strategija razvoja turizma -...
Post on 31-Aug-2019
12 Views
Preview:
TRANSCRIPT
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. –
2020.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
1
Educatorium d.o.o.
A.G.Matoša 5, 44330 Novska
M +385 (0)95 386 2814
e-mail: educatorium.novska@gmail.com
Ecorys Hrvatska d.o.o.
Kornatska 1 g
10000 Zagreb
T +385 (0)1 889 23 50
F +385 (0)1 889 23 51
e-mail: maja.hranilovic@ecorys.com
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
2
Zahvaljujemo se sudionicima na aktivnom doprinosu u izradi dokumenta:
Zdravka Švenda - direktorica TZO Podstrana
Mladen Bartulović, dipl.krim. - načelnik Općine Podstrana
Danira Zanki - v.d. pročelnice Upravnog odjela za javnu nabavu, gospodarstvo, društvene
djelatnosti i EU fondove
Božen Živaljić - pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne poslove i zaštitu
okoliša
Lucija Perica - TZO Podstrana
Nada Škulje - Društvo športskih ribolovaca Strožanac
Denis Jonjić - stručni suradnik
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
3
Sadržaj
1. UVOD ......................................................................................................................................................... 5
1.1. Metodologija .......................................................................................................................................... 5
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ................................................................................................................. 6
2.1. Opći podaci o općini Podstrana ............................................................................................................ 6
2.1.1. Prostorni pokazatelji .......................................................................................................................... 6
2.1.2. Stanovništvo ....................................................................................................................................... 7
2.1.3. Gospodarstvo ..................................................................................................................................... 9
2.2. Prostorno razvojne cjeline .................................................................................................................. 11
2.2.1. Priobalno područje ........................................................................................................................... 11
2.2.2. Zaobalno područje ........................................................................................................................... 12
2.3. Glavna obilježja turističke potražnje i ponude ................................................................................... 13
2.3.1. Obilježja turističke potražnje ........................................................................................................... 13
2.3.2. Obilježja turističke ponude .............................................................................................................. 17
3. ANALIZA RESURSNE OSNOVE .................................................................................................................. 20
3.1. Temeljni turistički resursi (turistička atrakcijska osnova).................................................................. 21
3.1.1. Prirodne turističke atrakcije ............................................................................................................. 21
3.1.1.1. Geološke značajke ............................................................................................................................... 21
3.1.1.2. Klima ................................................................................................................................................... 21
3.1.1.3. Vodni resursi ....................................................................................................................................... 22
3.1.1.4. Biljni i životinjski svijet ........................................................................................................................ 26
3.1.1.5. Prirodna baština .................................................................................................................................. 27
3.1.2. Kulturno povijesne atrakcije ............................................................................................................ 27
3.1.2.1. Kulturno-povijesna baština ................................................................................................................. 27
3.1.2.2. Kulturne i vjerske ustanove ................................................................................................................ 35
3.1.2.3. Manifestacije ....................................................................................................................................... 35
3.1.2.4. Znameniti ljudi i događaji .................................................................................................................... 40
3.1.2.5. Kultura života i rada ............................................................................................................................ 44
3.1.3. Atraktivna turistička suprastruktura ................................................................................................ 46
3.1.3.1. Sportsko rekreacijski objekti ........................................................................................................ 46
3.1.3.2. Turističke staze, putovi i ceste ..................................................................................................... 48
3.2. Ostali izravni turistički resursi ............................................................................................................. 51
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
4
3.2.1. Turističko-ugostiteljski objekti ......................................................................................................... 51
3.2.2. Turističke zone ................................................................................................................................. 51
3.2.3. Turističke agencije ............................................................................................................................ 52
3.2.4. Turistička organiziranost .................................................................................................................. 53
3.2.5. Sustav turističkog informiranja ........................................................................................................ 53
3.2.6. Educiranost dionika u turizmu ......................................................................................................... 54
3.2.9. Turistička atraktivnost susjednih destinacija ......................................................................................... 55
3.3. Neizravni turistički resursi................................................................................................................... 58
3.3.1. Okoliš................................................................................................................................................ 58
3.3.2. Geostrateški položaj......................................................................................................................... 60
3.3.3. Prometna povezanost ...................................................................................................................... 61
3.3.4. Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda ............................................................. 61
3.3.4.1. Vodoopskrba ................................................................................................................................ 61
3.3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ..................................................................................... 62
3.3.4.3. Otpad ........................................................................................................................................... 63
3.3.5. Telekomunikacije ............................................................................................................................. 63
3.4. Vrednovanje turističke atrakcijske osnove općine Podstrana ........................................................... 64
4. TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU ................................................................................................... 67
4.1. Globalni turistički trendovi ................................................................................................................... 67
4.2. Turistički trendovi i proizvodi u Republici Hrvatskoj ............................................................................ 68
5. SWOT ANALIZA ........................................................................................................................................ 69
5.1. Snage i slabosti turističkog razvoja općine Podstrana ......................................................................... 69
5.2. Mogućnosti i prijetnje turističkom razvoju općine Podstrana ............................................................. 71
6. KONCEPCIJA TURISTIČKOG RAZVOJA ..................................................................................................... 72
6.1. Vizija općine Podstrana kao turističke destinacije ............................................................................... 72
6.2. Ciljevi razvoja turizma .......................................................................................................................... 74
6.3. Turističko zoniranje .............................................................................................................................. 77
6.4. Glavni razvojni projekti ........................................................................................................................ 78
7. MARKETINŠKA STRATEGIJA .................................................................................................................... 83
7.1. Proizvodni portfelj ................................................................................................................................ 83
7.2. Ciljna tržišta i potrošački segmenti ...................................................................................................... 88
7.3. Komunikacijske aktivnosti .................................................................................................................... 89
8. AKCIJSKI PLAN S DINAMIKOM PROVEDBE ............................................................................................. 93
POPIS TABLICA, GRAFIKONA I FOTOGRAFIJA ................................................................................................. 96
IZVORI PODATAKA, PUBLIKACIJA I KORIŠTENIH FOTOGRAFIJA .................................................................... 98
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
5
1. UVOD
Turizam predstavlja jednu od najdinamičnijih i najsloženijih socio-ekonomskih pojava suvremenog
doba koja je polovicom 20. stoljeća postala predmetom znanstvenih istraživanja, a dotiče se
područja poljoprivrede, arhitekture, okoliša, poduzetništva, političkih znanosti, antropologije,
psihologije, ekonomike, sociologije, obrazovanja, prava itd.. Prema Hunzikeru i Krapfu, turizam
predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako
se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva
njihova gospodarska djelatnost. Iz ove definicije proizlaze dvije osnovne determinante turizma, a to
su prostor izvan domicila i potrošnja sredstava stečenih izvan mjesta turističkog boravaka što govori
da se u turistička putovanja uključuju isključivo osobe koje raspolažu sa slobodnim vremenom i sa
slobodnim sredstvima koja mogu potrošiti na putovanje i boravak u turističkoj destinaciji. Glavne
motive turističkih putovanja čine želja za odmorom i rekreacijom izvan uobičajene sredine, te želja
za novim doživljajima koji se vežu za zdravlje, kulturu, sport, zabavu, ekologiju i slično. S obzirom da
turizam čini jednu od glavnih gospodarskih grana općine Podstrana, Turistička zajednica općine
Podstrana prepoznala je potrebu strateškog planiranja razvoja turizma na području općine, te se na
zahtjev naručitelja pristupilo izradi Strategije razvoja turizma općine Podstrana za naredno
četverogodišnje razdoblje.
1.1. Metodologija
Metodologija izrade Strategije razvoja turizma općine Podstrana zasnovana je na uobičajenim
metodama i alatima koje se koriste pri izradi strateško planskih dokumenata, posebice iz područja
turizma, a koje uključuju istraživačke, analitičke i interpretativne metode kao što su prikupljanje
podataka iz javno dostupnih izvora, analiza resursne osnove, swot analiza i sl. U nastavku teksta
detaljnije su pojašnjeni glavni elementi predmetnog strateškog dokumenta.
Analiza postojećeg stanja obuhvaća geografske, prostorne i demografske značajke, te prikazuje
glavna obilježja turističke potražnje i ponude u općini Podstrana. Nakon analize postojećeg stanja
provedena je detaljna analiza i vrednovanje turističke resursne osnove, te je pregled glavnih
kvalitativnih i kvantitativnih trendova na turističkom tržištu koje je relevantno za definiranja
koncepta budućeg turističkog razvoja općine Podstrana. Primjenom SWOT analize osiguran je
analitički uvid u snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje turističkog razvoja općine Podstrana.
Temeljem informacija dobivenih SWOT analizom definira se koncepcija razvoja turizma koja
uključuje viziju, ciljeve turističkog razvoja, turističko zoniranje i glavne razvojne projekte u turizmu.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
6
Temeljem prethodno definiranih elemenata, definira se marketinška strategija, koja uključuje
proizvodni portfelj, ciljna tržišta i potrošačke segmente, te komunikacijske aktivnosti.
Konačno, definira se akcijski plan s dinamikom provedbe koji uključuje određeni broj investicijskih
projekata, pri čemu se za svaki projekt definira naziv, nositelj projekta, razina spremnosti, ukupna
vrijednost, te planirano razdoblje provedbe .
Također, pri izradi dokumenta u obzir su uzete i glavne smjernice koje su definirane u strateško-
planskoj dokumentaciji višeg reda, poput Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.
godine, Glavni plan razvoja turizma Splitsko dalmatinske županije, te prostorno planska
dokumentacija općine Podstrana.
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1. Opći podaci o općini Podstrana
2.1.1. Prostorni pokazatelji
Općina Podstrana nalazi se u okviru Splitsko-dalmatinske županije, a smještena je uz jugoistočni bok
grada Splita, u podnožju primorskog grebena planinskog masiva Mosor. Područje općine širine je
cca 2 km, te obuhvaća površinu od 11,5 km2, a proteže se od podnožja planine Perun uz donji tok
rijeke Žrnovnice na sjeverozapadu, do brežuljka Mutogras na jugoistoku. Ovaj dinarski smjer
pružanja teritorija općine istovjetan je dominantnom pravcu pružanja čitave istočno-jadranske
obale.
Tablica 1: Struktura površina prema namjeni
R.br. Općina Podstrana Ukupno ha % od površine općine
1. Građevinska područja 435,97 39,5
2. Poljoprivredne površine 80,49 6,95
3. Šumske površine (zaštitne) 66,66 5,76
4. Ostale poljoprivredne i šumske površine
571,27 49,33
5. Ostale površine 2,79 0,24
UKUPNO 1.158 100 Izvor podataka: Izvješće o stanju u prostoru 2010.-2014.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
7
Promatrajući građevinska područja na području općine, u tablici koja slijedi prikazana je struktura
površina prema namjeni u odnosu na zaštićeno obalno područje:
Tablica 2: Struktura površina na području općine prema namjeni
Namjena površina U zaštićenom obalnom području
Izvan zaštićenog obalnog područja
Ukupno
Mješovita namjena 371,35 25,94 397,29
Javna i društvena namjena
5,72 - 5,72
Gospodarska namjena
Poslovna i proizvodna namjena
9,62 - 9,62
Ugostiteljsko – turistička namjena
10,33 - 10,33
Javne zelene površine 1,45 - 1,45
Športsko rekreacijska namjena
8,72 - 8,72
Luke posebne namjene 2,13 - 2,13 Izvor podataka: Izvješće o stanju u prostoru 2010.-2014.
Sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji Splitsko dalmatinske županije, prostor Županije
razgraničen je prema obilježjima na funkcionalne cjeline koje su podijeljene na mikroregije,
prostorne cjeline i administrativne cjeline. Temeljem navedenih uvjeta razgraničenja prostora,
područje općine Podstrana svrstano je u obalnu mikroregiju Splitsko dalmatinske županije, te
pripada Splitskoj konurbaciji.
2.1.2. Stanovništvo
Općina Podstrana, prema posljednjem popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2011.
godine, broji 9.129 stanovnika što čini 2% ukupnog stanovništva Splitsko-dalmatinske županije.
Gustoća naseljenosti na području općine iznosi 792,44 st/km2, što područje općine svrstava u
izrazito gusto naseljene jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.
Uspoređujući podatke iz 2011. godine (9.129 stanovnika) sa podacima iz popisa stanovništva
provedenog 2001. godine (7.341 stanovnika), evidentan je porast ukupnog broja stanovnika na
području općine za čak 1.762 osobe, što iznosi porast od 24% u odnosu na 2001. godinu. Ovakav
značajan porast broja stanovnika uzrokovan je prije svega prirodnim kretanjem stanovništva, po
čemu je područje općine apsolutni rekoder u Republici Hrvatskoj, sa 3,5 puta više novoređenih u
odnosu na umrle.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
8
Grafikon 1: Prirodno kretanje stanovništva u općini Podstrana
Na kontinuiran rast broja stanovnika utjecale su i migracije stanovništva. Naime, prema službenim
podacima DZS-a, 3.018 stanovnika na području općine Podstrana od rođenja stanuje u istom
naselju, dok je 2/3 stanovništva doselilo na područje općine, od kojega prevladava stanovništvo s
područja drugih gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije. Navedeno stanje se prije svega
pripisuje turističkom razvoju područja općine.
Promatrajući strukturu stanovništva prema spolu, u ukupnom broju stanovnika, neznatno je veći
udio muškaraca (4.601) u odnosu na žene (4.528), dok gledajući kontigente stanovništva, radno
sposobnog stanovništva u dobi od 15 - 64 godine na području općine je 6.203.
Najveći broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine zabilježen je u dobnoj skupini od 30 – 34 god.
i od 35-39 godina, što uz podatak od 2.495 stanovnika mlađih od 19 godina, ukazuje na relativno
mladu strukturu stanovništva na području općine.
Obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina ukazuje da najveći udio čini stanovništvo sa
završenim srednjoškolskim obrazovanjem, dok postotak visokoobrazovanog stanovništva iznosi
20% što je relativno zadovoljavajući pokazatelj.
0
20
40
60
80
100
120
Živorođeni
Umrli
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
9
Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja
Kontinuiran rast broja stanovništva na području općine Podstrana u odnosu na popisnu 2011.
godinu razvidan je i iz podataka Ministarstva unutarnjih poslova, prema kojima je sredinom mjeseca
prosinca 2015. godine evidentirano 10.900 osoba koje imaju prijavljeno prebivalište na području
općine Podstrana.
2.1.3. Gospodarstvo
Općina Podstrana kao i cjelokupna Srednja Dalmacija suočava se tipičnim problemima tranzicijskih
područja, kao što su gubitak tržišta i raspad tradicionalnih industrija, nestimulativnim poslovnim
okruženjem, malim brojem zdravih velikih i srednjih poduzeća, te brojnim drugim problemima.
Jedno od glavnih obilježja gospodarskog sektora tj. sektora poduzetništva i obrtništva na području
općine je intenzivan razvoj turizma i popratnih uslužnih djelatnosti, dok su nekadašnje tradicionalne
gospodarske djelatnosti u kontinuiranom opadanju.
Unatoč značajnom broju od 403 registriranih aktivnih poslovnih subjekata na području općine (HGK,
Registar poslovnih subjekata – Biznet), te 127 registriranih aktivnih obrta (MINPO – Obrtni registar),
dominiraju djelatnosti trgovine na veliko i malo, ugostiteljstva, poslovanja nekretninama, dok manji
udio čine tvrtke i obrti u djelatnostima građevinarstva, te prijevoza i prometa.
1% 1%
5%16%
57%
20%
0%
Bez škole i nezavršena osnovnaškola
1-3 razreda osnovne škole
4-7 razreda osnovne škole
Osnovna škola
Srednja škola
Visoko obrazovanje
Nepoznato
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
10
Broj poslovnih subjekata u tradicionalnim sektorima koji su nekada činili gospodarsku osnovu
područja općine poput poljoprivrede, vinogradarstva i ribarstva u kontinuiranom su opadanju, što
se može pripisati ubrzanom turističkom razvoju.
Kao pokazatelj gospodarske razvijenosti u Republici Hrvatskoj koristi se indeks razvijenosti prema
kojemu se jedinice lokalne samouprave razvrstavaju u skupine (Odluka o razvrstavanju jedinica
lokalne, područne i regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti NN, 89/10.), a na temelju
članka 24. Zakona o regionalnom razvoju RH („Narodne novine“ broj 153/09).
Općina Podstrana ima indeks razvijenosti 96,63 %, te pripada III. skupini jedinica lokalne
samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske.
Tablica 3: Pokazatelji gospodarske razvijenosti
Gospodarski pokazatelji Općina Podstrana Vrijednosti pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek
Prosječni dohodak per capita 2010. – 2012.
21.044 64,6%
Prosječni izvorni prihodi per capita 2010. – 2012.
2.458 81,4%
Prosječna stopa nezaposlenosti 2010. – 2012.
18,4% 93,8%
Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16 – 65 godina (2011.)
85% 115,8%
Izvor podataka: MRRFEU, 2015.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
11
2.2. Prostorno razvojne cjeline
Područje općine Podstrana se uvjetno može podjeliti na dva karakteristična područja koja se pružaju
u smjeru sjeverozapad-jugoistok te su međusobno odijeljeni državnom cestom D-8 (Jadranskom
turističkom cestom) i to priobalno područje sa naseljima Strožanac, Grljevac, Sv. Martin i Mutogras;
te zaleđe sa naseljem Gornja Podstrana.
Fotografija 1: Prikaz prostorno-razvojnih cjelina na području općine Podstrana
2.2.1. Priobalno područje
Obalno područje općine Podstrana je slabo razvedeno, proteže se u dužini 6,5 km i u potpunosti je
izgrađeno. Ovakva tip obalne naseljenosti karakterističan je za šire područje od grada Splita do
Omiša. Duž podstranske obale protežu se naselja Strožanac, Grljevac, Grbavac, Sv.Martin i
Mutogras, koje je intenzivan turistički razvoj pretvorio u jedinstveno višekilometarsko apartmansko-
ugostiteljsko naselje sa gotovo podjednako dugom plažom. Tek hotel „Le Meridien Lav“ i u nešto
manjoj mjeri plaža kod crkvice sv. Martina prekidaju gusti podstranski obalni niz kuća, vila i okućnica.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
12
2.2.2. Zaobalno područje
Zaobalno područje općine Podstrana uključuje naselje Gornja Podstrana za koje je uvriježen naziv
„Staro Selo“. Stara Podstrana ili Staro Selo najstarije je naselje na području općine, smješteno u
Donjim ili Primorskim Poljicima ispod vapnenačke kose planine Perun i Vršine na nadmorskoj visini
između 290 i 340 m. Od obale Jadranskog mora udaljeno je oko 2 km. Današnje selo nastalo je
najvećim dijelom tijekom 18. i 19. stoljeća kad se život na ovim prostorima, poslije višestoljetne
turske dominacije, postupno stabilizirao.
Fotografija 2: Naselje Gornja Podstrana
Karakteristično pučko graditeljstvo Stare Podstrane temelji se na kamenom izgrađenim sklopovima
obiteljskih kuća s pripadajućim gospodarskim zgradama, štalama, konobama i kuhinjama koje su se
do danas sačuvale u velikoj mjeri zajedno sa izvornim kamenim pokrovom. Selo se proteže uzduž
strmog planinskog grebena, na vrhu plodnog stepenastog polja koje se spušta do morske obale.
Vizuru izduženog niza seoskih sklopova podno planine prekida sakralni kompleks dviju crkava i
zvonika koji predstavljaju urbanističku os cijelog sela. Naselje se sastoji od zbijenih ruralnih cjelina
– zaselaka ili škera, gdje su živjeli članovi pojedinih rodova. Škere su međusobno bile povezane
putevima i puteljcima, a utabane staze vodile su do poljoprivrednih zemljišta, voda, pašnjaka i sl.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
13
Sukladno odredbama PPU općine Podstrana, za područje Gornje Podstrane izrađen je Urbanistički
plan uređenja, a prostor obuhvata UPU-a iznosi 24,80 ha. Navedena vrijedna ruralna povijesno
graditeljska cjelina Starog Sela zahtijeva urbanističko-arhitektonsku revitalizaciju, ali i prometno-
komunalnu infrastrukturnu izgradnju.
Osim podjele po škerama, selo je u urbanističkom smislu, organizirano u tri glavne prostorne cjeline:
istočnu stagnju, zapadnu stagnju i Goricu u centru naselja. Stagnje (ili vrlo strme ulice) su dijelovi
mjesta na kojima su se mještani okupljali radi druženja. Gorica, ili dio sela oko seoskog zvonika uz
crkvu Sv. Ante, danas je centar sela i mjesto okupljana seljana u doba glavnih društvenih događanja.
S obzirom na iznimno vrijedna svojstva i karakteristike u pogledu strukture i ambijenta prostora,
krajobrazne vrijednosti, te tradicijskih graditeljskih elemenata, područje Starog Sela svakako je
potrebno očuvati i revitalizirati, te staviti u funkciju razvoja održive specifične turističke ponude
područja općine.
2.3. Glavna obilježja turističke potražnje i ponude
2.3.1. Obilježja turističke potražnje
Prema službenim podacima Turističke zajednice Općine Podstrana, tijekom 2015. godine na
području općine Podstrana ostvareno je više od 98 tisuća turističkih dolazaka i više od 440 tisuća
noćenja, što predstavlja porast broja dolazaka turista od 7,6% odnosno porast broja noćenja od
15,0% u odnosu na 2014. godinu. U razdoblju od 2011. do 2015. godine, prema pokazateljima
fizičkog turističkog prometa, broj turističkih dolazaka i noćenja kontinuirano raste, što govori o vrlo
intenzivnom turističkom uzletu općine.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
14
Grafikon 3: Turistički dolasci i noćenja u razdoblju 2011.-2015.
Grafikon 4: Dinamika turističkog prometa u 2015. po mjesecima
Unatoč intenzivnom turističkom razvoju posljednjih godina, jedno od važnih obilježja turizma općine
Podstrana je i izražena sezonalnost turističke potražnje. Prema podacima TZ općine Podstrana,
tijekom 2015. godine više od 55% turističkog prometa ostvareno je tijekom tri sezonska mjeseca
(srpanj-rujan), dok je broj turističkih dolazaka i noćenja tijekom zimskih mjeseci još uvijek vrlo mali.
Ovako izražena sezonalnost prvenstveno je posljedica relativno nepovoljne strukture smještajnih
kapaciteta na području općine u kojima dominira privatni smještaj. Navedenom u prilog govori i
podatak da je tijekom 2015. godine 54% ukupnog turističkog prometa ostvareno u privatnom
smještaju, 33% u hotelima, a tek nešto više od 1% u kampovima.
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
400000
450000
500000
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Dolasci
Noćenja
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
160000
Dolasci
Noćenja
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
15
Grafikon 5: Struktura ostvarenih noćenja prema vrsti smještaja u razdoblju 2011-2015.
Grafikon 6: Struktura turista prema državi prebivališta
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Hoteli Kampovi Obrtnici
Privatni smještaj TZO Podstrana Luka nautičkog turizma
Vikendaši
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
400000
450000
1 2 3 4 5
Skup1
Skup2
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
16
Sukladno podacima Turističke zajednice Općine Podstrana, analiza turističkog prometa prema
emitivnim tržištima pokazuje da su tijekom 2015. godine na području općine Podstrana najbrojniji
bili turisti iz Njemačke, te SAD-a, Kine, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva koji su ostvarili 38% ukupno
ostvarenih noćenja na području općine. S druge strane, udio domaćih gostiju u ukupno ostvarenom
turističkom prometu, vrlo je nizak.
Grafikon 7: Struktura inozemnih gostiju
Grafikon 8: Ostvareni prihodi od turizma u razdoblju 2011.-2015.
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Njemačka Poljska Kina Ujedinjeno Kraljevstvo SAD
0,00
500.000,00
1.000.000,00
1.500.000,00
2.000.000,00
2.500.000,00
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
17
Analizirajući prihode od turizma u promatranom razdoblju prikazane u prethodnom grafikonu,
evidentno je da od 2012. godine isti ubrzano rastu što odgovara i značajnom povećanju broja
turističkih dolazaka i noćenja.
Najveći udio u ukupnim prihodima čine prihodi od boravišne pristojbe, a slijede prihodi od turističke
članarine. Prihodi od boravišne pristojbe u 2011. godini iznosili su 68% ostvarenih ukupnih prihoda,
u 2012. godini 81% ukupnih prihoda, u 2013. godini 83% ukupnih prihoda, u 2014. godini 70%
ukupnih prihoda, dok su u 2015. godini prihodi od boravišne pristojbe iznosili 67% ukupno
ostvarenih prihoda, što je najmanji udio u promatranom razdoblju.
Analizom prethodnih pokazatelja, može se zaključiti da je trenutni stupanj turističke potražnje na
području općine Podstrana relativno zadovoljavajući, no uzevši u obzir postojeće resurse i
potencijale za razvoj područja općine kao turističke destinacije, potrebno je dostupne resurse
usmjeriti ka razvoju cjelogodišnje turističke ponude, povećanju broja smještajnih kapaciteta, te
povećanju broja turističkih dolazaka i noćenja domaćih turista.
2.3.2. Obilježja turističke ponude
Promatrajući strukturu smještajnih kapaciteta prema vrstama i kategorijama objekata, na području
općine Podstrana isti su zastupljeni kroz hotele, hostele, turističke apartmane, sobe i kampove. Na
području općine posluje 6 hotela koji raspolažu sa 532 smještajne jedinice sa ukupno 905 postelja.
Tablica 4: Hoteli na području općine Podstrana
Naziv hotela Kategorija Broj smještajnih jedinica
La Meridien Lav ***** 381
Eden **** 27
Neva *** 19
San Antonio **** 40
Split **** 40
Sunce *** 16
UKUPNO 532 Izvor podataka: TZO Podstrana
Unatoč broju od 6 hotela i jednog hostela na području općine, najveći broj smještajnih jedinica tj.
soba nalazi se kod privatnih iznajmljivača i to ukupno 1470. Prema podacima TZ Podstrana, ukupan
broj postelja kojima raspolažu privatni iznajmljivači iznosi 4.855, hoteli sa 905 postelja, kampovi 15,
dok je u ostalim objektima raspoloživo 923 postelje. Ukupno, na području općine Podstrana
registrirano je 2.386 soba sa 6.698 postelja.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
18
Fotografija 3: Hotel La Meridien Lav Fotografija 4: Hotel Neva
Na području općine Podstrana registrirano je ukupno 76 privatnih iznajmljivača:
Amigo Villa
Amigos pansion – restoran
Amor
Apartmani Ante Božiković
Apartmani Antonio
Apartmani Aljinović
Apartman Atelier
Apartman Jakovac
Apartman Jelčić
Apartman Maja
Apartman Mia
Apartman Mihael
Apartman Nešo
Apartman Panorama
Apartman Rino
Apartman Sunce
Apartman Valerija
Apartman Trešnja
Apartmani Anita
Apartmani Anna
Apartmani Antonia
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
19
Apartmani Baki
Apartmani Banić
Apartmani Barić Vlado
Apartmani Belmondo
Apartmani Bilandžić
Apartmani Boris
Apartmani Botuš
Apartmani Bruna
Apartmani Cappucino
Apartmani Car
Apartmani Casablanca
Apartmani Čulić Ljuba
Apartmani Ćulić Mila
Apartmani Čulić Slavko
Apartmani Dalmacija
Apartmani Dane
Apartmani Dinko
Apartmani dr. Vlašić
Apartmani Dumičić
Apartmani Galija
Apartmani Goro
Apartmani Ivan
Apartmani Jasna
Apartmani Jerčić Blaženka
Apartmani Juradin
Apartmani Juradin Neven
Apartmani Juras Slavica
Apartmani Juras Villa
Apartmani Jure
Apartmani Juričić
Apartmani Karaman
Apartmani Kristian
Apartmani Križan
Apartmani Leon
Apartmani Lončar
Apartmani Marija
Apartmani Marin
Apartmani Mario
Apartmani Mediteran
Apartmani Mia
Apartmani More
Apartmani Mršić Miro
Apartmani Nika
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
20
Apartmani Nino
Apartmani Palme
Apartmani Panorama
Apartmani Peričić Nadica
Apartmani Perišić
Apartmani Radić
Apartmani Ranka Bašković – Vlašić
Apartmani Ružić
Apartmani Sara
Apartmani Sara i Nino
Apartmani Škember Marija
Apartmani Smile
Od ostalih smještajnih kapaciteta na području općine potrebno je izdvojiti i kampove, za kojima
posljednjih godina raste trend potražnje na tržištu. Danas, na području općine Podstrana
evidentirana su dva kampa i to oba u sv. Martinu. Kamp „Car smješten je na lokaciji ispod starog
groblja, te obuhvaća površinu od cca 500 m2. Kamp je izgrađen još 50-ih godina prošloga stoljeća,
te se nalazi u privatnom vlasništvu. Kapaciteti prihvata kampa su do maksimalno 15 osoba. Kamp
Marić također je izgrađen 50-ih godina prošloga stoljeća i nalazi se u privatnom vlasništvu. Kamp
obuhvaća površinu od cca 800 m2, te raspolaže sa 3 kamp jedinice, kapaciteta 9 kampera.
3. ANALIZA RESURSNE OSNOVE
Za održivi razvoj turizma presudan značaj ima turistička atrakcijska osnova općine Podstrana.
Potencijalne i realne turističke atrakcije, koje čine turističku atrakcijsku osnovu, temeljni su resurs
općine Podstrana kao turističke destinacije jer nedvojbeno određuju i uvjetuje strukturu optimalnog
destinacijskog turističkog proizvoda. Stoga je vrlo važno na početku svakog razvojnog ciklusa
najprije identificirati, evidentirati i vrednovati sve potencijalne i realne turističke atrakcije u
turističkoj destinaciji. Za optimalno uključivanje turističkih atrakcija u destinacijski turistički
proizvod, kao i za njihovu zaštitu od devastacije i neprimjerenog korištenja nužno je razviti
odgovarajući sustav njihove klasifikacije. Za potrebe funkcionalne klasifikacije u ovom dokumentu
korištena je metodologija klasifikacije i vrednovanja turističkih atrakcija koju je razvio E. Kušen
(2002, 2010).
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
21
3.1. Temeljni turistički resursi (turistička atrakcijska osnova)
3.1.1. Prirodne turističke atrakcije
3.1.1.1. Geološke značajke
U reljefu cjelokupnog područja Podstrane razlikuju se tri paralelne morfološke cjeline: vapnenačko
bilo, fliška padina i obalska naplavina.
Najviši i najistaknutiji položaj ima kamenito vapnenačko bilo Peruna s prosječnom nadmorskom
visinom od oko 450 m. Bilo Perun strmo pada oko 100-170 m prema jugozapadu i na pojedinim
mjestima završava diluvijalnim siparima („točilima“) koji prekrivaju spoj sa susjednom fliškom
padinom. Eocenska fliška padina, kao druga morfološka cjelina ima u Podstrani najveću
rasprostranjenost. Ona je blago nagnuta (u prosjeku oko 15 0) od siparišta na podnožju
vapnenačkog bila do naplavina uz morsku obalu i donji tok rijeke Žrnovnice. Priobalski reljef
nastavlja se u podmorju Bračkog kanala. Dno do dubine od oko 30 m slijedi nagib fliške padine (oko
15 0), a zatim je vrlo blago nagnuto prema sredini kanala gdje samo na nekoliko mjesta prelazi
dubinu od 50 m. Prosječna temperatura površinskog sloja mora ispred Podstrane je 17,5° C.
U zimskim mjesecima temperatura mora je između 12,5 i 13,0° C, a tijekom ljeta između 23,0 i 26,0°
C. Salinitet površinskog sloja mora uz obalu Podstrane kreće se od 36,0 /00 tijekom zime do 38 0/00
tijekom ljeta. Površinska morska struja uz obalu kreće se u smjeru od jugoistoka prema
sjeverozapadu.
3.1.1.2. Klima
Prema „Koppenovoj“ klasifikaciji, klima na području Podstrane pripada tipu Csa, što je osnovni tip
klime sredozemnih obala, obilježen blagom zimom i suhim ljetom s barem tri puta toliko oborine u
najkišnijem mjesecu zime kao u najsušnijem mjesecu ljeta. Količina oborina u najsušnijem mjesecu
manja je od 40 mm. Ljeta su vruća, suha i vedra. Ovaj tip klime naziva se još i „klima masline“. Na
području općine, zbog njenog specifičnog položaja na obroncima Mosora, osjeća se i utjecaj podtipa
ove klime – Csax“. To je varijanta osnovnog tipa klime od koje se razlikuje po tome što su ljeta vruća
sa srednjom mjesečnom temperaturom iznad 22 0 C. Zimsko kišno razdoblje je široko rascijepljeno
u proljetni (travanj do lipanj) i jesensko-zimski maksimum (listopad, studeni). Najsuši dio godine
pada u toplo godišnje doba. Srednji broj dana u godini s količinom padalina jednakom ili većom od
1mm na ovom području iznosi 80-100. Srednji broj dana u godini sa snježnim pokrivačem jednakim
ili većim od 1 cm iznosi 0-1.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
22
Temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se u prosjeku iznad 60C. Ljeta su vruća sa srednjom
mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca između 22-24⁰C. Srednji godišnji broj toplih dana
(dani s maksimalnom temperaturom zraka jednakim ili većim od 250 ⁰C) je 130. Srednja godišnja
količina padalina iznosi između 1000-1250 mm.
Vjetrovi koji se najučestalije javljaju su jugo i bura, koji mogu dosizati i olujnu jačinu. Tijekom ljeta
najčešće puše osvježavajući maestral. Na području općine Podstrana prosječno je vjetrovito 275
dana, dok je 90 dana godišnje tiho vrijeme. Osim navedenih vjetrova koji su dominantni, na području
općine ponekad se javljaju i levant, lebić i tramontana.
3.1.1.3. Vodni resursi
Najznačajniji vodni resurs ključan za razvoj turizma na području općine Podstrana svakako je
Jadransko more. Jadransko more zapravo čini veliki zaljev Sredozemnog mora. Pruža se u smjeru
sjeverozapad - jugoistok, između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km.
U sjeverozapadnom dijelu je plitko, a na jugu mnogo dublje. Prosječna dubina iznosi oko 240 m.
Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosječna
godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tijekom zime, a površinska temperatura mora je
oko 7°C. U proljeće more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti
temperature mora dosežu visoke iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C. Slanost
Jadranskoga mora je u prosjeku 38,30 promila.
Od 1988. godine u Republici Hrvatskoj provode se ispitivanja čistoće Jadranskog mora koja za cilj
imaju zaštita zdravlja kupača, očuvanje visoke kakvoće mora, održivo upravljanje plažama te
promidžbu Jadrana i kvalitete turističke ponude. Sukladno navedenom, u okviru nacionalnog
programa kontinuirano se prati kakvoća mora za kupanje sukladno standardima kojima se određuju
granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja ali i druge značajke mora.
Na temelju rezultata praćenja kakvoće mora određuje se pojedinačna, godišnja i konačna ocjena,
prema graničnim vrijednostima mikrobioloških pokazatelja.
Prilikom uzorkovanja prate se i meteorološki uvjeti, temperatura i slanost mora, te vidljivo
onečišćenje. Na temelju rezultata praćenja kakvoće mora za kupanje određuje se pojedinačna,
godišnja i konačna ocjena kakvoće mora. Pojedinačna ocjena određuje se nakon svakog ispitivanja
tijekom sezone kupanja (svakih 15 dana) prema graničnim vrijednostima mikrobioloških
parametara. Godišnja ocjena određuje se po završetku sezone kupanja na temelju skupa podataka
o kakvoći mora za kupanje za tu sezonu prema graničnim vrijednostima. Konačna ocjena određuje
se po završetku posljednje i tri prethodne sezone kupanja prema prethodno utvrđenim graničnim
vrijednostima. Ocjenjivanje kakvoće mora provodi se i na području općine Podstrana i to na tri
lokacije: uvala Strožanac, sv. Martin, te hotel Lav. Na navedenim lokacijama provedeno je 40
ispitivanja, te su sve tri lokacije ocjenjene sa konačnom ocjenom „izvrsno“.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
23
Plaža sv. Martin:
Vrsta plaže: Uređena
Pretežiti dio plaže tipa: Šljunčana Ostali dio plaže tipa: kameno opločenje Vegetacija: niska i visoka vegetacija Prosječna temp. mora (za vrijeme sezone) [°C]:
22.43
Slanost mora - min. (za vrijeme sezone): 30.1 Slanost mora - max. (za vrijeme sezone): 36.8 Prevladavajući vjetar: sjeverno-istočni Amplitude plime i oseke [cm]: 26.9 Dužina plaže [m]: 620 Širina plaže [m]: 15 Oblik plaže: ravna (pravocrtna) Nagib kopnenog dijela plaže: blago (do 15 stupnjeva) Nagib morskog dijela plaže: blago (do 15 stupnjeva) Zaštita sa morske strane: psihološka barijera (plutače) Tip (plava zast., ek. mreža): Nema Privez brodica: uz samu plažu, ali izvan Gustoća kupača tijekom sezone kupanja: Visoka
Uvala Strožanac:
Vrsta plaže: Uređena
Pretežiti dio plaže tipa: šljunčana Ostali dio plaže tipa: šljunčana
Vegetacija: niska i visoka vegetacija Prosječna temp. mora (za vrijeme sezone) [°C]: 22.29
Slanost mora - min. (za vrijeme sezone): 28.1 Slanost mora - max. (za vrijeme sezone): 37.3
Prevladavajući vjetar: sjeverno-istočni Amplitude plime i oseke [cm]: 27.1
Dužina plaže [m]: 211 Širina plaže [m]: 15
Oblik plaže: uvučena (uvala) Nagib kopnenog dijela plaže: strmo (više od 25) Nagib morskog dijela plaže: blago (do 15 stupnjeva)
Zaštita sa morske strane: psihološka barijera (plutače) Tip (plava zast., ek. mreža): nema
Privez brodica: uz samu plažu, ali izvan
Gustoća kupača tijekom sezone kupanja: visoka
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
24
Plaža kod hotela La Meridien Lav:
Vrsta plaže: Uređena
Pretežiti dio plaže tipa: šljunčana Ostali dio plaže tipa: betonirana obala Vegetacija: samo drveće Prosječna temp. mora (za vrijeme sezone) [°C]: 22.44 Slanost mora - min. (za vrijeme sezone): 28.9 Slanost mora - max. (za vrijeme sezone): 37.2 Prevladavajući vjetar: sjeverno-istočni Amplitude plime i oseke [cm]: 27 Dužina plaže [m]: 254 Širina plaže [m]: 20 Oblik plaže: ravna (pravocrtna) Nagib kopnenog dijela plaže: umjereno (od 15-25 stupnjeva) Nagib morskog dijela plaže: blago (do 15 stupnjeva) Zaštita sa morske strane: psihološka barijera (plutače) Tip (plava zast., ek. mreža): nema Privez brodica: uz samu plažu, ali izvan Koncesionar ili jedinica lokalne samouprave: GRAND HOTEL LAV Gustoća kupača tijekom sezone kupanja: visoka
Uz Jadransko more kao primarni turistički resurs Općine Podstrana, direktno se vežu plaže koje
omogućuju korištenje ovoga resursa. Na području općine Podstrana evidentirano je ukupno 7
morskih plaža koje sukladno funkcionalnim cjelinama Splitsko dalmatinske županije pripadaju
Splitskoj rivi i to plaže Strožanac, Mutogras – Debelo brdo, Grljevac, Grbavac, Porat, Šćadin, te plaža
Malo blato.
Fotografija 5: Plaža Grbavac
Fotografija 6: Plaža Šćadin
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
25
U tablici koja slijedi prikazani su osnovni podaci o svim plažama na području općine, te pripadajućim
sadržajima:
Tablica 5: Opis plaža na području općine Podstrana
Naziv plaže Strožanac Mutogras – Debelo
brdo
Grljevac Grbavac Porat Malo blato
Šćadin
Duljina plaže 500 m 800 m 1.300 m 1.350 m 400 m 300 m 660 m
Površina plaže 5000 m2 4.800 m2 10.250 m2 9.900 m2 4.000 m2 3.000 m2 4.000 m2
Tip plaže prema sedimentu
Sitni šljunak, kamen, beton
Šljunak, kamen
Sitni šljunak, šljunak
Šljunak, kamen
Sitni šljunak, beton
Pijesak Šljunak
Sadržaji Odmor i relaksacija, animacija, gastro ponuda
Zabava, sport i rekreacija, gastro ponuda, odmor i relaksacija
Sport i rekreacija, zabava, gastro ponuda
Sport i rekreacija, odmor i relaksacija, zabava, gastro ponuda
Zabava, animacija, sport i rekreacija, gastro ponuda, odmor i relaksacija
Zabava, animacija, sport i rekreacija, gastro ponuda, ponuda za kućne ljubimce
Zabava, sport i rekreacija, gastro ponuda, odmor i relaksacija
Plava zastava Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne
Pristup kućnim ljubimcima
Ne
Ne
Ne
Ne
Ne
Da
Ne
Prilagođenost osobama s smanjenom pokretljivošću / invaliditetom
Ne
Ne
Ne
Ne
Da
Ne
Ne
Izvor podataka: Općinska uprava, 2015.
Iz podataka navedenih u tabeli, a uzimajući u obzir profil turista i sve zahtjevnije turističko tržište,
evidentna je potreba daljnjeg uređenje postojećih plaža i sadržaja kako bi iste infrastrukturnom
opremljenosti i kvalitetom sadržaja osiguralo zadržavanje postojećih gostiju, ali i kako bi se privukle
nove ciljane skupine turista.
Od ostalih vodnih resursa na području općine, potrebno je istaknuti i rijeku Žrnovnicu koja izvire u
podnožju Mosora. Žrnovnica je krška rijeka s manjim slapovima i brzacima, ukupne duljine 4,8 km,
a ulijeva se u more svega nekoliko kilometara od Splita u smjeru Omiša. U svom gornjem toku
Žrnovnica prolazi kroz kanjon koji je slabo dostupan ljudima, pa je zato taj dio najočuvaniji. Donjim
dijelom obale rijeke izgrađena je šetnica, a ostatak obale obrastao je vrbom i smokvom s malo
vodene vegetacije.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
26
U rijeci je vrlo rasprostranjena kalifornijska pastrva i jegulja, a posebnost rijeke Žrnovnice je i
činjenica da je uz rijeku Jadro, čini posljednje stanište ugroženog endema - mekousne solinske
pastrve.
3.1.1.4. Biljni i životinjski svijet
Osunčani vapnenački i flišni tereni podstranske općine u ozračju blagih klimatskih čimbenika utjecali
su na razvoj samonikle vegetacije. Autohtona zimzelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex), koja je
nekoć pokrivala Perunove padine, posječena je radi širenja obradivih površina, a nove biljne vrste,
koje su se prilagodile, bile su uglavnom sastojine makije i kamenjarskih pašnjaka. Tako su aromatični
i medonosni grmovi kadulje, vriska i majčine dušice, te grmovi bušina i nekoliko vrsta trava u sastavu
flore Perunovih vršnih kamenjara, dok je alepski bor, intenzivno korišten pri pošumljivanju flišnih
padina Peruna, zbog velike prilagodljivosti i brza rasta postao najbrojnija ovdašnja samonikla
stablašica.
Čestoćom i brojnošću slijede ga primorski bor, čempres, česmina, hrast medunac i koštela, a od
grmova zelenika, zimzelena tršlja, lovor te, brnistra čiji su žuto rascvali gusti grmovi ikona
podstranskih krajobraza.
Iako podstranski prostor ne pruža više optimalne životne uvjete divljim životinjama, osobito
krupnijima, u višim Perunovim staništima i danas živi nekoliko vrsta sisavaca: kuna bjelica i lisica,
zatim jazavac, obični zec i jež, te oni sitniji: šumski miš, puh i nekoliko vrsta šišmiša.
Ptičji je svijet nešto bogatiji vrstama. Na Perunovim vrhovima gnijezdi se nekoliko velikih grabljivica:
selica orao zmijar, te stanarice sivi sokol i sova ušara. Suri se orao ovdje primjećuje jedino u letu, u
potrazi za plijenom. Na podstranske brdske padine redovito na gniježđenje dolijeću selice: pupavac,
vuga, primorska trepteljka, primorska bjeloguza i druge, a kao trajno stanište koriste ih, primjerice,
kos, modrokos i velika sjenica. Jarebica kamenjarka i nekoliko simpatičnih vrsta zebovki: češljugar,
juričica, zelendur i žutarica, česte su stanarice otvorenih terena i polja. Crnoglava strnadica ili vinar,
čiji su mužjaci iznimne ljepote i elegancije, posebno je izbirljiva ptičica budući da se najradije gnijezdi
u vinogradima na vinovoj lozi.
Na moru i uz obalu je uobičajen tijekom čitave godine galeb klaukavac dok tu samo zimuju riječni
galeb, vodomar i dvije vrste gnjuraca: ćubasti i mali gnjurac. Razmjerno bogata fauna gmazova ima
samo jednu zmiju otrovnicu – poskoka, čiji ugriz može biti fatalan, te desetak drugih vrsta
bezopasnih zmija i guštera (blavor, bjelouška). Rijetka vodena staništa dom su endemičnom
vodozemcu, žabi, dalmatinskom žutom mukaču.
Nezamjenjivu ekološku ulogu u svim ovdašnjim životnim zajednicama imaju beskralježnjaci, a ipak
ih, osim leptira – bijelaca, šarenaca, okaša i plavaca, te nekih vrsta skokuna i paukova, gotovo i ne
zamjećujemo.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
27
Podstransko podmorje dom je i važno mrijestilište mnoštvu ribljih vrsta tipičnih za srednji Jadran
koje, zajedno s morskim glavonošcima – hobotnicom, lignjom, sipom i muzgavcem pogoduju razvoju
ribarstva i ugostiteljstva.
3.1.1.5. Prirodna baština
Jedan dio područja općine Podstrana pripada nacionalnoj ekološkoj mreži koja čini sastavni dio
ekološke mreže Europske unije „Natura 2000“. Nacionalna ekološka mreža obuhvaća područja u
Hrvatskoj koja su primjenom stručnih kriterija, utvrđena kao područja važna za očuvanje ili
uspostavljanje povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti na europskoj i
nacionalnoj razini.
Ekološku mrežu RH čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje
i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih
staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od
međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja
značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i
prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju.
Na području općine Podstrana nalazi se područje ekološke mreže značajno za vrste i stanišne tipove,
identifikacijski broj područja HR2001376, pod nazivom „Područje oko Stražnice“ sa stanišnim tipom
8310 špilje i jame zatvorene za javnost i ciljnom zaštićenom vrstom – šišmiš Myotis Blythii ili oštrouhi
šišmiš.
3.1.2. Kulturno povijesne atrakcije
3.1.2.1. Kulturno-povijesna baština
Antička povijest Podstrane
Najstariji stanovnici Podstrane kojima znamo ime, ilirski Pituntini, jedno su od triju plemena ilirskih
Delmata koja su naseljavali prostor između Cetine i Žrnovnice. Plinije Stariji (I. st.), čijem
Prirodoznanstvu dugujemo temeljne pisane podatke o predromanskom stanovništvu na
istočnojadranskoj obali općenito, spominje zapravo utvrdu (castellum) Petuntium, koja je, po svemu
sudeći, stajala na području današnje Gornje Podstrane, te istočnije od nje utvrde Nareste, na
području današnjih Jesenica, i Oneum, kod Omiša. Pituntinskim naseljima, porazmještenima na
terasastim obroncima ispod Gornje Podstrane, danas nema traga, ali se zato vjeruje kako su dijelovi
nekadašnje pituntinske utvrde, njezinih nekoliko megalitskih blokova, ugrađeni u ogradu groblja u
Sv. Martinu ostavši tako do danas prepoznatljivi.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
28
Granica između teritorija Pituntina i susjednog plemena Narestina na istoku bila je dijelom prirodna,
a dijelom izgrađena. Na važnost plemenskog razgraničenja ukazuje rimski terminacijski natpis iz I.
st. pronađen u podmosorskoj Dubravi kojim tadašnji namjesnik provincije Pizon biva primoran, po
svoj prilici, zbog nekakva spora, ponovno utvrditi već postojeću pituntinsko-narestinsku granicu.
Prirodnoj je međuplemenskoj razdjelnici na obali, brdu Veliki Mutogras, pandan bila golema kamena
gomila, visoka 7 m, a široka oko 30 m, nasuta točno iznad njega na Perunovu hrptu, na lokalitetu
Pišćenica. Premda saznanja o ilirskim ukopnim običajima i ostatci keramike iz ilirsko-rimskog
razdoblja nedvojbeno upućuju na izvorno grobišni i kultni karakter ove gomile, ona je očito mogla
služiti i kao strateška točka budući da je s nje bilo moguće kontrolirati sav okolni morski i kopneni
prostor te uspostaviti vizualni kontakt s ostalim utvrđenim položajima na Perunu, što je i
pituntinskim Ilirima bilo od vitalna značenja.
Nekoliko je takvih utvrda i obrednih mjesta podstranskih Pituntina duž Perunova grebena, a dvama
je od tih lokaliteta kultni status do danas očuvan. Jedan je Perunsko, krajnji zapadni Perunov vrh, a
drugi je na rubu Vršine iznad Gornje Podstrane. Na obama su postojali polukružni kameni nasipi, a
njihovi su blokovi kasnije upotrijebljeni za gradnju dviju crkvica posvećenih sv. Juri, kao i groblja koje
se nalazi uz crkvicu na Vršini. Najveća je podstranska gradina na vrhu Perunić (Obloženica). Njezin
četverokutni oblik, umjesto uobičajena polukružnog oblika oko obrednih punktova, ukazuje na
svjetovnu, najvjerojatnije pastirsku nastambu. Gradina koju danas zovu Vilanjski grad nalazi se
nasred kamene zaravni, sjeveroistočno od Sv. Jure na Vršini. Uzdiže se desetak metara iznad okolna
krša, a okružuju je dva suhozida, od kojih je donji mnogo veći i širi. Položaj ove gradine i činjenica
da su njezini najmasivniji dijelovi okrenuti prema narestinskom istoku navode na zaključak kako je i
njezina funkcija mogla biti razgraničenje pastirske domene između dvaju ilirskih plemena.
Domorodačko ilirsko stanovništvo Podstrane dočekalo je grčke i rimske kolonizatore, a nekoliko
stoljeća kasnije i slavenske doseljenike. Vrijeme njihova suživota ilustriraju arheološka nalazišta na
kojima jedno uz drugo stoje ostatci ilirske i helenističke, odnosno rimske kulture. Tako su u
neposrednoj blizini nekoliko grobova na južnim padinama Velikog Mutograsa, s predmetima
karakterističnima za ilirske ukope: jantarnim nakitom, brončanim ukrasnim predmetima i dijelovima
željeznog oružja, nađeni i mnogobrojni ulomci grčkog keramičkog posuđa (pitos, nekoliko lekita i
vaza) te mala amfora i rimski denar. Ostatci grčke materijalne kulture u blizini Velikog Mutograsa
kao i toponomastički tragovi upućuju na grčku nazočnost duž čitave podstranske obale.
Kad je nakon ilirsko-rimskih sukoba Dalmacija postala rimskom provincijom, i Podstrana se našla u
granicama Rimskog Carstva. Njezin je prostor nekoliko stoljeća upijao prisutnost rimskog duha, a
relativna blizina metropole Salone i Dioklecijanove palače usmjerivala je i oblikovala tekovine te
antičke civilizacije u plodnoj sinergiji s posebnostima podstranskog ozračja i reljefa. Podstrana je
svoje “rimsko državljanstvo” stekla kao salonitanski ager pridruživši se tako velikim površinama
kaštelanskih, solinskih i splitskih polja koja su bila u njegovu sastavu. Doživjela je izmjeru i
centurijaciju zemljišta, tj. podjelu na parcele (centurije), o kojoj svjedoči nađeni kvadratni kamen
međaš s urezanim križanjem pod pravim kutom kao oznakom smjerova putova cardo i decumanus
kojima su parcele bile određene. Villae rusticae koje su na tim parcelama podizane obično su u svom
sklopu imale i gospodarske i luksuzne stambene prostore.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
29
S jednog takvog ovećeg imanja u Sv. Martinu, na predjelima Javor i Vinine, potječu ostatci antičkog
oruđa za preradbu grožđa i maslina: okrugle kamenice za mljevenje i elementi tijeska.
Dijelovi istog gospodarsko-stambenog sklopa su ostatci zidova i sustava za zagrijavanje, hipokausta,
koji su zajedno s nekoliko stupića od opeka pripadali termi, obveznom sadržaju rimske vile, zatim
ulomci mozaika, od kojih je jedan ugrađen u potporni zid groblja, te kamena posuda s četiri drška
kao dio dna cisterne za taloženje otpadnih tvari.
Mnoštvo kamenih ulomaka i predmeta koji su, osim ovih, nađeni oko crkve sv. Martina ukazuje na
postojanje čitava antičkog naselja, rimskog Petuntiuma koji se, za razliku od predantičkog, ilirskog
Pituntiuma koji mu je prethodio, nije nalazio na brdu, nego uz more – razmjerno mali podstranski
prostor, naime, pružao je podjednako dobre uvjete za tako oprječno različite životne zahtjeve koje
su ilirska i rimska kultura postavljale pred prirodne zemljopisne danosti.
Veliki broj uporabnih i umjetničkih predmeta te preko dvadeset i pet natpisa, većinom nadgrobnih
spomenika s imenima osoba i njihovim rodoslovnim, odnosno životopisnim potankostima, čini
svetomartinski lokalitet na kojemu su nalaženi izdašnim vrutkom podataka o antičkim stoljećima
podstranske povijesti.
Ime Lucius Artorius Castus nalazi se na dvama natpisima iz vremena cara Komoda, s kraja II. st. Jedan
je od njih, sadržajno i izradbeno jednostavniji, po svoj prilici bio izložen na nekom javnom mjestu, a
drugi je natpis uklesan u nadgrobnu stelu, urešenu rozetama i viticama, što je bila dijelom većeg
spomenika. Originalna se stela sada čuva u crkvi sv. Martina, a na njenu izvornu mjestu stoji replika.
Tekst navodi impresivni niz sve uglednijih vojnih funkcija koje je Lucije Artorije Kastus stjecao
tijekom blistave karijere, a glasi: Dušama pokojnika (posvećeno). Lucije Artorije Kastus satnik III.
Galske legije, također satnik VI. Željezne legije, također satnik II. Pomoćne legije, također satnik V.
Makedonske Ustrajne legije, također satnik prvog manipula trijarija iste legije, zapovjednik flote u
Mizenumu, zapovjednik u VI. Pobjedničkoj legiji, vojskovođi britanskih legija protiv Armorićana,
upravitelju pokrajine Liburnije u rangu centenara sa svim sudačkim i drugim ovlastima, za života sebi
i svojima…oporučno.
Nedavni istup engleskog povjesničara Johna Matthewsa obnovio je originalnu tezu iz 1924. g koja u
ovom podstranskom odličniku vidi realnu osobu legendarnog kralja Artura. Tezu je iznio američki
profesor Kemp Malone i tako postumno okrunio respektabilni popis Artorijevih funkcija pridonijevši
usto popularnosti i ovog lokaliteta i cijele Podstrane kojoj je Artorije doslovce postao kulturno-
turistička atrakcija i brand.
Nešto skromniji niz titula ondašnje državne hijerarhije (uzoriti muž, dostojanstvenik časnog carskog
vijeća i konzul Dalmacije savršeni) imao je Auzonije, drugi podstranski velikaš iz V/VI. st. Natpis s
njegovim imenom i funkcijama nađen je nedavno na predjelu Brdine, također kod crkve sv. Martina,
no postoji mišljenje kako je njegovo imanje zapravo bilo u Strožancu budući da tamošnja villa rustica
na lokalitetu Polača datira u isto doba, a, sudeći po veličini njezinih ostataka, arhitektonskim i
građevinskim značajkama te položaju u neposrednoj blizini stalna izvora slatke vode, bila je također
središte golema gospodarskog imanja kakvo bi i priličilo namjesniku kasnoantičke Dalmacije.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
30
Većina je rimskih imanja u Pituntiumu ipak pripadala obiteljima srednjeg sloja: trgovcima,
veteranima ili oslobođenim robovima, kojima su uglavnom očuvana posljednja počivališta. Prema
rimskim ukopnim uzusima i u Podstrani su to najčešće urne s pepelom pokojnika ili, rjeđe, sarkofazi
od kojih, nažalost, ovdje nijedan nije sačuvan cio, nad kojima su postavljane nadgrobne stele s
epitafima.
Danas se ti spomenici podstranske rimske starine ili njihovi ulomci često vide na fasadama raznih
ovdašnjih zgrada, a nije rijetkost ni da su se uklopili u interijer nekog podstranskog javnog ili
privatnog prostora dijeleći sudbinu mnogih arheološki vrijednih predmeta koji su tako nastavili život
s drugom svrhom. Samo u gornjopodstransku crkvu sv. Ante i sv. Roka ugrađeno je nekoliko takvih
spomenika: na pragu glavnog ulaza, u nadvratniku bočnih vrata te unutra u podu, no pored njih ova
crkva na svom pročelju ima uzidan i jedan ilirski spomenik, reljef s prikazom pastoralnog božanstva,
satira Silvana, u pratnji triju nimfa. Župna crkva Gornje Podstrane ima antičku nadgrobnu stelu
ugrađenu u stražnju stranu oltara, a jedna se, djelomice oštećena, stela nalazi nad dvorišnim ulazom
privatnog posjeda. Vjeruje se da svi ovi spomenici i potječu s ovog lokaliteta.
U zapadnu fasadu ljetnikovca Cindro također je uzidano nekoliko stela pronađenih tamo, u
Strožancu. Prema Tabuli Peutingeriani, antičkom zemljovidu iz I. st., i taj je grobišni lokalitet, prema
onodobnim rimskim običajima, stajao zajedno s ostalim grobovima i nadgrobnim spomenicima uz
glavnu cestovnu komunikaciju.
Rimska cestogradnja spojila je Salonu i Oneum preko Epetiona tekući podstranskom obalom nešto
sjevernije od današnje magistrale i jamačno odvajajući krak prema Gornjoj Podstrani. Ne zna se
točno kojem je njezinu dijelu pripadao miljokaz nađen na području Miljevca, no taj dio stupa s
oznakama udaljenosti izraženima u miljama danas je nosač oltarne menze u strožanskoj crkvi Gospe
u Siti. Izvrsnim rimskim cestama, pa tako i ovom, putovalo se još dugo vremena nakon propasti
njihovih graditelja. Svega dva ili tri stoljeća nakon raspada Rima, Podstrana je dočekala vjesnike
jedne nove, daleke i drukčije kulture.
Srednjovjekovna povijest
Dio područja općine Podstrana u prošlosti je pripadao negdašnjoj Poljičkoj Republici koja je
obuhvaćala područje od 260 četvornih kilometara s nizom malih živopisnih sela, smještenih oko
planine Mosor, kojih je izvorno bilo 12, a nazivali su se katunima. Podstrana je svoj poljički identitet
izgradila kao zapadno krilo Primorskih Poljica ušavši formalno u njezin sastav tek kad je ova priznala
mletačku vlast 1444. godine Stara je Poljička Republika bila samostalna od 13. stoljeća i svoju je
samostalnost čuvala sve do dolaska Napoleonove vojske i službenog ukidanja 1807. godine. Poljica
su nekada bila upravno-politički, a danas su samo geografsko povijesni pojam. Na obalnom se
prostoru prostiru između morskih ušća dviju rijeka, a u zaleđu oko Mosora istočna im je i sjeverna
granica rijeka Cetina, a zapadna Žrnovnica i crta koja spaja izvor Žrnovnice i Cetinu do Garduna
nadomak Trilja.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
31
Fotografija 7: Prikaz granica nekadašnje Poljičke republike
Najveći dio sadašnje površine Poljičke Republike pripada gradu Omišu, a manji dijelovi općinama
Podstrana i Dugi Rat, te gradu Splitu na krajnjem zapadnom dijelu. Iako Podstrana nije bila u središtu
Poljica niti Podstranjani u elitnom krugu poljičkoga plemstva, slobodarski poljički duh i tradicija
itekako su prepoznatljivi temelji današnje podstranske kulturno-umjetničke i etnološke baštine koju
osobito predano promiče Društvo Poljičana.
Sakralna baština
U prilog dugoj i bogatoj povijesti Podstrane čini značajan broj primjeraka sakralne baštine od kojih
većina nosi žig poljičke tradicije, vidljiv inače i na gotovo svim pučkim, materijalnim i nematerijalnim,
podstranskim dobrima. Poljičkom zaštitniku, svetom Juri, posvećene su dvije crkvice podignute na
vrletima brda Perun, obje u opsegu prapovijesnih kultnih gradina čiji je kamen upotrijebljen pri
njihovoj gradnji. Crkvica sv. Jure na Perunskom datira iz IX. st., mnogo ranije od njegova prvog pisana
spomena, godine 1397., pri reambulaciji dobara splitske nadbiskupije. Ni grom koji ju je 1757. g.
teško oštetio niti tragovi čestih popravaka nisu mogli ovoj maloj, jednobrodnoj crkvici okrnjiti
svetost kojom i danas, u gotovo ruševnu stanju, zrači sa svog visokog kamenog postolja.
Sveti Jure na Vršini imao je status samostalne župne crkve za (selo) Podstranu i Mirčalokvu sve dok
se ta župa u XV. st. nije sjedinila sa župom sv. Martina. Crkva sv. Jure nadvijena je nad Podstranom
s ruba stjenovita brdskog hrpta i na kraju starog puta, danas preuređenog u Križni put. Jednobrodna
je, s četvrtastom apsidom i dvotravejna, a unutarnje plohe njezina sjevernog i južnog zida
raščlanjene su dvjema plitkim nišama.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
32
Fotografija 8: Crkva sv. Jure na Perunskom
Fotografija 9: Crkva sv. Jure na Vršini
Crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije novovjekovno je zdanje koje je doživjelo nekoliko
velikih preinaka. Prvi pisani spomen o njoj potječe iz pera papinskog vizitatora iz 1625., razdoblja u
kojem je crkva bila manja, skromnija i imala samo tri oltara, glavni posvećen Bezgrešnom začeću, a
druga dva sv. Juri. Sredinom druge polovine XVIII. st. crkva je zbog rastućeg broja župljana srušena
kako bi se na njezinim temeljima mogla izgraditi veća. Ta je nova crkva dovršena 1790., a krajem
idućeg stoljeća i ona je preuređena i povećana prema zapadu. Danas je u njoj pet mramornih oltara
kasnobarokne izradbe. Glavni je posvećen Presvetom sakramentu i vjerojatno je potekao iz
radionice Pia Dall' Acque i G. B. Bozzija, poznatih oltarista u Dalmaciji toga doba. Njihovo je djelo i
oltar sv. Martina koji s oltarom Duša u čistilištu stoji uz južni crkveni zid. Uza sjeverni zid su oltari
posvećeni Bezgrješnom začeću BDM i Gospi od ružarija. Crkva Bezgrješnog začeća BDM bila je
podstranska župna crkva sve dok poslije Drugog svjetskog rata nije u Šćadinu izgrađena nova župna
crkva Gospe od zdravlja.
Središte najstarijeg dijela sela Podstrane pripalo je dvojnoj crkvi sv. Ante i sv. Roka. S natpisa na
bosančici uklesana u kameni luk iznad južnih crkvenih vrata čita se godina utemeljenja zdanja, 1666.
Dvobrodni unutarnji prostor crkve uzdužno je podijeljen dvjema arkadama, a u dnu su, uz istočni
zid, oltari posvećeni sv. Anti, u sjevernoj, i sv. Roku, u južnoj lađi. I jedan i drugi oltar imaju drvene
retable slične izradbe, a njihove se pale pripisuju istom, anonimnom, slikaru.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
33
Crkveno je pročelje izvorno imalo dva zabata i dvije preslice, ali je u XIX. st. prostor među njima
ispunjen te je tako sjedinjeno pročelje dovršeno jednom središnjom preslicom s trima oknima.
Zvona se, međutim, nalaze u samostalnu kamenom zvoniku naslonjenu uz južni zid crkve. Zvonik je
izgrađen u drugoj polovini XIX. st., a dva veća (od tri) zvona pod njegovom piramidom potječu iz
ljevaonice Jakova Cukrova iz Splita. Još jedan natpis na bosančici, uklesan u kameni, najvjerojatnije
nadvratni luk, jedini je ostatak kapelice koja je u XIX. st. postojala na zapadnom izlazu iz sela
Podstrane. Kapelica je bila posvećena dušama u čistilištu.
Zavjetnu kapelu sv. Fabijana i Sebastijana podigli su podstranski zavjetnici za vrijeme epidemije
kuge sredinom XVIII. st. na putu koji je iz sela Podstrane vodio prema Splitu, točnije “na mjestu gdje
se kuga, dolazeći iz Splita, ubola na trn i vratila natrag u grad”. Kapela je srušena dva stoljeća kasnije
i na njenu je mjestu 1939. g. sagrađena nova. Iz stare kapele prenesen je u novu samo drveni kip sv.
Sebastijana.
Crkva Gospe u Siti ili nekoć samo crkva sv. Marije, najzapadnija je podstranska crkva. Nalazi se u
Strožancu, na području koje je nekoć bujno obrastala močvarna biljka sita, ili šašika, koja je i
kumovala ovom neobičnom imenu. Među srednjovjekovnim izvorima koji spominju ovu crkvu
najstariji je isprava samostana sv. Stjepana pod borovima iz 1129. g. u kojoj se navode i njezini
hrvatski graditelji pod romaniziranim imenom Schiavoni. Crkva je bila u vlasništvu dotična
samostana do početka XV. st. Tada je, naime, utemeljena župa sv. Marije u Opaćem Selu, a crkva
postala župnom crkvom izdvojenom od opatije. Crkva Gospe u Siti preživjela je turbulentna vremena
turske opsade u neposrednoj blizini njihovih solana, no ne i Drugi svjetski rat.
Srušena je u ožujku 1944. te je od 1954. do 1956. na njenim temeljima sazidana nova kamena crkva.
Ispitivanja obavljana na okolnu terenu tijekom tih radova otkrila su veliki arheološki kompleks:
ostatke kasnoantičke luksuzne villae rusticae te srednjovjekovnu nekropolu s oko 180 grobova i 20-
ak stećaka. Jedna od nadgrobnih ploča uzidana je poprječno u južni crkveni zid, a druga služi kao
oltarna menza postavljena, inače, na rimski miljokaz kao nosač oltara. I suvremenu, veliku župnu
crkvu, Podstranjani zovu Gospe u Siti.
Svjetovne znamenitosti
Duh građanštine i raskoši u Podstranu su unosile bogate, uglavnom splitske obitelji čije je posjede
obrađivao podstranski težak. Imovinske isprave spominju mnoga patricijska prezimena: De Papalis,
De Martinis, De Grisogonis, De Cindris, De Marchi, De Nadali i druga, kao vlasnike zemalja, no samo
je nekoliko njih imalo u Podstrani i svoje rezidencije. Obitelj Papalić (De Papalis) stara je poljička
obitelj čiji su sinovi tri puta birani za velikog poljičkog kneza i koja je, doselivši se u Split u XIV. st.,
zadužila i gradski javni život. Njezin posjed uključivao je zemlju na istočnoj strani ušća Žrnovnice s
obrambenom kulom sagrađenom 1485. g. Stoljeće kasnije osvojili su je Turci, a potom je bila u
mletačkim rukama. Krajem XIX. st. njezine ruševine Podstranjani su još uvijek zvali Papalićeva kula.
Danas tih ostataka, više nema.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
34
Ugledna splitska obitelj Cindro (De Cindris) imala je zemljišne posjede na više podstranskih lokacija
još u XV. st., a kasnije joj je poradi zasluga u borbi protiv Turaka mletački providur dodijelio imanje
u Strožancu. U XVIII. st. obitelj je tu uz obalu podigla zdanje koje je uz stambeno-gospodarsku imalo
i obrambenu ulogu. U sjeveroistočni kut dvorišta uklopila se stara utvrda negdašnjeg benediktinskog
samostana s i danas vidljivim puškarnicama, dok nasuprotni zauzima veća zgrada L-tlorisa,
nadograđena u XIX. st., s obiteljskim grbom nad ulaznim vratim.
Dvorište kompleksa površine 900 m² pretvoreno je u perivoj s pomno odabranim hortikulturnim
vrstama. Otkako je 1979. g. ljetnikovac zaštićen kao spomenik kulture te kasnije restauriran, njegov
se unutarnji prostor koristi kao ljetni dom njegovih vlasnika, a dvorišni kao otmjena “zelena
pozornica” biranih podstranskih ljetnih kulturnih priredbi.
Fotografija 10: Ljetnikovac Cindro
Uz sakralnu jezgru, reprezentativnu zgradu seoske Čitovnice te stambeni sklop Ružića palac iz XVIII.
st., Gornja Podstrana sačuvala je i nekoliko izvornih pučkih stambeno-gospodarskih sklopova.
Vrijednost ovog kompleksnog podstranskog spomenika poljičkog baroka i pučkog graditeljstva
naglašena je njegovim izvrsnim položajem: kuće su se naslonile na gotovo okomite stijene koje su
im često poslužile kao “samonikli” četvrti zid, a pred pragovima su im se sterali plodni zeleni tepisi
spuštajući se terasasto na jug do mora. Čisto gorsko ozračje i fascinantno plavetnilo mora u kojem
se rastvaraju južne vizure s gornjopodstranskih 300-tinjak metara nadmorske visine prirodno su
ruho ovom dragulju podstranske ekološke i etnološke baštine.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
35
3.1.2.2. Kulturne i vjerske ustanove
Kao najznačajniju kulturnu ustanovu na području općine Podstrana potrebno je istaknuti Centar za
kulturu koji je osnovan 2005. godine, a koji djeluje u području galerijskih djelatnosti, organizacije i
provedbe umjetničkih radionica i kulturnih manifestacija, kreira i provodi razvojne programe u
kulturi, programe vizualne i audiovizualne umjetnosti, te programe međunarodne suradnje.
Također, jedna od osnovnih djelatnosti Centra za kulturu je i izdavanje časopisa i publikacija u
kulturi, te osmišljavanje i provedba multimedijskih kulturnih projekata.
Osim Centra za kulturu, na području općine Podstrana djeluje Gradska knjižnica Marka Marulića
Split – ogranak Podstrana koja je osnovana 1974. godine, a smještena je u zgradi Općine. Knjižnica
raspolaže sa svega 37 m2 prostora, a tu se nalazi dječji i odjel za odrasle sa stalnim knjižnim fondom
od cca 10.000 jedinica knjižne građe. Prostor je neprilagođen i malen, pretrpan gusto poredanim
policama i knjigama, a knjižna građa je smještana i po kartonskim kutijama.
Knjižnica ima relativno dobar i raznovrstan fond knjiga koji se sustavno prikuplja, stručno obrađuje
i ustupa korisnicima na čitanje. Prema procjenama, knjižnica raspolaže s više od 10.000 svezaka
knjiga i koji su očuvani. Korisnici knjižnice su uglavnom stanovnici općine Podstrana, ali i šireg
područja, budući da ista djeluje u sastavu GKMM, povremeno se knjižnicom koriste i drugi članovi
GKMM s urednim članskim iskaznicama i posuđuju knjige (iz Splita, Žrnovnice, Stobreča, Dugog Rata,
Krila, Omiša).
Kako bi unaprijedila postojeće stanje, Općina Podstrana izradila je idejno rješenje uređenja knjižnice
i multifunkcionalne dvorane u postojećem objektu u kojemu je smještena sadašnja knjižnica.
Izrađenim idejnim rješenjem planirana je adaptacija cjelokupne prizemne etaže zgrade u kojoj se
osim knjižnice sa čitaonicom i multifunkcionalnom dvoranom, planiraju i dodatni sadržaji.
3.1.2.3. Manifestacije
Centralna turistička manifestacija na području općine Podstrana svakako je Podstransko kulturno
ljeto koje svake godine započinje sredinom mjeseca lipnja, te traje sve do konca mjeseca kolovoza.
U okviru navedene manifestacije održavaju se brojna kulturna, sportska, društvena i zabavna
događanja koja privlače mnogobrojne turiste. Neka od najznačajnijih događanja u okviru
Podstranskog kulturnog ljeta navedena su u nastavku teksta:
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
36
Kazališne predstave
U staroj Podstrani tijekom mjeseca lipnja, srpnja i kolovoza ispred stare Čitovnice održavaju se
kazališne predstave na ljetnoj pozornici. S obzirom na ograničene kapacitete lokacije održavanja, do
maksimalno 200 posjetitelja uživa u scenskim uprizorenjima, unatoč velikom interesu i upitima.
Književne večeri
U suradnji s Ogrankom Matice Hrvatske u Podstrani tijekom ljetne sezone u ljetnikovcu Cindro
organiziraju se književne večeri u okviru kojih se održava promocija odabranih književnih djela, ali i
likovne izložbe, uz popratne glazbene sadržaje.
Ponoćna umjetnost
Za ljubitelje likovnog izražavanja, udruga „Ante Kaštelančić“ tijekom ljetnih mjeseci u večernjim
terminima ispred hotela „Le Meridien“ organizira izlaganje likovnih umjetničkih djela. Uz zvuke
mreškanja valova, te obasjani mjesečinom, navedeno događanje pruža posebnu dimenziju
percepcije likovnih radova koje su prepoznali brojni posjetitelji i turisti.
Kulturno –umjetnički program
Tijekom mjeseca kolovoza i srpnja na lokaciji sportskog centra Petrićevo održavaju se plesno-
glazbena događanja koja uključuju nastupe brojnih kulturno-umjetničkih društava, kako s područja
općine Podstrana, tako i cjelokupne Splitsko – dalmatinske županije. Ovim događanjem, promovira
se bogato kulturno i tradicijsko naslijeđe područja općine kroz izvorne dalmatinske napjeve i
plesove.
Koncerti klasične glazbe
Kako bi osigurali raznovrsnost kulturnih sadržaja, za sve pobornike klasičnog glazbenog izričaja
tijekom ljeta održava se i nekoliko koncerata klasične glazbe u sakralnim objektima na području
općine. Lokacije održavanja su promjenjive kako bi se osigurala dostupnost sadržaja svim
zainteresiranim posjetiteljima i turistima. Dosadašnji koncerti održavani su u crkvi Bezgrješnog
začeća Blažene Djevice Marije u Gornjoj Podstrani, te u crkvi Gospe od Siti u Strožancu.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
37
Pjesničke večeri „Dobrojutro more“
„Dobrojutro more“ međunarodna je pjesnička manifestacija koja se od 1997. godine u kontinuitetu
održava na području Gornje Podstrane ispred čitovnice, na nadmorskom grebenu drevne Poljičke
Republike, a u organizaciji Društva hrvatskih književnika i Centra za kulturu Općine Podstrana, dok
je zadnjih godina nositelj organizacije Ogranak Matice Hrvatske u Podstrani. Posvećena poeziji,
moru i mladosti, manifestacija je posvećena uspomeni na istaknute hrvatske književnike Josipa
Pupačića, Dragu Ivaniševića, Juru Kaštelana i Nikolu Miličevića koji su rođeni na području bivše
Poljičke Republike. Tijekom godina, pjesnički susreti „Dobrojutro more“ isprofilirali su se kao visoko
vrednovan kulturni događaj koji okuplja brojne pjesnike i ljubitelje poezije iz Hrvatske i inozemstva.
Značaj ovoga iznimnog vrijednog kulturnog sadržaja koje doprinosi razvoju hrvatske kulture i
očuvanju kulturnog identiteta, ali i poticanju i razvijanju kreativnosti i umjetničkog izražavanja i
stvaralaštva kod mladih prepoznalo je i Ministarstvo kulture, pod čijim visokim pokroviteljstvom su
se susreti i održavali.
Art-radionica
U suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu, a u cilju promicanja i afirmacije likovne umjetnosti
i kulture mladih jedno od značajnih događanja na području općine su i art radionice. Posvećene
akademskom slikaru, grafičaru i profesoru likovne umjetnosti Anti Kaštelančiću, rođenom u
Podstrani, navedeno događanje daje znakovit biljeg kultumom određenju Podstrane koje je
potrebno jače valorizirati. Slike mladih stvaralaca, studenata splitske Umjetničke akademije,
akcentiraju uprizorenje kreativnog akta koje egzistira u sredini, otvoreno za javno vrednovanje,
tumačenje i čuvanje, te postaje trajna svojina ambijeta i trag zavičajne likovne prepoznatljivosti.
„Dalmatinska pisma“ događanje je koje se odvija od početka mjeseca lipnja do konca mjeseca
kolovoza, tijekom kojega kvartet „Porat“ s mandolinom, kao tradicionalnim dalmatinskim glazbenim
instrumentom posjećuje sve ugostiteljske objekte na području općine Podstrana i održava glazbene
večeri. Navedeno događanje ne samo da promovira kulturni identitet i tradicijske vrijednosti
područja općine kroz izvorni glazbeni izričaj, već se u okviru događanja turistima i posjetiteljima
objekata dijele i turistički promotivni materijali općine Podstrana.
„Fešta od ulja“ predstavlja gastronomsku manifestaciju koja se održava početkom mjeseca srpnja,
a obuhvaća edukativni i prezentacijsko-izložbeni program u okviru kojih se održavaju različita
predavanja na temu gastronomske ponude i autohtonih jela i proizvoda s ovoga područja, kao i
degustacije maslinovog ulja, sira i soparnika kao tradicijskog specijaliteta karakterističnog za Poljičku
Republiku, a koji datira još iz vremena Turaka.
„Za poljičkim stolom“ još je jedna gastronomska manifestacija koja se održava prve subote u
mjesecu kolovozu na lokaciji sportskog centra Petrićevo. Manifestacija je posvećena poljičkim
specijalitetima, a posebice soparniku, te očuvanju i promoviranju izvornih tradicijskih jela.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
38
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovo jednostavno drevno jelo zaštitilo je
oznakom zemljopisnog podrijetla, tako da je isto dozvoljeno proizvoditi isključivo na području
nekadašnjih Poljica.
Specifičnost ovoga događanja vidljivo je u podatku da svako poljičko mjesto donese svoj „komin“ ili
ognjište na kojemu se pripravljaju jela karakteristična za određeni kraj. Uz zvuke tradicionalnih
glazbala i napjeva, ova manifestacija svake godine privlači sve veći broj turista i posjetitelja.
U razdoblju oko blagdana Velike Gospe sredinom mjeseca kolovoza, ispred crkve Gospe od Siti u
Strožancu održava se i „Susret klapa“ na kojem se već 14 godina okuplja desetak klapa, kako s
područja općine, tako i Splitsko dalmatinske županije. S obzirom da klapsko pjevanje u Republici
Hrvatskoj ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra koje je uvršteno i na UNESCO-v popis
nematerijalne svjetske kulturne baštine, nemjerljiv je značaj koji ovakve manifestacije imaju za
očuvanje i promoviranje nacionalnog kulturnog identiteta i baštine.
Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana branitelja i godišnjice vojno-redarstvene
akcije „Oluja“ jedan je od novijih sadržaja na području općine koji je izazvao golem interes, kako
domaćeg stanovništva, tako i turista i posjetitelja. Iako se održava tek dvije godine, prema
procjenama organizatora ovo događanje okupilo je blizu 50.000 posjetitelja i to na velikom platou i
parkiralištu pored športske lučice u Strožancu. Program je obuhvatio glazbeni program u okviru kojeg
je održan koncert na kojemu je nastupilo „Prljavo kazalište“ i glazbenik Miroslav Škoro, a uz veliki
vatromet, organizatori su pripremili i bogatu gastro ponudu, od nezaobilaznog soparnika, pečenih
srdela, pa sve do raznih specijaliteta. Glavni organizatori ovoga događanja bili su Općina Podstrana,
Turistička zajednica općine Podstrana, te Udruga „Oluja“.
Kako bi zadovoljila interese različitih dobnih skupina turista i posjetitelja, na području naselja sv.
Martin tijekom mjeseca srpnja organizira se i dance, te vertigo show koji uključjuju nastupe plesnih
parova, dječje nastupe, te razne animacije.
Od sportskih događanja, potrebno je istaknuti malonogometni kup koji se održava u sportskom
centru Petrićevo u trajanju od mjesec dana, a predstavlja najveći turnir u malom nogometu na
području srednje Dalmacije, sa više od 30 prijavljenih ekipa svake godine. Malonogometni kup nosi
karakterističan naziv „Turnir prezimena iz Podstrane“, a specifičnost ovog sportskog događanja je
da sve ekipe koje sudjeluju nose naziv neke od obitelji s područja općine, te moraju imati člana koji
je dio određene obitelji.
Uz malonogometni turnir, na području općine održava se i jedriličarsko natjecanje u Grljevcu u
mjesecu lipnju, te natjecanje u judu koje organizira Judo klub „Tempo“ iz Podstrane. Sva prethodno
navedena događanja izazivaju veliki interes kod turista i posjetitelja, te su iznimno dobro posjećena.
Kako bi ponudila kvalitene sadržaje i izvan glavne turističke sezone, Općina Podstrana i Turistička
zajednica općine Podstrana osmislile su projekt pod nazivom „Zimski program“ koji uključuje
nekoliko značajnih društvenih sadržaja u kojima uz lokalno stanovništvo uživaju i brojni turisti i
posjetitelji.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
39
Jedno od događanja koje je potrebno istaknuti svakako je i „Božićna bajka“ u čiju organizaciju je
uključen i hotel Le Meridien Lav koji je zajedno sa Općinom Podstrana i TZ Podstrana odlučio stvoriti
jedinstven božićni ambijent na terasi hotela podizanjem velikog natkrivenog klizališta s pogledom
na more. Za pravi adventski ugođaj posjetiteljima se uz tople napitke nude i fritule, palačinke,
kobasice, kao i brojne druge slastice, a parking i garaža za posjetitelje su besplatni. U okviru Zimskog
programa posjetiteljima je na raspolaganju i besplatna škola klizanja, božićne predstave za
najmlađe, božićni plesni show, ali i dolazak Djeda Božićnjaka sa prigodnim darovima.
Također, u razdoblju od 23.01. – 28.02.2015. godine TZ Podstrana u suradnji sa najpoznatijim
francusko-hrvatskim kuharom Stephanom Macchi organizirala je školu kuhanja u Gornjoj Podstrani
za sve koji žele unaprijediti i usavršiti svoje kulinarsko umijeće.
U navedenom razdoblju održane su 22 radionice u kojima je sudjelovalo više od 350 polaznika, a
radionice su bile otvorene i za posjetitelje koji su samo željeli promatrati. Poznati kuhar je izazvao
veliko oduševljenje svih polaznika svojim kulinarskim umijećem, te širokom lepezom poznavanja
namirnica i tehnika kuhanja.
Već 6 godina zaredom dvodnevno događanje pod nazivom „Splitska nediljna patrola“ okuplja
entuzijaste i zaljubljenike u oldtimere i youngtimere na parkingu u naselju Strožanac. TZ Podstrana
u suradnji s Općinom Podstrana drugu godinu zaredom glavni su organizatori navedenog događanja,
dok su suorganizatori Splitska nediljna patrola i AK Oneum – Omiš.
U programu prvoga dana održano je Regionalno prvenstvo Hrvatske koje uključuje OSV ispit
spretnosti vožnje, te službeno natjecanje. Drugi dan programa obuhvaća okupljanje oldtimera na
splitskoj Rivi, te formiranje kolone koja se polako kreće do centralnog dijela obilježavanja u
Strožancu. Navedeno događanje svake godine okupi zavidan broj posjetitelja i zaljubljenika u
automobile, koje se nema prilike često susresti na cesti.
Jedna od najznačajnijih gospodarsko – turističkih manifestacija, svakako je nacionalna nautička
smotra pod nazivom „Dani hrvatske male brodogradnje“ koja se održava već 7 godina na području
općine Podstrana, te se profilirala kao središnje mjesto okupljanja svih relevantnih čimbenika u
proizvodnji i prodaji plovila domaće proizvodnje.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
40
Fotografija 11: Dani hrvatske male brodogradnje
Uz besplatan ulaz, testne vožnje svih plovila izloženih u moru, te široku paletu nautičke opreme,
posjetitelji imaju mogućnosti razgledati najbolje brodice proizvedene u malim škverovima iz cijele
Hrvatske namijenjenih za sport, razonodu, turizam i ribarstvo. U dvostruko većem izdanju nego do
sada, organizatori smotre 2015. godine proširili su program kojim je sada obuhvaćen i „Sajam
turističkih atrakcija“ koji prezentira najnovije proizvode i inovacije namijenjene koncesionarima
plaža, vlasnicima apartmana, agencijama, hotelima i ostalim turističkim subjektima. Bogata ponuda
obuhvaća usluge i proizvode za adrenalinske i vodene sportove, plažne sadržaje, komunalnu
opremu, vanjske teretane, dječja igrališta te opremu za kayaking, trekking, biciklizam, ronjenje, kite-
surfing i ostale aktivnosti na moru i u prirodi.
Uz prethodno navedene sadržaje, programom su obuhvaćena i natjecanja s bogatim nagradnim
fondom – SUPer Surfer's Challenge i Super Volleyball Cup na vodenim trampolinima, a postavljen je
i adrenalinski park za sve posjetitelje, te vučnica za wakeboarding za sve one koji su dovoljno hrabri
da isprobaju ovaj adrenalinski užitak.
3.1.2.4. Znameniti ljudi i događaji
Premda boljitak većine zajednica najčešće pokreću iznimni pojedinci, malo je mjesta koja toliko
mnogo duguju jednoj osobi kao Podstrana don Petru Caru. Taj je čovjek početkom XX. st. uistinu bio
podstranski „spiritus movens“ – osjećajući do srži život Podstrane i njezinih stanovnika, te vizionarski
dočekujući i obogaćujući sadržaje koji su joj pritjecali strujom novog vremena, don Petar Car je
potaknuo, ostvarivao i dovršio mnoge podstranske projekte od kojih su neki i danas vitalni.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
41
Petar Car rodio se u Podstrani 17. siječnja 1861. godine, školovao od 1873. do 1879. godine u
sjemeništu u Priku, a studij teologije završio je u Skadru kamo ga je poslao skopski biskup Fulgencije
Carev. On ga je 1886. i zaredio, te postavio za prizrenskog župnika čije je mjesto don Petar Car nakon
osam godina napustio i vratio se u Split.
U razdoblju od 1894. do godine 1906., u kojoj je na zahtjev Podstranjaca imenovan podstranskim
župnikom, službovao je u Zasioku, Dračevici na Braču, Novim Selima na Cetini, Muću Donjem i Splitu.
Njegovih dvanaest župničkih i potom osam umirovljeničkih podstranskih godina obilježene su
plodnim i iskrenim entuzijazmom kojim se neumorno predavao radu na dobrobiti svoga rodnog
mjesta. U njemu je i umro 18. ožujka 1926. g., a pokopan je na starom svetomartinskom groblju.
Na samom početku svojeg podstranskog župnikovanja, godine 1907., don Petar Car se suočio sa
svjetovnim problemima pokazavši razumijevanje i sućut za svakidašnjicu podstranskog težaka.
Potaknut ugroženošću mjesnih vinograda filokserom, preustrojio je postojeću seosku novčanu
ustanovu kako bi kod nje podstranski težaci zadrugari mogli s povjerenjem štedjeti te posuđivati iz
te blagajne uz povoljnije uvjete nego kod tadašnjih lihvarskih zajmodavaca.
Zapaženi humanitarni angažman don Petra Cara naveo je i oblasni Zemaljski odbor Javne
dobrotvornosti za Dalmaciju da ga 1919. g. imenuje povjerenikom za Podstranu. Poznavajući bolje i
od koga podstransku sirotinju i potrebite, ravnao je raspodjelom materijalne pomoći koju im je ta
ustanova slala. Skrbeći o gospodarskim potrebama župe i mjesta, don Petar Car je inicirao i
nadgledao obnovu i gradnju nekoliko podstranskih objekata i pogona.
Među njima je bila i jedna od nekoć 28 mlinica na rijeci Žrnovnici, smještena na lokalitetu Kamenova,
kod Pete Peruna. Zajedno sa susjednom zemljom u Kopili postala je šezdesetih godina XIX. st.
vlasništvo podstranske župne crkve. Mlinica je imala tri mlina.
Kad su im rad počeli otežavati golemi riječni nanosi koje je zaustavljao novi kameni most podignut
u neposrednoj blizini, ukazala se potreba da se očiste kanal i okolni riječni tok te popravi dotrajala
zgrada. Župna podstranska crkva potrošila je tijekom dviju godina pozamašnu svotu novaca za ove
radove, a don Petar, koji ih je potaknuo i njima upravljao, pridruživao se svakodnevno svojim
sumještanima u dobrovoljnom fizičkom radu i zajedničkoj okrjepi.
Don Petar se založio i za podstransku luku u Sv. Martinu ne oklijevajući dopustiti sječu stabala na
crkvenom imanju kako bi se postojeće kameno pristanište moglo proširiti. Zahvaljujući tomu, u luku
su mogli pristati tadašnji lokalni parobrod i jedrenjaci koji su dopremali poljoprivrednu robu i
građevinski materijal. Kasnije se, nakon Prvog svjetskog rata, premda već ostario i onemoćao, još
jednom angažirao na istom mjestu zatraživši od tadašnje Pomorske oblasti stručnu i materijalnu
pomoć Podstranjcima koji su u izgradnju nove betonske luke ulagali vlastita sredstva i rad.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
42
Lijepa kamena školska zgrada u Staroj Podstrani plod je don Petrove pedagoške odgovornosti i
diplomatske vještine. Zatekavši, kao tek imenovani župnik, školsku nastavu u Podstrani u
improviziranim uvjetima i gotovo obustavljenu, izvijestio je o tomu splitski Biskupski ordinarijat, a
kad je na njegov osobni prijedlog tadašnje Crkveno vijeće odlučilo podići novu školsku zgradu,
zatražio je od Ordinarijata odobrenje zajma objašnjavajući kako bi glavnica bila uložena za moralni
i intelektualni odgoj žive crkve. Kamena jednokatnica bila je, slijedom
don Petrove zamisli, podignuta u središtu sela, na raskrižju svih njegovih ulica, i dovršena već iduće,
1908., godine kad su njezine učionice, dvije prizemne i jedna na katu, primile svoje prve učenike.
Podstranska pučka glazba, pak, u svojim temeljima sasvim sigurno čuva don Petrovo živo nastojanje
da ujedini i osmisli pjevačku i glumačku darovitost Podstranjaca. Osnovavši 1907. g. Hrvatsko
katoličko izobrazbeno društvo, opskrbivši ga glazbalima i dovevši mu učitelja glazbe, pokrenuo je
tradiciju koju je u Podstrani izravno nastavilo Hrvatsko katoličko glazbeno društvo. Zajednički krov
svim ondašnjim podstranskim kulturno-prosvjetnim i zabavnim događanjima don Petar je s
Crkvenim vijećem odlučio sagraditi na mjestu stare, do tada već dotrajale crkvene zgrade. Solidna
kamena jednokatnica bila je dovršena 1912. godine.
Živi zvuci mjesne glazbe te pokreti i glasovi duhovitih pučkih igrokaza odmah su se uselili u dvoranu
na katu te kuće čiji naziv Čitovnica danas nosi cijela zgrada. Čaru mnogih manifestacija suvremenog
podstranskog kulturno-umjetničkog života pridonosi upravo ambijent Čitovnice u kojoj se i dan-
danas održavaju. U već poodmakloj dobi, samo godinu dana prije no što će zauvijek napustiti svoju
rodnu Podstranu, stupio je u seoski odbor imenovan za pregovore s Električnim poduzećem. Splitska
je općina, naime, htjela provesti električnu struju od tvornice u Dugom Ratu do Dujmovače preko
podstranskog teritorija koji je tada pripadao poljičkoj općini.
Mudrost don Petrova savjeta Podstranjcima da ustupe svoje zemlje i zatraže zauzvrat elektrifikaciju
donijela je Podstrani električnu rasvjetu, ali tek 1928. godine. Don Petar Car to svjetlo nije stigao
ugledati svojim očima iako ga je predvidio kao i mnogo toga što je u Podstrani ostvareno njegovom
zaslugom kao dobrog duha Podstrane.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
43
Podstrana je iznjedrila i jednog od najvećih hrvatskih
likovnih umjetnika druge polovine XX. st. Antu
Kaštelančića (Podstrana, 17. kolovoza 1911. – Split, 15.
travnja 1989.). Tomu se slikaru, grafičaru i vrsnom
likovnom pedagogu, koji je svojom umjetnošću
neprestano podsjećao podstranski poljički duh na
njegovo euro-mediteransko građanstvo, o stotoj
obljetnici rođenja rodna Podstrana zahvalila
monografskom retrospektivnom izložbom otvorenom
u splitskoj Galeriji umjetnina, a zatvorenom dva
mjeseca kasnije u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.
Dalmatinska i kontinentalna hrvatska publika mogla je
tom iznimnom prigodom razgledati preko sto i trideset Kaštelančićevih djela sakupljenih iz
četrdesetak zbirki, što privatnih, što onih u vlasništvu muzeja, galerija i drugih kulturnih ustanova.
Svoju početnu likovnu naobrazbu, te zrelo stvaralačko i pedagoško pregnuće Kaštelančić je
ostvarivao većinom u susjednom Splitu ostajući tako u izravnu doticaju sa zavičajnim vrelima svoje
motivike i nadahnuća. Najprije je u splitskoj Obrtno-tehničkoj školi učio slikarstvo kod Emanuela
Vidovića. Potom je u inozemstvu, od 1926. do 1930. g., na Kunstgewerbeschule u Munchenu
studirao dekorativno slikarstvo, a diplomirao je 1935. g. u klasi Ljube Babića na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu.
Studij je zatim nastavio kod prof. Rogera na Ecole des Beaux-Arts i u školi Andrea Lhotea u Parizu,
gradu kojemu se kasnije u dva navrata vraćao, a na svojim je studijskim putovanjima obilazio i druge
europske metropole: Milano, Munchen, Beč, London, Prag i Veneciju.
Ante Kaštelančić je bio predani slikarski pedagog. Misao i praksu suvremenog likovnog odgoja
zadužio je tijekom sudjelovanja na kongresima Međunarodnog društva za obrazovanje putem
umjetnosti (InSEA) u Pragu 1966., New Yorku 1969. i Conventryu 1970. g. te neprekidnom
dugogodišnjom pedagoškom djelatnošću u splitskim obrazovnim ustanovama. Tu je pri Zavodu za
školstvo osnovao Centar za likovni odgoj, a u gimnaziji Vladimir Nazor predavao je crtanje. Večernju
školu za likovnu umjetnost organizirao je 1946. g., a iduće godine sudjelovao je u osnutku Škole za
primijenjenu umjetnost i bio u njoj aktivan do 1959.g. U sklopu Pedagoške akademije u Splitu
utemeljio je Katedru za likovne umjetnosti pri kojoj je tijekom dvaju desetljeća redovita
profesorskog djelovanja poticao umjetničko i etičko sazrijevanje tadašnjih naraštaja studenata.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
44
Iako se danas sav stvaralački opus ovog po mnogima najautentičnijeg slikara Dalmacije doživljuje
kao obilježen zavičajnim motivom brodica i jedara naslikanih snažnim, statičnim potezima i
izražajnim koloritom, Kaštelančićevi se radovi, poglavito oni nastali do šezdesetih godina XX. st.,
izgrađuju i na portretima, aktovima i mrtvoj prirodi te osobito motivima gradića Orebića, Supetra i
Trpnja koji su mu priskrbili i naslov jednog od najsugestivnijih slikara dalmatinskih krajobraza.
Jedinstvenost i prepoznatljivost Kaštelančićeva izraza struje čitavim njegovim opusom, a stilizacija,
stegnutost detalja i stanovita konstruktivnost u potezima nadaju se kao značajke evolutivne putanje
njegova umjetničkog sazrijevanja. Na liniji kolorističkog ekspresionizma kojemu je pripadao, likovna
je kritika locirala Kaštelančićev opus kao poveznicu između Jobova i Murtićeva.
No, u intimnijoj i egzistencijalno dostupnijoj dimenziji, po mišljenju mnogih stručnjaka s područja
likovnosti, Kaštelančić je uz E. Vidovića i J. Pavića dio splitskog krunskog slikarskog trolista. Ante
Kaštelančić nije bio samo tjelesno dojmljiva osoba, s njegovim krupnim stasom slile su se iskrenost
i otvorenost koje su, počesto na štetu umjetničke karijere, uz diskretno rodoljublje u nerodoljubivim
okolnostima, možda najsnažnije crte njegova karaktera. I premda su Kaštelančićevu pedagošku
strast i zalaganje priznale strukovne udruge i organizacije dodijelivši mu desetke nagrada i
odlikovanja, a njegov plodni stvaralački talent prezentiralo dvadesetak samostalnih i dvjestotinjak
kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu, ipak su, po ocjeni mnogih poznavatelja umjetnosti, lik i
djelo ovog velikog podstranskog meštra zaslužili mnogo više stručne i medijske pozornosti nego što
su je uistinu dobili. I to je razlog jednodušnoj potpori nastojanjima Općine Podstrana da slikara Antu
Kaštelančića postavi na pijedestal svoje kulturne baštine.
3.1.2.5. Kultura života i rada
Glavnu karakteristiku području općine Podstrana kao i cjelokupne Splitsko dalmatinske županije
daje Mediteran i kroz povijest utjecaj brojnih naroda i kultura (Grci, Rimljani, Iliri i ostali) na ovo
područje. Jedno od glavnih obilježja tzv. mediteranskog mentaliteta svakako je otvorenost i
gostoljubivost po kojima su i stanovnici Podstrane poznati. Utjecaj brojnih kultura i naroda posebice
je vidljiv u gastronomiji i karakterističnoj mediteranskoj prehrani koja je izrazito prirodna i zdrava, a
zasniva se na jelima od povrća uz dodatak maslinova ulja, ribi i školjkašima, vinu, kozjim i ovčjim
sirevima, te od voća agrumima, maraskama, grožđu, smokvama i bademima. Posebnost te kuhinje
na način na koji se jela spravljaju, liječnici ocjenjuju osobito zdravim i preporučuju svima.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
45
Efektna jednostavnost ove kulinarske filozofije počiva na
dva osnovna principa spremanja hrane, te obilju
potentnih namirnica. Radi se o kuhanju ili pripremi hrane
„na lešo“, te pečenju na vatri, točnije rečeno na žaru.
Naglasak je na gotovo svoj ribljoj populaciji: od srdele do
gofa, girica, kovača, jegulja, škampa, plave ribe, bijele riba,
sipe, lignje, hobotnice, školjke te na mesnim
specijalitetima među kojima posebno mjesto zauzima
janjetina s ražnja. Sva jela tradicionalno se obogaćuju
aromatskim travama koje u izobilju rastu po poljima i
vrtovima: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, murtila,
kapare, rikula, sladić, uz nezaobilazan kruh ispod peke
kako se radio stoljećima. Poseban naglasak je na
maslinovom ulju bez kojeg je nezamisliva priprema bilo
kojeg jela.
S aspekta gastronomije, područje općine Podstrana
nadaleko je poznato po soparniku kao autohtonom
specijalitetu koji datira još iz stare Poljičke republike.
Soparnik je jednostavno jelo pripremljeno od namirnica koje
su bile dostupne u svakom domaćinstvu Poljičke republike:
brašna, blitve, crvenog luka (kapule), maslinova ulja i
češnjaka.
Nekad uobičajeno jelo siromaške kuhinje, koje se pripremalo
u dane posta, danas predstavlja vrlo cijenjenu i vrijednu
deliciju. Sve više svjesni značaja tradicijskih jela i autohtonih
specijaliteta, i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvoja ovo jednostavno drevno jelo zaštitilo je
oznakom zemljopisnog podrijetla, te je soparnik dozvoljeno
proizvoditi isključivo na području nekadašnjih Poljica.
S obzirom da je poljoprivreda uz turizam jedna od
tradicionalnih gospodarskih grana, potrebno je istaknuti i
obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave ne samo primarnom poljoprivrednom
proizvodnjom, već i preradom vlastitih proizvoda. Navedenom u prilog govori i podatak o OPG-ima
na području općine registriranim za proizvodnju rakija i likera (višnjevac, medica, breskva),
proizvodnju meda, te OPG-a koji se bavi proizvodnjom Poljičkog soparnika. S obzirom da je
poljoprivredu moguće intenzivno povezati sa razvojem turističke ponude na području općine,
potrebno je intenzivnije raditi na plasmanu navedenih proizvoda, te poticanju uređenja kušaonica
na obiteljskim gospodarstvima koja bi se zatim direktno mogla uključiti u turističku ponudu.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
46
S obzirom da je Podstrana kao dio Donjih Poljica bila u sastavu Poljičke republike, podrijetlo većine
podstranskih običaja i proizvoda, valja tražiti upravo u toj tradiciji, što je vrlo vrijedan resurs za razvoj
turizma.
3.1.3. Atraktivna turistička suprastruktura
3.1.3.1. Sportsko rekreacijski objekti
Na području općine Podstrana, još daleke 1975. godine izgrađena je športska luka Strožanac. Iako u
lučicu godinama nisu vršena ulaganja, proteklih nekoliko godina učinjeni su znatni pomaci, te danas
lučica predstavlja modernu marinu sa 330 vezova koja raspolaže i sa 10-tonskom dizalicom. Lučicom
upravlja sportsko društvo koje pruža usluge priveza brodica kao i usluge dizalice (vađenje i spuštanje
brodice), te usluge suhog veza svojim članovima. Zbog svoje lokacije kojom je zaštićena od svih
vjetrova, te činjenice da se iz lučice za manje od pola sata može doći do prvih otoka, športska lučica
Strožanac vrlo je značajna za stanovništvo s područja općine Podstrana, ali i za razvoj turizma, s
obzirom da je budućim planovima predviđen daljnji razvoj lučice kojim bi se omogućilo pružanje
usluga i domaćim, te stranim turistima.
Fotografija 12: Športska lučica u Strožancu
Osim usluga priveza brodica, te suhog veza, športsko društvo koje upravlja lučicom svake godine
organizira natjecanja u udičarenju, podvodnom ribolovu i lignjarenju, te se održavaju i brojni drugi
sadržaji (ronilački tečajevi, tečajevi za voditelje brodica, kulturnih i sportski sadržaji).
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
47
Osim športske lučice Strožanac, na području općine izgrađena je i marina Lav koja čini sastavni dio
bogate ponude luksuznog kompleksa „Le Meridien Lav“ hotela. Marina Lav je sigurna luka za 75
priveznih mjesta u moru za motorne jahte dužine od 8 – 30 metara. Svi vezovi imaju priključak na
vodu i struju od 16–125Ah. Tijekom ljetnog perioda moguće je korištenje vanjskog veza i za jahte
preko 40 metara.
Fotografija 13: Marina Lav
Sadržaji koje marina Lav omogućava korisnicima tijekom cijele godine su usluge recepcije, mornara,
ronioca, stalni video i sigurnosni nadzor nad plovilima, korištenje odvojenih sanitarija, dostava i
prijevoz elektromobilom, opskrba plovila robom i namirnicama, parkirno mjesto u garaži, te w-lan.
U pogledu sportsko-rekreacijske infrastrukture, na području općine Podstrana izgrađena su dva
sportska igrališta i to betonsko multifunkcionalno igralište na području sv. Martina, površine 1.700
m2 , te multifunkcionalno igralište sa umjetnom travom na području Mutograsa površine 540 m2,
dok sportskih objekata trenutno na području općine nema.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
48
3.1.3.2. Turističke staze, putovi i ceste
Na području općine Podstrana izgrađeno je i uređeno nekoliko tematskih staza koje su pogodne za
biciklizam, planinarenje i šetnje:
Šetnica uz rijeku Žrnovnicu
Navedena šetnica započinje na ušću rijeke Žrnovnice, a završava na izletištu „Antoničin mlin“ u
Žrnovnici. Ukupna duljina šetnice iznosi 4 km, od kojih se 2 km proteže područjem općine
Podstrana.
Makadamski put Kamenolom Perun – Gornja Podstrana
Započinje kod mosta na Korešnici, prolazi kamenolomom Perun – budućim muzejsko-
prezentacijskim centrom, penje se prema Gornjoj Podstrani, te nastavlja u smjeru Starog sela –
Jesenice. Ukupna duljina staze zajedno sa odvojkom za Strožanac iznosi cca 9 km, a staza je pogodna
za pješačenje i biciklizam
Planinarska staza Strožanac – Sv. Jure na Perunskom
Započinje kod ureda TZ Općine Podstrana, prolazi uz crkvu Gospe u Siti, vile rustike Polača te
nastavlja prema hrastovini pod Perunom. Penje se strmim usponom do Sv. Jure na vrhu Perunsko
smještenom na 441 m nadmorske visine). Ukupna duljina planinarske staze iznosi 2,5 km.
Planinarska staza Sv. Jure na Perunskom – Sv. Jure na Vršini
Ukupne duljine cca 4 km, ova planinarska staze najvećim dijelom proteže se vršnim grebenom brda
Perun i vrlo je ugodna za hodanje.
Planinarska staza Gornja Podstrana – Sv. Jure na Vršini – Pišćenica – Gornja Podstrana
Ukupne duljine cca 3 km, predmetna planinarska staza kružnog je oblika koja novoosmišljeni križni
put, prapovijesnu obrednu gomilu i eko-etno selo
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
49
Planinarska staza Mutogras – Mura – Gornja Postrana
Ukupne duljine 2,5 km ova planinarska staza započinje na magistrali u Mutograsu odakle strmi
uspon vodi do izvora Mure, te odatle u G. Podstranu. Staza je u suprotnom smjeru pogodna za
ekstremnu biciklističku disciplinu down hill.
Staza za penjalište Perun
Počinje u hrastovini pod vrhom Veliki Perun, proteže se ispod novog penjališta, izbija na Vratanca
te se spaja sa planinarskom stazom Sv. Jure na Perunskom – Sv. Jure na Vršini. Ukupna duljina staze
iznosi cca 1 km.
S obzirom na potencijale i mogućnosti razvoja selektivnih oblika turizma u zaleđu, Općina Podstrana
u suradnji sa Turističkom zajednicom planira daljnje unapređenje turističkih sadržaja kroz izgradnju
novih tematskih staza i to:
Makadamski put Grljevac – Kaline – Sv. Fabijan – Gornja Podstrana
Počinje na autobusnoj stanici u Grljevcu, vodi ulicama kralja Zvonimira, Bartola Kašića i Duge njive
te se u Kalinama kao makadamski put uspinje prema sv. Fabijanu i G. Podstrani. Pogodna je za
pješačenje i brdski biciklizam. Ima visoku krajobraznu vrijednost (maslinici, voćnjaci, suhozidi).
Pješačka staza Petrićevo igralište – groblje – Babina stina – Gornja Podstrana
Počinje na magistrali i nastavlja Ulicom Mile Gojsalića prema groblju, te Težačkom ulicom, u smjeru
istoka, prema Babinoj stini. Odatle se uspinje, dijelom makadamom, dijelom planinskom stazom,
prema G. Podstrani. Stazu presijeca postojeći Put maslinika koji je pogodan i za vožnju biciklom.
Planinarska staza Sv. Martin – Brdo – Gornja Podstrana
Počinje kod crkve sv. Martina, vodi obalom (ili magistralom) 250 m u smjeru zapada, te nastavlja
Kaštelančićevom ulicom do njezin kraja. Potom prolazi uz peradarnik i nastavlja se kao planinarski
put preko područja Brdo. Nakon 800 m ugodnog pješačenja spaja se s prethodno opisanom stazom
(br. 2). Stazu je u cijelosti potrebno obilježiti planinarskim oznakama.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
50
Planinarska staza Sv. Jure na Vršini – Vilanjski grad
Polazi kod crkve Sv. Jure u smjeru istoka, prema Srinjinama (300 m), nakon čega skreće desno na
uzvišicu i prapovijesnu gomilu Vilanjski grad. Stazu je potrebno trasirati i u cijelosti obilježiti
planinarskim oznakama. Ne planira se nikakvo odmorište niti vidikovac na lokalitetu.
S obzirom na planirano jačanje turističke ponude i sadržaja u zaleđu kroz selektivne oblike turizma,
potrebna su dodatna ulaganja u navedene tematske staze i to prije svega u obilježavanje istih tj.
postavljanje putokaza i info tabli ali i izgradnju i postavljanje odmorišta i vidikovaca za korisnike.
Osim prethodno navedene turističke infrastrukture u vidu postojećih i planiranih pješačkih,
biciklističkih i planinarskih staza, na području naselja Strožanac u uporabi je i penjalište Perun,
smješteno u okviru istoimenog brda koje se sastoji od slijedećih smjerova smještenih na visini od 16
– 28 metara: Drača, Lovačke priče, Krnje, Vrisak, Projekt, Perun uprising, Grom, Cross-hit,
Kontroverza, Vilinjski Grad, Tiger, Božanski boj, Sveti Jure i zmaj, Sova, Lampeduza, Šapla mapla,
Perun, Kiara, Za Maria, Prije Vice, Praska, Podstranski , Mašklin.
Fotografija 14: Snimka lokacije penjališta Perun
Penjalište se nalazi u sklopu prethodno spomenutih pješačkih staza, a korištenje istoga nije
organizirano već ga izletnici samostalno koriste. Tek jedna turistička agencija penjalište promovira
kao turistički sadržaj na području općine. O penjalištu skrbi lokalno planinarsko društvo, te Turistička
zajednica koja podupire društvo u razvoju novih smjerova i točki u penjalištu.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
51
3.2. Ostali izravni turistički resursi
3.2.1. Turističko-ugostiteljski objekti
U pogledu ugostiteljskih objekata na području općine Podstrana, isti su zastupljeni kroz nekoliko
restorana, konoba i objekata brze prehrane.
„San Antonio“
Restoran „Arkada“
Restoran „Fabio“
„Amigos“
„Senator“
„Dioklecijan“
„Jure“
Restoran „Mario“
„Pitomcia“
Konoba „Reful“
Konoba „Argola“
Konoba „Mena“
Restoran „L 'Arom“
Navedeni ugostiteljski objekti u svojoj ponudi imaju brojne riblje i mesne specijalitete
karakteristične za ovo podneblje (brudet, riba na žaru, janjetina i sl.) ali i ponudu domaćih
tradicijskih jela karakterističnih za ovo područje.
3.2.2. Turističke zone
Jedan od modela kojima Općina Podstrana nastoji smanjiti negativne utjecaje turizma na području
općine kao izrazito turističke destinacije je primjena tehnika za smanjenje sezonalnosti u turizmu, a
posebno racionalnijeg korištenja prostora i upravljanjem u prostoru za vrijeme vršne turističke
sezone kada je pritisak na infrastrukturu i eksploataciju turističkih proizvoda i atrakcija najveći.
Kako bi osigurala kvalitetne preduvjete daljnji razvoj destinacije, prostorno planskom
dokumentacijom na području općine definirane su tri turističke zone:
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
52
Ugostiteljsko turistička zona uz rijeku Žrnovnicu
Navedena ugostiteljsko turistička zona obuhvaća površinu od cca 2,59 ha, u kojoj je Urbanističkim
planom uređenja izrađenim još 2008. godine, planirana gradnja građevina turističko – ugostiteljske
namjene i poslovno trgovačke namjene. Trenutno na jednom manjem dijelu području obuhvata
posluje ugostiteljsko-uslužni objekt, autopraonica i servis automobila, dok veći dio zone nije u
funkciji.
Ugostiteljsko turistička zona Mutogras
Površinom od cca 0,46 ha, ova zona nalazi se na lokaciji nekadašnjeg kampa u Mutograsu. Uvjeti
gradnje i sadržaji zone biti će definirani Detaljnim planom uređenja, koji Općina Podstrana planira
izraditi u narednom razdoblju. Zbog obveze izrade navedene prostorno-planske dokumentacije, ali
i neriješenih imovinsko pravnih odnosa, do sada nije niti bila moguća izgradnja ugostiteljsko –
turističkih sadržaja.
Ugostiteljsko turistička zona u okviru hotelskog kompleksa Le Meridien Lav
Navedena ugostiteljsko turistička zona sastoji se od hotelskog centra Le Meridien Lav i
apartmanskog naselje „Lavica“, te predstavlja okosnicu turističke ponude na području općine
Podstrana
3.2.3. Turističke agencije
Općenito, kada se govori o turizmu i njegovom razvoju ne može se zanemariti veliki značaj koje su
turističke agencije odigrale i utjecaj koje imaju na razvoj turizma. Turističke agencije usko su vezane
i orijentirane na turističko tržište, te predstavljaju jedan od ključnih aktera u diverzifikaciji i
podizanju ukupne vrijednosti destinacijske ponude. Uloga turističkih agencija vrlo je značajna s
aspekta povezivanja ponude i potražnje na turističkom tržištu jer iste kreiraju i plasiraju ponudu
složenih turističkih proizvoda prilagođenih potrebama i zahtjevima pojedinih tržišnih segmenata
turista.
Na području općine Podstrana registrirano je 7 putničkih/turističkih agencija:
QUEEN COMPANY d.o.o.
KLOBUK TRAVEL
IRIS ADVENTURES d.o.o.
LITRIĆ d.o.o.
CONNECTO MARE d.o.o.
ALTA MARIS d.o.o.
MORSKA VILA d.o.o.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
53
Osim posredničke djelatnosti u povezivanju ponude i potražnje na turističkom tržištu, navedene
putničke/turističke agencije pružaju usluge organizacije putovanja, provode informativno-
marketinške aktivnosti poput informiranja turista o propisima u zemlji boravka, zdravstvenim
informacijama, manifestacijama i događanjima, informacije o važnim telefonskim brojevima i
adresama i sl., ali i pružaju razne druge turističke usluge, poput konverzije inozemnih valuta u
domaće, iznajmljivanje vozila i plovila, prodaja suvenira, ulaznica i sl.
3.2.4. Turistička organiziranost
Sukladno čl.4. st.1. Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08)
na području općine Podstrana osnovana je Turistička zajednica općine Podstrana s ciljem poticanja
i iniciranja razvoja i unapređivanje postojećeg turističkog proizvoda, razvoja novih turističkih
proizvoda, upravljanja turističkom destinacijom, promocije turističkog proizvoda općine Podstrana,
razvijanja svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, te potrebi i
važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a
osobito zaštite okoliša te prirodne i kulturne baštine sukladno održivom razvoju.
Turistička zajednica općine Podstrana, sukladno zakonski utvrđenim zadaćama, sustavno potiče i
koordinira aktivnosti za poboljšanje općih uvjeta i sadržaja boravka turista na području općine. TZO
Podstrana zapošljava tri djelatnika i to direktora, administrativnog referenta, te jednog stručnog
suradnika, a djeluje u prostoru koji se nalazi u vlasništvu Općine Podstrana.
3.2.5. Sustav turističkog informiranja
Sustav turističkog informiranja na području općine Podstrana relativno je dobro razvijen. Pružanje
turističkih informacija vrši Turistička zajednica općine Podstrana u okviru redovnih djelatnosti i
zadaća, zatim turističke agencije koje djeluju na području općine, te u suradnji sa TZ pružatelji usluga
smještaja u okviru vlastitih objekata.
TZO Podstrana pružanje turističkih informacija o turističkoj ponudi na području općine vrši
direktnim putem u poslovnom prostoru TZ i to tijekom cijele godine, a posebice za vrijeme turističke
sezone u razdoblju od 01. lipnja pa sve do 30. rujna kada je turistički ured na raspolaganju svim
turistima i posjetiteljima u vremenu od 07-20 h, izuzev nedjelje kada je otvoren u razdoblju od 15.06.
– 15.09. u vremenu od 08-14 h. Izvan turističke sezone, ured posluje svakim radnim danom u
vremenu od 07-15 h, uključujući subotu.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
54
Informiranje turista i posjetitelja o turističkoj ponudi na području općine vrši se putem
promidžbenih materijala (turističke brošure, karte, plakati, letci), te putem dostupnih online kanala
– vlastite web stranice (www.visitpodstrana.hr ). Turistički promidžbeni materijali distribuiraju se
putem turističkih sajmova u suradnji sa TZ Splitsko dalmatinske županije, putem „welcom desk-a“ u
zračnoj luci Kaštela, direktno u hotelskim, ugostiteljskim i privatnim smještajnim kapacitetima, ali i
susjednim turističko informativnim centrima i uredima.
Također, turističko informiranje vrši se i putem turističke signalizacije. Na području općine
Podstrana izrađeno je i postavljeno 30 turističko-informativnih ploča.
Fotografija 15: Primjeri postavljene turističke signalizacije na području općine
3.2.6. Educiranost dionika u turizmu
U pogledu turističke osposobljenosti i educiranosti dionika u turizmu, posebice privatnih turističkih
dionika na području općine, može se zaključiti da je stanje relativno zadovoljavajuće, no s obzirom
da je turističko tržište dinamično i promjenjivo, evidentno su potrebna daljnja ulaganja u jačanje
njihovih kapaciteta.
Tijekom zimskih mjeseci, u suradnji sa TZ Splitsko dalmatinske županije, TZ Općine Podstrana
kontinuirano organizira edukativne radionice i seminare s ciljem praćenja trendova na turističkom
tržištu i jačanja konkurentnosti dionika u turizmu za pružanje turističkih usluga.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
55
Navedene edukacije obuhvaćaju različita područja poslovanja, od primjene online marketinga u
turizmu, internet prodaje, primjene komunikacijskih alata, mogućnosti razvoja ruralnog turizma,
osnova poduzetništva u turizmu, pa sve do financiranja investicija u turizmu iz EU fondova i
programa.
Koncem 2013. godine na nacionalnoj razini započelo je planiranje i razvoj informacijskog sustava za
prijavu i odjavu turista pod nazivom „eVisitor“ koji predstavlja jedinstveni sustav koji funkcionalno
povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj. U navedeni sustav uključeno je više od 300
turističkih zajednica, 60.000 pružatelja usluga smještaja, te ostalih nadležnih tijela.
Sustav služi prikupljanju i obradi podataka o pružateljima usluga smještaja i njihovim smještajnim
objektima na području Republike Hrvatske, vršenju prijave i odjave gostiju od strane pružatelja
usluga putem Interneta, obračunu i kontroli naplate boravišne pristojbe, obradi i analizi podataka,
izvještavanju u statističke svrhe te međusobnoj suradnji tijela javne vlasti.
S obzirom da od 01. siječnja 2016. godine postoji obveza evidencije svih turista od strane pružatelja
usluga smještaja u sustavu eVisitor, TZO Podstrana organizirala je i besplatne edukacije za korištenje
sustava na području općine Podstrana.
3.2.9. Turistička atraktivnost susjednih destinacija
Kao dio Splitsko dalmatinske županije, područje općine Podstrana graniči sa gradom Splitom tj. čini
sastavni dio urbane aglomeracije Split koju čine gradovi Split, Kaštela, Omiš, Sinj, Solin i Trogir te
općine Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Klis, Lećevica i Muć. S južne strane, područje općine Podstrana
graniči s općinom Dugi Rat. S obzirom da s gradom Splitom i općinom Dugi rat općina Podstrana
direktno graniči, u daljnjem tekstu izvršena je kratka analiza turističke atraktivnosti navedenih
područja kao direktnih konkurenata u turističkom okruženju.
Grad Split
Grad Split jedan je od četiri najveća grada u Republici Hrvatskoj, a punih 17 stoljeća traje njegova
priča, još otkako je rimski car Dioklecijan odlučio na poluotoku blizu velikog rimskog grada Salone
izgraditi palaču u kojoj bi u miru proveo posljednje godine svoga života. Danas, grad Split predstavlja
turističku metropolu koja mami bogatom tradicijom, veličanstvenom poviješću, te ljepotom
prirodne i kulturne baštine. Grad je to u kojem je moguće uživati u vrhunskoj gastronomiji i vinima,
naći brojna kulturna događanja poput filmskih i kazališnih festivala, izložbi, vrhunskih muzeja i
koncerata, grad koji nudi zabavu od brojnih klubova i barova preko uličnih događanja do festivala
poput „Ultra Europe“ kojeg svake godine posjeti i do 100 tisuća mladih iz stotinjak zemalja svijeta.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
56
Iako se dugi niz godina borio sa sintagmom „tranzitnog grada“, posljednjih nekoliko godina, Split je
doživio turistički procvat, te postao nezaobilazna destinacija kako na domaćem, tako i inozemnom
turističkom tržištu.
Općina Podstrana
Grad Split
Površina 11,5 km2 79,38 km2
Broj stanovnika (DZS, 2011.) 9.129 178.192
Broj naselja 1 8
Broj plaža 7 8
Ocjene kakvoće mora (ocjena
izvrsno)
3/3 9/10
Broj sportsko-rekreacijskih luka 1 -
Broj trajektnih luka - 1
Broj putničkih luka - 1
Broj teretnih luka - 1
Broj zračnih luka - 1
Broj luka nautičkog turizma 1 6
Broj hotela/hostela 7 33 hotela
32 hostela
Broj registriranih privatnih
iznajmljivača
76 50.347
Broj kampova 2 2
Broj turističkih agencija 7 87
Broj registriranih kulturnih dobara
(nepokretna i pokretna)
2
240
Vodeći turistički proizvodi Sunce i more Sunce i more
Sport i aktivnosti
Festivali
Kongresi
Glavne turističke atrakcije More i plaže
Grob kralja Arthura
More i plaže
Dioklecijanova palača
Katedrala sv. Dujma
Marjan
Muzeji i galerije
Trgovi
Turistički promet u 2015. (dolasci i
noćenja)
98.885
442.477
458.465
1.353.957
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
57
Općina Dugi Rat
Općina Dugi Rat kao i područje općine Podstrana pripada srednje dalmatinskom području na potezu
Split – Omiš čiji je razvoj intenziviran izgradnjom Jadranske turističke ceste. S aspekta turističkog
razvoja, značajan utjecaj na razvoj područja općine Dugi Rat, posebice na istoimeno naselje imala je
tvornica ferolegura „Dalmacija“ koja je obilježila širi prostor i znatno ograničila mogućnosti
turističkog razvoja. Sve donedavno značajna industrija, uvelike je utjecala na razvoj, zapošljavanje i
preobrazbu područja, dok su ostala naselja na području općine tradicionalno bila orijentirana
turizmu. Suvremene društvene i gospodarske promjene nametnule su potrebu razvoja novih
održivih djelatnosti, posebice turističkih. U slijedećoj tabeli prikazana je usporedba osnovnih
turističkih pokazatelja:
Općina Podstrana
Općina Dugi Rat
Površina 11,5 km2 10,44 km2 Broj stanovnika (DZS, 2011.) 9.129 7.092 Broj naselja 1 3 Broj plaža 7 8 Ocjene kakvoće mora (ocjena izvrsno)
3/3 6/8
Broj luka 1 7 Broj luka nautičkog turizma 1 - Broj hotela/hostela 7 2 Broj registriranih privatnih iznajmljivača
76 17
Broj kampova 2 13 Broj turističkih agencija 7 2 Broj registriranih kulturnih dobara (nepokretna i pokretna)
2
13
Vodeći turistički proizvodi Sunce i more Sunce i more Glavne turističke atrakcije More i plaže
Grob kralja Arthura
Morske uvale Pješčana plaža
Crkva sv. Stjepana Crkva sv. Petra Crkva sv. Roka Crkva sv. Ante
Bratstvo sv. Maksim Turistički promet u 2015. (dolasci i noćenja)
98.885 442.477
35.411 243.977
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
58
3.3. Neizravni turistički resursi
3.3.1. Okoliš
Odgovoran odnos prema okolišu i resursima kojima raspolažemo sasvim sigurno čine jedan od
temeljnih postulata koncepta održivog razvoja kojemu i općina Podstrana teži. Stoga je i praćenje
stanja okoliša nužno kako bi se pravovremeno predvidjeli budući trendovi, te doprinijelo očuvanju
resursa ali i unaprijedila kvaliteta života svih građana na području općine. No, praćenje stanja
okoliša vrlo je značajno i s aspekta donošenja važnih odluka u javnim politikama vezanim za teme
zaštite okoliša, ali i u promjenama dosadašnjih obrazaca ponašanja društva i pojedinaca u svrhu
očuvanja okoliša i poticanja održivog razvitka.
Na području općine Podstrana sustavno praćenje stanja okoliša nije dovoljno razvijeno. Praćenje
stanja pojedinih segmenata sastavnica okoliša, poput čistoće mora kontinuirano se provode, dok se
neki indikatori uopće ne prate na razini općine.
Voda
Na nacionalnoj razini monitoring kakvoće kopnenih voda u Republici Hrvatskoj ostvaruje se kroz
„Program praćenja kakvoće površinskih voda i izvorišta“, a koji preko ovlaštenih laboratorija
provode Hrvatske vode od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća. Premda navedeni monitoring
zadovoljava zahtjeve iz važeće zakonske regulative Republike Hrvatske, osnovni problem predstavlja
nedovoljna učestalost i automatiziranost mjerenja, te potpuni nedostatak kontinuiranog praćenja
kakvoće podzemnih voda.
Program praćenja kakvoće površinskih voda i izvorišta provodi se u skladu s Uredbom o standardu
kakvoće voda (NN 89/10) kojom se općenito ekološko stanje površinskih voda ocjenjuje i označava
bojom kao:
Vrlo dobro
Dobro Umjereno Loše Vrlo loše
U sklopu nacionalnog programa praćenja kakvoće površinskih voda i izvorišta obavlja se i monitoring
kakvoće kopnenih voda na području Splitsko-dalmatinske županije, a koji uključuje sva veća izvorišta
koja se koriste za vodoopskrbu, kao i dijelove vodotoka u koje se ispuštaju otpadne vode većih
naselja i gradova. Rezultati monitoringa kakvoće kopnenih voda na području Splitsko-dalmatinske
županije poslužili su za izradu „Studije o zaštiti voda i mora Splitsko-dalmatinske županije“. Kao
glavni zaključak Studije utvrđuje se da je stanje voda na području Splitsko-dalmatinske županije, pa
tako i područja općine Podstrana unatoč slabom stanju segmenta provedbe zaštite voda u cjelini –
zadovoljavajuće.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
59
Potencijalnu najveću ugrozu vodnim resursima na području općine Podstrana čine nepročišćene
otpadne vode naselja koje se nekontrolirano ispuštaju u more, vodotoke i podzemlje. Navedeno
stanje posljedica je ubrzanog razvoja područja općine, posebice intenzivnog razvoja turizma koji je
zahtijevao izgradnju sustava vodoopskrbe čime se povećala količina otpadnih voda, a istovremeno
nije osiguran kvalitetan sustav zbrinjavanja otpadnih voda.
Na temelju monitoringa koji se kontinuirano provodi, prema fizikalno – kemijskih pokazateljima,
vode na području Splitsko – dalmatinske županije pripadaju I. i II. vrsti voda u koje pripadaju
površinske i podzemne vode koje se u prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće
ili u prehrambenoj industriji, te za uzgoj plemenitih vrsta riba, te koje se mogu koristiti za kupanje i
rekreaciju, za uzgoj drugih vrsta riba (ciprinida), te nakon odgovarajućeg pročišćavanja za piće i
druge namjene u industriji. Međutim, prema mikrobiološkim pokazateljima, na većini mjernih
postaja županijske vode svrstane su u III. vrstu, dok su vode na izvorištima rijeka Jadro i Žrnovnica
svrstane čak u V. vrstu voda, što znači da se ne mogu koristiti ni za kakve namjene. Ova značajno
narušena kakvoće vode prema mikrobiološkim pokazateljima upućuje na još uvijek prekomjerno
opterećenje vodotoka nepročišćenim sanitarnim otpadnim vodama naselja u njihovim slivovima.
Dio zagađenja vodnih resursa koji se također ne može zanemariti dolazi iz difuznih izvora poput
prometa, odnosno ispiranja onečišćenja s prometnica, tla onečišćenog otpadom, poljoprivrede, te
drugih aktivnosti koje mijenjaju i režim otjecanja i čistoću oborinskih voda te rezultiraju ispiranjem
i procjeđivanjem onečišćenja u porozno podzemlje. Zbog konfiguracije terena, posebice u
zaobalnom dijelu područja općine, značajan pritisak na vodotoke dolazi i od erozije.
Zrak
U Republici Hrvatskoj se temeljem Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, NN 47/14,), te Pravilnika o
praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) mjerenje onečišćujućih tvari u zraku obavlja u državnoj mreži za
trajno praćenje kvalitete zraka kojom upravlja Državni hidrometeorološki zavod, pod stručnim
nadzorom Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te u lokalnim mrežama koje su u nadležnosti
županija, Grada Zagreba, gradova i općina.
Područje općine Podstrana pripada Aglomeraciji Split (Splita, Kaštel, Solina, Trogir, Općine Klis i
Seget na čijem području se kontinuirano mjeri kvaliteta zraka i to na mjernim postajama Gripe i
automatskim mjernim postajama AMS 1 - Kaštel Sućurac, AMS 2 - Sv. Kajo i AMS 3 – Split - centar
(Split-1) koje pripadaju mjernoj mreži Cemex-a. Sukladno godišnjem izvješću o kvaliteti zraka za
2014. godinu, na području aglomeracije Split kvaliteta zraka ocijenjena je prvom kategorijom
kvalitete koja podrazumijeva čist ili neznatno onečišćen zrak u kojemu nisu prekoračene granične
vrijednosti, ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
60
Tlo
Problemi vezani za onečišćenja tla tijesno su povezani s razvojem modernog industrijskog društva.
Uvođenje onečišćujućih tvari u tlo može rezultirati oštećenjem ili gubitkom nekoliko funkcija tla i,
uslijed toga, mogućim onečišćenjem vode. Prisutnost onečišćujućih tvari u tlu iznad određene razine
višestruko povećava negativne posljedice za prehrambeni lanac, a time i za ljudsko zdravlje te za sve
tipove ekosustava i ostale prirodne resurse. Općenito, možemo reći da onečišćenje tla može biti
uzrokovano jasno ograničenim izvorima tzv. lokalni ili točkasti izvori onečišćenja (uglavnom
rudarstvo, industrijska postrojenja, odlagališta otpada i ostala postrojenja tijekom njihovog
djelovanja i nakon zatvaranja) te difuznim izvorima (atmosfersko taloženje, određeni poljodjelski
radovi i urbana industrijska područja).
Prema Programu zaštite okoliša, na području Splitsko-dalmatinske županije postoje značajna
područja s umjerenim, pa čak i visokim rizikom od erozije i visokim stupnjem poroznosti tla
(opasnost od zagađenja). Najteže su onečišćena tla urbanih sredina (zbog prometa), tla u blizini
industrijskih postrojenja (područje Kaštelanskog zaljeva), te nekoliko specifičnih lokacija (npr.
prostor uz aerodrome i sl.). Tehnološke otpadne vode, oborinske vode koje ispiru onečišćene
površine, također su značajan izvor onečišćenja tla, u prvom redu u prostoru oko prometnica,
odlagališta otpada te drugih onečišćenih, a nesaniranih površina. S obzirom na činjenicu da u
Republici Hrvatskoj još uvijek nema sustavnog praćenja stanja i promjena kakvoće tala, podatke o
stanju tala na području općine Podstrana, trenutno nije bilo moguće prikazati niti analizirati.
3.3.2. Geostrateški položaj
Općina Podstrana nalazi se u istočnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije koja je površinom od
14.106,40 km2 prostorno najveća županija u Republici Hrvatskoj. Udaljena je 8 km od grada Splita.
Prostire se na prostoru 11,5 km2 površine, od podnožja planine Perun uz donji tok rijeke Žrnovnice
na sjeverozapadu, do brežuljka Mutogras na jugoistoku. Obalni dio Podstrane proteže se 6 km
longitudinalno, nizom razvedenih šljunkovitih uvala i plaža. Općina Podstrana ima izuzetno povoljan
geostrateški položaj, s obzirom na blizinu grada Splita, glavne magistralne cestovne pravce, blizinu
zračne luke, gospodarske zone, te blizinu državne granice sa Republikom Bosnom i Hercegovinom.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
61
3.3.3. Prometna povezanost
U pogledu prometne povezanosti, općinu Podstrana karakterizira dobra prometna povezanost
unutar područja općine kao i povezanost sa sjevernim i južnim Jadranom, ali i susjednom Bosnom i
Hercegovinom. Okosnicu prometnog sustava na području općine Podstrana čini glavna hrvatska
državna cesta D8 nazvana Jadranska turistička cesta koja se u dužini od 643 km proteže od granice
sa Republikom Slovenijom (GP Pasjak) pa sve granice sa Republikom Crnom Gorom (GP Karasovići).
Navedena cesta povezuje sve važnije hrvatske primorske gradske centre od Rijeke, preko Zadra,
Šibenika, Splita, Makarske, Ploča i Dubrovnika, pa sve do graničnog prijelaza Karasovići između
Hrvatske i Crne Gore, a završava na krajnjem jugu Crne Gore. Područjem općine Podstrana,
navedena državna cesta proteže se u dužini od 6.200 m kao sastavni dio cestovne dionice Split-Omiš
(22,67 km).
Dobro prometna povezanost područja općine vidljiva je i iz blizine graničnog prijelaza sa Republikom
Bosnom i Hercegovinom (stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom
prometu „Kamensko“ ) koje se nalazi na području grada Trilja, a udaljeno je cca 40 kilometara.
Sastavni dio cestovne mreže na području općine Podstrana čini i županijska cesta ŽC 6162 Donja
Podstrana – državna cesta D8. Naselje Gornja Podstrana spojeno je na državnu cestu D8
razvrstanom županijskom cestom 6162, ukupne dužine 5,5 km.
Osim državnih i županijskih, prometni sustav na području općine Podstrana čine i nerazvrstane
ceste. Općina Podstrana donijela je Odluku o nerazvrstanim cestama („Službeni glasnik Općine
Podstrana“, broj 4/15 i 12/15) kojom su definirane 64 nerazvrstane ceste na području općine,
ukupne dužine cca 45 kilometara kojima je ostvarena dobra prometna povezanost svih dijelova
područja općine. Iako je područje općine dobro prometno povezano, potrebna su ulaganja u
sanaciju postojećih nerazvrstanih cesta, ali i izgradnju nogostupa i parkirališnih mjesta, s obzirom
na kroničan nedostatak istih, posebice tijekom turističke sezone.
3.3.4. Komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda
3.3.4.1. Vodoopskrba
Najveći dio područja općine Podstrana opskrbljuje se vodom iz izvora rijeke Jadro, dok se tek
sjeverno-zapadni dio naselja Strožanac vodom opskrbljuje iz izvora rijeke Žrnovnice. Postojeće
potrebe u pogledu opskrbe pitkom vodom na području općine riješene su putem splitskog
vodoopskrbnog sustava, odnosno spojem na srednju visinsku zonu tog sustava (vodosprema
Srednja, k.d. 89.55 mnm).
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
62
Tranzitno opskrbni cjevovod promjera je 500 mm do granice općine, a kroz samo područje općine
promjer cjevovoda se smanjuje do krajnjih 150 mm na kraju sustava koji završava na granici sa
naseljem Mutogras. Za pokrivanje ukupnih potreba potrošača neophodne su tri različite zone koje
bi bile funkcionalno povezane.
Iako stupanj izgrađenosti vodoopskrbnog sustava iznosi visokih 97%, problemi se javljaju u
funkcioniranju vodoopskrbe i to u pogledu nedovoljnih kapaciteta cjevovoda koji su najizraženiji za
vrijeme sušnih razdoblja. Kontinuiran problem predstavlja nedovoljan tlak u višim dijelovima
naselja, ali i značajani gubici vode na postojećim cjevovodima, te nekontrolirana potrošnja za
potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina.
Vodoopskrbni sustav je izgrađen gotovo u svim naseljima na području općine, osim područja Gornja
Podstrana (staro selo) i sjeveroistočnog dijela naselja Strožanac – Rudine. Za izgradnju
vodoopskrbnog sustava Gornja Podstrana izrađen je Idejni projekt i to za donji dio
vodovodnog cjevovoda s vodospremom Podstrana II, a trenutno je u tijeku ishođenje lokacije
dozvole. Radovi izgradnje vodoopskrbnog sustava Gornje Podstrane i dijela Strožanac – Rudine
planirani su u razdoblju 2016. – 2017. godine.
3.3.4.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Na području općine Podstrana odvodnja otpadnih voda vrši se putem nepotpunog razdjelnog sustav
odvodnje, što znači da je većim dijelom izgrađen sustav za odvodnju otpadnih voda (fekalna
kanalizacija). Postojećim sustavom odvodnje obuhvaćena su sva priobalna naselja, dok naselje
Gornja Podstrana nije priključeno na postojeći sustav odvodnje. Sustav za odvodnju oborinskih voda
nije izgrađen, osim pojedinačnih kanala i propusta kroz postojeću Jadransku magistralu (državnu
cestu D-8).
Postojeći sustav odvodnje otpadnih voda općine sastoji se od dva zasebna sustava: prvi obuhvaća
zapadni dio općine, dok drugi obuhvaća istočni dio općine. Vododijelnica se nalazi na području
Miljevca gdje se nalazi hotelski kompleks Le Meridien Lav koji funkcionira kao zasebni sustav čije
otpadne vode prikuplja CS Lav i crpi ih priobalnim ispustom u more. Istočni sustav obuhvaća veći
dio područja Podstrane.
Zapadni sustav, koji obuhvaća područje oko Strožanca sve do Hotela Lav, priključen je na
kanalizacijski sustav Split-Solin. Prostornim planom uređenja Općine Podstrana (Službeni glasnik
Općine Podstrana br. 3/06.) i Izmjenama i dopunama prostornog plana Općine Podstrana (Službeni
glasnik Općine Podstrana br. 8/08.), predviđeno je da se postojeća fekalna kanalizacija u priobalnom
području Općine Podstrana na potezu od Hotela Lav do granice s Općinom Dugi Rat na istoku
priključi na postojeći kanalizacijski sustav Split-Solin.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
63
U tu svrhu, Općina Podstrana 2011. godine izradila je idejni projekt kanalizacijskog sustava općine
Podstrana - I etapa izgradnje koji obuhvaća izgradnju -rekonstrukciju potrebne kanalizacijske mreže
da se izvrši priključenje središnjeg dijela na kanalizacijski sustav Split-Solin
Svrha izgradnje svih predviđenih objekata i uređaja je zaštita priobalnog mora istočnog dijela općine
Podstrane od neadekvatnog ispuštanja otpadnih voda s ovog područja. Naime, istočno područje
općine (tj. naselja Grljevac, Sv. Martin i Mutogras) kao i Hotelski kompleks Lav imaju svoje zasebne
ispuste otpadnih voda koji se izravno, bez ikakvog pročišćavanja ispuštaju u more Bračkog kanala.
Priključenjem ovog dijela općine Podstrane na kanalizacijski sustav Split-Solin omogućit će se da se
otpadne vode nakon pročišćavanja do potrebnog stupnja na uređaju Stupe ispuste u Brački kanal.
3.3.4.3. Otpad
Sustav organiziranog načina prikupljanja, odvoza i odlaganja otpada uspostavljen je na cjelokupnom
području Općine Podstrana. Usluge organiziranog sakupljanja, odvoza i odlaganja otpada na
području općine vrši tvrtka Čistoća d.o.o. iz Splita. Otpad se sakuplja tri puta tjedno, a tijekom ljetnih
mjeseci svakodnevno, te ga se odvozi na službeno odlagalište „Karepovac“ u Splitu. Odlagalište se
nalazi na cca 4 km istočno od grada Splita, prema Solinu u prirodnoj depresiji ispod mjesta Mravinci.
Udaljenost do najbliže građevinske zone naselja iznosi oko 1 km (sjeverno). Na udaljenosti od cca 1
km teku rijeke Jadro i Žrnovnica. Korisnik odlagališta je tvrtka Čistoća d.o.o., a vlasnik Grad Split. Na
odlagalište se odlaže komunalni i proizvodni otpad među kojim ima i opasnog otpada.
Na razini Općine Podstrana provodi se odvojeno sakupljanje otpada i to putem mreže zelenih otoka
kojih je na području općine postavljeno 10, a koji se sastoje od kontejnera za odlaganje stakla,
papira, plastike i kartona, te kontejnera za tekstil na tri lokacije. Problematika u pogledu prikupljanja
i zbrinjavanja otpada na području općine kao i u većini turističkih destinacija javlja se tijekom
turističke sezone kada se višestruko poveća broj stanovnika, a težnja za zadovoljavanjem korisnika
te velike vrućine uvjetuju češće prikupljanje i odvoz otpada. Navedeni problemi planiraju se riješiti
nabavom i postavljanjem još 30 manjih zelenih otoka. Osim zelenih otoka, unapređenje sustava
odvojenog prikupljanja, zbrinjavanja i oporabe otpada planira se i izgradnjom reciklažnog dvorišta
koje je planirano na lokaciji u Podstrani, površine 4.697 m2.
3.3.5. Telekomunikacije
Telekomunikacijska mreža na području općine Podstrana u nadležnosti je koncesionara za pružanje
telekomunikacijskih usluga. Prostorno - planskom dokumentacijom na području općine omogućeno
je postavljanje kanala telekomunikacijske mreže u sve javne prometnice u obuhvatu, ovisno o
potrebnom broju i prostornom rasporedu priključaka. Radi optimalne pokrivenosti prostora i
ostvarenja potrebnog broja priključaka potrebno je dograditi telekomunikacijsku mrežu i izvršiti
rekonstrukciju postojećih TK čvorišta po potrebi.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
64
Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem
elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planira se na način da se postavljaju bazne stanice
i njihovi antenski sustavi na antenskim prihvatima vodeći računa o mogućnosti pokrivanja
planiranog područja radijskim signalom. Izbor lokacija za postavljanje baznih stanica nije vezana uz
planove uređenja prostora koji se donose na lokalnoj razini, u smislu definiranja lokacije, osim u
djelu zašite koridora i zaštite od elektromagnetskog zračenja.
Na području općine Podstrana širokopojasni bežični pristup Internetu (wi-fi sustav) koji osigurava
dostupnost svih vrsta usluga koje nude telekomunikacijski operateri osiguran je na slijedećim
lokacijama u Podstrani:
Tablica: Hot spot točke besplatnog pristupa internetu na području općine
R. br. Status Naziv objekta Adresa
1. Aktivan Restoran Amigos Grljevačka 126c
2. Aktivan Vatrogasni dom Kaštelančićeva 2
3. Aktivan TZ Podstrana Jurasova 2
4. Aktivan Općina Podstrana Trg F.Tuđmana 3
5. Aktivan Hotel Split Strožanačka 20
6. Aktivan Hotel Neva Mutogras 26
7. Aktivan Stara Podstrana Don Petra Cara bb
8. Aktivan Objekt Antonia Jadrić Grljevačka 90
Izvor podataka: TZO Podstrana
Tehnologija bežičnog povezivanja od iznimnog je značaja za unaprjeđenje turističke ponude s
obzirom da se uvođenjem iste poboljšava usluga i povećava mogućnost odabira destinacije za
odmor, te predstavlja optimalno rješenje za hotele i restorane zbog zadovoljavanja potreba i
interesa većeg broja gostiju na širem prostoru.
3.4. Vrednovanje turističke atrakcijske osnove općine Podstrana
Ocjena atrakcijske osnove izvodi se polazeći od dva kriterija: razine atraktivnosti, te razine turističke
opremljenosti. Razina atraktivnosti odnosi se na mjeru u kojoj atrakcija može biti samostalni motiv
dolaska i boravka gostiju, dok se razina turističke opremljenosti odnosi na mjeru u kojoj je atrakcija
pripremljena za prihvat gostiju te uključuje pod-kriterije: mogućnost pristupa i razgledavanja,
uređenost prostora, raspoloživost informacija o značaju i o mogućnosti razgledavanja, raspoloživost
prikladnih usluga i sl.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
65
VRSTA/TIPOVI
ATRAKCIJA
OPĆINA PODSTRANA ZNAČAJ ATRAKTIVNOST TURISTIČKA
OPREMLJENOST
GEO
LOŠK
E
ZNA
ČA
JKE
PR
OST
OR
A
Razvedena prirodna obala
Nacionalni
Visoka
Visoka
Vrh Križ
Regionalni
Srednja
Srednja
KLI
MA
Sredozemna klima
Nacionalni
Visoka
Visoka
Bura Regionalni Niska Srednja
VO
DN
I
RES
UR
SI
More obalnog pojasa
Nacionalni
Visoka
Visoka
Rijeka Žrnovnica Regionalni Srednja Srednja
BIL
JNI S
VIJ
ET
Breskva/praska
Lokalni
Niska
-
Šume Lokalni Niska Niska
PR
IRO
DN
A
BA
ŠTIN
A
Područje oko Stražnice – dio
ekološke mreže Natura 2000
Nacionalni
Srednja
Niska
KU
LTU
RN
O P
OV
IJES
NA
BA
ŠTIN
A
Antički lokaliteti Nacionalni Visoka Visoka
Lucius Artorius Castus Nacionalni Visoka Srednja
Poljička Republika Nacionalni Visoka Srednja
Crkva sv. Jure na Perunskom Nacionalni Srednja Srednja
Crkva sv. Jure na Vršini Nacionalni Srednja Srednja
Crkva BZBDM Lokalni Niska Srednja
Crkva sv. Ante i sv. Roka Srednja
Zavjetna kapela sv. Fabijana i
Sebastijana
Lokalni Niska Srednja
Crkva Gospe u Siti Lokalni Niska Srednja
Ljetnikovac Cindro Nacionalni Srednja Visoka
Čitovnica Visoka
Ruralna cjelina – naselje Gornja
Podstrana/Staro Selo
Regionalni Visoka Niska
MA
NIF
EST
AC
I
JE
Podstransko kulturno ljeto
Lokalni
Niska
Visoka
Zimski program Lokalni Niska Visoka
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
66
Dani hrvatske male
brodogradnje/sajam turističkih
atrakcija
Nacionalni
Srednja
Visoka
KU
LTU
RN
E I V
JER
SKE
UST
AN
OV
E
Centar za kulturu
Lokalni
Niska
Srednja
Gradska knjižnica Marka
Marulića, Split – ogranak
Podstrana
Lokalni Niska Niska
Župna crkva Gospe od Zdravlja Lokalni Niska Niska
TUR
IST
IČK
E
STA
ZE, P
UTO
VI I
CES
TE
Šetnica uz rijeku Žrnovnicu
Regionalni
Srednja
Srednja
7 planinarskih staza Regionalni Visoka Srednja
3 pješačke/biciklističke staze Regionalni Visoka Srednja
KU
LTU
RA
ŽIV
OT
A I
RA
DA
Mediteranska prehrana
Regionalni
Srednja
Srednja
Soparnik Nacionalni Srednji Visoka
Klapsko pjevanje Nacionalni Srednji Visoka
Analizom izvršenog vrednovanja atrakcijske osnove, može se zaključiti da je na području općine
Podstrana dovoljan broj atrakcija koje mogu samostalno generirati potražnju za boravkom na
području općine. To su prije svega „more i klima“, koji predstavljaju osnovni motiv dolaska gostiju,
no isto tako postoji dovoljan broj turističkih atrakcija koje potencijalno mogu privući veći broj
turista. Navedeno se posebice odnosi na kulturno-povijesnu baštinu koja niti približno nije dovoljno
iskorištena u turističke svrhe, te pješačke, planinarske i biciklističke staze. Navedeni resursi,
objedinjavanjem i povezivanjem u jednu integriranu turističku cjelinu mogu kreirati nove, atraktivne
turističke proizvode na području općine.
Ostale atrakcije koje su pojedinačno ocijenjene nedovoljno jakima mogu biti dovoljno jak motiv za
kraći posjet destinaciji, posebice jednodnevne posjete ili kraće izlete. Sasvim sigurno, daljnji razvoj
turizma na području općine Podstrana bitno će ovisiti o razvoju umrežene turističke ponude.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
67
4. TRENDOVI NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU
4.1. Globalni turistički trendovi
Turistički trendovi pod utjecajem su brojnih gospodarskih i društvenih kretanja, kao i tehnoloških
dostignuća koja svakodnevno mijenjaju želje i potrebe suvremenog turističkog potrošača. U
današnjem svijetu globalizacije, turističko tržište kontinuirano se mijenja, a posebice je izražen
trend razvoja specifičnih turističkih proizvoda kao odgovor na sve veću segmentaciju tržišta.
Turistički potrošači sve su zahtjevniji, te je izraženija potreba pojedinaca za učenjem, osobnim
rastom i upoznavanjem novih kultura i vrijednosti. S obzirom na opći rast educiranosti i
informiranosti potencijalnih potrošača, tržište se segmentira na različite načine pri čemu presudan
utjecaj imaju životni stil, interesi, hobiji ili sl.. S druge strane, razvija se i nastaje širok dijapazon novih
turističkih proizvoda poput ekoturizma, foto turizma, kulturnog turizma, ruralnog, zdravstvenog ali
i brojnih drugih.
Osim specijalizacije turističkih proizvoda, vrlo značajan utjecaj na turističko tržište i kretanja ima i
razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a posebice Internet. Prema podacima Internet
World Stats-a ukupan broj korisnika Interneta krajem 2015. godine premašio je 3 milijarde korisnika,
odnosno, dosegnuo je gotovo 50% svjetske populacije.
Navedeno je posebno značajno s aspekta potencijalnih novih turističkih potrošača koji će tek
zakoračiti na turističko tržište s obzirom da mlade generacije odrastaju sa suvremenim
tehnologijama. O važnosti Interneta u kontekstu tržišne komunikacije govore i podaci „Tomas“
istraživanja koja provodi Institut za turizam još od 1987. godine, koji pokazuju da je Internet kao
izvor informacija za goste koji posjećuju Hrvatsku zadnjih 10 godina bilježio najveći rast u odnosu na
druge izvore informacija. Zbog toga e-marketing postaje integralni dio ukupne marketinške
strategije svake turističke destinacije, a posljednje vrijeme sve više se nameće i primjena m-
marketing strategija s obzirom na rastući trend korištenja pametnih mobilnih uređaja od strane
turističkih potrošača.
S obzirom da je turističko tržište vrlo dinamično i prilagodljivo, turističke destinacije koriste se
brendiranjem kako bi bile što konkurentnije i bolje se pozicionirale na globalnom tržištu. Stoga,
brendiranje kao jedan od glavnih razvojnih trendova u turizmu postaje sve značajniji alat u
privlačenju turista.
Turizam kao gospodarska grana predstavlja jednu od najbrže rastućih djelatnosti u svijetu.
Najznačajnija receptivna turistička makro regija je Europa u kojoj se odvija nešto više od polovice
svjetskog turističkog prometa, praćenog brojem turističkih dolazaka. Čak niti svjetske krize i druga
značajna socio-ekonomska nikada nisu dugoročno ugrozile turizam. Vodeće svjetske receptivne
zemlje, po broju inozemnih dolazaka, su Francuska, SAD, Kina, Španjolska i Italija, a iste zemlje
bilježe ujedno i najveće prihode od turizma.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
68
Europa, kao tradicionalno najveća svjetska turistička regija, bila je i najviše pogođena posljednjom
globalnom ekonomskom krizom pa je njen oporavak tekao sporije od ukupnog turizma na
međunarodnoj razini.
Predviđanja Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za nadolazeće razdoblje govore o daljnjem
rastu turizma. Tako se za razdoblje do 2010. do 2030. godine predviđa rast po prosječnoj godišnjoj
stopi od 3,3% te dostizanje brojke od 1,8 milijarde dolazaka do 2030. godine. S obzirom da su zadnjih
godina zemlje u razvoju rasle po većoj stopi od razvijenih ekonomija, predviđa se da će taj trend
nastaviti i u budućnosti. Tako bi te zemlje rasle po stopi od 4,4% godišnje, dok bi zemlje s razvijenom
ekonomijom rasle nešto sporije tj. po stopi od 2,2,%. Prema predviđanjima UNWTO-a najveći
godišnji rast očekuje se za Tursku (5,5%), Crnu Goru (8,3%) i Hrvatsku (8,4%).
4.2. Turistički trendovi i proizvodi u Republici Hrvatskoj
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Republiku Hrvatsku u 2015. godini posjetilo je
ukupno 14,3 milijuna turista što predstavlja porast od 9,3% u odnosu na 2014. godinu. U 2015.
godini ostvareno je ukupno 71,6 milijuna noćenja što je porast od 7,7% u odnosu na prethodnu
godinu. Broj stranih turista koji su posjetili Hrvatsku iznosio je 12,7 milijuna što je porast od 9,1% u
odnosu na 2014., dok je broj domaćih turista u porastu za 10,3%. Od ukupnog broja turista koji su
posjetili Hrvatsku, 88% činili su upravo strani turisti i to ponajviše iz Njemačke, Slovenije, Austrije i
Italije.
Struktura turističkih proizvoda u Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina mijenjala samo u manjem
dijelu, te je još uvijek izražena značajna sezonalnost u poslovanju. Turistički proizvodi u Hrvatskoj
mogu se podijeliti na dominantne proizvode i proizvode s izraženom perspektivom razvoja.
Prognoze ukazuju da će se uz „sunce i more“ kao i dalje globalno dominantan turistički proizvod,
naročito brzo razvijati i cijeli niz proizvoda iz domene nautičkog, zdravstvenog, ciklo-turizma,
pustolovno-sportskog, kulturnog i poslovnog turizma.
Tablica 6: Turistički proizvodi u Republici Hrvatskoj
Dominantni turistički proizvodi
Turistički proizvodi s
izraženom perspektivom
razvoja
Sunce i more Zdravstveni turizam
Nautički turizam Cikloturizam
Poslovni turizam Gastronomija i enologija
Kulturni turizam Golf turizam
Pustolovni i sportski turizam
Ekoturizam
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
69
5. SWOT ANALIZA
SWOT analiza predstavlja radni alat u procesu strateškog planiranja koji pomaže u prepoznavanju i
utvrđivanju osnovnih čimbenika razvoja, njegovih potencijala i ograničenja. Ova analiza je ključni
korak u izradi strategije turističkog razvoja općine Podstrana budući da, polazeći od sadašnjeg stanja
pomaže odrediti željeno buduće stanje, odnosno razvojnu viziju, ciljeve i prioritete. SWOT analiza
nastala je kao rezultat prethodne analize okruženja i resursa, informacija i podataka prikupljenih iz
službenih izvora, od turističkih dionika s područja općine, te mišljenja konzultanata i suradnika. Ova
analiza omogućava jezgrovit uvid u trenutne interne snage i slabosti, te eksterne mogućnosti i
prijetnje razvoja turizma na području općine Podstrana. U cilju što jasnijeg sagledavanja
potencijalno relevantnih čimbenika i/ili ograničenja budućeg turističkog razvoja općine, SWOT
analiza obuhvaća više međusobno uvjetovanih područja utjecaja, od prostora, infrastrukture i
okoliša; postojećih turističkih resursa; upravljanja razvojem turizma, razvijenosti turističkog sektora
i ljudskih resursa u turizmu.
5.1. Snage i slabosti turističkog razvoja općine Podstrana
OBILJEŽJA SNAGE
Prostor, infrastruktura i okoliš Prometna povezanost
Zadovoljavajući komunalni standard
Čist i uređen okoliš
Čistoća mora za kupanje
Turistički resursi Obalno područje
Mediteranska klima
Kulturno povijesna baština
Gastronomija
Upravljanje razvojem turizma Aktivna turistička zajednica
Kvalitetna suradnja s Općinom Podstrana
Prostorno i strateško planiranje u funkciji razvoja turizma
„Praska“
Razvijenost turističkog
sektora
Turistički razred „A“
Kontinuiran rast broja turističkih dolazaka i noćenja
4 hotela visoke kategorije
Ljudski resursi Kontinuirano educiranje dionika u turizmu
Otvorenost i gostoljubivost stanovništva
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
70
OBILJEŽJA SLABOSTI
Prostor, infrastruktura i okoliš Vrlo visok stupanj izgrađenosti obalnog područja
Neravnomjerni razvoj zaobalnog područja Gornje Podstrane
Nepostojanje središnjeg trga/centra u naselju Podstrana
Nedovoljno izgrađeni nogostupi za pješake
Nedovoljan broj parkirališnih mjesta
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi za razvoj turističkih zona
Pritisci na okoliš
Turistički resursi Nedovoljna valorizacija i korištenje postojećih resursa izvan
obalnog područja, posebice kulturno povijesne baštine
Upravljanje razvojem turizma Nepostojanje turističko informativnih centara
Nedovoljno korištenje suvremenih tehnologija u promidžbi
Nedovoljno usklađena suradnja javnog i privatnog sektora
Razvijenost turističkog
sektora
Koncentracija turističkih aktivnosti na obalnom području
Sezonalnost turističke ponude i poslovanja
Najveći udio smještajnih kapaciteta kod privatnih
iznajmljivača
Nizak udio domaćih turista
Ljudski resursi Manjak stručnih kadrova u turizmu
Nedovoljna primjena cjeloživotnog obrazovanja u turizmu
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
71
5.2. Mogućnosti i prijetnje turističkom razvoju općine Podstrana
OBILJEŽJA MOGUĆNOSTI
Prostor, infrastruktura i okoliš Korištenje europskih fondova i programa za financiranje
kapitalnih infrastrukturnih projekata
Razvoj turističkih zona
Turistički resursi Razvoj turističke ponude kulturnog turizma u zaobalnom
području – naselje Gornja Podstrana
Razvoj turističke ponude ruralnog turizma na obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima
Jačanje turističke ponude pustolovnog i sportskog turizma
Upravljanje razvojem turizma Destinacijski management
Primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija
Brendiranje područja općine kao turističke destinacije
Razvijenost turističkog
sektora
Visoka turistička razvijenost Splitske rivijere
Razvoj specifičnih turističkih proizvoda s izraženom
perspektivom razvoja (cikloturizam, kulturni turizam i sl.)
Povećanje broja smještajnih kapaciteta (izuzev privatnih
iznajmljivača)
Razvoj cjelogodišnje turističke ponude
Ljudski resursi Fleksibilnost rada u turizmu i ugostiteljstvu
Obrazovanje za turizam i destinacijski management
Cjeloživotno obrazovanje
OBILJEŽJA PRIJETNJE
Prostor, infrastruktura i okoliš Prenapučenost obalnog prostora
Smanjivanje šumskih površina
Turistički resursi Prekomjerno trošenje resursa
Ugrožavanje kvalitete prirodnih resursa
Upravljanje razvojem turizma Razumijevanje potreba novih generacija turista
Konkurencija turističkih destinacija u okruženju
Razvijenost turističkog
sektora
Nedovoljan broj investicija iz privatnog sektora
Ljudski resursi Odlazak mladih, stručnih kadrova
Nedovoljan broj programa poticanja zapošljavanja u turizmu
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
72
6. KONCEPCIJA TURISTIČKOG RAZVOJA
6.1. Vizija općine Podstrana kao turističke destinacije
Pojam vizija dolazi iz latinskog jezika i odnosi se na pojavu, prikaz, misao. S aspekta strateškog
planiranja i upravljanja podrazumijeva predodžbu, odnosno zamisao budućeg stanja ili događaja. U
procesu strateškog planiranja, vizija se pojavljuje kao polazište tj. odredište u implementaciji, smjer
kojim putem treba krenuti da bi se u definiranom vremenskom razdoblju stiglo na željeno odredište.
Budući da je Strategijom razvoja turizma općine Podstrana obuhvaćena projekcija razvoja do konca
2020. godine, vizija će sažeti prikaz poželjne turističke budućnosti za navedeno razdoblje.
Vizija razvoja općine Podstrana temelji se na povoljnom geostrateškom položaju, dugoj turističkoj
tradiciji općine, prepoznatljivosti turističke destinacije, te na kvalitetnim prirodnim i kulturno-
povijesnim resursima i atrakcijama koji postoje na području općine Podstrana.
Pri definiranju vizije posebna pozornost usmjerena je ka očuvanju glavnih turističkih resursa te da
cjelokupan turistički razvoj područja općine, dugoročno bude u funkciji unaprjeđenja kvalitete
života svih stanovnika. Također, neophodno je bilo turistički razvoj planirati sukladno trendovima
na tržištu, kako bi se razvijala kvalitetna turistička ponuda i proizvodi koji zadovoljavaju potrebe
suvremenih turista.
Konačno, prilikom definiranja vizije razvoja turizma za općinu Podstrana, potrebno je uvažiti i glavne
odrednice vizije razvoja turizma Splitsko dalmatinske županije. U glavnom planu razvoja turizma
Splitsko dalmatinske županije definirana je slijedeća vizija razvoja turizma:
⇒ Srednja Dalmacija razvija turizam u interesu rasta kvalitete života, ekonomskog blagostanja i
osiguranja održive budućnosti lokalnom stanovništvu Dalmacije.
⇒ Srednja Dalmacija oslanja se na turizam i zbog rasta investicija i brzog aktiviranja gospodarskog
rasta i zapošljavanja, te napose stvaranja kvalitetnih profesionalnih karijera zaposlenih u ovom
sektoru.
Kakav turizam?
Izraziti se u nadolazećoj globalizaciji kao područje s jakim kulturnim identitetom i svima
poželjnim dalmatinskim načinom života
Ponuditi proizvode, doživljaje i gostoprimstvo s visokom kvalitetom i kao iskreni domaćini
Ustrajati na održivom rastu županije ustrajavajući na inovacijama proizvoda i usluga.
Postati destinacija miljenica turističkog tržišta ujedinjene Europe
U deset godina dostići internacionalno konkurentne standarde poslovanja i razinu
inovativnog klasterskog upravljanja destinacijom
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
73
Temeljem izvršene analize turističke resursne osnove, analize trendova na suvremenom turističkom
tržištu, te uvažavajući viziju razvoja turizma na razini Županije kao i potrebu integriranja održivog
razvoja u sve segmente turističkog sektora, temeljne odrednice koje su utjecale na definiranje vizije
budućeg turističkog razvoja općine su:
Općina Podstrana je destinacija koja svoj primarni turistički proizvod temelji na prirodnim
resursima, posebice na „suncu i moru“
Općina Podstrana je destinacija koja svoj prošireni turistički proizvod temelji na bogatoj
kulturno-povijesnoj baštini te sportsko-rekreacijskim sadržajima
Općina Podstrana je destinacija kvalitetne smještajne i ugostiteljske ponude
Općina Podstrana je turistička destinacija namijenjena ponajviše obiteljima sa starijom i
mlađom djecom, te parovima s dvostrukim primanjima bez djece (DINKS) i radno aktivnim
ljudima čija su djeca napustila roditeljski dom i žive samostalno (tzv. empty nesters)
Razvoj turizma u općini Podstrana je u funkciji podizanja životnog standarda lokalnog
stanovništva
Na temelju prethodno navedenog, vizija turističkog razvoja općine Podstrana glasi:
„OPĆINA PODSTRANA PREPOZNATLJIVA JE TURISTIČKA DESTINACIJA KOJA UZ
SUNCE I MORE TURISTIČKI RAZVOJ TEMELJI NA KULTURNO-POVIJESNIM I
PRIRODNIM RESURSIMA.
KONKURENTNOST NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU OPĆINA PODSTRANA TEMELJI NA
KVALITETNOJ SMJEŠTAJNOJ I UGOSTITELJSKOJ PONUDI, TURISTIČKOJ PONUDI I
PROIZVODIMA KOJI ODGOVARAJU POTREBAMA I ŽELJAMA SUVREMENIH TURISTA,
KREATIVNIM I INOVATIVNIM MARKETINŠKIM AKTIVNOSTIMA, TE SINERGIJSKIM
DJELOVANJEM SVIH DIONIKA U TURISTIČKOM RAZVOJU.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
74
6.2. Ciljevi razvoja turizma
Na osnovu prethodno definirane vizije razvoja turizma za općinu Podstrana, utvrđeni su slijedeći
glavni strateški ciljevi turističkog razvoja:
1. Produženje turističke sezone
S obzirom da se najveći dio turističkog prometa na području općine Podstrana ostvari tijekom tri
sezonska mjeseca (srpanj-kolovoz-rujan), sezonalnost turističke potražnje predstavlja jedno od najvećih
ograničenja budućeg turističkog razvoja Općine, stoga je produženje turističke sezone jedan od
imperativa budućeg turističkog razvoja. Navedeno je realno ostvariti ukoliko se na području općine
kreiraju novi sadržaji i to u određenom razdoblju godine izvan glavne turističke sezone, a koji će
predstavljati samostalni motiv za dolazak turista u Podstranu. Da je visoka sezonalnost turističke
potražnje jedno od glavnih obilježja hrvatskog turizma općenito, prepoznala je i Hrvatska turistička
zajednica koja je pokrenula projekt „Hrvatska 365“ čiji je cilj pozicionirati Hrvatsku kao zemlju koja
izvan glavne turističke sezone nudi posebne, autentične i privlačne turističke proizvode, kreirati
nove motive dolaska i turističke proizvode za različite potrošačke segmente i omogućiti produženje
turističke sezone. U okviru navedenog projekta u koji su u 2015. godini bilo uključeno 39 destinacija,
oznaku PPS destinacije dobila je i Općina Podstrana.
2. Unaprjeđenje infrastrukture u funkciji razvoja turizma
Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja cjelokupne turističke ponude na području općine Podstrana,
svakako je zadovoljavajuća razina izgrađenosti komunalne, prometne, javne i ostale infrastrukture
i suprastrukture o kojoj ovisi kvaliteta turističke ponude i zadovoljstvo turista. Na području općine
Podstrana primarni turistički proizvod je „sunce i more“ što znači da turisti još uvijek najviše
vremena provode na javnim plažama. Sadašnje stanje ukazuje da su plaže na području općine
infrastrukturno nedovoljno uređene i opremljene (WC-i, tuševi, kabine za presvlačenje, ostali
sadržaji), te nisu dostupne osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Jedan od
problema je nedovoljna tematiziranost postojećih plaža, te su potrebna kontinuirana ulaganja u
poboljšanje ovoga segmenta kako bi se podigla kvaliteta turističke ponude.
Nogostupi i parkirališta kao dio prometne infrastrukture izrazito su značajni za razvoj turističkih
mjesta, pa tako i općine Podstrana, posebice kada se uzme u obzir da na području općine turisti
većinom dolaze osobnim vozilima, te prometni položaj općine uz Jadransku magistralu kada je
tijekom ljetne sezone izrazito povećan broj vozila u prometu.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
75
Nedovoljan broj parkirališnih mjesta u ljetnoj sezoni uvelike stvara poteškoće u prometu, ali i
ostavlja dojam neorganiziranosti turističke destinacije. S druge strane, nedovoljno izgrađeni
nogostupi direktno utječu na sigurnost pješaka u prometu, što predstavlja jedan od rizika koji je
potrebno što prije minimizirati.
Za daljnji turistički razvoj, potrebna su i ulaganja u urbanu opremu kako bi se zadovoljile sve potrebe
turista, te podigla kvaliteta turističke destinacije. S obzirom da u Podstrani nema izgrađenih javnih
toaleta, preporučljiva su ulaganja u navedeni segment, kao i ulaganja u postavljanje suvremene
opreme, poput pametnih/solarnih klupa, info panoa i sl.
S obzirom da pješačke, planinarske i biciklističke staze, te ostala infrastruktura za aktivni odmor
predstavljaju temeljni turistički resurs općine Podstrana i jedan od ključnih oblika ponude aktivnog
oblika odmora koji je potrebno razvijati u zaobalnom području općine, potrebna su dodatna
ulaganja u unapređenje istih. Razvoj koncepta pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza temelji se
na poboljšanju postojećih staza, kao i razvoju novih koji se međusobno spajaju i povezuju. Navedeno
uključuje razvoj turističko-rekreativnih ruta s punktovima ključnih točaka interesa (prirodne i
kulturne znamenitosti) odmorišta i vidikovce na različitim lokacijama, označavanje staza kao i razvoj
popratnih servisnih usluga.
3. Podizanje kvalitete turističke ponude
Općina Podstrana predstavlja tipičan primjer turističke destinacije s dominacijom turističkog
proizvoda „sunce i more“. S obzirom na dinamičnost turističkog tržišta, sve zahtjevnije turiste koji
su u kontinuiranoj potrazi za novim oblicima sadržaja i usluga, Općina Podstrana mora se okrenuti
razvoju turističkih proizvoda koji će aktivirati postojeće turističke potencijale i omogućiti korištenje
raspoloživih kapaciteta tijekom cijele godine. Izrazitu perspektivu razvoja na području općine
Podstrana svakako ima kulturni turizam, pustolovni i sportski turizam, te ruralni i cikloturizam i to u
zaobalnom području općine, koje obuhvaća naselje Gornja Podstrana. Za razvoj navedenih
turističkih proizvoda potrebna su ulaganja u sve vrste smještajnih kapaciteta i to u izgradnja novih i
podizanje razine kvalitete postojećih kapaciteta. Uz smještajne kapacitete, ključni čimbenik
određenog turističkog proizvoda čini i ugostiteljska ponuda koja je relativno zadovoljavajuća, ali
također zahtijeva dodatno unaprjeđenje. Navedeno se posebice odnosi na restorane/konobe
putem kojih se direktno mogu uključiti lokalni proizvođači hrane/poljoprivrednici koji na taj način
mogu plasirati vlastite domaće proizvode - od povrća i voća od domaće proizvedenih sokova i
alkoholnih pića (rakije, vina, likeri i sl.).
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
76
Konkurentnost i održivost turističke ponude na području općine Podstrana svakako je potrebno
poticati i razvojem novih kreativnih i inovativnih sadržaja koji će diverzificirati turističku ponudu
Podstrane od ostalih destinacija u okruženju. Navedeno se prije svega odnosi na korištenje
postojećih kulturno-povijesnih resursa i stavljanje istih u funkciju kreativnog turističkog proizvoda
koji će omogućiti dodanu vrijednost boravka turista na području općine poput uređenja lokaliteta
počivališta kralja Arthura, uređenje „living history“ muzeja, 4D hologramske projekcije i sl., ali i
razvoj turističke ponude za aktivni odmor.
4. Učinkovito i održivo upravljanje turističkim razvojem
U današnje vrijeme vrlo dinamičnog tržišta i promjenjivih trendova, bez stvaranja veće dodatne
vrijednosti u turizmu, turistički sektor može samo stagnirati. Pozicioniranje na tržištu i razvoj sustava
informiranja i upravljanja iskustvom posjetitelja i turista, uvjeti su bez kojih se Podstrana kao
turistička destinacija ne može održati na tržištu. Upravo iz tog razloga, kvaliteta i održiv sustav
upravljanja turističkom destinacijom čini osnovnu pretpostavku za konkurentski i održivi rast
turizma. Da bi se navedeno i ostvarilo u Podstrani je potrebno uvesti model destinacijskog
managementa kojim bi turistički razvojni dionici iz svih sektora zajednički promišljali, djelovali i
usmjeravali razvoj Podstrane kao turističke destinacije s ciljem ostvarenja zajedničke vizije turističke
budućnosti. Navedeno uključuje provedbu i odgovornost za različite segmente razvoja poput izrade
strateških i razvojnih dokumenata iz područja turizma, upravljanje turističkom infrastrukturom,
promocija destinacije, brending i imidž, upravljanje i informiranje posjetitelja, razvoj turističkih
proizvoda, te razvoj i upravljanje događanjima.
Uz destinacijski management kao održiv model upravljanja turističkom destinacijom, ljudski resursi
svakako su jedan od ključnih elemenata bez kojih se o turističkom razvoju ne bi bilo moguće
promišljati. S obzirom da je turizam vrlo dinamičan sektor koji je podložan kontiniuranim
promjenama i trendovima, vrlo je bitno pravovremeno reagirati na promjene i biti spreman na
njihovo prepoznavanje kao i djelovanje u skladu s njima. Navedeno iziskuje stalno ulaganje u ljudske
resurse kao i stalno usavršavanje i doškolovanje ljudskih potencijala u turizmu. Ljudski potencijali
predstavljaju primarni čimbenik uspjeha i konkurentnosti u turizmu, stoga je potrebno kontinuirano
ulagati u razvoj stupnja znanja i vještina svih dionika u turizmu.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
77
6.3. Turističko zoniranje
Na području općine Podstrana glavne zone razvoja turističkih proizvoda u budućnosti, s obzirom na
resursnu osnovu, trebale bi biti:
1. Zona razvoja proizvoda sunca i mora - obalni pojas
Resursi Razvedena obala
More Mediteranska klima Uvale
Ključne atrakcije Obalna šetnica Športska lučica Strožanac Hotelski kompleks Le Meridien Lav
Glavni sadržaji Smještajni kapaciteti – hoteli, privatni smještaj
Ugostiteljski sadržaji Raznolika trgovačka ponuda Plaže Turistička zajednica
2. Zona razvoja kulturnog turizma – zaobalno područje općine
Resursi Antički lokaliteti i ostaci
Srednjovjekovni lokaliteti i ostaci
Sakralna baština
Ruralno graditeljstvo
Ključne atrakcije Naselje Gornja Podstrana
Vrh Križ
Glavni sadržaji Antički lokaliteti
Crkva sv. Martina
Crkva sv. Jure na Perunskom
Crkva sv. Jure na Vršini
Crkva sv. Ante i sv. Roka
Grob kralja Arthura
Čitovnica
Pučko graditeljstvo
Etnološka baština
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
78
3. Zona razvoja ruralnog, pustolovnog i sportskog turizma – zaobalno područje općine
Resursi Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
Konfiguracija terena
Krajolik
Čist i nezagađen okoliš
Ključne atrakcije Gornja Podstrana/Staro Selo
Penjalište Perun
Glavni sadržaji Biciklističke staze
Planinarske i pješačke staze
Adrenalinski sportovi
6.4. Glavni razvojni projekti
U svrhu jačanja konkurentnosti i održivosti turističke ponude, na području općine Podstrana
definirano je nekoliko kapitalnih razvojnih projekata iz područja turizma:
Uređenje obalnog područja od rijeke Žrnovnice do hotela Lav
Izgradnja športske lučice sv. Martin
Uređenje lokaliteta kralja Arthura
Izgradnja off road parka
Izgradnja adrenalinskog parka
Projektom uređenja obalnog područja općine Podstrana od rijeke Žrnovnice do hotela Lav
obuhvaćeno je uređenje i rekonstrukcija plaža, izgradnja duž obalne šetnice, izgradnja objekata u
funkciji plaže i šetnice, izgradnja i rekonstrukcija pristupnih kolnih i kolno-pješačkih prometnica i
pješačkih staza od glavne kolne longitudinalne prometnice naselja prema obali, izgradnja
parkirališta i izvedba novih infrastrukturnih objekata. Općina Podstrana pristupila je izradi
navedenog projekta kako bi se unaprijedile postojeće plaže koje su građene neplanski, te nisu
infrastrukturno dovoljno opremljene potrebnim sadržajima (tuševi, WC, kabine za presvlačenje,
plažni rekviziti, ugostiteljski sadržaji), nisu prilagođene osobama s posebnim potrebama, te time ne
zadovoljavaju potrebe razvoja turističke destinacije.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
79
Organizacijski gledano planirani zahvat se dijeli na zapadni i na istočni dio. Zapadni dio obuhvaća
obalno područje od ušća rijeke Žrnovnice do hotela „Lav“, gdje su izuzete sportske lučice u
Strožancu. Istočni dio je od hotela „Lav“ do Mutograsa i obuhvaća znatno veće područje od
zapadnog dijela. Zapadni dio će se realizirati kao jedna cjelina, dok se istočni dio, zbog veličine
područja, dijeli na 6 faza izgradnje.
U mjesecu travnju 2015. godine Upravni odjel za prostorno uređenje Splitsko dalmatinske županije
izdao je Općini Podstrana kao investitoru, građevinsku dozvolu za izvođenje infrastrukturnih radova
uređenja obalnog područja, a u tijeku je i izrada Izvedbenog projekta. U izradu projektne
dokumentacije uređenja cjelokupnog obalnog područja, Općina Podstrana do sada je uložila
2.723.750,00 Kn.
Fotografija 16: Prikaz obuhvata uređenja obalnog područja do hotela Lav
Značaj predloženog ulaganja za Općinu Podstrana razvidan je i sa aspekta poboljšanja stanja u
prostoru s obzirom da će se postojeće neplanski građene plaže, pera i privezišta povezati u
krajobrazno osmišljenu cjelinu što će doprinijeti poboljšanoj funkcionalnosti prostora, te boljoj
vizualnoj percepciji i prepoznatljivosti područja općine. Poseban značaj ulaganja vidljiv je s aspekta
razvoja destinacije jer je u okviru ovoga projekta predviđena i adrenalinska plaža koja će omogućiti
produženje turističke sezone, ali i razvoja poduzetništva u ugostiteljstvu i turizmu jer će se
realizacijom projekta povećati broj korisnika ugostiteljskih i ostalih sadržaja u okviru plaža.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
80
Jedan od glavnih razvojnih projekata je i projekt izgradnje športske lučice sv. Martin Mutogras kojom
je obuhvaćena izgradnja pomorskih građevina – lukobrana, obale i gatova. Predmetna luka
planirana je kao športska i namijenjena je za vezivanje plovila domaćeg stanovništva. Broj privezanih
plovila određen je prema etalon (uvjetnom) brodu V. kategorije, kojemu je dužina 11 do 13 metara
(prosjek 12 m), širine 3,4 m. Dubina u lučici se kreće od 2,5 m do 4,8 m Akvatorij lučice obuhvaća
površinu od 22.622 m2, te se ne predviđa dodatno produbljivanje akvatorija luke. U okviru luke
planirano je 170 vezova.
Fotografija 17: Položaj projektirane lučice sv. Martin
Za razvoj turističkog proizvoda kulturnog turizma nedvojbeno značajan je projekt uređenja
lokaliteta kralja Arthura (Lucius Artorius Castus) - visokog rimskog vojskovođe za kojeg se prema
dosadašnjim istraživanjima smatra da je pokopan upravo na području Podstrane. Navedenome u
prilog sasvim jasno ukazuje i nadgrobni natpis koji je po mišljenjima i inozemnih i domaćih
stručnjaka pronađen uzidan u ogradi povijesne crkvice sv. Martina u Podstrani.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
81
Fotografija 18: Nadgrobni natpis Luciusa Artoriusa Castusa
Iako su do sada učinjeni veliko pomaci oko rasvjetljavanja povijesnih činjenica, projekt je
nedvojbeno od nemjerljivog značaja za razvoj područja općine Podstrana, kako s turističkog, tako i
gospodarskog aspekta. S obzirom da su do sada izvršena tek pojedinačna istraživanja, potrebno je
provesti temeljite predradnje kako bi se na kvalitetan način osmislio i očuvao ovaj lokalitet.
U domeni pustolovnog i sportskog turizma, projekt uređenja off road parka također je jedan od
projekata koji bi turističku ponudu Podstrane diferencirao i omogućio dodatnu vrijednost. Off road
park obuhvatio bi stazu dugu 6,6 km od bivšeg kamenoloma Perun do Gornje Podstrane. Sadržajno,
u okviru parka planirano je uređenje puteva i staza, te poligona za off road vožnju vozilima koja
imaju pogon na sve kotače (džipovi ili quadovi), poligona za air soft, biciklističke staze za brdski
biciklizam, te pješačke staze. Lokacija na kojoj se planira izgradnja off road parka danas je zapušten,
obrasao makijom i niskim raslinjem, a nekontroliranim prirastom borove mase, predstavlja požarno
visoko rizičan prostor.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
82
Fotografija 19: Planirana trasa off road staze
Zbog konfiguracije, sastava tla, velikog nagiba, te dubokih prosjeka koji su ostali od nekadašnje
eksploatacije kamenoloma, navedeni prostor nije moguće bez značajnih građevinskih radova,
privesti nekoj drugoj svrsi ili namjeni. S obzirom da realizacija ovoga projekta zahtijeva miminalne
građevinske zahvate i opterećenja prostora, potencijali istoga bi se u potpunosti očuvali i koristili
na održiv način. Turistička zajednica općine Podstrana već je započela aktivnosti na realizaciji
projekta, te su u osmišljavanje novih sadržaja i ponude uključeni air soft klubovi, off road i quad
klubovi, te biciklističke udruge koje su se aktivno uključile i u uređenje planiranih staza i poligona.
Uz projekt uređenja off road parka potrebno je istaknuti i izgradnju adrenalinskog parka tj. parka
užadi na površini od 5.500m². Lokacija na kojoj se planira izgradnja adrenalinskog parka trenutno se
nalazi u privatnom vlasništvu, te je jedan od preduvjeta rješavanje imovinsko – pravnih odnosa tj.
otkup navedenog zemljišta za potrebe realizacije projekta. Planirane sadržaje adrenalinskog parka
čine četiri osnovna elementa: dječji poligon, poligon za odrasle, divovska ljuljačka i powerfan. Na
predviđenim platformama planirano je postavljanje klupa i stolova za posjetitelje, te sadržaja za
timske igre, teambuilding ili djecu. Predviđeno je da ruševina (procijenjena dimenzija 16x6m, 2 kata)
na stazi do adrenalin parka bude ulazna točka u park. U tu svrhu ruševinu je potrebno renovirati, a
koristila bi se u svrhe prodaje ulaznica za adrenalin park / ulaz u park, pružanje sanitarnih usluga,
formiranje ureda za managera parka, spremišta za opremu i ostale mobilne sadržaje u parku,
ugostiteljskog objekta (kafeterija), te suvenirnice.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
83
7. MARKETINŠKA STRATEGIJA
Cilj marketinga u turizmu je proizvodnja i plasman proizvoda koji će odgovarati što širem krugu
turističkih potrošača. Danas je turistički proizvod najčešće kombinacija ponuda smještaja, prehrane,
animacije i sl., a potpuno zadovoljstvo turista stvara se širokom paletom primarne i sekundarne
turističke ponude.
7.1. Proizvodni portfelj
Turistički proizvod složen je spoj različitih materijalnih komponenti i usluga koji su rezultat
djelovanja brojnih dionika iz privatnog i javnog sektora u destinaciji, stoga se i razvoj turističkih
proizvoda temelji na suradnji i zajedničkom promišljanju svih dionika u turizmu – Općinske uprave,
Turističke zajednice, hotelijera, privatnih iznajmljivača, ugostitelja, turističkih agencija i ostalih
turističkih dionika s područja općine Podstrana. Glavnu ulogu u podizanju kvalitete postojećih i
razvoju novih turističkih proizvoda svakako ima Turistička zajednica koja predstavlja pokretač
složenog turističkog rasta i razvoja.
Proizvodni portfelj općine Podstrana koji se prije svega temelji na kvalitetnoj resursnoj osnovi, a
uvažavajući trendove na globalnom turističkom tržištu uključuje sljedeće turističke proizvode:
Proizvodna grupa Turistički proizvodi Značaj proizvodne grupe
Sunce i more
Ljetni odmor Visoki Odmor uz more izvan glavne
sezone Izleti
Pustolovni i sportski turizam Planinarenje, penjanje i hodanje
Visoki
Cikloturizam Adrenalinski sportovi
Kulturni turizam Kulturno-povijesna baština Visoki Gastronomija
Manifestacije i događanja Nautički turizam Yachting, cruising Srednji Ruralni turizam Seoski turizam Visoki
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
84
Iako osnovni turistički proizvod općine Podstrana čini „sunce i more“, evidentne su izrazite
pogodnosti za razvoj selektivnih oblika turizma. S obzirom da trendovi ukazuju na sve veću potražnju
turista za aktivnostima tijekom boravka u destinaciji potrebno je diversificirati turistički proizvod
uvođenjem dodatnih sadržaja koji će obogatiti turističku ponudu i boravak turista u destinaciji.
Navedeno se prije svega odnosi na daljnji razvoj turističke ponude pustolovnog i sportskog turizma,
te kulturnog i ruralnog turizma i to u zaobalnom području Podstrane tj. naselju Gornja Podstrana
koje raspolaže vrlo značajnim resursima za razvoj navedenih oblika selektivnog turizma.
„SUNCE I MORE“
Motivi dolaska turista Ljetni odmor
Ciljni segmenti Obitelji s djecom
Mladi parovi
Zrela dob (50-65)
Treća dob (65+)
Čimbenici
uspjeha/atributi
pozicioniranja
Atraktivnost obalnog područja
Kvaliteta smještajnih kapaciteta
Raznolikost komplementarnih sadržaja
Gastronomska ponuda
Blizina grada Splita
Potencijali razvoja
turističkog proizvoda
Odmor uz more izvan glavne sezone
Proširenje ciljnih segmenata potrošača – osobe sa
smanjenom pokretljivošću i osobe sa invaliditetom
Razvoj tematskih plaža
Potrebne intervencije za
unaprjeđenje turističkog
proizvoda
Uređenje obalnog područja, plaža i šetnica
Tematizacija i opremanje plaža
Razvoj pratećih sadržaja uz plažne prostore
Poboljšanje kvalitete prometne infrastrukture, posebice
pješačkih zona i parkirališnih mjesta,
Pojačano korištenje obnovljivih izvora energije u
prometu (foto-naponske punionice za električne
automobile)
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
85
PUSTOLOVNI I SPORTSKI TURIZAM
Motivi dolaska turista Sportovi na vodi, planinarenje, penjanje, pješačenje,
cikloturizam
Ciljni segmenti Mladi
Mladi parovi bez djece
Zrela dob (50-65)
Sportski klubovi i udruge
Čimbenici
uspjeha/atributi
pozicioniranja
Atraktivnost i autentičnog krajolika
Klimatska obilježja
Raznolikost postojećih planinarskih, pješačkih i
biciklističkih staza
Markacije i putokazi
Vidikovci i odmorišta
Pristupačnost i sigurnost
Potencijali razvoja
turističkog proizvoda
Inovativni sportsko-rekreativni sadržaji (off road,
adrenalinski sportovi)
Team – building sadržaji
Potrebne intervencije za
unaprjeđenje turističkog
proizvoda
Izgradnja/uređenje smještajnih kapaciteta
Unaprjeđenje planinarskih staza, putova i šetnica
Izgradnja i uređenje odmorišta i vidikovaca
Izgradnja infrastrukture za vertikalni transport
(žičara/uspinjača)
Izgradnja polivalentne infrastrukture za turiste i
posjetitelje
Razvoj pratećih specijaliziranih usluga (najam opreme,
popravci opreme, pomoć na stazama, električne
punionice za vozila
Unaprjeđenje sustava turističkog obilježavanja
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
86
KULTURNI TURIZAM
Motivi dolaska turista Upoznavanje povijesti, baštine i tradicije
Ciljni segmenti Obitelji s djecom
Mladi parovi
Zrela dob (50-65)
Treća dob (65+)
Djeca i mladi školskog uzrasta
Čimbenici
uspjeha/atributi
pozicioniranja
Raznovrsni kulturno-povijesni sadržaji (antički,
srednjovjekovni lokaliteti, sakralna baština, svjetovne
znamenitosti)
Kulturne manifestacije i događanja
Potencijali razvoja
turističkog proizvoda
Lucius Artorius Castus
Poljička republika
Ruralne cjeline (Gornja Podstrana – Staro Selo)
Potrebne intervencije za
unaprjeđenje turističkog
proizvoda
Uređenje postojećih i razvoj novih sadržaja
Formiranje turističko informativnog centra
Izgradnja/uređenje centra za posjetitelje
Izrada suvenira i lokalnih proizvoda
Inovativni i kreativni modeli prezentacije atrakcija
Kreiranje interaktivnih sadržaja za turiste
Razvoj programa kulturnih turističkih ruta
Poticanje izrade tradicijskih suvenira temeljenih na
bogatoj kulturno-povijesnoj baštini
Razvoj novih kulturnih proizvoda i događanja
temeljenih na kulturno-povijesnoj baštini i tradicijskim
običajima (radionice izrade tradicijskih predmeta,
odijevanje tradicijskih nošnji, učenje tradicijskih
pjesama i sl.)
Postavljanje turističko - informativnih ploča
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
87
NAUTIČKI TURIZAM
Motivi dolaska turista Ljetni odmor
Ciljni segmenti Mladi parovi
Zrela dob (50-65)
Sportski rekreativci
Čimbenici
uspjeha/atributi
pozicioniranja
Geo-strateški položaj
Atraktivnost splitskog arhipelaga
Marina Lav
Potencijali razvoja
turističkog proizvoda
Odmor uz more izvan glavne sezone
Potrebne intervencije za
unaprjeđenje turističkog
proizvoda
Izgradnja novih marina/vezova
Razvoj specijaliziranih usluga i sadržaja
Razvoj prateće infrastrukture (izgradnja prve električne
punionice za plovila i praonice za plovila)
RURALNI TURIZAM
Motivi dolaska turista Upoznavanje povijesti, baštine i tradicije Gastronomija
Ciljni segmenti Obitelji s djecom Mladi parovi Zrela dob (50-65) Treća dob (65+)
Čimbenici uspjeha/atributi pozicioniranja
Prirodna mediteranska vegetacija Ruralno graditeljstvo Maslinarstvo, voćarstvo i poljoprivreda Breskva/“praska“ Gastronomija
Potencijali razvoja turističkog proizvoda
Ruralne cjeline (Gornja Podstrana – Staro Selo) Eko-turizam
Potrebne intervencije za unaprjeđenje turističkog proizvoda
Razvoj turističke ponude na OPG-ima Izgradnja/uređenje i opremanje smještajnih kapaciteta Izgradnja/uređenje kušaonica domaćih proizvoda Informiranje i edukacija seoskih obiteljskih
gospodarstava za pružanje turističkih usluga Poticanje osposobljavanja obiteljskih gospodarstava za
pružanje turističkih usluga
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
88
Uključivanje tradicionalnog načina pripremanja i konzumiranja autohotnih jela u turističku ponudu seoskih obiteljskih gospodarstava
Poticanje revitalizacije tradicijskih zanata i korištenje istih u turističke svrhe
Poticanje umrežavanja turističkih seoskih obiteljskih gospodarstava
Razvoj prateće infrastrukture (izgradnja električnih punionica za vozila/bicikle na gospodarstvima)
7.2. Ciljna tržišta i potrošački segmenti
Za produženje turističke sezone i ostvarenje više razine zadovoljstva turista potrebno je
usmjeravanje na više odabranih segmenata turista/posjetitelja područja općine Podstrana. U skladu
s vizijom razvoja turizma, ciljni potrošački segmenti u narednom razdoblju prikazani su u tablici koja
slijedi:
Ciljni potrošački
segmenti
Glavna obilježja
Obitelji s djecom Uključuje obitelji s mlađom djecom (do 7 godina) i obitelji sa starijom djecom (8-14 godina).
Usmjerene su na potrebe djece, s razlikom da obitelji sa starijom djecom traže sadržaje koji
mogu zadovoljiti potrebe svih članova. Segment obitelji putuje tijekom školskih praznika,
pretežito ljetnih, a uglavnom se informiraju usmenom predajom (preporuke prijatelja,
rođaka, drugih roditelja). Prihvatljivost cijena vrlo je značajan čimbenik pri odabiru turističke
destinacije.
Mladi (18-24) Uključuje osobe s izrazito različitim društvenim i/ili kulturološkim zaleđem i sklonosti
različitim načinima putovanja. Putuju tijekom praznika, u trajanju od nekoliko dana do
nekoliko mjeseci, a preferiraju jeftiniji prijevoz i smještaj. Skloni su aktivnostima i avanturi,
čistoj prirodi te lokalnoj kulturi, a informiraju se u najvećoj mjeri preko interneta.
Mladi parovi (25-35) Posvećeni poslovnoj karijeri, raspolažu relativno visokim prihodima, ali s malo slobodnog
vremena. Preferiraju kratke odmore,. te visoka razina kvalitete usluga. Putuju tijekom cijele
godine, a informiraju se najvećim dijelom preko interneta, te lifetyle časopisa.
Zrela dob (50-65) Putuju tijekom cijele godine, te raspolažu s dovoljno slobodnog vremena i prihoda. Skloni su
novim iskustvima, žele vidjeti i doživjeti sve. Za putovanja se temeljito pripremaju, a
informiraju se usmenim putem, te specijaliziranim časopisima i internetom.
Treća dob (65+) Često putuju u organiziranim grupama, biraju mirnije destinacije, a zainteresirani su za
obilazak glavnih atrakcija. Cijene udobnost, a bitan čimbenik u odabiru destinacije čini
dostupnost i kvaliteta zdravstvene skrbi. Putuju pretežito u proljeće i jesen, a najviše
uvažavaju preporuke prijatelja ili rođaka kao izvor informacija za odabir destinacije.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
89
Biciklisti/planinari/šet
ači
Ovaj potrošački segment čine individualni sportaši i rekreativci, te sportski klubovi i društva.
Najvažniji su im atraktivnost prirodnog okoliša te dostupnost uređenih i opremljenih
sadržaja (biciklističke i planinarske staze, šetnice i sl). Nisu zahtjevni u pogledu smještaja i
prehrane. Kao izvor informacija najvažnije su im preporuke prijatelja i drugih klubova, te
specijalizirani časopisi.
Jednodnevni
posjetitelji i izletnici
Uključuje turiste/posjetitelje koji borave na području općine, u susjednim bližim
destinacijama, a posebice turiste/posjetitelje s područja grada Splita. Potrebe i interesi ovog
potrošačkog segmenta vrlo su raznoliki, od sportsko rekreacijskih aktivnosti do upoznavanja
lokalne gastronomije. Potražnja za kvalitetnim sadržajima najveća je tijekom ljeta, a vrlo
značajnu ulogu u generiranju potencijalne potražnje ima kvalitetan sustav informiranja.
Osim prethodno navedenih glavnih potrošačkih segmenata, potrebno je spomenuti i izletnike i
vlasnike kuća za odmor kao posebne potrošačke segmente. Iako potrebe i motivi izletnika mogu biti
vrlo raznoliki i promjenjivi, možemo se sa sigurnošću pretpostaviti da će se razvojem ponude
kulturnog turizma u zaobalnom području općine, broj istih u razdoblju obuhvaćenim ovom
strategijom značajno povećati.
7.3. Komunikacijske aktivnosti
Suvremeni marketing naglašava važnost komunikacijskih aktivnosti jer upravo pomoću njih
potencijalni turisti mogu stvoriti sliku o proizvodu i usluzi koju kupuju. Komunikacijske aktivnosti
raspolažu s nizom alata putem kojih turistička destinacija može doprijeti do ciljnih tržišta.
Komunikacijske aktivnosti koje je potrebno poduzeti s ciljem stvaranja prepoznatljivog imidža
općine Podstrana trebaju prenijeti osnovnu poruku pozicioniranja Podstrane kao turističke
destinacije, a u nastavku teksta detaljno je pojašnjen odabir klasičnih i suvremenih komunikacijskih
alata čija primjena se preporučuje:
PROMOTIVNE AKTIVNOSTI/MEDIJI OPIS
IZRAVNI MARKETING
Jednostavna, ali vrlo efikasna komunikacijska aktivnost. U suradnji s hotelima i privatnim iznajmljivačima, te turističkim agencijama potrebno je prikupljati e-mail adrese turista koji posjećuju područje općine. Na taj način moguće je kreirati bazu putem koje je tijekom cijele godine moguće komunicirati nove oblike ponude, slati zanimljive informacije o kulturno-povijesnoj baštini te uključiti same turiste u kreiranje pojedinih turističkih aktivnosti. Jedan od modela izravnog marketinga svakako čine i turistički sajmovi na kojima se dolazi u izravni kontakt sa potencijalnim turistima.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
90
Stoga je preporučljivo tijekom godine selektirati nekoliko najznačajnijih međunarodnih turističkih sajmova na kojima će se turistička ponuda Podstrane na kvalitetan, inovativna i kreativan način prezentirati potencijalnim gostima.
INTERNI MARKETING
Uspjeh turističkog razvoja usko je vezan uz uključenost lokalnih dionika i njihove stavove vezane uz turistički razvoj. Iz tih je razloga potrebno kontinuirano provoditi aktivnosti kako bi se podignula svijest lokalnih dionika o turističkoj ponudi, podignula svijest lokalne samouprave o potrebi poticanja suradnje javnog i privatnog sektora, njihovu povezivanju i radu na zajedničkim ciljevima, kako bi se stvorila poticajna klima za promjene, te unaprijedila razina znanja o razvoju i benefitima turizma. Primjena internog marketinga tako podrazumijeva informiranje turističkih razvojnih dionika putem lokalnih medija o planiranim aktivnostima vezanim uz razvoj turizma, organizacija edukativnih radionica i poticanje sudjelovanje lokalnih dionika u kreiranju ideja koje mogu pridonijeti poboljšanju kvalitete ukupnog turističkog razvoja
OGLAŠAVANJE
Jedna od preporučenih aktivnosti odnosi se na osmišljavanje i kreiranje jasnih oglašivačkih poruka koje trebaju biti usmjerene na ciljana tržišta. S obzirom da ova vrsta promidžbe zahtijeva značajna financijska ulaganja, prije svega potrebno je izraditi medija plan koji će detaljno definirati vrste medija za oglašavanje, formate oglašivačkih poruka i termine oglašavanja. Cilj oglašavanja treba biti usmjeren na informiranje potencijalnih turista o turističkoj ponudi Podstrane
STUDIJSKO PUTOVANJE
Studijsko putovanje predstavlja klasični alat promocije u odnosima s javnošću kojemu je cilj utjecati na stvaranje pozitivnog mišljenja kod dionika koji imaju utjecaja na šire mase, poput novinara, specijalista za kulturni turizam/aktivni odmor, eno-gastronomiju, lifestyle teme i sl.. Navedena aktivnost uključuje kreiranje ponude sadržajnog boravka u Podstrani tijekom pred i post-sezone za odabranu skupinu osoba koje će zatim svoj iskustva diseminirati putem medija. Tekstovima i fotografijama objavljenim u tiskanima medijima, na društvenim mrežama, Internet portalima i blogovima potaknut će se interes za Podstranu kao turističku destinaciju, informirati javnost o turističkoj ponudi, te se širiti pozitivan imidž destinacije na ciljnim tržištima
DRUŠTVENE MREŽE (FACEBOK, INSTAGRAM,
TWITTER I SL.)
Jedan od najnovijih trendova u destinacijskom marketingu znači intenzivnu primjenu korisnički generiranih sadržaja za promociju turističkih proizvoda
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
91
i usluga. Društveni mediji imaju visoku promocijsku vrijednost, te značajno utječu na odluke turista o odabiru destinacije. Stoga je potrebno izraditi službene stranice/profile Podstrane kao turističke destinacije na svim dostupnim društvenim mrežama.
MREŽNE STRANICE TZO PODSTRANA
Najvažnija obilježja suvremenih destinacijskih mrežnih stranica su intenzivno korištenje multimedijalnih sadržaja, te povećana razina interaktivnosti. Atraktivni multimedijalni sadržaji najčešće se koriste za podizanje stupnja vjerodostojnosti promocijskih poruka koje destinacija šalje prema svojim ciljnim tržištima. Službena web stranica Turističke zajednice općine Podstrana sadrži sve elemente modernog i kvalitetnog mrežnog mjesta, ali ga je potrebno kontinuirano ažurirati sukladno razvoju turističke ponude i dostupnosti tehnologija. Svakako se preporuča optimizacija mrežnog mjesta za Internet pretraživače (SEO), što bi osiguralo primjerenu razinu vidljivosti mrežnog mjesta na Internetu, te kontinuirano praćenje performansi mrežnog mjesta (korištenjem „online“ dostupnih alata kao što su Google Analytics i sl.), čime bi se, kroz vrijeme, mrežno mjesto u sadržajnom, ali i funkcionalnom smislu bolje prilagodilo potrebama različitih ciljnih skupina.
MOBILNI MARKETING
Posebnu pozornost u unaprjeđenju promotivnih aktivnosti Podstrane kao turističke destinacije potrebno je usmjeriti na mobilni marketing koji uključuje promociju turističke ponude i sadržaja putem mobilnih uređaja poput smartphone-a, tableta i sl.. zbog njihove rastuće primjene u svakodnevnom životu, povećanja broja korisnika istih, te sve bržim i jeftinijim bežičnim prijenosom podataka i performansi navedenih uređaja. U tu svrhu potrebno je izraditi mobilnu verziju mrežnog mjesta TZO Podstrana za početak sa osnovnim funkcionalnostima, dok se tijekom vremena ne izradi mobilna verzija koja će biti u potpunosti funkcionalna i namijenjena prvenstveno pregledavanju na tablet uređajima. Također, potrebna su ulaganja u izradu mobilnih aplikacija koje bi bile u funkciji promocije turističke ponude općine, te GPS tematskih itinerara u okviru kojih se putem satelitske navigacije spajaju točke interesa (point of interest) - turističke atrakcije i sadržaji u jednu cjelinu.
TURISTIČKE BROŠURE I KARTE
Usprkos razvoju interneta i digitalnih medija, tiskani promovitni materijali i dalje značajno doprinose kvaliteti komunikacije s turistima, te se u značajnoj mjeri koriste za promociju. No, iste je potrebno konceptualno prilagoditi potrebama i zahtjevima korisnika u smislu jasnog i brzog prenošenja osnovnih poruka. S obzirom na potencijale i planove razvoja
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
92
selektivnih oblika turizma u zaobalnom području općine, posebice kulturno-povijesnog, te pustolovnog i sportskog turizma, potrebno je planirati kreiranje tematskih karata - pješačkih, planinarskih, biciklističkih, karta kulturnih ruta i sl. koje bi prije svega trebale biti jednostavne, informativne i s jasno naznačenim turističkim resursima te popisom ugostiteljskih i smještajnih objekata. Također, potrebno je obratiti pozornost na funkcionalnost istih, kako bi se izradile karte u formatu koji će omogućiti navođenje više podataka ali i praktičnost korištenja.
JAČANJE BRENDA PODSTRANE Budući uspjeh privlačnosti Podstrane kao turističke destinacije ovisi o mogućnosti kreiranja jedinstvenog identiteta i diferencijacije u odnosu na konkurenciju. Na tržištu na kojem je potrebno uvjeriti turiste da posjete destinaciju, turistima treba ponuditi jedinstveno iskustvo, a oni će tada odluku o izboru destinacije donijeti temeljem osjećaja i stanja svijesti, a ne temeljem cijene. Brend Podstrane kao turističke destinacije predstavlja kompleksan proces koji zahtijeva implementaciju niza aktivnosti kroz dulji vremenski period, ali i kvalitetan sustav upravljanja. Kao i sve druge destinacije, svoj osnovni sadržaj Podstrana je naslijedila (krajolik, povijest, kultura), no potrebno je svjesno i planski usmjeravati razvoj kako bi se kreirala snažna priča koja će Podstranu izdvojiti od ostalih konkurentskih destinacija u okruženju. Jedan od ključnih elemenata na kojima Podstrana može razviti svoj brend na turističkom tržištu nedvojbeno je kulturno- povijesna baština tj. činjenica da je na području Podstrane posljednje počivalište legendarnog kralja Arthura. Jedna od vrlo bitnih značajki kod brendiranja svakako je i vizualni identitet tj. logo Podstrane koji bi se trebao koristiti na svim promotivnim materijalima. Iako je breskva ili praska već dugi niz godina zaštitni znak Podstrane, potrebno je ostaviti dovoljno prostora za mogući novi dizajn/redizajn, posebice ukoliko se brendiranje bude temeljilo na kulturno-povijesnoj baštini. Uz logo, preporučljivo je osmisliti i slogan koji će se koristiti uz logo, a koji će biti kratak i jezgrovit, sa jasnom porukom. Razvoj brenda Podstrane podrazumijeva ne samo njegovo osmišljavanje i korištenje na promotivnim materijalima, nego i njegovu aktivnu primjenu. Navedeno se odnosi na stvaranje turističke ponude/sadržaja i usluga u Podstrani koja će odgovarati porukama koje se šalju. Sve ono što se prezentira i ističe turistima zaista se u destinaciji mora moći i ispuniti.
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
93
8. AKCIJSKI PLAN S DINAMIKOM PROVEDBE
R.br.
Naziv projekta Nositelj projekta
Ukupna vrijednost projekta (Kn sa
PDV-om)
Planirani izvori financiranja
projekta
Razdoblje provedbe
1. Izgradnja obale od ušća rijeke Žnovnice do HC Lav
Općina Podstrana
30.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi; ITU mehanizam
2016. - 2018.
2. Izgradnja sportske lučice sv. Martin
Općina Podstrana
25.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi;
2016. - 2017.
Uređenje lokaliteta kralja Arthura
TZO Podstrana
4. Izgradnja rekreacijskih zona ZSUOP 3.250.000,00 Vlastita sredstva; nacionalni i EU fondovi i programi
5. Uređenje knjižnice i multimedijalne dvorane
Općina Podstrana
550.000, 00 Vlastita sredstva; SDŽ; EU fondovi i programi
2016. - 2017.
6. Uređenje 120 km biciklističkih staza
TZ Općine Podstrana
Vlastita sredstva; SDŽ
2016. - 2018.
7. Uspostava 5 novih hot-spot točaka
TZ Općine Podstrana
Vlastita sredstva 2016. - 2017.
8. Izrada biciklističkih karata i vodiča
TZ Općine Podstrana
60.000,00 Vlastita sredstva
9. Uspostava turističko-informativnog centra u Mutograsu
TZ Općine Podstrana
Vlastita sredstva
10. Izrada i postavljanje info tabli o flori i fauni
TZ Općine Podstrana
30.000,00 Vlastita sredstva
11. Smeđa signalizacija TZ Općine Podstrana
15.000,00 Vlastita sredstva
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
94
12. Izrada multimedijalnih materijala
TZ Općine Podstrana
80.000,00 Vlastita sredstva
13. Izrada mobilne aplikacije Podstrana Guide
TZ Općine Podstrana
230.000,00 Vlastita sredstva
14. Označavanje biciklističkih staza
TZ Općine Podstrana
40.000,00 Vlastita sredstva
15. Izgradnja destilerije i kušaonice voćnih rakija, likera i maslinovog ulja
OPG Mikuličić 100.000,00 EU fondovi/programi; SDŽ; vlastita sredstva
16. Nabava i izrada opreme rimskih vojnika
KŠD Artorius
17. Izrada promotivnog filma o rimskom vojskovođi Luciusu Artoriusu Castusu
KŠD Artorius
18. Obnova kuće Bilić (Dolac Donji)
Društvo Poljičana
19. Osnivanje muzeja Poljica Društvo Poljičana
20. Izgradnja športske lučice SRK Porat
21. Izgradnja triatlon centra u Podstrani
Triatlonski klub X
Podstrana
12.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi/programi
22. Izgradnja dvorane za borilačke sportove
Judo klub Tempo
5.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi; nacionalni fondovi i programi; Splitsko dalmatinska županija
23. Izgradnja sportskog centra ZSUOP 29.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi; nacionalni fondovi i programi; SDŽ
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
95
24. Izgradnja električnih punionica (klasičnih i foto-naponskih) za automobile
Općina Podstrana
2.000.000,00 Vlastita sredstva; EU fondovi i programi
25. Izgradnja prve e-punionice za plovila
Općina Podstrana
Vlastita sredstva, EU fondovi i programi
26. Izgradnja e-punionica za bicikle
Općina Podstrana
Vlastita sredstva, EU fondovi i programi
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
96
POPIS TABLICA, GRAFIKONA I FOTOGRAFIJA
Tablica 1: Struktura površina prema namjeni
Tablica 2: Struktura površina na području općine prema namjeni
Tablica 3: Pokazatelji gospodarske razvijenosti
Tablica 4: Hoteli na području općine Podstrana
Tablica 5: Opis plaža na području općine Podstrana
Tablica 6: Turistički proizvodi u Republici Hrvatskoj
Grafikon 1: Prirodno kretanje stanovništva u općini Podstrana
Grafikon 2: Stanovništvo prema stupnju obrazovanja
Grafikon 3: Turistički dolasci i noćenja u razdoblju 2011.-2015.
Grafikon 4: Dinamika turističkog prometa u 2015. po mjesecima
Grafikon 5: Struktura ostvarenih noćenja prema vrsti smještaja u razdoblju 2011-2015.
Grafikon 6: Struktura turista prema državi prebivališta
Grafikon 7: Struktura inozemnih gostiju
Grafikon 8: Ostvareni prihodi od turizma u razdoblju 2011.-2015.
Fotografija 1: Prikaz prostorno-razvojnih cjelina na području općine Podstrana
Fotografija 2: Naselje Gornja Podstrana
Fotografija 3: Hotel La Meridien Lav
Fotografija 4: Hotel Neva
Fotografija 5: Plaža Grbavac
Fotografija 6: Plaža Šćadin
Fotografija 7: Prikaz granica nekadašnje Poljičke republike
Fotografija 8: Crkva sv. Jure na Perunskom
Fotografija 9: Crkva sv. Jure na Vršini
Fotografija 10: Ljetnikovac Cindro
Fotografija 11: Dani hrvatske male brodogradnje
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
97
Fotografija 12: Športska lučica u Strožancu
Fotografija 13: Marina Lav
Fotografija 14: Snimka lokacije penjališta Perun
Fotografija 15: Primjeri postavljene turističke signalizacije na području općine
Fotografija 16: Prikaz obuhvata uređenja obalnog područja do hotela Lav
Fotografija 17: Položaj projektirane lučice sv. Martin
Fotografija 18: Nadgrobni natpis Luciusa Artoriusa Castusa
Fotografija 19: Planirana trasa off road staza
Educatorium d.o.o.; Ecorys Hrvatska d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE PODSTRANA 2016. – 2020.
98
IZVORI PODATAKA, PUBLIKACIJA I KORIŠTENIH FOTOGRAFIJA
Državni zavod za statistiku
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
Ministarstvo turizma, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju
naselja u turističke razrede, www.mint.hr
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Hrvatska turistička zajednica
Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2014.
godinu
Izvješće o stanju okoliša u Splitsko dalmatinskoj županiji za razdoblje 2008. – 2011.
Studija zaštite vode i mora Splitsko dalmatinske županije
PPU Općine Podstrana
Izvješće o stanju u prostoru 2010.-2014. Općine Podstrana
http://www.dalmacija.hr/
http://www.podstrana.hr/
http://www.visitpodstrana.hr/
http://visitdugirat.eu/index-hr.html
http://www.visitsplit.com/
http://dsr-strozanac.hr/
http://www.internetworldstats.com/
http://www.remek-djela.com/aktivnosti/ante-kastelancic/ante-kastelancic.html
http://www.almissa.com/poljickarepublika.htm http://dhmb.org/
top related