trendovi primjene tehnologija u knjižnicama
DESCRIPTION
Trendovi primjene tehnologija u knjižnicama. Jadranka Stojanovski Sveučilište u Zadru Institut Ruđer Bošković. http://www.youtube.com/watch?v=W3ZHPJT2Kp4. preispitivanje uloge i značaja knjižnica i knjižničarstva promišljanje/napuštanje starih koncepata - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Trendovi primjene tehnologija u knjižnicama
Jadranka StojanovskiSveučilište u Zadru
Institut Ruđer Bošković
http://www.youtube.com/watch?v=W3ZHPJT2Kp4
• preispitivanje uloge i značaja knjižnica i knjižničarstva
• promišljanje/napuštanje starih koncepata• približavanje potrebama korisnika (znamo li
uopće što su potrebe ili samo mislimo da znamo?)
• katalozi• “razvoj usluga” – kakvih usluga?!
Preduvjeti
• sve snažnija računala• sve brže mreže• sve jeftiniji mediji za pohranu• sve kvalitetnija grafička sučelja• sve veći broj open source alata za najrazličitije
namjene• sve intenzivnija komunikacija
Još nedavno...
• pristup sa svih lokacija na kojima se korisnik može zateći
• sve više izvora na raspolaganju• knjižničar kao posrednik u pristupu
informacijama (?) ili knjižničar koji slijedi korisnika i njegove potrebe prateći ga trenutno aktualnim uslugama
• složeni informacijski prostor koji se stalno mijenja
Dodajmo još k tome...
• stručnost u području znanstvene publicistike i znanstvene komunikacije općenito
• institucijski repozitoriji (pohrana svih vrsta digitalne građe)
• oživljavanje skrivenih zbirki• nužna integracija knjižnica u nastavne procese,
istraživačke procese...• restrukturiranje prostora (knjižničari, zbirke/police,
korisnici – tko ima prednost?)• suradnja, partnerstvo
Nova vrsta prostora...
• fizički prostor vs. virtualni (web) prostor• u fizičkom prostoru nastojimo privući
korisnika, u virtualnom trebamo ići tamo gdje je korisnik
Gdje korisnici počinju potragu za informacijom?
• (2005) College Students’ Perceptions of Libraries and Information Resources:
• izvještaj članovima OCLC-a: • http://www.oclc.org/reports/perceptionscollege.
htm
• 98% pretraživači web prostora (Google)• 2% katalozi knjižnica• zašto?
Korisnik se mijenja
• pronalazi sve više relevantnih informacija izvan knjižnica
• nakon što pronađe, želi to odmah imati• želi informaciju putem svojih uređaja koje nosi
sa sobom (npr. mobitela)• oslanja se sve više na netradicionalne
informacijske izvore• -> prihvatiti korisnika kakav jest, ne kakav bi
mi željeli da bude
A naše zbirke?
• trebaju li se sastojati isključivo od tiskanog materijala?
• trebamo li uključiti licencirane časopise, knjige i dr., ostale materijale u digitalnom obliku, arhivsku građu...?
• trebamo li uključiti podatke, slike, zvuk, video, multimediju, različite objekte i dr.?
Online catalogs: what users and librarians want
http://www.oclc.org/us/en/reports/onlinecatalogs/default.htm
Online katalozi
• nekad samo naši• ključna uloga metapodataka za kvalitetu i
razinu interoperabilnosti• danas se cijeni uključenost u što brojnije
kataloge, baze podataka i repozitorije• maksimalna otvorenost• različite sheme, protokoli• mogućnost lagane konverzije
Metapodaci
• knjižničari: katalogizacija, indeksiranje, normativne datoteke...
• autori/korisnici: institucijski repozitoriji, portali (arxive, crosbi), tag-iranje i dr.
• rudareni: analize teksta, WorldCat• proizvedeni algoritmima, ponovno koristeni,
prikupljeni (harvested)
Metapodaci
• FRBR• puni MARC zapis, bolji nego Dublin Core ili
MODS...• kontrolirani rječnici i ontologije• “tagiranje”
Sučelja
• moraju biti brza• što više vizualnih informacija (naslovnice...)• omogućiti korisniku postupno sužavanje
pretraživanja• pregledavanje pomoću faceta• intuitivna navigacija• ocijenjivanje i redanje (rating and ranking)
Trendovi...• “googoliki” ili “amazonoliki” alati• knjižnični katalog nije početak i kraj• ILS nije važan i dobar je ukoliko omogućuje stvaranje
kvalitetnog zapisa, laganu integraciju iz drugih servisa i dovoljnu razinu interoperabilnosti (Mango, Aleph, Koha, Evergreen, Fedora...)
• integrirati što više sadržaja (Google Books...)• mijenjati i dodavati sučelja• integrirati katalog u što više drugih kataloga, baza
podataka i repozitorija povećavajući vidljivost i mogućnost pristupa
• društvene mreže (Facebook, Twitter, MySpace, SecondLife...) njihovo veliko korištenje omogućavaju lakši pristup knjižnicama i uslugama koje nude
Za kraj
• naši korisnici dobivaju puno manje nego što očekuju
• Google i druga popularna web odredišta postavljaju visoke kriterije
• čim prije ponuditi svoje zbirke i svoje usluge na način primjeren korisniku
• okolina u kojoj djelujemo ubrzano se razvija, a gdje smo mi u tome?