliπa, planskoj gradnji, slobodnom obrazovnom i zdravstvenom sustavu te razvoju ljudskih prava i graanskog druπtva, a surplus koji dræava ostvari ulaæe u fond za buduÊe generacije

“

Hosteler42_43.indd 29 5/26/11 10:42:14 PM

30 42.43.2011

U samom srcu hrvatske obale smjestio se gradiÊ Nin. Iako, zahvaljujuÊi danas malom broju stanovnika o njemu govorimo u de-minutivu, njegova bogata povijest i znaËaj zasluæuje sve samo ne umanjenice.

Smjeπten oko 15 km sjeverozapadno od ve likog turistiËkog srediπta Zadra, Nin na sva kodnevnoj bazi posjeÊuje veliki broj znatiæeljnika, bilo domaÊih ili stranih, ko-ji u tom tisuÊljetnom gradu istraæuju daπak starih vremena. A Nin im svakako ima πto ponuditi.

Bogata i burna proπlostGradiÊ Nin, koji je od Zadra uda-

ljen svega 10 min voænje automobi-lom, zanimljiv je svojom bogatom i burnom proπloπÊu, a interesantan je i svojim neobiËnim poloæajem. Srce Nina, odnosno njegov povijesni centar, na-lazi se na otoËiÊu promjera svega pola kilo-metra. Nin se smjestio u jedinstvenoj laguni, na istoËnoj obali Jadranskog mora, okruæen 8.000 metara dugim pjeπËanim plaæama ko-je se Ëesto proglaπavaju najljepπim plaæama u Hrvatskoj (KraljiËina plaæa, Ædrijac, Prodo-rica, Zaton Holiday Resort s Plavom zasta-vom i Bilotinjak). Stari utvreni grad s kop-nom povezuju dva kamena mosta (16. st.).

Izuzetno povoljan strateπki poloæaj i plodno okruæenje omoguÊilo mu je da veÊ u dalekoj proπlosti postane urbano srediπte.

Prema popisu stanovniπtva iz 2001. godine na podruËju grada Nina æivjelo je sveukupno 4603 stanovnika, dok sam gradiÊ Nin ima 1.256 stanovnika. No, nekoÊ su te brojke bile puno veÊe. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna æivjelo 40.000 stanovnika, u Rimsko doba 20.000, a kralj Tomislav je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15.000 veslaËa na con-durama i sagenama.

Prvo naselje u Ninu na podruËju otoËiÊa razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. Kr. nakon nemira izazva-nih panonsko - balkanskim seoba-

ma. Joπ starije naselje pronaeno je oko 300 metara juænije na podruËju danaπnje solane, a datira iz mlaeg kamenog doba.

Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore krajem 6. st i poËetkom 7. st., Nin postaje njihovo prvo politiËko, kul-turno i vjersko srediπte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju dræavom, a isto tako i vaæna ratna i trgovaËka luka.

Iznimno vaæan dogaaj u hrvatskoj po-vijesti zbio se 7. lipnja 879. godine kada je knez Branimir od pape Ivana VIII primio pismo koje je u ono doba bilo priznanje

dræave Hrvatske. 1069. godine Petar Kreπimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more naπim morem u darovnici kojom zadarskom samo-stanu Sv. Krπevana daruje otok Maun.

Arheoloπki neotkriven misterijNin je dosta arheoloπki istraæivan, a po

karakteristikama pripada meu najboga-tija arheoloπka nalaziπta u Hrvatskoj. Tije-kom tisuÊljetne povijesti Nin se nalazio na popriπtu ratnih okrπaja. U vrijeme turskih ratova nakon prodaje Dalmacije MleËanima (1409.), Nin dolazi pod vlast Venecije. Tada poËinje njegovo propadanje, gospodarski je eksploatiran, no vojno nezbrinut. Grad je viπe puta stradavao, a jedno od jaËih bilo je 1571. god., dok je 28. 4. 1646. god. bio dan smrti slavnog grada kad je potpuno i sustav-no razoren. Na povijesnom otoËiÊu se tada nalazilo 12 crkava i tri samostana. Danas su u funkciji tri crkve. Tri stoljeÊa gradiÊ se sporo obnavljao, a poËetkom 21. st. pojaËa-va se druπtvena briga o ovom dragulju hr-vatske povijesti. Jedan od misterija svakako je crkva sv. Nikole (11/12. st.), izgraena na prapovijesnom humku ispod kojeg se nalaze neistraæena Liburnska groblja. ©iri prostor Ni-na i dalje skriva mnoge arheoloπke tajne ko-je svakodnevno izranjaju na svijetlost dana.

Crkva Sv. NikoleCrkva sv. Nikole nalazi se u polju Prahulje

kod Nina, a iznimno je vaæna za vladare iz hrvatske dinastije i za povijest drevnog gra-da Nina. „Prema narodnoj predaji, krunilo se u Ninu sedam kraljeva pa bi prigodom kru-nidbe okrunjeni vladar u sjajnoj pratnji do-jahao do crkve sv. Nikole, gdje bi se narodu predstavio i u znak svoje kraljevske vlasti, maËem bi sa tog humka zasjekao na sve Ëe-tiri strane svijeta“ (citat iz Zbornika radova “Povijest grada Nina”).

Crkvica je sazidana malim uslojenim ka-menjem na zemljanom humku koji se uzdiæe iznad ninskog polja, u kojem su neistraæeni prapovijesnih grobovi. DugaËka je 5,90 m,

NIN PRVI HRVATSKI KRALJEVSKI GRAD

U p o z n a j d o m o v i n u d a b i j e v i š e v o l i o !

Niko FantiÊ

Hosteler42_43.indd 30 5/26/11 10:42:28 PM

www.euro26.hr 31

πiroka 5,70 m, visoka 6 m (unutarnje mje-re), dok su zidovi debljine 50 cm. Zbog opa-snosti od Turaka na crkvicu se u 16. - 17. st. nadograuje obrambeno kruniπte sa 8 zuba-ca koje je sluæilo kao izvidnica. Crkvica sv. Nikole je jedini saËuvani primjerak ranoroma-niËke arhitekture takvog oblika u Dalmaciji, a datira se u kraj 11. i poËetak 12. st.

Krstionica kneza ViπeslavaKrstionica kneza Viπeslava potjeËe iz Nina.

Po nekim povjesniËarima, Viπeslav je prvi hrvatski knez koji je vladao oko 800. god. Krstionica predstavlja jedan od najvaænijih spomenika crkvenog namjeπtaja, a svje-doËi o vremenu pokrπtavanja Hrvata. To je πesterostrana kamena posuda u kojoj su se prilikom pokrπtavanja uranjali vjernici. Kopija se nalazi u arheoloπkoj zbirci u Ninu, a ori-ginal se Ëuva u Muzej hrvatskih arheoloπkih spomenika u Splitu. Uz rub πesterostrane kr-stionice teËe natpis: „Ovaj izvor prima slabe, da ih uËini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zloËina, πto su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu krπÊani, spasono-sno ispovijedajuÊi vjeËno trojstvo. Ovo djelo poboæno uËini sveÊenik Ivan u vrijeme kneza Viπeslava u Ëast Sv. Ivana Krstitelja, da zago-vara njega i njegove πtiÊenike“. Na krstionicu je uklesan kriæ s pleternom ornamentikom koji sugerira simboliku uskrsnuÊa.

Ljekovito blato Prirodna baπtina pored pjeπËanih plaæa,

zatim solana, ukljuËuje najveÊe nalaziπte lje-

kovitog blata (peloida) u Hrvatskoj. Blato se primjenjuje u lijeËenju reumatskih bolesti, deformacija kraljeænice, probleme lokomo-tornog sustava, æenske neplodnosti i raznih bolesti koæe. Terapija se provodi u potpuno prirodnom okruæenju veÊ viπe od Ëetrdeset godina.

Park solana Nin ima proizvodnju soli na prirodan naËin utjecajem sunca i vjetra. Or-ganizirana je turistiËka ponuda razgledavanja bazena soli gdje se mogu kupiti suveniri od soli, a tu se nalazi oaza velikog broja ptica s dvije zanimljive vrste gnjezdarica koje su ri-jetke i ugroæene i Ëija je brojnost u Hrvatskoj i Europi u opadanju: endemiËna vlas telica i morski kulik. Gastronomska ponuda vrlo je bogata jer na malom prostoru koji admini-strativno pokriva grad ima viπe od 30 ugo-stiteljskih objekata od kafi Êa / gelateria, ko-noba, taverna, pizzerija i restorana, a pored dalmatinskih specijaliteta nudi se jedinstveni πokol.

Sve u svemu, u Ninu vas oËekuju Ëisto mo-re, prekrasne plaæe, duge πetnice, zabavni i sportski sadræaji, bogata gastronomska po-nuda, mir i tiπina u mjestu bez velike guæve, bogat kulturni æivot u mjestu koje je obiluje kulturnim i povijesnim spomenicima, brojni muzeji i galerije, zanimljive pozicije za ro-njenje, dobre pozicije za wind surfing, du-gaËke staze za biciklizam i trËanje... i πtoπta drugog.

Na vama je tek staviti put pod noge, a moæda, ako vam je tako sueno, otkrijete neko novo ninsko arheoloπko nalaziπte...

©okol je suhomesnati proizvod koji se dobiva od mesa svinjske vratine. Tretira se sliËno kao prπut, tj. tri do sedam da-na leæi u Ëistoj morskoj soli, stavlja se u kuhano crno vino pa se potom meso oblaæe sa nekoliko vrsta mirodija: papar, klinËiÊ, muπkatni oraπËiÊi i onda se “πpikuje” sa njima. Nakon toga se meso stav-lja u posebno pripremljen ovitak i vezuje se na poseban naËin sa πpagom. Zatim se πokol stavlja nekoliko dana na dim, a onda na vjetar - buru. Navodno je, prema tvrdnjama æitelja ninskog kraja, upravo pridonio faktor, fenomen bure,

koje u zimskim mjesecima u ninskom kraju ima obilje, najpresudniji za suπenje πokola. Naime, jedinstvena mikroklima koja u sebi objedinjuje burom donesen planinski zrak obogaÊem mirisima i sa-stojcima ljekovitih trava Velebita i morski zrak, utjeËe na proces suπenja i kakvoÊu ninskog πokola.

Ninski πokol

Hosteler42_43.indd 31 5/26/11 10:42:45 PM

42.43.201132

32 Intervju Ana ZaninoviÊ 36 Volontiranje 38 Nogometni vratari 40 Zeka‐peka

HostelerCool

Hrvatski taekwondo opet ima razloga za slavlje. Sa nedavno odræanog Svjetskog prvenstva u Juænoj Koreji, Ana ZaninoviÊ vratila se sa najsjanijom medaljom. Na putu do svjetskog trona, 23-godiπnja je SpliÊanka u kolijevci taekwondoa potpuno dominirala, protivnicama u kategoriji do 53 kg podijelila je ukupno 67 udaraca koji su donijeli bodove, a primila samo 21. Njen us-pjeh nastavak je odliËnih rezultata hrvatskih taekwondoistica. Dosadaπnje uspjehe Lane Banely i Martine ZubËiÊ veÊ smo predstavl-jali, a red je da tu tradiciju i nastavimo. No, krenimo redom...

- Roena sam kao jedna od trojki, uz brata Ivana i sestru Luciju. Imam joπ dva starija brata Tomislava i Marina. Tata je jedan od pionira picigi-na na baËvicama, a braÊa su trenirali vaterpolo i bili Ëlanovi kadetske i juniorske reprezent-acije Hrvatske. Poπto sam odras-la uz braÊu, viπe sam naginjala na “muπke igre” dok su me

manje zanimale lutke i barbike. Nakon toga realno je bilo za oËekivati da Êu zavrπiti u borilaËkom sportu. Taekwondo sam poËela trenirati relativno kasno, sa 13 godina. Prije toga kao svako znatiæeljno dijete morala sam se okuπati u svakom sportu - od plivanja, odbojke, vaterpola, rukometa, atle-tike i na kraju taekwondoa u kojeg sam se zaljubila na prvom treningu i ta ljubav traje i danas. Prvi moj doticaj s taekwondoom bile su Olimpijske igre u Sydneyu i borba Nataπe Vezmar. Poπto nikad nisam probala nijedan drugi borilaËki sport, to me zanitrigiralo te sam se upisala u taekwondo klub Marjan 2000. godine kada se i osnovao. I evo me, prvi sam Ëlan kluba koji je bio na prvom treningu te treniram i danas. Svi poËeci su teπki

pa tako i moj, kako sam kasno uπla u ovaj sport, morala sam viπe i napornije trenirati kako bih sustigla konkurenciju. Stvar je postala ozbiljna kada su poËele stizati i prve ozbiljnije medalje.

»ime se joπ baviπ osim taekwondoom?- Zavrπila sam srednju turistiËko-

ugostiteljsku πkolu, potom sam upisala Kinezioloπki fakultet i nakon dvije godine odustala jer profesori nisu imali sluha i razumijevanja za moje izostanke kao vrhun-skog sportaπa. Danas sam studentica prve godine sportskog menadæmenta Aspira te sam jako zadovoljna uvjetima, naËinom rada te naravno pristupom meni kao vrhunskom sportaπu.

Najdraæi trener?- Moj jedini i najdraæi

trener je Toni Tomas, koji je sa mnom od samog poËetka. On mi

je ujedno i najbolji pri-jatelj i osoba na koju se u bilo kojem trenutku mogu osloniti.

SjeÊaπ li se prve sluæbene borbe?

Branimir MarkaË

ANA ZANINOVIĆS A N J A M O L I M P I J S K U M E D A L J U

INFOBOXVisina, Teæina: 172cm, 54 kgBoja kose, oËiju: smea, smeaDatum roenja: 26. 06. 1987.Mjesto roenja: SplitLjubavni status: slobodnaKlub: Taekwondo klub Marjan, SplitZemlja snova: HrvatskaGrad snova: SplitNajdraæi uspjeh: Zlato sa SvjetskogprvenstvaNajdraæi glazbenik, glazbenica: Oliver i GiboNajdraæi glumac, glumica: Richard Gere i Julia RobertsNajdraæi film: Pretty womanNajradije jede/pije: sveNajradije sluπa: sestru Luciju

Hosteler42_43.indd 32 5/26/11 10:42:49 PM

- Moja prva sluæbena borba bila je u Kninu prije deset godina, znam samo da sam imala veliku tremu, da sam od poËetka pa do kraja borbe samo radila te, da me trener morao smirivati i da sam na kraju bila zlatna.

Koliko napora i vremena ulaæeπ u treni-ranje?

- Moj cijeli dan je podreen taekwondou, treniram svaki dan po dva-tri puta dnevno. Ako æelite vrhunski rezultat, sve vam mora biti podreeno tome. Tu su joπ i fiziËke pripreme te svakodnevne terapije koje nam ubrzavaju saniranje manjih i veÊih ozljeda. Uz to je potreban veliki trud, volja i odrica-nje, ali kad radite neπto πto volite i uæivate u tome sve vam je lakπe.

Imaπ li neki savjet za mlade sportaπe, bi li preporuËila mladima bavljenje taekwon-doom?

- Mislim da ti sport opÊenito otvara i omo-guÊuje bolji, kvalitetniji i zdraviji æivot te je ujedno bijeg od poroka danaπnjice kao πto su alkohol, cigarete, droga... Naravno da bih mladima preporuËila bavljenje taekwondoom jer je jako zanimljiv, sadræajan i zdrav sport. Prije svega mislim da je taekwondo vjeπtina te jako kompleksan i zahtjevan sport koji moæe puno dati svakom djetetu te ga izgra-diti ne samo u fiziËkom pogledu nego i kao osobu, jer djeca se veÊ u ranoj mladosti nauËe nositi s objedama i porazima te su samim time u izuzetnoj prednosti nad svo-jim vrπnjacima koji se ne bave sportom.

Jesi li oËekivala takvu dominaciju na SP-u?- Da budem iskrena i nisam. Dobro sam

odradila pripremni period i turnire prije sv-jetskog prvenstva. Znala sam da ako se sve posloæi da mogu iÊi do kraja, a i ta koer bila svjesna da je konkurencija veoma jaka te da mogu i izgubiti u ranoj fazi natjecanja. Ta dva dana sve je bilo na mojoj strani, odliËno sam se osjeÊala i u svaku borbu ulazila sa sigurnoπÊu. Od poËetka borbe sam bila dominantna nad svim protivnicama i

stvarala veliku bodovnu prednost tako da bi kraj veÊinom doËekala mirna.

Jesi li zadovoljna statusom taekwondoa u Hrvatskoj?

- Naπ sport je izuzetno zastupljen u Hrvatskoj i broji preko 100 klubova, te smo jedan od najtrofejnijih sportova. U Splitu ima preko deset klubova te Êe vas iznenadi-ti podatak da po praÊenju splitskog saveza sportova taekwondo kao sport zauzima drugo mjesto po brojnosti odmah poslije nogometa.

Imaπ li omiljeni ritual prije ili nakon borbe?

- Prije svake borbe se imam obiËaj pomo-liti Bogu i zamoliti Ga za zdravlje, tj. da iz borbe izaem Ëitava.

Glasine su da Ëesto smiπljate (ne)zgode jedni drugima u reprezentaciji. Koja je naj-opakija spaËka koju si izvela?

- A to vam je sigurno rekao Filip VuËagiÊ, bivπi reprezentativac, zaËetnik spaËka u reprezentaciji :). Ma moæda je najslaa ova zadnja sa svjetskog prvenstva u Koreji kada smo kolica za neËisto rublje upotrijebili za plaπenje kolega iz reprezentacije.

Moja sestra Lucija, kao najlakπa, uπla je u kolica koje smo dogurale do sobe kolegice Marine SumiÊ te joj priredili mali πok. Cijeli dogaaj bio je snimljen te je ubrzo zavrπio na facebooku, a mi smo se dobro nasmijali.

Kako znamo da blizanka Lucija nije ta koja je pobijedila u finalu? :)

- Nikad neÊete ni saznati :).Kolega Vedran Golec iz reprezentacije je

teπkaπ, ima 109 kg, Filip GrgiÊ je neπto lakπi, 67 kg ali je zato svjetski prvak. Kojeg

BLITZChuck Norris ili Jean Claude Van Damme - Chuck NorrisTrinity (Matrix) ili Catwoman - CatwomanCrveni ili plavi oklop - plaviDupli kruæni ili naslon zadnji-boËni - dupli kruæniGolf ili mini golf - golfRozga ili Magazin - RozgaBorbeni sparing ili ljubavni klinË - borbe-ni sparing pa ljubavni klinËAvion ili brod - brodDinamo ili Hajduk - HajdukΔevapi ili lignje - ΔevapiDeËko ili frendice - i jedno i drugo

www.euro26.hr 33

Hosteler42_43.indd 33 5/26/11 10:42:52 PM

Hosteler42_43.indd 34 5/26/11 10:42:56 PM

od spomenutih jaËe istuËeπ na treningu?- Volim se boriti sa deËkima, pogotovo sa

Filipom GrgiÊem i Stipom Jarlonijem. Filip je dosta bræi, okretniji od mene πto me tjera da svaku borbu dam svoj maksimum kako bih mu mogla parirati. Nemam obiËaj raditi sa Vedranom Golecom jer je puno teæi od mene te mi takav stil borbe ne odgovara.

Mama boksaËke braÊe KliËko, Vitalija i Vladimira, zabranila im je da zajedno uu u ring i meusobno se bore. Kakav je tvoj stav prema tome (ili roditelja), borite li se ti i sestra na tatamijima, sparirate ili izbjega-vate takve stvari...

- Nemamo se obiËaj nikad boriti skupa, od poËetak smo izbjegavale takve stvari. Na dosta smo natjecanja zavrπile u finalu u istoj kategoriji i uvijek bi jedna predala. Previπe vremena provodimo zajedno i previπe se vo-limo da bi dozvolili da se borimo jedna pro-

tiv druge. U taekwondou postoje kategorije tako da smo u posljednje vrijeme gledale otiÊi svaka u drugu kategoriju kako bismo izbjegli meusobne susrete.

Jesi li pretrpjela neku teæu ozljedu?- Do sada sam imala samo jednu operaciju

prednjeg kriænog ligamenta desnog koljena, po meni najgoru za svakog sportaπa jer se moraπ pomiriti s Ëinjenicom da te naj-manje godinu dana neÊe biti na sportkim boriliπtima. Povratak je bio dug i teæak, tre-balo je proÊi dosta vremena da se sve po-sloæi na pravo mjesto i da dosegnem pravu formu. NajveÊa misao koja me vodi i dræi od poËetka karijere pa do sada je ljubav prema taekwondou.

Tko su ti sportski/ æivotni uzori? - Janica i Ivica KosteliÊ zbog svega πto su

proπli, ma cijela ta obitelj. Imali su teæak put i tim je njihov uspjeh veÊi. Puno su toga

osvojili, bili najbolji na svijetu i to se mora cijeniti. Tko zna koliko operacija su proπli, a uvijek su se vraÊali joπ jaËi i bolji. Cijeloj obitelji KosteliÊ kapa do poda.

Kakav je osjeÊaj biti na svjetskom tronu? - Kao i prije, nisam od nekih velikih euforija. Naravno da sam sretna i mogu reÊi ispun-jena, ali tu nije kraj, Ëekaju me svjetske kvalifikacije u Azerbejdæanu za mjesec dana te ako se kvalificiram moja Êe sreÊa biti potpuna. Smatram da joπ puno toga mogu napraviti u sportu, naravno ako me zdravlje bude sluæilo.

©to ti je prvo proπlo kroz glavu kada si shvatila da si osvojila zlato i koje si prve rijeËi izgovorila?

- Mislim da mi je prvo proletjelo kroz gla-vu - “Hej, pa ti si svjetska prvakinja”, a prve rijeËi bile su “Boæe, hvala ti” i nakon toga skok treneru u zagrljaj.

Koji sportski cilj joπ priæeljkujeπ ostvariti? - Moj najveÊi sportski cilj kao i san svakog sportaπa je osvajanje olimpijske medalje.

O Ëemu si ovisna? - O hrani, pogotovo slatkome. Kako se sad trenutno trebam debljati za olimpijsku kategoriju do 57 kilograma, pretjeram sa slatkim :).

Na πto najËeπÊe troπiπ novac?- Na πoping. Uvijek je situacija da je pun

ormar, a nema se πto obuÊi.©to te kod ljudi odbija / privlaËi? - Odbija me bahatost, licemjerje i laæ, a

privlaËi vedrina, pozitivni stavovi i πaljivost.Tvoja osobina koju bi volio promijeniti...- Tvrdoglavost, jako sam tvrdoglava kad

neπto zacrtam. Teπko me od toga odgovoriti.Pamtiπ li neki savjet oca, majke, ili nar-

odnu izreku koje se i danas dræiπ?- Kroz æivot me vodi izreka “ne radi

drugome ono πto ne bi volio da netko tebi uËini, a kroz sport “pobjednici traæe naËine, a gubitnici razloge”.

Da na jedan dan moæeπ biti netko drugi bila bi...

- Ana ZaninoviÊ! Volim svoj æivot i ne bih ga mijenjala.

Sportski uspjesiSvjetska i europska prvenstva:- 1. mjesto seniorsko SP Koreja 2011.- 2. mjesto seniorsko SP Peking 2007.- 5. mjesto seniorsko SP Koreja 2004.

Nacionalna prvenstva Hrvatske:- 2. mjesto juniorsko PH 2003.- 2. mjesto juniorsko PH 2004.- 1. mjesto seniorsko PH 2005.- 1. mjesto seniorsko PH 2007.- 1. mjesto seniorsko PH 2008.

A turniri:- 1. mjesto German Open, Bonn 2005.- 1. mjesto German Open, Bonn 2007.- 1. mjesto Dutch Open, Eindhoven 2008.- 1. mjesto Belgian Open, Herentals 2008.- 1. mjesto Croatia Open, Zagreb 2008.- 1. mjesto Paris Open, Paris 2008.- 1. mjesto Dutch Open, Eindhoven 2010.- 1. mjesto Croatia Open, Zagreb 2010.- 1. mjesto German Open, Hamburg 2011.- 3. mjesto Belgian Open, Herentals 2007.- 3. mjesto Paris Open, Paris 2007.- 3. mjesto Spanish Open, Alicante 2010.

- 3. mjesto Belgian Open, Herentals 2011.- 3. mjesto US Open, Austin 2011.

Ostali turniri:- 1. mjesto Austria Open, 2005.- 1. mjesto Austria Open, 2007.- 1. mjesto Croatia Open 2005.- 1. mjesto Croatia Open 2006.- 2. mjesto Croatia Open 2004.- 1. mjesto Croatia Open, juniorke 2003.- 3. mjesto German Open, juniorke 2004.

www.euro26.hr 35

Hosteler42_43.indd 35 5/26/11 10:43:02 PM

42.43.2011

Matija PolanËec

VOLONTIRAJ I TI!Europska komisija proglasila je 2011. Europskom godinom volontiranja.

Otkrijte kako i vi, pomažući drugima, možete steći nezamjenjivo iskustvo

i stvoriti bolje društvo u kojem svi živimo

36

RijeË volonter (franc. volontaire) oznaËava osobu koja besplatno obavlja neku sluæbu ili rad, prema tom tumaËenju volontirati zapravo znaËi besplatno obavljati neki dobrovoljan rad i pruæiti uslugu nekome bez konkretne novËane ili materijalne naknade. U modernom druπtvu volonterstvo i volonti-ranje su definirani na razliËite naËine i imaju razliËite aspekte, ali se moæe slobodno reÊi kako je u svojoj najπiroj definiciji volonterski rad neplaÊeno, neprofitno, slobodno iza-brano djelovanje koje se javlja u razliËitim oblicima kako bi se pomoglo πiroj zajednici ili pojedincima.

Dobrovoljna aktivnostU povijesnoj perspektivi poimanje volonti-

ranja se temeljilo na dobrovoljnim aktivno-stima kojima je svrha bila pomaganja susje-dima i prijateljima ili pomaganju zajednici u nekim izvanrednim situacijama kao πto su ratovi ili prirodne katastrofe.

Dok suvremena definicija filantropije (Ëovjekoljublja) podrazumijeva aktivne pojedince ili/ i grupe koji u organiziranim i poticajnim okolnostima na razliËite naËine

promoviraju i unapreuju rad za opÊe dobro, Ëesto putem novËanih darivanja, volontiranje zahtijeva predanost u smislu korisnog rada za druge.

Osim filantropije koja putem materijalnog pomaganja ili ulaganja donosi korist zajed-nici, u suvremenom druπtvu sve viπe postaje prisutan koncept darivanja ili ulaganja osob-nog vremena, steËenih znanja i vjeπtina kroz razliËite oblike volonterskog angaæmana. Takvim naËinom ulaganja svojeg osobnog vremena i truda, donosi se viπestruka korist zajednici, ali i pojedincima koji obavljaju volontersku duænost jer sa svakim obav-ljenim druπtveno korisnim radom stjeËe se nezamjenjivo iskustvo.

Dok se za razvoj filantropije u druπtvu pretpostavlja akumulirano financijsko bogat-stvo, za direktno volontiranje nije potrebno imati novac. Volonteri svojim zalaganjem i radom pruæaju neπto πto novac ne moæe napraviti. Volontiranjem se postiæe direktni kontakt korisnika i pruæatelja usluge (volon-tera), kao i ostvarena zadaÊa korisnog rada, te osjeÊaj druπtvene korisnosti.

Potreba za samoostvarenjemVolontiranje, kao dobrovoljna aktivnost,

je prije svega slobodan izbor svake osobe,

a sloboda je osnovna teænja svake osobe i temeljno obiljeæje suvremenog druπtva. Volontiranjem se ispunjavaju temeljne ljud-ske potrebe za samoostvarenjem i stjeca-njem iskustva, ali kao sekundarni vid dolazi do veÊ prije spomenute Ëinjenice pruæanja prijeko potrebne pomoÊi drugima, izgradnje suosjeÊanja u zajednici, kao i solidariziranja sa drugim Ëlanovima naπeg druπtva kojima je pomoÊ potrebna.

Prema Europskom manifestu o volontiranju, volontiranje je druπtveno kori-sna aktivnost koja se poduzima slobodnom voljom pojedinca, bez prisile ili novËane nagrade, glavni motivi su osobni izbor i motivacija za pomaganje drugima; pravi volonter nema æelje za financijskom dobi-ti nego æeli pomoÊi πiroj zajednici svojim radom. Volonteru je druπtveno koristan rad jedina nagrada, a iskustvo i zahvalnost koju dobiva od drugih osobno su zadovoljstvo i naËin samoostvarenja.

Volonteri u FerijalnomUkoliko se æelite angaæirati i svojim radom

pomoÊi drugima to moæete napraviti u organiziranom okruæenju (unutar nevladi-nih udruga, volonterskih centara, manje ili viπe organiziranih neformalnih skupina).

Hosteler42_43.indd 36 5/26/11 10:43:09 PM

Europska komisija proglasila je 2011. Europskom godinom volonti-ranja.

Volonterom moæe postati svaka osoba bez obzira na dob, spol, naci-onalnost, itd.

Volontiranjem stjeËete iskustvo koje Êe vam koristiti tijekom ostatka æivota.

Tijekom volontiranja moæete upo-znati nove ljude i stvoriti poznanstva za Ëitav æivot

Volonterski Oskar je nagrada za najmarljivije volontere i dodjeljuje se svake godine.

Volonteri jeste li znali...?

PomaæuÊi drugima zapravo pomaæete sebi jer pruæate dobar primjer drugima koji Êe moæda jednom vama moÊi uzvratiti istom mjerom

Administrativni asistent- rad u uredima HFHS-a- informiranje o pogodnostima Ëlanstva

potencijalne buduÊe Ëlanove- neposredni kontakt sa Ëlanstvom

Animator - pomoÊ i podrπka u organizaciji i rea-

lizaciji kulturnih, sportskih i zabavnih aktivnosti u omladinskom hostelu

- kontakti s razliËitim udrugama u regiji

radi osmiπljavanja zajedniËkog kulturnog programaPromotor

- pomoÊ u izradi promocijski materijala- promocija rada HFHS-a

Suradnik voditelja projekta- pomoÊ prilikom izvoenja projektnih

aktivnosti- izrada izvjeπtaja i evaluacija

TuristiËki pratitelj- izrada putniËkih aranæmana- davanje turistiËkih informacija tijekom

putovanja- briga o putnicima tijekom putovanja

Info opis poslova volontera u HFHS‐u

To moæete napraviti i u Hrvatskom ferijal-nom i hostelskom savezu svojim radom na razliËitim aspektima djelovanja udruge. Od ponuenih poslova za volontere moæete odabrati posao suradnika u regionalnom uredu ili hostelu, sudjelovanje u informira-nju javnosti i promociji udruge, suradnju na projektnim aktivnostima, sportska i turi-stiËka animacija korisnika hostela, te kao suradnik u razliËitim edukacijama u sklopu rada Hrvatskog ferijalnog i hostelskog save-za.

Volontiranje kroz aktivno ukljuËivanje u druπtvo, s ciljem proaktivnog zapoËinjanja promjena u druπtvu, je samo jedan od

oblika druπtveno korisnog rada. Ne trebate titulu niti nagradu kako bi pomogli drugima, dovoljno je samo pruæiti ruku pomoÊi onima kojima to stvarno treba. Pojam volontiranja se najËeπÊe odnosi na aktivno sudjelovanje u politiËkim, neprofitnim organizacijama, neformalnim graanskim inicijativama i inte-resnim grupama, ali svi znamo da su pravi volonteri oni koji bez puno razmiπljanja i odlaganja pomaæu onima koji stvarno treba-ju pomoÊ.

Stoga, ne Ëekajte nego se odmah ukljuËi-te i volontirajte kako bi pomogli drugima, stekli iskustvo i time stvorili bolje druπtvo u kojem svi æivimo.

Hosteler42_43.indd 37 5/26/11 10:43:16 PM

42.43.201138

'»UD(ES)NE BILJKE'

Kaæu, nogometni vratari Ëudne su biljke. I ne samo to. Kaæu, vratari su pomalo „ludi“ i æive u nekom svom filmu. Koji su razlozi za to, to je veÊ pitanje na koje malo tko moæe dati neki pametan odgovor. Bilo je, doduπe, pokuπaja kojekakvih psihologa koji su pokuπali objasniti zaπto vratari odskaËu u ponaπanju od ostatka momËadi.

Tako su neki procijenili da veÊ sama Ëinjenica da vratari igraju u neπto drukËijoj opremi od ostalih igraËa podrazumijeva da su drukËiji od ostalih. Iskreno, jako „mrπava teorija“. Baπ kao i ona da su posebni, jer treniraju sa svojim trenerima, a ne s glav-nim trenerima, ili da su vratari rijetko kad i kapetani. A πto je s Oliverom Kahnom, koji je svojedobno bio kapetan Bayerna? Toboæe, vratari su daleko od igre (?!) pa ne mogu biti kapetani. Vrlo zanimljiv stav. A πto je ka-da se momËad brani? Pa valjda je tada igra dovoljno blizu vratara. Uglavnom, to nikako ne mogu biti razlozi zbog kojih su vratari osebujni sportaπi.

Neki psiholozi, pak, kaæu, da su vratari Ëudaci zbog toga πto stalno neπto viËu i ga-lame. U stalnom su sukobu sa sucima, neki i sa gledateljima, i stalno neπto prigovaraju, uglavnom svojim braniËima. Pa, to im je po-sao. Svaki kvalitetni vratar pokuπat Êe dirigi-rat svoju obranu da bi ona πto bolje stajala na terenu. Uostalom, vratari imaju sjajan pregled igre i logiËno je da pokuπavaju sa-vjetovati svoj zadnji red i postavljati ga da πto kvalitetnije odradi svoj posao.

Joπ jedno pitanje koje si mnogi postavljaju je, zaπto uopÊe netko postaje vratar. Zbog zvjezdanog statusa? Teπko. Svijet pamti na-padaËe i one koji atraktivnim potezima odu-zimaju dah, a ne vratare. Iako, postoje veli-ke zvijezde, ali i oni, kao πto Êemo vidjeti, svojim su ponaπanjem stekli epitet legendi. I ponovno postoji niz zanimljivih teorija zaπto

netko postaje vratar. Najzanimljivija je ona da su to redom propali napadaËi. Kao, nije uspio u napadu, pa ide probati na vratima. To je takoer teorija na klimavim nogama. Naravno, moæda je netko uistinu postao vratar zato πto je uvidio da mu u napadu nije mjesto.

No, vratimo se mi malo onome o Ëudnim biljkama. »esto sa Ëuenjem gledamo na vratare, a pri tome zaboravljamo da su oni u najglupljoj poziciji. Naime, svi Êemo brzo zaboraviti kada neki napadaË promaπi zicer, ili kada pogodi vratnicu. Kao, nije imao sreÊe. Isto tako Êemo veznjaku, kreativcu, progledati kroz prste jer je krivo dodao lop-tu. Pa πto onda, tijekom utakmice ih doda devedeset. ©to ako je jedna ili ako je pet njih pogreπnih?

No, kada vratar zariba, onda se svi okome na njega. Kako je samo mogao primiti onakav pacerski pogodak? Svi se sjeÊaju Paula Robinsona i „maksimirske krtice“, kada je engleskom vrataru lopta odskoËila od travnjaka, on ju je promaπio, a ona mu je pobjegla u vrata. Ili, svi se sjeÊamo smijeπnog Scotta Carsona, takoer engleskog

vratara koji je teπko kiksao pri snaænom udarcu Nike KranjËara s preko 30 metara. Nitko se pri tome ne sjeÊa slabe igre ostalih Engleza, nemoÊi njihovog veznog reda, ili sterilnosti njihovih napadaËa.

A trebali bi. Jer, vratar je u delikatnoj pozi-ciji. Moæe se dogoditi da osamdeset minuta nema posla, a onda se suparnik pojavi jed-nom pred vratima i onda treba biti spreman. Ako nije, svi Êe njega kriviti za primljeni gol. Uzmimo za primjer naπeg Stipu Pletikosu. »ovjek mjesecima ne brani, onda silom pri-lika stane meu hrvatske vratnice na Stade de Franceu protiv Francuza i briljantno obra-ni nekoliko udaraca. A πto da je primio neki pacerski gol? IskljuËivi krivac bio bi on.

Ne Ëudi, dakle, da takvi igraËi moraju bi-ti pomalo osebujni, jer oni moraju πtoπta izdræati. Od snaænih udaraca, bacanja, pa sve do teπkih situacija u kojima se od njih oËekuju parade.

Svaki je vratar u neku ruku Ëudak, no svijet je tijekom desetljeÊa gledao neke vratare koji su obiljeæili nogomet, ne samo zahvaljujuÊi sjajnim paradama, pacerskim golovima ili Ëudnim ponaπanjem na terenu, nego i nekim drugim detaljima.

Fabien BarthezKrenemo li od najnovijeg doba prema

natrag onda svakako moramo spome-nuti Francuza Fabiena Bartheza. „Δelavi“

Ivica KriæiÊ

MEĐU VRATNICAMA

Barthez

Hosteler42_43.indd 38 5/26/11 10:43:24 PM

Francuz bio je svojevrsna ikona „tricolora“ u njihovom pohodu na svjetski tron 1998. godine. Na stranu njegove velemajstorske parade, Bartheza Êemo pamtiti po dva vrlo zanimljiva detalja. Bio je „maskota“ repre-zentacije, pa je danaπnji francuski izbornik Laurent Blanc redovito prije utakmica, onako za sreÊu, ljubio Barthezovu „Êelu“. Sam Barthez, pak, kojega su mnogi smatrali „div-ljim“, nije podnosio duge rukave na dresu. No, umjesto da od dobavljaËa naruËi dreso-ve s kratkim rukavima, on bi sam, πkarama, rezao rukave. Kada je njegova igraËka osebujnost u pitanju, Ëesto je kidao æivce svojim suigraËima izlazeÊi bez potrebe iz svog πesnaesterca, dovevπi tako, ne jednom, svoja vrata u opasnost.

Jose Luis Felix ChilavertBarthezov suvremenik, Paragvajac Jose Luis

Felix Chilavert, takoer spada meu najËud-nije vratare koje je svijet vidio. Paragvajac je do danas jedini vratar na svijetu koji je na jednoj utakmici zabio „hat-trick“, igrajuÊi za Velez. Sva tri gola Chilavert je zabio s bijele toËke. No, nije Paragavajac zabijao samo iz kaznenih udaraca. Kolege po struci straho-vali su od Chilavertovih slobodnjaka iz kojih je nerijetko znao zabiti. Uostalom, Ëovjek je

tijekom karijere postigao 62 gola, od Ëega Ëak osam za reprezentaciju. Kruæi priËa da su se suigraËi redovito bojali Chilaverta, jer Paragvajac nije bio tako malen (192 cm), a zbog njegovog ekscentriËnog ponaπanja, mnogi su ga smatrali pomalo „ludim“, pa su suigraËi navodno izbjegavali rasprave sa Chilavertom oko toga tko Êe pucati penal. Kako bilo, nema sumnje da je Paragvajac izvodio slobodnjake i penale zbog toga πto je jako dobro baratao s loptom prilikom izvoenja prekida. Na stranu njegova ose-

bujnost, Chilavert je u 90-im godinama proπlog stoljeÊa bio ponajbolji svjetski vratar, zbog Ëega ga je Fifa u tri navra-

ta (1995., 1997. i 1998.) proglasila vratarom godine.

José René HiguitaNeπto malo prije Chilaverta

i Bartheza svijet je zabav-ljao jedan kolumbijski Ëuvar mreæe. Mnogi se slaæu da je José René Higuita najosebujniji

vratar koji je ikad igrao nogo-met. »ovjek je oboæavao „igrati“

nogomet, pa je redovito napuπtao svoja vrata da bi se okuπao i u polju. Driblinzi, uklizavanja, ili naguravanja sa suparniËkim igraËima bili su standardni repertoar Kolumbijca, kojega smo ipak najviπe zapamtili zbog dva detalja. Prvo

je 1990. godine na Svjetskom prvenstvu u Italiji protiv Kameruna u osmini finala ti-jekom produæetaka iπao u na-pad, pa je izgubio loptu pro-tiv legendarnog Rogera Mille, a Kamerunac je zabio za po-bjedu svoje momËadi. Potom je u prijateljskom ogledu protiv Engleske 1995. godine na Wembleyu nasmijao cijeli stadion fantastiËnom obranom, koja je, pak, bila sve drugo nego obiËna. Pokuπaj Jaimea Redknappa, koji je debitirao na toj utakmici za „tri lava“, Higuita je obranio tako da je umjesto da ispuca loptu koja ide prema nje-mu, napravio premet naprijed i petama od-bio loptu. Ta je obrana ostala upamÊena kao „πkorpionov udarac“, zbog sliËnosti poloæaja tijela s tijelom πkorpiona. Sam Higuita

nedavno je poruËio da su danaπnji vratari jako dosadni. „Ljudi plaÊaju da vide atrakcije, ali danas viπe nitko ne brani poput mene. Vratari nisu zabav-ni, a nogomet je Ëisti posao“, rekao

je Kolumbijac, kojega su mediji nazivali „el loco“, ili luak. InaËe, Higuita se proslavio i svojom osebujnom frizurom.

Jorge CamposU isto vrijeme kao i Higuaita svijet je

poznavao joπ jednog vratara-Ëudaka. Meksikanac Jorge Campos za vratara je bio atipiËno malen. S tek 168 centimetara,

Campos je bio ispodprosjeËno nizak vratar. No, njegova brzina i akrobatska vjeπtina nadoknaivale su manjak centimetara. Meksikanac je, poput veÊine osebujnih vratara, Ëesto izlazio iz svog kaznenog pro-stora, a u karijeri je zabio Ëak 38 golova. Campos je bio vrlo teatralan, pa se bacao na svaku loptu kao da je najteæi moguÊi

udarac. Meksikanca Êemo itekako dobro pamtiti zbog njegove „mode“. Naime, njegovi dresovi bili su pravo πarenilo, a izraivao ih je sam.

Lav JaπinNekih tridesetak godi-

na ranije svijet se divio legendarnom Rusu Lavu Jaπinu. I dok su svi gore navedeni vratari bili specifiËni po svom ponaπanju, Jaπina Êemo uglavnom pamtiti zbog njegove kvalitete i svestranosti. Naime, Ëuvar vrata moskovskog Dinama 1953. go-

dine okuπao se i na vratima hokejaπkog kluba Dinamo, i to vrlo uspjeπno. Jaπin je s Dinamom osvojio naslov prvaka, a umalo je napustio nogomet, jer su ga htjeli u hokeju. Na kraju se odluËio za nogomet i pogodio. »ovjek, koji je cijelu karijeru branio u cr-nom dresu, zbog Ëega su ga nazvali „crnom panterom“, ali i „crnim paukom“, tijekom bogate karijere obranio je nevjerojatnih 150 kaznenih udaraca. I danas ga neki smatraju najboljim vratarom svih vremena.

Brazilac Ceni sa 101 pogotkom najefika-sniji vratar u povijesti

Brazilski nogometni vratar Rogerio Ceni (38) cijelu je karijeru Ëlan kluba Sao Paulo, a u povijesne knjige upisao se kao naj-efikasniji vratar na svijetu. Pogotkom iz slobodnog udarca za pobjedu Sao Paula protiv velikog rivala Corinthiansa (2-1), Ceni je 27. oæujka ove godine zabio svoj 100. pogodak u karijeri. Do kraja sezone joπ se jed-nom upisao u strijelce i sa 101 postignutim golom uvjerljivo predvo-

Jeste li znali...?di svjetsku listu ‘strijelaca s rukavicama’ u povijesti nogometa. Kako Ceni joπ uvijek ne pomiπlja na mirovinu, brojka postignutih golova zasigurno Êe se u buduÊnosti dodatno poveÊati. Na drugom mjestu najuspjeπnijih vratara koji su tre-sli protivniËke mreæe je Paragvajac José Luis Chilavert sa 62 gola, treÊi je Bugarin

Dimitar Ivankov koji je posti-gao 42 gola, a zatim slijede Meksikanac Jorge Campos (38), Kolumbijac Rene Higuita (38), Peruanac Johnny Vegas Fernández (34), Nijemac Hans-Jörg Butt (32)...

www.euro26.hr 39

Higuita

Jaπin

Hosteler42_43.indd 39 5/26/11 10:43:30 PM

1. Ukoliko putujeπ u inozemstvo, nikako ne smijeπ zaboraviti?a) PunjaË za mobitelb) Pljosku c) Putovnicu d) Sliku djevojke / momka2. Najbitniji odjevni predmeti u putnoj torbi su?a) »iste gaÊe, Ëarape i majice b) Rajf i nauπnicec) Kroksice s uπivenim Ëarapama zagasitih bojad) NavijaËki πal NK Hajduka iz Pakraca3. Najbræe prijevozno sredstvo je...a) Cepelin ‘Led Zeppelin’ iz 1982., koji je igrom sluËaja nenadano profitirao nepla-smanom Jacquesa Houdeka na ovogodiπnji Eurosongb) Amfibija Katica koja je nepravedno sa funkcije zamijenila legendarnu skelu ‘Promiskuitetna πtuka’ u Desnom Trebarjevuc) Najbræi noj Hrvoje, koji je Damiru Krznaru sluæio za testiranje kuÊno izraenih stereo-ida d) Zrakoplov 4. ©to je ‘kusturica’?a) Redatelj putopisnih dokumentaraca o rijeËnim ribarima i endemskim algama na uπÊu iskljuËivo austrijskih tektonskih ploËa b) Turski kus-kus namijenjen samo za dje-vojke u pubertetu ili adolescentskoj dobi, a Ëesto se preporuËuje i za duboku starost. Muπkarci ga znaju koristiti kao ilegalnu via-gru dozvoljenu u EU c) Dæepni noæiÊ d) Ozljeda ligamentuma patele i najËeπÊe kontroverznog zgloba sternocleidomasteide-usa, koji se najizglednije moæe dogoditi pri naglom koËenju vlaka na sve popularnijoj dionici Pakrac-Zagreb-Pakrac 5. Backpackera Êete najlakπe prepoznati po...a) Kolekciji hokejaπkih pakova prikupljenih na svim gostujuÊim utakmicama u kojima se Joe PrpiÊ zaljubiob) ZavodniËkom plesu korpulentih muπkaraca s popularnom frizurom ‘bekemica’ u nepriobaljnim podruËjimac) Po spojenim obrvama d) Ruksaku na leima 6. ©to je voucher?a) Pudlica svjetski poznate starlete Cher, koja je uvjerena da je labradorb) Sredstvo plaÊanja c) Austro-ugarski naziv za podpasminu vuËjaka koji su vrlo uËinkovito koriπteni pri nagovaranju ovaca na istospolno parenjed) DetektirajuÊi kod svakog korisnika auto-busnog prijevoza koji se protive golotinji vozaËa na odmoriπtu Brinje7. Turoperatori su...a) Proktolozi specijalizirani za iznimno zahtjevne operativne zahvate nad neodgovr-nim turistima nudistiËkog kampa Vrsarb) Turopoljski zemljoradnici koji su nedavno zateËeni u udruæenom zloËinaËkom pothvatu krae golfova jedinice na podruËju Botincac) TrgovaËki putnici koji uspjeπnost obavlje-nog posla proslavljaju turanjem prsta u nos najveÊeg konkurentad) Trgovci/organizatori putovanja 8. Schengensku granicu smijete prijeËi uko-liko imate...a) Sve od navedenog

42.43.2011

Jesi li spreman za putovanje?Kviz

BODOVANJE

1 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c 2 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - a3 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 4 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c 5 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 6 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - b 7 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 8 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d9 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c 10- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 11- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c 12- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - c13- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - a14- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d 15- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - d

TO»NI ODGOVORI

40

5 i manje toËnih odgovora ∑ Mir s tobomPa dobro, πto si ti? ©ampinjon ili Ëovjek? Pa πto tebe zanima, pa jesi ikad izaπao/la iz kvarta? Daj nemoj nam vrijeat magazin, vrati se u svoj kavez i dalje ne priËaj ni sa kime i reci roditeljima da ti promijene vodu. Katastrofa!

6∑8 toËnih odgovora ∑ TugomirÆalosno. Tebi je i tu fino, ha? Za otiÊi neka-mo treba spakirat stvari, ostavit na par dana krmeljavi jastuk i debele Ëarapice pod poplunom, a tebi je to taaaako lijeno. Sram te bilo. Pokrij se po glavi i spavaj dalje.

9∑11 toËnih odgovora ∑ MediomirDobar, ali to ti i nije neπto. Nit’ okusa nit’ mi-risa. Zadovoljavaπ, ali ne oduπevljavaπ. Pro-sjeËnost i keæjual tvoj su vrhunac. Trgni se malo!

12∑14 toËnih odgovora ∑ BudimirVrlo dobar, ali ne i odliËan. Volja je tu, ali samo volja nije dovoljna. Treba tu i neπto znanja. Zato knjigu u ruke i uËit, saznavat, obogaÊivat sive stanice, pa na ljeto sve to i pokazat ekipi koja Êe samo zinut, a ti Êeπ is-past glavna faca.

15 toËnih odgovora ∑ Maπalamir»estitamo. Svaka te po imenu zvala. Spremno u tri ujutro po mirisu mahovi-ne odreujeπ gdje je civilizacija i tulum. Roen/a si za vodiËa i svaka minuta koju ne provedeπ negdje izvan dnevnog boravka je izgubljena. Uæivajte, Vaπe visoËanstvo!

b) Najvjerojatnije sve od navedenogc) Vikendom niπta od navedenogd) Niπta od navedenog 9. Ljubitelji putovanja obavezno Ëitaju...a) Lektirub) Sportske novosti od natrag prema napri-jedc) Hosteler d) Hustler10. ©to je Ryan air?a) Zaklada za zraËne desante armenskih specijalaca, koji se boje vatrenog oruæjab) Prastric Ryana Giggsa koji je, kaæu, bio osumnjiËen za πverc preslatkih gaziranih napitaka i Kinder jaja bez igraËakac) Jatak upravitelja JAT-a, koji uvijek broji ptice u jatud) Niskotarifna avio kompanija 11. Viza je potrebna za...a) Pustoπenje odjela odijela u ekskluzivnom trgovaËkom centrub) Za odlazak iz zemlje koja vam se ne sviac) Boravak u odreenim zemljama d) Vizualizaciju vizaæista iz Citroena Visa na otoku Visu, rekordera u skoku u vis flop tehnikom ili izdræaja u visu do otkaza12. Pogodnost ‘last minute’ aranæmana je...a) Ulazak u avion u zadnji Ëasb) Izlazak iz aviona u zadnji Ëasc) Povoljnija cijena d) Spremanje stvari u zadnji Ëas13. Pogodnost ‘first minute’ aranæmana je...a) Povoljnija cijena b) Nepovoljnija cijenac) Sjedenje do pilotad) Sjedenje do kopilota14. Smjeπtaj u viπekrevetnim sobama u hostelu donosi...a) MoguÊnost novih poznanstava i ugodnih druæenjab) Upoznavanje razliËitih navika i kultura ljudi iz cijelog svijetac) Povoljniju cijenu d) Sve od navedenog 15. Globetrotteri su...a) Svjetski globalisti koji zasad rade iskljuËi-vo u lokalnoj samoupravib) Znanstvenici koji joπ uvijek uporno tvrde da Zemlja nije okrugla, nego valjkastog obli-ka, jer su tako proËitali u pravilniku lokalne samoupravec) Svjetski patnicid) Svjetski putnici

Hosteler42_43.indd 40 5/26/11 10:43:36 PM

www.euro26.hr 41

U posljednjem izdanju do nagrade je otklizala Mateja KovaË iz Osijeka. Ona se pridruæuje onim sretnicama i sretnicima koji osvajaju nagradni vikend u nekom od hostela HFHS-a. Naπa nagradna kriæaljka ide dalje pod nazivom VIKEND ZA DVOJE! U nagradno izvlaËenje ulaze svi kuponi (1 kupon po poπiljatelju) koji pristignu na adresu redakcije Hostelera do 15. rujna 2011. godine.

Criss Cross

HOSTELER 42Nagradni pojam:

Ime i prezime:

Adresa:

Broj. Hi.euro iskaznice:SAVSKA 510000 Zagreb

Hosteler42_43.indd 41 5/26/11 10:43:38 PM

Foto Natječaj

42 42.43.2011

Nagraene Êemo obavijestiti o koriπtenju nagrade, a svi vi nam i dalje moæete slati svoje fotografije s putovanja koje od sada moæemo objavljivati i na novim www.hfhs.hr stranicama.

2.

Za nama je joπ jedan krug foto natjeËaja. U foto finiπu nagradni vikend u hostelima HFHS-a su osvojile upravo dobitnice iz proπlog broja.

1. Marina StipaniÊ, "Dama s galebom u zimskom ruhu", Opatija2. SunËana Tuksar, "Taroko Gorge", Taiwan

1.

HFHS Za foto natjeËaj Savska 5, 10000 Zagreb hosteler@euro26.hr

Hosteler42_43.indd 42 5/26/11 10:43:45 PM

postani volonter u hfhs-u

volonter@hfhs.hrwww.hfhs.hr

postani Ëlan

Hosteler42_43.indd 43 5/26/11 10:43:59 PM

Hosteler42_43.indd 44 5/26/11 10:44:06 PM