trendovi primjene tehnologija u knjižnicama

Trendovi primjene tehnologija u knjižnicama

Jadranka StojanovskiSveučilište u Zadru

Institut Ruđer Bošković

http://www.youtube.com/watch?v=W3ZHPJT2Kp4

• preispitivanje uloge i značaja knjižnica i knjižničarstva

• promišljanje/napuštanje starih koncepata• približavanje potrebama korisnika (znamo li

uopće što su potrebe ili samo mislimo da znamo?)

• katalozi• “razvoj usluga” – kakvih usluga?!

Preduvjeti

• sve snažnija računala• sve brže mreže• sve jeftiniji mediji za pohranu• sve kvalitetnija grafička sučelja• sve veći broj open source alata za najrazličitije

namjene• sve intenzivnija komunikacija

Još nedavno...

• pristup sa svih lokacija na kojima se korisnik može zateći

• sve više izvora na raspolaganju• knjižničar kao posrednik u pristupu

informacijama (?) ili knjižničar koji slijedi korisnika i njegove potrebe prateći ga trenutno aktualnim uslugama

• složeni informacijski prostor koji se stalno mijenja

Dodajmo još k tome...

• stručnost u području znanstvene publicistike i znanstvene komunikacije općenito

• institucijski repozitoriji (pohrana svih vrsta digitalne građe)

• oživljavanje skrivenih zbirki• nužna integracija knjižnica u nastavne procese,

istraživačke procese...• restrukturiranje prostora (knjižničari, zbirke/police,

korisnici – tko ima prednost?)• suradnja, partnerstvo

Nova vrsta prostora...

• fizički prostor vs. virtualni (web) prostor• u fizičkom prostoru nastojimo privući

korisnika, u virtualnom trebamo ići tamo gdje je korisnik

Gdje korisnici počinju potragu za informacijom?

• (2005) College Students’ Perceptions of Libraries and Information Resources:

• izvještaj članovima OCLC-a: • http://www.oclc.org/reports/perceptionscollege.

htm

• 98% pretraživači web prostora (Google)• 2% katalozi knjižnica• zašto?

Korisnik se mijenja

• pronalazi sve više relevantnih informacija izvan knjižnica

• nakon što pronađe, želi to odmah imati• želi informaciju putem svojih uređaja koje nosi

sa sobom (npr. mobitela)• oslanja se sve više na netradicionalne

informacijske izvore• -> prihvatiti korisnika kakav jest, ne kakav bi

mi željeli da bude

A naše zbirke?

• trebaju li se sastojati isključivo od tiskanog materijala?

• trebamo li uključiti licencirane časopise, knjige i dr., ostale materijale u digitalnom obliku, arhivsku građu...?

• trebamo li uključiti podatke, slike, zvuk, video, multimediju, različite objekte i dr.?

Online catalogs: what users and librarians want

http://www.oclc.org/us/en/reports/onlinecatalogs/default.htm

Online katalozi

• nekad samo naši• ključna uloga metapodataka za kvalitetu i

razinu interoperabilnosti• danas se cijeni uključenost u što brojnije

kataloge, baze podataka i repozitorije• maksimalna otvorenost• različite sheme, protokoli• mogućnost lagane konverzije

Metapodaci

• knjižničari: katalogizacija, indeksiranje, normativne datoteke...

• autori/korisnici: institucijski repozitoriji, portali (arxive, crosbi), tag-iranje i dr.

• rudareni: analize teksta, WorldCat• proizvedeni algoritmima, ponovno koristeni,

prikupljeni (harvested)

Metapodaci

• FRBR• puni MARC zapis, bolji nego Dublin Core ili

MODS...• kontrolirani rječnici i ontologije• “tagiranje”

Sučelja

• moraju biti brza• što više vizualnih informacija (naslovnice...)• omogućiti korisniku postupno sužavanje

pretraživanja• pregledavanje pomoću faceta• intuitivna navigacija• ocijenjivanje i redanje (rating and ranking)

Trendovi...• “googoliki” ili “amazonoliki” alati• knjižnični katalog nije početak i kraj• ILS nije važan i dobar je ukoliko omogućuje stvaranje

kvalitetnog zapisa, laganu integraciju iz drugih servisa i dovoljnu razinu interoperabilnosti (Mango, Aleph, Koha, Evergreen, Fedora...)

• integrirati što više sadržaja (Google Books...)• mijenjati i dodavati sučelja• integrirati katalog u što više drugih kataloga, baza

podataka i repozitorija povećavajući vidljivost i mogućnost pristupa

• društvene mreže (Facebook, Twitter, MySpace, SecondLife...) njihovo veliko korištenje omogućavaju lakši pristup knjižnicama i uslugama koje nude

Za kraj

• naši korisnici dobivaju puno manje nego što očekuju

• Google i druga popularna web odredišta postavljaju visoke kriterije

• čim prije ponuditi svoje zbirke i svoje usluge na način primjeren korisniku

• okolina u kojoj djelujemo ubrzano se razvija, a gdje smo mi u tome?