vijeće europe

Vijeće Europe

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Vijeće Europe

međunarodna organizacija osnovano 1949. godine sjedište u Strasbourgu 47 država članica

http://www.coe.int/aboutCoe/index.asp?page=47pays1europe&l=en Hrvatska je članica od 1996.

Vijeće Europe

Cilj:

“ostvariti veće jedinstvo između svojih članica radi očuvanja i promicanja ideala i načela koji su

njihova zajednička baština i poticati njihov gospodarski i socijalni napredak”.

(čl. 1.a Statuta VE)

Vijeće Europe

Način ostvarenja:

“raspravljanjem pitanja od zajedničkog interesa, sklapanjem sporazuma i zajedničkih akcija na

ekonomskom, socijalnom, kulturnom, znanstvenom, pravnom i administrativnom polju, kao i očuvanjem i

razvojem ljudskih prava i temeljnih sloboda”(čl. 1.b Statuta VE)

Vijeće Europe

Glavni zadaci: jačanje demokracije zaštita ljudskih prava “vladavina prava” Promicanje europskog identiteta Sklapanje međunarodnih ugovora

Vijeće Europe

Uvjeti za članstvo: Višestranačka demokracija poštivanje ljudskih prava “vladavina prava”

Status posebnog gosta

Status promatrača

Vijeće Europe

Logo VE:

Vijeće Europe

Zastava VE:

Vijeće Europe - tijela

Odbor ministara: obavlja izvršne zadaće nadzire izvršenje presuda Europskog suda za ljudska

prava ministri vanjskih poslova ili opunomoćenici

Parlamentarna skupština (318 zastupnika + 318 zamjenika = ukupno 636 članova):

Parlament svake države šalje predstavnike po unaprijed utvrđenom redu (2-18)

Vijeće Europe - tijela

Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe Povjerenik za ljudska prava Tajništvo (oko 1800 članova) Konferencija međunarodnih nevladinih

organizacija Europski sud za ljudska prava

Vijeće Europe - akti

Odbor ministara – zaključci (u obliku preporuke, konvencije, rezolucije)

Parlamentarna skupština – preporuke, rezolucije, mišljenja

Ugovori

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, 1950.

Europska konvencija o nastanjivanju, 1955. Europska konvencija o mirnom rješavanju sporova,

1957. Europska socijalna povelja, 1961. Europska konvencija o borbi protiv terorizma, 1977. Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina,

1955. ............

Do danas oko 200 ugovora (konvencija, povelja, sporazuma)!

RH i VE

Status posebnog gosta priznat 04.05.1992. Molba za punopravno članstvo: 11.09.1992. 06.11.1996. – RH primljena u punopravno članstvo,

uz uvjet ispunjenja 21 obveze (poseban monitoring) 1 stalni predstavnik 5 predstavnika i njihovih zamjenika u Parlamentarnoj

skupštini 5 predstavnika u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisana je 1950., stupila na snagu 1953. ugovornice: države članice Vijeća Europe prvi put se uvodi efikasan mehanizam provođenja

zaštite ljudskih prava na međunarodnoj razini u okviru sudski uređenog postupka

zajednički europski standardi temeljnih ljudskih prava tekst Konvencije je dostupan na:

http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/8E8F1266-6754-4880-80DD-BBA9D2677D9C/0/CRO_CONV.pdf

ECHR

Izmijenjena je Protokolom 11 i 14 Konvencija + Protokoli 1,4,6,7,12 i 13 Tekst Konvencije izmijenjen je Protokolom

14 koji je stupio na snagu 10. listopada 2010. godine

ECHR

Izvorno stupanj zaštite je bio dvostupanjski: Europska komisija za ljudska prava Europski sud za ljudska prava

11. Protokol: spajanje dva tijela u novi stalni sud: Europski sud za ljudska prava

14. Protokol: reforma Europskog suda za ljudska prava

Europski sud za ljudska prava

jedinstveni sud započeo s radom 1998. godine

broj sudaca = broj država članica

razmatra slučajeve u sastavu: Sudac pojedinac (odlučuje o pojedinačnim zahtjevima: zahtjev

može proglasiti nedopuštenim ili brisati sa sudske liste slučajeva) Odborima od 3 suca (daljini postupak po pojedinačnim zahtjevima:

proglasiti zahtjev nedopuštenim ili ga brisati sa liste slučajeva ili proglasiti zahtjev dopuštenim i donijeti presudu o osnovanosti ako o glavnom pitanju postoji ustaljena sudska praksa)

Vijećima od 7 sudaca (ako nisu usvojene prethodne odluke o dopuštenosti i osnovanosti pojedinačnih zahtjeva odnosno presuda, kao i o dopuštenosti i osnovanosti međudržavnih sporova)

Velikom vijeću od 17 sudaca (odlučuje o bitnim pravnim pitanjima)

Postupak

Vrste: Međudržavni sporovi (svaka država

ugovornica) Pojedinačni zahtjev (svaka fizička osoba,

nevladina organizacija ili skupina pojedinaca)

Postupak

Opća postupovna pretpostavka za podnošenje zahtjeva:

iscrpljena sva domaća pravna sredstva unutar 6 mjeseci od donošenja konačne

odluke

Postupak

Pojedinačni zahtjev najprije provjerava Odbor ili sudac pojedinac (postupovna pitanja)

Odbor može donijeti dvije odluke: Nedopuštenost zahtjeva: oni koji nisu sukladni

Konvenciji i očito neutemeljeni ili predstavljaju zlouporabu prava te nakon Protokola 14, ukoliko podnositelj nije pretrpio značajnu štetu; odluka Vijeća je konačna

Dopuštenost zahtjeva; dalje odlučuje Vijeće (osim ukoliko Odbor može donijeti odluku temeljem utvrđene sudske prakse – Protokol 14)

Vijeće može ustupiti nadležnost Velikom vijeću

Postupak

Sud provodi potrebnu istragu uvijek se teži prijateljskom rješenju konačna presuda: obvezuje državu

ugovornicu, nema prisilnih sredstava

Postupak

sud može dodijeliti “pravednu naknadu” povrijeđenoj stranci

(čl. 41. Konvencije)

Europska unija i ECHR

Čl. 6. (2) i (3) Ugovora iz Lisabona regulirano je pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda:

“(2) Unija se obvezuje pristupiti Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pristupanje ne utječe na ovlasti Unije koje su utvrđene Ugovorima.”

(3) Temeljna prava, zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i koje proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama predstavljaju opća načela prava Unije.”

Europska unija i ECHR

Pristupanje će se urediti na način da se očuvaju posebne značajke Unije i prava Unije, osobito glede:

- sudjelovanja Unije u nadzornim tijelima Europske konvencije;

- mehanizama za postupanje s pojedinačnim zahtjevima

Europska unija i ECHR

Pristupanje ne utječe na:

- ovlasti Unije i njenih institucija;- položaj država članica u odnosu na Konvenciju (i moguće rezerve);- rješavanje sporova između država članica u

odnosu na tumačenje ili primjenu osnivačkih ugovora.

Što je što?

Vijeće Europe ≠ Europsko vijeće ≠ Vijeće EU (Vijeće ministara)

Parlamentarna skupština ≠ Europski parlament

Europska komisija za ljudska prava ≠ Europska komisija

Europski sud za ljudska prava ≠ Europski sud

Što je što?

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

≠

Opća deklaracija za zaštitu ljudskih prava

Što je što?

Vijeće Europe = međunarodna organizacija

Europsko vijeće= jedno od tijela EU, vrhovno tijelo za

donošenje odluka i planiranje politike Unije – sastoji se od šefova država ili vlada država članica EU

Što je što?

Vijeće EU (Vijeće ministara) = jedno od tijela EU sa širokim ovlastima (donošenje propisa, proračunske nadležnosti, vanjski odnosi, izvršne ovlasti, kreatorne ovlasti)

Što je što?

Parlamentarna skupština= tijelo Vijeća Europe (zastupnike imenuju

nacionalni parlamenti država članica)

Europski parlament= tijelo Europske Unije (zastupničko tijelo,

zastupnici se biraju neposredno)

Što je što?

Europska komisija za ljudska prava= do 1998. tijelo koje je provodilo prethodni

postupak i davalo mišljenje o povredi Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Europska komisija = tijelo EU – (nadzorne, izvršne, upravne

funkcije, predlaže donošenje propisa u EU – zakonodavna inicijativa)

Što je što?

Europski sud za ljudska prava= sudski organ osnovan Europskom konvencijom za

zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sjedište u Strasbourgu

Europski sud= zajedničko pravosudno tijelo EU, osigurava da se pri

tumačenju i primjeni prava EU poštuje pravo; sjedište u Luxembourgu

Sudska praksa ECHR

Samostalno tumačenje konvencijskih prava:

Tumačenje konvencije je u nadležnosti ECHR i autonomno, neovisno o nacionalnom poimanju(predmet Öztürk / Njemačka – pravo na besplatne usluge prevoditelja – tumačenje pojma kaznenog djela)

Sudska praksa ECHR

Obveza zaštite predviđena Konvencijom:

konvencijska prava usmjerena protiv država članica; aliuspostavlja se državna obveza zaštite pojedinaca od ugrožavanja od strane drugih pojedinaca(predmet XiY/Nizozemska – zahtjev za kaznenopravnom zaštitom u slučaju seksualnih delikata protiv duševno zaostalih maloljetnika)

Sudska praksa ECHR

Pravo na život (čl. 2.): (utvrđena povreda)- Bombardiranje civilnog konvoja i sela u Čečeniji - Smrt postupnim gušenjem mladića kojeg je policija vezala

lisicama i držala licem prema zemlji- Smrt bolesnika zaraženog sidom u ćeliji u policijskoj stanici

Zabrana nečovječnog postupanja (čl. 3.):

- Zapreka za izručenje trećoj državi

(predmet Soering)- Zaštita od izgona (državni i nedržavni progon; pogoršanje

egzistencijalnih uvjeta)

(predmeti: H.L.R./Francuska; D./V.B.)

Sudska praksa ECHR

Pravo na slobodu i sigurnost (čl. 5.)- Obvezna izolacija osobe zaražene virusom HIV-a zbog rizika od

prenošenja virusa na druge osobe- Zaobilaženje propisa o najduljem trajanju pritvora ponovnim

uhićivanjem osobe deset minuta nakon puštanja iz pritvora

Pravo na pošteno suđenje (čl. 6.)- osuda zbog odbijanja odgovaranja na pitanja policije- korištenje u dokaznom postupku izjava optuženika i svjedoka

dobivenih iznudom- upitna pristranost suca zbog činjenice da je njen suprug dužan

drugoj stranci u postupku

Sudska praksa ECHR

Pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (čl. 8.):

- Pretraga doma i radnog mjesta novinara i zapljena dokumenata- Propust vlasti da poduzmu primjerene mjere zaštite protiv

ozbiljnog zagađenja u blizini čeličane- Odbijanje da se registrira ime “Axl” iako su drugi takvi zahtjevi

prihvaćani- veza između oca i izvanbračnog djeteta

(predmet: Keegan / Irska)

Sudska praksa ECHR

Pravo na efikasan pravni lijek (čl. 13.)- Neučinkovitost domaćeg pravnog lijeka glede duljine trajanja

sudskog postupka

Zabrana diskriminacije (čl. 14.)- Izdvajanje romskih učenika u posebne razrede- Propust države da poduzme učinkovitu istragu rasističkog

napada na pripadnika romske populacije

Sudska praksa ECHR

Zaštita vlasništva (Protokol 1, čl. 1.):

- izvlaštenje: pravedna ravnoteža između općeg interesa i interesa pojedinca kojeg se štiti od prekomjerne žrtve

(predmet: Sporrong i Lönnroth /Švedska)

- Obveza vlasnika da dopuste lov na nekretnini u njihovom vlasništvu

Sloboda kretanja (Protokol 4, čl. 2.)- Zapljena putovnice od strane carinika i povrat tek dvije godine

kasnije

Ustav RH

VII. MEĐUNARODNI ODNOSI1. MEĐUNARODNI UGOVORI

Članak 138.U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava,

sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora,

Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.

Ustav RH

Članak 139.Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i

političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.

Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske

Hrvatski sabor potvrđuje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je Hrvatski

sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga članka.Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvat skoga

sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.

Ustav RH

Članak 140.

Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine

dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se

odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim

pravilima međunarodnog prava.