učiti kako učiti -...

Učiti kako učiti (geografiju)

Zrinka Ristić DedićInstitut za društvena istraživanja u Zagrebu

ISTRAŽIVANJE O RAZVIJENOSTI KOMPETENCIJE “UČITI KAKO UČITI” KOD ZAGREBAČKIH OSNOVNOŠKOLACA

KURIKULUM MEĐUPREDMETNE TEME “UČITI KAKO UČITI”

ISTRAŽIVAČKO UČENJE

O ČEMU JE RIJEČ?

ISTRAŽIVANJE O KOMPETENCIJI “UČITI KAKO UČITI”sve zagrebačke javne osnovne škole

4716 učenika 4. i 8. razreda

proljeće 2014.

DOŽIVLJAVAJU LI UČENICI OBRAZOVANJE KAO VRIJEDNOST?

Pročitaj slijedeće tvrdnje i razmisli koliko se slažeš sa sljedećim:

Uopće se ne slažem

Uglavnom se ne

slažem

Uglavnom se slažem

U potpunosti se slažem

OBRAZOVANJE JE:

…preduvjet kvalitetnog života. 3,1 7,2 49,0 40,7

…preduvjet dobrih prihoda. 2,6 9,9 51,4 36,1

…preduvjet napredovanja pojedinca u društvu.

4,0 15,6 49,6 30,8

…preduvjet bijega od siromaštva. 7,9 16,9 45,2 30,1

OBRAZOVANJE KAO VRIJEDNOST

RODITELJSKE ASPIRACIJE

UČE LI?

Samo 27,7% učenika 8. razreda izjavljuje da uči svaki dan

Male razlike u redovitosti učenja kod učenika različitog

obrazovnog postignuća

62% uči samo prije testa i usmenog ispitivanja

38,4% često ili gotovo uvijek prepisuju domaću zadaću

29,5% se u radnom danu priprema za školu manje od 30 minuta

KOJI SE PREDMET NAJVIŠE UČI?

Povijest (24,6%)

Biologija (14,3%)

Kemija (13,6%)

Matematika (12,4%)

Geografija (11,9%)

Hrvatski (5,6%)

Fizika (4,6%)

Strani jezik (3,8%)

Priroda i društvo (53,2%)

Matematika (21,5%)

Strani jezik (17,2%)

Hrvatski jezik (8,1%)

ZAŠTO UČE? 4. RAZREDI

ZAŠTO UČE? 8. RAZREDI

PRIKAZ PROJEKTA

http://www.idi.hr/ucenje2014/

https://www.facebook.com/oucenju2014/

KURIKULUM MEĐUPREDMETNE TEME “UČITI KAKO UČITI”

Stručna radna skupinaAna Boban Lipić, prof.doc. dr. sc. Daria Totdr. sc. Irena Labakdr. sc. Iris MarušićJadranka Bizjak Igrec, prof.dr. sc. Jasna Miličkidoc. dr. sc. Slavica Šimić Šašić

dr. sc. Zrinka Ristić Dedić (ERS) Josip Šabić, Biserka Šušnjić (JSAP)

UČIO SAM FLOKIJA ZVIŽDATI

NE ČUJEM DA ZVIŽDI!

REKAO SAM DA SAM GA UČIO. NISAM REKAO DA JE NAUČIO.

KOMPETENCIJA “UČITI KAKO UČITI”

Učenik u središtu

Osnova za cjeloživotno učenje

Obuhvaća osposobljenost za procese učenja, te znanja, vještine i stavove vezane uz organizaciju i upravljanje vlastitim učenjem, uključujući ustrajnost u učenju i učinkovito upravljanje vremenom i informacijama, kako u samostalnomu učenju, tako i pri učenju u skupini.

Učinkovito pristupanje učenju različitih predmeta

Uključuje primjenu znanja i vještina u različitim okruženjima

DOMENA 1. PRIMJENA STRATEGIJA UČENJA I UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA

CILJ: Učenik koristi različite strategije učenja i upravljanja informacijama koje su temelj za razvoj ostalih vrsta pismenosti te za kritički i kreativni pristup rješavanju problema

Upravljanje informacijama

Primjena strategija učenja i rješavanje problema

Kreativno mišljenje

Kritičko mišljenje

OČEKIVANJA PO CIKLUSIMA: KRITIČKO MIŠLJENJE

1. CIKLUS

Pre, 1. i 2. razred OŠ

2. CIKLUS

3., 4. i 5. razred OŠ

3. CIKLUS

6., 7. i 8. razred OŠ

4. I 5. CIKLUSI

SŠ

Učenik oblikuje

i izražava

vlastite misli i

osjećaje.

Učenik razlikuje

činjenice od

mišljenja i

sposoban je

usporediti

različite ideje.

Učenik je sve

samostalniji u

kritičkom

promišljanju i

vrednovanju

ideja.

Učenik kritički

promišlja i

vrednuje ideje.

RAZRADA OČEKIVANJA: KRITIČKO MIŠLJENJE4. I 5. CIKLUS - Učenik kritički promišlja i vrednuje ideje

Pri razmatranju nekog problema ili ideje, samostalno analizira i procjenjuje

važnost i točnost informacija. Uzima u obzir različite informacije, stavlja ih u

kontekst te raščlanjuje logičnost argumenata na kojima se temelji neka ideja ili

perspektiva.

Prihvaća postojanje različitih mišljenja i perspektiva, ali ih propituje i

uspoređuje. Raspravlja o valjanosti argumenata u podlozi različitih pozicija.

Uspostavlja kriterije za vrednovanje tih pozicija, uzimajući u obzir okruženje i

različite vrijednosne okvire. Autonomno i odgovorno oblikuje vlastito mišljenje.

Temelji svoje mišljenje na argumentima.

Koristeći argumente jasno artikulira i komunicira svoju poziciju drugima. Uspoređuje vlastitu poziciju s drugima i zastupa je. Uočava pristranosti u vlastitom mišljenju. Spreman je preispitati i promijeniti vlastitu poziciju na temelju novih valjanih argumenata.

UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 1. 1

Učitelj stvara situacije u kojima učenik:

pronalazi, vrednuje i koristi različite izvore informacija i različite vrste informacija

služi se različitim materijalima za učenje

rješava raznolike, relativno složene probleme primjerene njegovoj dobi

ima dovoljno vremena i prilika za povezivanje novih iskustava učenja s postojećima

ima mogućnost izbora aktivnosti i sadržaja učenja i donošenja odluka o pristupima učenju

odgovara na pitanja koja zahtijevaju razumijevanje, analizu, sintezu, kritičko razmišljanje, prosuđivanje i primjenu znanja

UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 1. 2

Učitelj stvara situacije u kojima učenik:

ima priliku izraziti vlastito mišljenje, propitivati, raspravljati, uspoređivati i vrednovati različite perspektive

osjeća se slobodnim griješiti i uči iz pogrešaka

stvara originalne poveznice i ideje na temelju kojih primjenjuje svoja znanja u različitim situacijama i okruženjima

ima prilike isprobavati različite pristupe i istraživati različite ideje

ima prilike svoje znanje i vještine predstaviti drugima na različite načine.

DOMENA 2. UPRAVLJANJE VLASTITIM UČENJEM

CILJ: Učenik upravlja vlastitim učenjem kroz planiranje, praćenje, reguliranje i samovrednovanje procesa i rezultata učenja te kroz ciljanu refleksiju o učenju.

Planiranje

Praćenje

Regulacija učenja

Samovrednovanje/samoprocjena učenja

UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 2.

Učenik se uključuje u aktivnosti u kojima:

ima mogućnost preuzeti inicijativu

ima poticaj za razmišljanje o vlastitom učenju

verbalizira svoje planove, strategije korake pri rješavanju zadataka ili učenja

prati svoj napredak ka ostvarivanju ciljeva učenja

analizira i vrednuje proces i ishode svog učenja

ima priliku procjenjivati uratke drugih učenika

analizira uzroke uspjeha ili neuspjeha

dobiva pravodobne konstruktivne povratne informacije koje su usmjerene na unaprjeđivanje procesa učenja i motivacije za učenje.

DOMENA 3. EMOCIJE I MOTIVACIJA ZA UČENJE

Učenik prepoznaje vrijednost učenja i pokazuje interes za učenje; prepoznaje svoje motive za učenje; prepoznaje i regulira vlastite emocije tako da potiču učenje, te razvija pozitivnu sliku o sebi kao učeniku.

Vrijednost učenja

Slika o sebi kao učeniku

Interes

Emocije

UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 3. 1

Učitelj podržava razvoj motivacije i pozitivnih emocija tako što:

vjeruje da učenik može svladati zadatak, i to pokazuje, odnosno ima pozitivna i prikladna, ali dovoljno visoka očekivanja od svih učenika

osigurava učenicima iskustvo uspjeha tako što im daje zanimljive, izazovne i prikladne zadatke u skladu s njihovim potrebama i interesima

učenicima daje priliku da razviju pozitivna očekivanja i vjerovanja o sebi

potiče ih da preispitaju vlastita uvjerenja o učenju i vrijednostučenja

jasno iznosi ciljeve poučavanja/učenja za nastavni sat i kriterije za procjenu njihove ostvarenosti

UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 3. 2

Učitelj podržava razvoj motivacije i pozitivnih emocija tako što:

daje priliku učenicima da sadržaje i situacije učenja povežu s vlastitim iskustvima i interesima

daje podršku u svladavanju teškoća i potiče ustrajnost na zadatku

potiče na ulaganje truda u učenju i stvaranje veze između ulaganja truda i uspjeha u učenju, te razvija vještine samomotiviranja

daje podršku učeniku da razvije strategije reguliranja straha od ispitivanja i drugih negativnih emocija vezanih uz učenje

DOMENA 4. STVARANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE

CILJ: Učenik stvara prikladno fizičko i socijalno okruženje koje poticajno i podržavajuće djeluje na učenje.

Fizičko okruženje učenja

Suradnja s drugima

UČENJE I POUČAVANJE DOMENE 4.

Učitelj potiče tako što učenicima omogućuje:

ugodno i podržavajuće razredno okruženje usmjereno na suradnju, pomoć i podršku u učenju

pripremu potrebnih materijala za učenje

izradu vlastitog plana učenja i rasporeda vremena potrebnog za određene aktivnosti

sudjelovanje u aktivnostima koje zahtijevaju suradnju

aktivno slušanje, zauzimanje za sebe, poštivanje mišljenja drugih, nenasilno rješavanje konflikata

sudjelovanje u dogovaranju razrednih pravila

traženje pomoći u učenju od učitelja, roditelja, drugih učenika, stručnih suradnika.

ISTRAŽIVAČKO UČENJE

Obrazovni pristup koji stavlja učenike u poziciju provođenja „pravih“ istraživanja kakva prakticiraju znanstvenici kad stvaraju novo znanje

Učenici se uvode u aktivnosti koje od njih zahtijevaju provođenje različitih faza istraživačkog rada i upravljanje istraživačkim procesima

Znanstveno razmišljanje

Učenici stječu znanje o području istraživanja i o znanosti, a istovremeno razvijaju istraživačke vještine

Dvostruki značaj istraživačkog učenja: Sredstvo znanstvenog obrazovanja, metoda učenja i poučavanja

Obrazovni cilj sam po sebi (razumijevanje procesa znanosti)

ISTRAŽIVAČKO UČENJE

Korištenje i razvijanje šireg spektra vještina Dublje razumijevanje znanstvenih koncepata, konstrukcija vlastitog

razumijevanja svijeta

Istovremeno stjecanje istraživačkih vještina

Stjecanje vještina samoreguliranog učenja

Jačanje vještina rada u grupi i komunikacijskih vještina

Poticanje prirodne znatiželje

Rast interesa učenika za znanosti

Promoviranje znanstvene aktivnosti kao intelektualne vrijednosti

Relevantno učenje za sve učenike

Nije samo za manji dio učenika koji žele nastaviti svoj profesionalni put u znanstvenim disciplinama

ZAŠTO JE ISTRAŽIVAČKO UČENJE VAŽNO?

U svim razvijenim sustavima suvremeni programi postavljaju sudjelovanje učenika u istraživačkim aktivnostima kao obrazovni cilj u prirodoznanstvenom području (već u nižim razredima)

Kvalitetno učenje i poučavanje u području prirodoslovlja često izjednačuje s korištenjem istraživačkog učenja

Postojeći nastavni planovi i programi u RH navode izvođenje pokusa jednom od glavnih zadaća koja se mora ostvariti u prirodoznanstvenim predmetima

ISTRAŽIVAČKO UČENJE U DOKUMENTIMA OBRAZOVNE POLITIKE

OŠ. Jedna od zadaća jest uvesti u metode znanstvenoga istraživanja (neposredno promatranje, brojanje, crtanje, skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i razvijati zanimanje za istraživanje prostora; razvijati sposobnost znanstvenoga razmišljanja i priopćivanja rezultata istraživanja (pisanja izvješća o istraživanju).

GIM 4 raz. Neke od zadaća uključuju osposobiti učenike za promatranje i upoznavanje promjena u geografskoj stvarnosti, razviti u njima sposobnost kritičke analize konkretnih situacija..., upoznati učenike s geografskom stvarnošću u prostoru Hrvatske...promatranjem prirodne osnove i pojave društvenoga razvoja u zavičaju i zemlji upoznati učenike sa značajkama razvoja.....

VAŽEĆI PROGRAMI GEOGRAFIJE

KURIKULUM GEOGRAFIJE

Jedan od ciljeva učenja Geografije: samostalno i u timu planirati i provesti istraživanje, uključujući terenski rad, u cilju otkrivanja novih spoznaja o geografskom prostoru.

U većini europskih zemalja (i drugih) pristup nije zadovoljavajuće implementiran

Pristupi učenju i poučavanju u školama znatno odstupaju od vizija postavljenih u dokumentima obrazovne politike

Dominantni pristupi su i dalje uglavnom deduktivni, ograničeni na prijenos znanja i orijentirani na sadržaje (činjenice)

Istraživanja koja se provode u nastavi često ne odražavaju ključne odrednice znanstvenog istraživanja

Pokusi služe uglavnom kao ilustracija nastavnikovih tvrdnji ili ih učenici provode «po receptu»

IMPLEMENTACIJA U ŠKOLSKU PRAKSU

Nedovoljna opremljenost škola

Organizacijski problemi

Nedostatno vrijeme potrebno za provedbu istraživanja

Zahtjevi plana i programa

Nedovoljna osposobljenost učitelja

Dominantna kultura poučavanja znanosti u školama

IMPLEMENTACIJSKI PROBLEMI

MOGU LI DJECA I ADOLESCENTI ZNANSTVENO RAZMIŠLJATI?

Zadaci samostalno ili djelomično vođenog eksperimentiranja

Učenici uobičajeno sudjeluju u svim fazama istraživačkog procesa

Od učenika se zahtijeva osmišljavanje i provođenje eksperimenata i donošenje zaključaka o odnosima između NZV i ZV

Uobičajeno se koristi model s više NZV i jednom ZV

Hands-on ili računalni zadatak

ISTRAŽIVAČKO UČENJE U OKVIRU ISTRAŽIVANJA ZNANSTVENOG RAZMIŠLJANJA

FILE - Flexible Inquiry Learning Environment(Hulshof i sur., 2005)

“Treba pronaći što ima, a što nema utjecaj na uništenje šuma”

KAKO UČENICI RJEŠAVAJU OVAKVE ZADATKE?

Učenici imaju problema u različitim fazama istraživačkog procesa Postavljanje istraživačkog pitanja

Planiranje pojedinog eksperimenta

Postavljanje hipoteza

Eksperimentiranje

Zaključivanje

Učenici imaju nedostatno razvijene istraživačke vještine potrebne za optimalno istraživačko učenje

Međutim, rad na zadacima istraživačkog učenja unaprjeđuje istraživačke vještine

Znanstveno razmišljanje je zahtjevno

Svakodnevno zaključivanje Znanstveno razmišljanje

Iskustveno Sustavno, analitičko

Nesvjesno Svjesno kontrolirano

Odvija se bez ulaganja truda Zahtijeva ulaganje truda

Automatizirano Voljno

Brzo Promišljeno

Holističko Analitičko

Intuitivno/ spontano Refleksivno

Nije opravdano pretpostaviti da učenici već posjeduju vještine potrebne za rad na istraživačkim zadacima

Te vještine se ne razvijaju same od sebe, bez prikladnog obrazovnog iskustva Zadatak je učitelja učenicima pomoći u razvoju tih vještina

Najprikladnije obrazovno iskustvo je upravo neposredno sudjelovanje učenika u istraživačkim aktivnostima koja, barem u temeljnim crtama, odgovaraju znanstvenim istraživanjima

Naglasak staviti upravo na osiguravanju prilika za kontinuirano i neposredno iskustvo sudjelovanja u istraživačkim aktivnostima

ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 1

Valjano istraživanje je teže onda kad učenici imaju snažna prijašnja vjerovanja (češće izvan prirodoznanstvenih disciplina, odnosno u područjima društvenih tema).

U situaciji kad se susretnu s nalazima koji opovrgavaju njihove prethodne kauzalne teorije, učenici imaju problema u odbacivanju vlastitih teorija, te pokazuju tendenciju ignoriranja, odbacivanja ili iskrivljavanja podataka koji se ne uklapaju u njihove teorije. Dolazi do nevaljanih kauzalnih zaključaka.

ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 2

Ponavljani rad na zadatku je sam po sebi dovoljan za poticanje promjena - učenici stječu relevantne vještine i znanja i uče o procesima znanosti

Većina učenika napreduje u znanjima i vještinama istraživačkog učenja, ali ne svi (značajne razlike između učenika) napredovanje daleko od optimalnog

Svi su učenici sposobni izvesti barem poneki valjani eksperiment i donijeti valjani zaključak

Većinu učenika karakterizira paralelno korištenje valjanih i nevaljanih istraživačkih strategija

Nema naglog i nepovratnog prijelaza s nevaljanih na valjani istraživački pristup

ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 3

Istraživačke vještine i uvide učenici ne mogu steći kroz predavačku nastavu, kroz promatranje demonstracijskih pokusa koje izvodi nastavnik i kroz izvođenje istraživanja „po receptu”.

Nije dovoljno samo osigurati sudjelovanje učenika u istraživačkim aktivnostima.

Za ostvarivanje snažnijih promjena, napredovanje svih učenika i prijenos na nove situacije učenja važno je djelovanje učitelja.

Ostvariv obrazovni cilj uz prikladnu podršku učitelja i suvremene obrazovne tehnologije.

ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 4

Pri uključivanju učenika u istraživačko učenje nužno je prilagoditi zahtjeve zadataka njihovim razvojnim kapacitetima

Naučiti izvoditi pojedine istraživačke aktivnosti, ali i inzistirati na razumijevanju toga kada, kako i zašto ih koristiti, što olakšava i prijenos na nove situacije učenja.

Učinkoviti pristupi:

vođeno reflektiranje i (samo)vrednovanje procesa učenja

raspravljanje o procesima u parovima ili u skupinama učenika

direktno poučavanje istraživačkih i metakognitivnih vještina i strategijama

ŠTO KAŽU ISTRAŽIVANJA? 5

Postavi geografsko

pitanje

Postavi hipoteze

Odredi izvore, resurse

Istražuj (opažaj, mjeri,

procijeni)

Analiziraj podatke i prikaži ih

Interpretirajnalaze i donesi

zaključke

Komuniciraji djeluj na temelju spoznaja

Prati i regulirajproces istraživanja

Opisivanje, objašnjenje i predviđanje pojava i procesa koji djeluju na Zemlji i u interakciji prostora i ljudi

Konstrukcija vlastitog razumijevanja svijeta

Osigurati terenski rad, može i u školskom dvorištu

Istraživanje može biti i malo npr. temeljeno na opažanju jedne jedine fotografije.

Učenicima pružiti priliku da postave vlastita pitanja o prostoru i razviju svoje pristupe za odgovaranje na njih, dok učitelj pruža minimalnu potrebnu podršku

Gdje je određeni prostor?

Kakav je?

Zašto je takav?

Kako je povezan s drugim prostorima/ koliko je sličan drugima?

Kako se mijenja prostor?

Kako je živjeti u prostoru?

Omogućiti da učenici prikupljaju i organiziraju podatke (a ne samo da “šetaju” prostorom)

ISTRAŽIVAČKO UČENJE U GEOGRAFIJI 1

Direktno poučavati kako provoditi geografska istraživanja (npr. kako čitati i interpretirati različite geografske izvore)

Učenike potaknuti da u interpretaciji i reprezentaciji podataka koriste geografske koncepte (npr. lokacija, udaljenost, mjerilo, distribucija, regija, kretanja, promjene....)

Od učenika zahtijevati da pokažu svoje novo znanje i vještinekroz:

objašnjavanje drugim učenicima

rasprave o temi

vizualizacije (kognitivne mape, karte, grafove, tablice, fotografije itd.)

istraživačka izvješća

...

ISTRAŽIVAČKO UČENJE U GEOGRAFIJI 2

Od poznatih prema manje poznatim pojavama i prostorima

Od jednostavnijih prema složenijim pojavama i procesima

Od djelomično reguliranog istraživačkog procesa do samoreguliranog učenja!

ISTRAŽIVAČKO UČENJE U GEOGRAFIJI 3

Hvala na pažnji!

zrinka@idi.hr

zrinka.risticdedic@kurikulum.hr