skup{tina komore · skup{tina komore na tre}oj sjednici skup{tine privredne komore kantona...
Post on 18-Jun-2020
9 Views
Preview:
TRANSCRIPT
[esta sjednica Upravnog odbora Komore, koja je
odr`ana 24. februara 2003. godine, bila je u funkciji
pripreme za Tre}u sjednicu Skup{tine Komore.
Pored pripreme dokumenata za Skup{tinu, Upravni
odbor je razmatrao i verificirao zaklju~ke Savjeta za sao-
bra}aj i veze i zaklju~ke Savjeta za komunalnu djelatnost,
koji }e se uputiti nadle`nim dr`avnim organima na razma-
tranje.
Odlukom o dopunama Odluke o organizaciji i radu
Komore oformljen je "Savjet za okolinu i odr`ivi razvoj"
Skup{tina KomoreNa Tre}oj sjednici Skup{tine Privredne
komore Kantona Sarajevo, odr`anoj 25. februara
2003. godine, razmatrani su: Informacija o dosa-
da{njem toku privatizacije na podru~ju Kantona
Sarajevo, Platforma za razgovor sa Vladom
Kantona Sarajevo, Informacija o popisu sredsta-
va, potra`ivanja i obaveza na dan 31. 12. 2002.
godine i Godi{nji obra~un za 2002. godinu.
Ubrzati privredni razvoj
Rukovode}i se zaklju~cima ranije odr`anih sjednica organa i radnih tijela Komore, na kojima je raz-
matrana "Informacija o stanju i aktuelnim problemima privrede Kantona Sarajevo", i cijene}i vrijeme
koje je bilo potrebno za konstituisanje nove vlasti u Kantonu, Komora je smatrala zna~ajnim da se sa
predstavnicima nove vlasti odr`i zajedni~ka sjednica, na kojoj bi se razmotrile prioritetne mjere za
pobolj{anje stanja u privredi. U tom cilju je sa~injen Prijedlog zajedni~kog dokumenta, koji bi bio
vodilja za ubrzaniji privredni razvoj, a kao koordinator aktivnosti predlo`eno je da to bude PKKS.
Cilj dono{enja ovog dokumenta je definisanje konkretnih aktivnosti na implementaciji usvojenih
strate{kih ciljeva privrednog razvoja Kantona, dopuna dugoro~nih vizija razvoja privrednih oblasti koje
nisu sadr`ane ili nisu dovoljno razra|ene u postoje}im razvojnim dokumentima, pobolj{anje kvaliteta
upravljanja, izgradnja pogodnog poduzetni~kog ambijenta i ambijenta za ulaganja, generisanje tr`i{no
opravdanih razvojnih projekata i dr.
Ovaj dokument bi predstavljao na~in upravljanja budu}no{}u i zamijenio bi sada{nja ad hoc rje{enja
koja ne samo da ne rje{avaju probleme na du`i rok nego ih, ~ak, multipliciraju.
Dokument sadr`i:
- vrednovanje potencijala i ograni~enja,
- pravce privrednog razvoja,
- konkretne programe i projekte (Projekcija razvoja tr`ne poljoprivredne proizvodnje; Projekcija
razvoja industrije; Slobodne i poduzetni~ke zone; Tehnolo{ki parkovi i inkubacioni centri; Energetska
efikasnost; Uslovi isporuke energenata za industriju i velike potro{a~e i njihov uticaj na konkurentnu
sposobnost preduze}a; Javni radovi; Stambena izgradnja - razvojni projekat),
- mjere za podsticanje privredne aktivnosti,
- sredstva za realizaciju aktivnosti,
- promjene u sistemu obrazovanja i osposobljavanja,
- metod rada,
- organizaciju izrade dokumenta,
- formiranje stru~nih timova, stru~na verifikacija, po potrebi organizovanje me|unarodne konferencije,
obavje{tavanje javnosti, izrada projektnih zadataka i
- dinamiku rada (za svaku konkretnu aktivnost radio bi se poseban gantogram, i to po svim fazama izrade).
Sjednice organa Komore
Upravni odbor
Skup{tina usvojila platformu za zajedni~ku sjednicu Vlade Kantona Sarajevo i Komore,
pod radnim naslovom: "Pravci aktivnosti za ubrzaniji privredni razvoj Kantona Sarajevo"
IZ RADA ORGANA KOMOREIZ RADA ORGANA KOMORE
Predstavnici u organima Komore su konstato-
vali da je ovaj dokument ura|en kvalitetno i na
zavidnom nivou, isti~u}i neophodnost da bud`et
Kantona dobije razvojni karakter, te da je
neophodno finansijski podr`ati realizaciju progra-
ma i projekata nazna~enih u dokumentu.
Akcenat je na za{titi doma}e proizvodnje, kao
i uskla|ivanju cijena energenata i drugih usluga,
jer je neshvatljivo da, umjesto stimulativnih mjera
za velike potro{a~e, imamo podr{ku doma}insta-
va i sl. Takvo stanje je, po mi{ljenju mnogih,
neodr`ivo.
Privatizacija
Skup{tina je razmatrala "Informaciju o dosa-
da{njem toku privatizacije na podru~ju Kantona
Sarajevo", kao zna~ajnu i aktuelnu temu.
Na osnovu prijedloga Upravnog odbora
Komore i datih inicijativa i sugestija u~esnika u
diskusiji, usvojeni su sljede}i zaklju~ci:
Privrednici i Komora }e se neposredno uklju~iti
u rad okruglog stola o temi: "Unapre|enje metoda
i sadr`aja rada u oblasti kontrole preuzetih
obaveza po osnovu kupoprodajnih ugovora�".
Komora }e i dalje razvijati i unapre|ivati sarad-
nju sa kantonalnom i federalnom agencijom za
privatizaciju, kako bi privrednici na osnovu
blagovremenih informacija mogli doprinositi
pobolj{anju efekata privatizacije. Tra`i}e se
neposredno u~e{}e privrede u postupku
dono{enja najavljene izmjene koncepta privati-
zacije.
Inicira}e se rasprava o ulozi PIF-ova u radu i
razvoju privatizovanih preduze}a ~iji su djelimi~ni
ili potpuni vlasnici.
Zaklju~eno je da se razrije{i pitanje {to br`e
primopredaje imovine i prenos ovla{tenja novim
vlasnicima privatizovanih preduze}a.
U skladu sa inicijativom predstavnika
samostalnih privrednika, od nadle`nih organa
zatra`i}e se aktueliziranje pitanja privatizacije
op{tinskih poslovnih prostora.
Pokrenu}e se inicijativa da se relevantnom reg-
ulativom i doma}im investitorima omogu}e benefi-
cije koje, u skladu sa zakonom, imaju strani ulaga~i.
M. K. i F. S.
Skup{tina Komore podr`ala je prijedlog
KAP-a za odr`avanje okruglog stola o temi:
"Pobolj{anje kontrole ugovora u procesu
privatizacije"
UPRAVNI ODBOR
Povoljnije cijene gra|enja
Savjet za gra|evinarstvo, industriju gra|evinskog
materijala i projektantske usluge, na sjednici u
pro{irenom sastavu, odr`anoj 20. januara 2003.
godine, razmatrao je incijativu sedam gra|evinskih
firmi (OKI, @GP, BUTMIR, VRANICA, ANS DRIVE,
BOSNA, PUT) za izmjene i dopune Odluke o umanji-
vanju naknade za dodijeljeno gradsko gra|evinsko
zemlji{te i naknade za ure|enje gradskog gra|evin-
skog zemlji{ta (�Slu`bene novine Kantona Sarajevo�,
broj 22/02), kao i problem zapo{ljavanja slobodnih
kapaciteta na tr`i{tu zemalja Zapadne Evrope.
Nakon rasprave su usvojeni zaklju~ci i upu}eni
Upravnom odboru Komore na razmatranje i veri-
fikaciju.
Upravni odbor Privredne komore Kantona
Sarajevo, na sjednici odr`anoj 28. januara 2003.
godine, izme|u ostalog, razmatrao je i dvije inicijative
Savjeta za gra|evinarstvo, industriju gra|evinskog
materijala i projektantske usluge kojima se u
zna~ajnoj mjeri doprinosi rje{avanju najaktuelnijih
pitanja u pravcu dinamiziranja i sni`avanja tro{kova
investicione izgradnje, kao i zapo{ljavanja
raspolo`ivih gra|evinskih i drugih kapaciteta privrede:
1. Inicijativa za izmjene i dopune Odluke o uman-
jivanju naknade za dodijeljeno gradsko gra|evinsko
zemlji{te i naknade za ure|enje gradskog gra|evin-
skog zemlji{ta (�Slu`bene novine Kantona Sarajevo�,
broj 22/02).
2. Incijativa za reguliranje organiziranog zapo{lja-
vanja slobodnih gra|evinskih kapaciteta na tr`i{tu
susjednih i zemalja Zapadne Evrope.
Nakon obavljene rasprave, Upravni odbor je
podr`ao inicijativu Savjeta za gra|evinarstvo i usvojio
slijede}e zaklju~ke:
1. Upravni odbor Privredne komore Kantona
Sarajevo predla`e da nadle`na ministarstva i Vlada
Kantona Sarajevo, po hitnom postupku, pristupe
usagla{avanju va`e}eg Zakona o prostornom
ure|enju ("Sl. novine Kantona Sarajevo", broj 13/99)
i Odluke o umanjivanju naknade za dodijeljeno grad-
sko gra|evinsko zemlji{te i naknade za ure|enje
gradskog gra|evinskog zemlji{ta sa Zakonom o pros-
tornom ure|enju FBiH (»Sl. novine FBiH«, broj 52/02)
i Zakonom o gra|enju FBiH (»Sl. novine FBiH«, broj
55/02), u pravcu bitnog smanjenja i uskla|ivanja
visine naknade za pojedine zone i vrste objekata, kao
i utvr|ivanje adekvatnijih rokova za pla}anje nakna-
da, te pravo na povrat ulo`enih sredstava za dodijel-
jeno gradsko gra|evinsko zemlji{te i naknade za
ure|enje gradskog gra|evinskog zemlji{ta. Na taj
na~in }e se stvoriti realniji uvjeti za dinamiziranje
investicione izgradnje na podru~ju Kantona,
Tra`e se ni`e cijene ure|enja gra|evin-
skog zemlji{ta u Kantonu, te zaklju~ivanje
me|udr`avnih sporazuma o nastupu
gra|evinarstva u zemljama Zapadne Evrope
3
UPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBOR
podr`ati napori potencijalnih investitora da {to prije
otpo~nu sa pripremama, samim gra|enjem i zapo{lja-
vanjem raspolo`ivih kapaciteta, te obezbijediti znatno
ni`e cijene izgra|enih objekata.
Spremni smo aktivno u~estvovati u pripremi izmje-
na i dopuna pomenutih propisa i o~ekujemo da }emo
pravovremeno biti uklju~eni u postupak.
Prema ocjeni Upravnog odbora, utvr|ena visina
naknade neprimjereno je visoka, nerealna i destimuli-
raju}a za sve zone i sve oblike gra|enja, {to se
neposredno odra`ava na bitno smanjen obim i
usporenu dinamiku gra|enja na podru~ju Kantona
Sarajevo, a pomenuta Odluka, u nekim dijelovima,
nije u skladu sa Zakonom o prostornom ure|enju
FBiH (�Slu`bene novine Federacije BiH�, broj 52/02).
To se prvenstveno odnosi na potrebu uskla|ivanja
naknade sa stvarnim tro{kovima ure|enja gra|evin-
skog zemlji{ta, uskla|ivanje visine naknade za
odre|ene vrste objekata, kao i povoljnije rokove
pla}anja tih naknada, te pravo na povrat ulo`enih
sredstava za ve}i obuhvat ure|enja od onog koji je
potreban za konkretan objekat.
[ta je sa realnosti utvr|enih naknada, s obzirom na
to da one zna~ajno nadma{uju stvarne tro{kove
ure|enja gra|evinskog zemlji{ta, a time nepovoljno
uti~u na tro{kove gra|enja i visinu prodajnih cijena
izgra|enih objekata u Sarajevu, koje su znatno iznad
cijena u razvijenijim zemljama {ireg okru`enja.
O~ito da su tako visoke naknade naslije|ene iz
perioda kada su funkcionirali SIZ-ovi za stambenu
izgradnju, preko kojih su akumulirana sredstva za
finansiranje komunalne infrastrukture znatno {ireg
obuhvata, a koju su objektivno trebale finansirati
komunalne organizacije, jer su tako izgra|ene infra-
strukturne objekte preuzimali na dalje upravljanje. U
izmijenjenim tr`i{nim okolnostima komunalne organi-
zacije }e morati u zna~ajnijoj mjeri da se pozabave
pitanjem vlastitog razvoja i kroz preuzimanje obaveze
ulaganja u pro{irenje infrastrukture, kako to ne bi bila
isklju~iva briga investitora budu}e gradnje.
2. Upravni odbor PK Kantona Sarajevo predla`e da
nadle`na ministarstva i Vlada Kantona Sarajevo
podr`e inicijativu i nastojanja Komore za {to skorije
zaklju~ivanje me|udr`avnih bilateralnih sporazuma sa
republikama Hrvatskom, Slovenijom, Austrijom,
Italijom, [vicarskom, [panjolskom, Francuskom i
drugim zemljama Zapadne Evrope, o reguliranju uvje-
ta organiziranog anga`ovanja bh. firmi na izvo|enju
investicionih radova i zapo{ljavanju na{ih radnika na
bazi deta{mana, odnosno radnih dozvola ili na drugi
zakonom reguliran na~in.
U situaciji kada je u Kantonu Sarajevo zaposleno
oko 86.000 lica, me|u kojima je zna~ajan broj onih
koji su i bez posla i bez pla}a, uz oko 55.500 neza-
poslenih i preko 50 odsto nezaposlenih gra|evinskih
kapaciteta vidljiva je dramati~nost stanja, koje zahtije-
va hitno anga`ovanje organa i institucija, na svim
nivoima, na iznala`enju odgovaraju}ih rje{enja za ovaj
problem.
Jedna od realnih mogu}nosti je zapo{ljavanje
gra|evinskih, ali i drugih firmi iz BiH, na stranim
tr`i{tima, po osnovu deta{mana, odnosno radnih
dozvola. Svjetao primjer, za uspje{no funkcioniranje
ovakvog na~ina anga`ovanja, jeste Sporazum o
deta{manu sa SR Njema~kom, po kome BiH ima
1.800 anga`ovanih radnika me|u kojima je njih 400
sa podru~ja Kantona Sarajevo, kao i sezonsko
zapo{ljavanje odre|enog broja radnika u [paniji. O
deviznim efektima takvog oblika nastupa na stranom
tr`i{tu, u uvjetima izrazitog deviznog debalansa, nije
potrebno posebno govoriti.
Iskazane potrebe razvijenih zemalja, kojima
nedostaju odre|eni profili gra|evinskih radnika
(Hrvatska, Slovenija, Austrija, Italija, [vicarska,
Francuska, [panjolska i dr), upu}uju na mogu}nost
anga`ovanja na{ih firmi na tim tr`i{tima. Preduvjet za
organizirani nastup na{ih firmi (ne samo iz oblasti
gra|evinarstva), na tr`i{tima tih zemalja, jeste
zaklju~ivanje odgovaraju}ih bilateralnih sporazuma
dr`ave BiH sa vladama tih zemalja. Dosada{nja nasto-
janja komorskog sistema da se to pitanje delegira
nadle`nim organima Federacije BiH i dr`ave BiH, kao
i Vije}u ministara BiH, do sada nisu dala o~ekivane
rezultate. Sada{nje, kao i nagovije{teno stanje daljeg
rasta nezaposlenosti u BiH zahtijevaju {to skorije
pokretanje konkretnih mjera i aktivnosti u pravcu
ubla`avanja tragi~nih posljedica, u ~emu konkretno
zalaganje Vlade Kantona mo`e predstavljati zna~ajnu
podr{ku zahtjevima privrede iskazane putem
nadle`nih organa Komore.
O. M.
Zaklju~ak pod 1. dostavljen je nadle`nim ministarstvima i Vladi Kantona, te Privrednoj/Gospodarskoj
komori FBiH, a zaklju~ak pod 2. nadle`nim organima P/GKFBiH, Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore
BiH, ministarstvima i Vladi FBiH, te nadle`nim ministarstvima i Vije}u ministara BiH.
4
UPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBOR
Na sjednici Skup{tine Privredne komore
Kantona Sarajevo, odr`anoj u decembru 2002.
godine, pored inicijativa za prevazila`enje aktuel-
nih problema u privredi Kantona, pokrenuto je i
pitanje organizovanosti taksi slu`be u Kantonu
Sarajevo, odnosno inicirano je pitanje optimalnog
broja taksi vozila u Kantonu, koji bi mogli, sa
stanovi{ta ekonomsko-tehni~ke opravdanosti
opslu`ivati gra|anstvo i druge korisnike taksi uslu-
ga u Kantonu Sarajevo.
U cilju realizacije aktueliziranog pitanja i
cjelovitog sagledavanja stanja u ovoj oblasti,
odr`ana je sjednica Savjeta za saobra}aj i veze na
kojoj se raspravljalo o organizovanosti taksi
slu`be u Kantonu Sarajevo. Taksi usluge u
Kantonu pru`a pet privrednih subjekata: jedno
udru`enje pod nazivom Op{te udru`enje
samostalnih taksi voza~a "Sarajevo taksi" i ~etiri
privredna dru{tva koja se bave taksi djelatno{}u
("@uti taxi", "Crveni taxi", "Samir&Emir" i "Boss
taxi").
Podaci o subjektima koji pru`aju taksi usluge
U Kantonu Sarajevo registrovano je 1.508 taksi
vozila sa licencom "D", dok taksi oznake posjedu-
je 1.326 vozila. Kanton Sarajevo broji 400.689
stanovnika (podaci Federalnog zavoda za statis-
tiku od 30. VI 2003.), tako da jedno vozilo sa taksi
oznakom dolazi na 303 stanovnika, odnosno 3,3
vozila na 1.000 stanovnika, {to je tri puta vi{e od
standarda EU. Bez ikakvih ograni~enja sva vozila
se mogu kretati neprekidno 24 ~asa. Me|utim, svi
nemaju va`e}u taksi oznaku, kona~ni dokument
koji omogu}ava bavljenje ovom djelatno{}u.
Ovakav omjer broja vozila i ukupnog broja
stanovnika je rijedak u svjetskoj praksi obavljanja
taksi usluga i postoje}e taksiste dovodi u te`ak
materijalni polo`aj.
Pored legalnog broja taksista, na ulicama
Kantona dnevno se susre}e od 50 do 100 ilegal-
nih taksi voza~a. Broj taksi vozila limitiran je bro-
jem taksi stajali{ta i ve}ina njih je zbog ostvaren-
ja profita primorana na stalno kru`enje ulicama
Kantona. Uz standardnu opremu koju moraju
imati, ve}ina ih je opremljena radio-ure|ajima za
br`e, efikasnije i ekonomi~nije pru`anje taksi
usluga. Razmje{teni su na oko 100 taksi stajali{ta
sa oko 1.080 stajali{nih mjesta, za koja pla}aju
odre|enu nov~anu naknadu. Stajali{ta su
razli~itog kvaliteta sa aspekta ostvarenja povoljne
ekonomske dobiti.
Starost taksi vozila iznosi oko 12 godina, sa
prosje~nom vrijedno{}u od oko 5.000 KM.
Stavovi o broju taksi vozila, starosti, kvalitetu i
tipu vozila, {kolskoj spremi voza~a, taksi {kolama,
kvalitetom organizovanosti taksi voza~a i
unapre|enju kvaliteta rada njihove asocijacije u
Kantonu su razli~iti. Naj~e{}e polemike vode se
oko broja taksi vozila u javnom saobra}aju u
Kantonu. Razmi{ljanja su dijametralna i kre}u se
od uvo|enja ograni~enog broja taksi vozila do
neograni~enog broja vozila u
javnom prevozu.
Odlukom o izmjeni i dop-
uni Odluke o taksi prevozu
utvr|eno je da je osnovni kri-
terij kod utvr|ivanja broja slo-
bodnih oznaka broj stanovni-
ka u Kantonu Sarajevo.
Ministarstvo prometa i komu-
nikacija Kantona predla`e omjer jedno vozilo na
500 stanovnika. Op{te udru`enje samostalnih
taksi voza~a "Sarajevo taxi" predla`e jedno vozilo
na 1.000 stanovnika, dok privredna dru{tva sma-
traju da nema potrebe za ograni~avanjem broja
taksi vozila.
Po modelu EU broj taksi vozila je ograni~en, s
obzirom na to da je brojnost vozila u direktnom
odnosu sa propusnom mo}i saobra}ajnica, javn-
im gradskim prevozom, o~uvanjem prirodne sre-
dine od {tetnih produkata upotrebe vozila, nera-
cionalnog tro{enja nafte i njenih derivata, kao i
drugih ekonomskih razloga, neograni~en broj
vozila u javnom prevozu izaziva stihiju, anarhiju,
pad profita, neefikasnu iskori{tenost vozila, goriva
i ostalog. Tako|e, prisutan je permanentni pritisak
zainteresovanih za bavljenje ovom djelatno{}u,
uz otpor postoje}ih taksi voza~a koji smatraju da
je i postoje}i broj neracionalan i ne omogu}ava
normalno poslovanje i bavljenje taksi profesijom.
Nakon iscrpne rasprave, Savjet za saobra}aj i
veze utvrdio je prijedlog zaklju~aka koje je
5
Organizovanost taksi slu`be u Kantonu Sarajevo
Privrednisubjekat
Brojvozila
Brojtaksi oznaka
Brojvoza~a
Opremljenostradio ure|ajem
�Sarajevo taxi� 1.392 1.300 1.392 700�@uti taxi� 70 26 45 26�Samir i Emir� 15 - 11 15�Crveni taxi� 20 - 40 20�Boss taxi� 11 - 3 -U k u p n o 1.508 1.326 1.491 761
UPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBOR
uputio Upravnom odboru Komore koji je
ponu|eni materijal razmotrio i usvojio slijede}e
zaklju~ke:1. Insistirati kod nadle`nih organa Ministarstva
prometa i komunikacija Sarajevo da se zaustave
sve aktivnosti na izdavanju licence "D", kojom su
propisani uslovi za obavljanje taksi prevoza. Razlog
ovom zahtjevu je zbog velikog broja (1.508) vozila
sa licencom, kao i shvatanja da je licenca istovre-
meno i odobrenje za rad. Licenca nije kona~ni
dokumenat koji omogu}ava po~etak rada u taksi
prevozu, jer je, pored ovog i drugih dokumenata,
neophodno posjedovanje taksi oznake da bi se
zapo~elo sa taksi djelatno{}u.
2. Savjet za saobra}aj podr`ava dosljedno i u
cijelosti primjenjivanje propisa koji reguli{u bavl-
jenje taksi prevozom: Zakon o prijevozu u unutarn-
jem cestovnom prometu, Pravilnik o licenci,
Odluku o taksi prijevozu i Pravilnik o razmje{taju,
kapacitetu i korisniku taksi stajali{ta. Odluku o
taksi prijevozu primjenjivati u potpunosti, sve do
eventualnog dono{enja nove Odluke koju bi prije
usvajanja trebalo ponuditi na javnu raspravu.
3. U cilju spre~avanja nelegalnih radnji u
domenu prevozni~kih usluga, izmirenja obaveza
prema dr`avi (porezi, doprinosi i dr) i bezbjednog
odvijanja saobra}aja, neophodno je osposobiti
Ministarstvo prometa i komunikacija Kantona
Sarajevo odgovaraju}im brojem kvalitetnih inspek-
tora, koji bi efikasnim i energi~nim mjerama spri-
je~ili sve ilegalne radnje u pru`anju prevozni~kih
usluga.
4. Upravni odbor Komore nije prihvatio inicija-
tivu Savjeta o formiranju Sekcije za taksi prevoz pri
Savjetu za saobra}aj i veze, jer u aktima Komore
nije predvi|ena mogu}nost organizovanja pojedinih
privrednih subjekata u sekcije pri savjetima
Komore, niti su u bud`etu Komore planirana finan-
sijska sredstva za stru~no opslu`ivanje rada sekcija.
S. S.
Savjet za komunalnu djelatnost
Savjet za komunalnu djelatnost Privredne
komore Kantona Sarajevo, na sjednici u
pro{irenom sastavu odr`anoj 20. februara 2003.
godine, razmatrao je aktuelnu problematiku poslo-
vanja preduze}a komunalne privrede sa osvrtom
na uticaj cijena energenata na rezultate poslovan-
ja, naplate komunalnih usluga u okviru ~ega i
bespravne gradnje, na osnovu slijede}ih teza:
l Gotovo sve komunalne organizacije u
Kantonu Sarajevo posluju sa gubicima, koji su
dostigli zabrinjavaju}e razmjere (Vodovod i kanal-
izacija 27 miliona KM, Toplane {est miliona KM,
Sarajevogas 8,5 miliona KM, Gras 4,2 miliona KM,
Elektrodistribucija 4,4 miliona KM itd) i koji se
kumuliraju iz godine u godinu, a za koje se ne
nalaze odgovaraju}a rje{enja. Sigurno je da razlog
za tako nepovoljne rezultate u poslovanju nije
odraz lo{eg vo|enja preduze}a i nesposobnosti
menad`menta nego, prevashodno, nepovoljnih
uvjeta privre|ivanja. Komunalna preduze}a ne
posluju na tr`i{nim principima, zbog ~ega iz
cijene svojih usluga nisu u mogu}nosti pokriti
tro{kove poslovanja niti finansirati vlastiti razvoj,
kao ni pro{irenu reprodukciju.
l Osnovna pitanja funkcioniranja komunalne
privrede, niti u Kantonu Sarajevo niti u Federaciji
BiH, nisu regulisana na adekvatan na~in zbog ~ega
je potrebno obnoviti aktivnosti na {to skorijem
dono{enju Zakona o komunalnim djelatnostima.
l Istovremeno, u cilju racionalizacije i
unapre|enja kvaliteta, treba razmotriti mogu}nost
okrupnjavanja komunalnih organizacija po uzoru
na razvijene zemlje Evrope.l Organizirano je, na nivou Kantona, potrebno
definirati mogu}nost i na~in uvo|enja sistema
mjerenja stvarne potro{nje pojednih medija
(voda, toplotna energija) u cilju pove}anja odgov-
ornosti potro{a~a u njihovom tro{enju, za{tite
okoli{a, efikasnosti kori{tenja raspolo`ivih resur-
sa i racionalizacije poslovanja samih komunalnih
preduze}a.
l S obzirom na potrebu stvaranja uvjeta za nor-
malno funkcioniranje i razvoj Kantona, neophod-
no je da Vlada podr`i i pomogne napore komu-
nalnih preduze}a na sanaciji dotrajale distribu-
tivne mre`e (gubici vode kre}u se oko 63 odsto),
te pripremi i izgradnji novih infrastrukturnih
objekata (samo Elektrodistribucija treba da izgra-
di 300 objekata).
l Tarifni sistem naplate za gas, elektri~nu
energiju, vodu i grijanje potrebno je detaljno anal-
izirati i prilagoditi praksi razvijenih zemalja, elim-
iniraju}i postoje}i nesklad izme|u pojedinih kate-
gorija potro{a~a na {tetu privrede. Ovaj posao
6
Komunalna privreda nije socijalna
ustanova ll Mo`e li grad ostati bez
vode za pi}e?
mogu uraditi odgovaraju}a neovisna i neutralna
stru~na tijela, formirana na nivou Kantona, odnos-
no Federacije BiH, koja }e na bazi iskustava razvi-
jenih zemalja ponuditi principe i na~in primjene
novih tarifnih sistema.
l Sprije~iti odliv sredstava Kantona po osnovu
nabavke energenata za potrebe javnih komunal-
nih preduze}a, iz drugih kantona, odnosno
Distrikta Br~ko, jer se na taj na~in umanjuju izvori
za finansiranje drugih potreba Kantona (izgradnja
i opravka saobra}ajnica npr).
l Relativno nizak nivo standarda gra|ana, uz
sporo pokretanje proizvodnje i neadekvatno o`ivl-
javanje privrednih aktivnost ne omogu}avaju
dosljedno uvo|enje tr`i{nih kriterija u definiranje
cijena komunalnih usluga, zbog ~ega je potrebno
na}i prelazna rje{enja kojim bi se, u odre|enom
periodu, kompenzirala razlika izme|u ekonom-
skih i va`e}ih cijena usluga samo za odre|ene kat-
egorije stanovni{tva. Trenutno se niskim cijenama
komunalnih usluga {tite sve kategorije,
uklju~uju}i i one ~ija su prosje~na primanja po
~lanu preko 300 KM.
l S obzirom na to da u javnosti vlada uvjeren-
je da su cijene komunalnih usluga u Kantonu
Sarajevo znatno iznad cijena u sli~nim gradovima
susjednih dr`ava, na web stranici Komore treba
obezbijediti uporedne pokazatelje susjednih i
zemalja u tranziciji (R Hrvatska, R Slovenija, R
Ma|arska).
l Pove}ati stepen efikasnosti prinudne (sudske)
naplate zaostalih potra`ivanja od neurednih
potro{a~a koriste}i sve mogu}nosti poznate u
pravnoj praksi. Po potrebi, razmotriti mogu}nost
formiranja posebnih odjela za prinudnu naplatu.
Trenutno, Toplane potra`uju 37,7 miliona KM,
Vodovod i kanalizacija 37 miliona KM,
Elektrodistribucija 15,7 miliona KM, Sarajevogas
15,4 miliona KM itd.l Potrebno je pa`nju posvetiti pitanju efikasne
naplate zaostalih potra`ivanja od korisnika koji vr{e
prodaju nekretnina, prije izmirivanja dugovanja po
osnovu ranijeg kori{tenja komunalnih usluga (grija-
nje, voda, kanalizacija, odvoz sme}a i dr), jer dosa-
da{nja iskustva upu}uju na ~injenicu da }e prodavci
nekretnina, nakon prodaje, nagomilane dugove
ostaviti komunalnim organizacijama, odnosno nji-
hovim osniva~ima.
l Bespravna gradnja poprima sve ozbiljnije razm-
jere (procjenjuje se da takvih objekata u Gradu
Sarajevu ima najmanje 50.000), jer su grubo napad-
nute sve slobodne povr{ine, uni{tena ve}ina zelenih
povr{ina po kojima je Sarajevo bilo poznato u svije-
tu, uzurpirane povr{ine planirane za izgradnju javnih
objekata, saobra}ajnica i druge infrastrukture,
pokrenuta brojna klizi{ta, a zaprije}eno je i ozbiljnim
zaga|enjem vodozahvatnog podru~ja i mogu}im
gubljenjem tog, za stanovnike, zna~ajnog resursa,
krajnje nepovoljno se odra`ava na fizionomiju
Kantona, Grada i udru`enih op}ina i njihove vitalne
funkcije, kao i po okoli{ u cjelini. Grube ra~unice
upu}uju na to da bi, u slu~aju zaga|enja vodozah-
vatnog podru~ja, svaki stanovnik Kantona dnevno
izdvajao minimalno 1,5 KM za nabavku vode za pi}e,
{to bi ~etvero~lanu porodicu ko{talo mjese~no oko
180 KM, a ukupni godi{nji izdaci stanovnika
Kantona, samo za ove potrebe, iznosili bi oko 450
miliona KM. Voda po kojoj je Sarajevo bilo poznato, u
tom slu~aju, mogla bi se koristiti samo za tehni~ke
namjene. Zbog toga ovo pitanje zaslu`uje da se stavi
u sami vrh prioriteta nadle`nih organa i institucija
Grada i Kantona Sarajevo.
Usvojeni stavovi sa sjednice Savjeta upu}eni su
Upravnom odboru Komore na razmatranje i verifikaciju.
O. M.
UPRAVNI ODBORUPRAVNI ODBOR
Ekologija
Formiran "Savjet za okolinu i odr`ivi razvoj"Odlukom o organizaciji i radu Privredne komore Kantona Sarajevo, osim organa koji su utvr|eni
Zakonom i Statutom Komore, ustanovljeni su i savjeti kao radna tijela, koji imaju savjetodavnu funkci-
ju u odnosu na organe PKKS.
Dopunom ~lana 13. Odluke o organizaciji i radu PKKS, Upravni odbor ove asocijacije privrede, na
[estoj sjednici, odr`anoj 24. februara 2003. godine, oformio je "Savjet za okolinu i odr`ivi razvoj".
PKKS, svjesna dana{njeg polo`aja okoline, smatra da je neophodno u strate{ki razvoj privrede
Kantona ugraditi i elemente okolinske komponente, kako oni ne bi bili ko~nica ulaska na{e privrede
na svjetsko tr`i{te u cilju podsticanja razvoja okolinske infrastrukture, izgradnje svijesti o toj kompo-
nenti, podsticanja udru`ivanja {ire zajednice na rje{avanju te problematike, educiranja i osposoblja-
vanja, kao i dono{enja i stalnog pobolj{avanja zakonske i druge regulative vezane za okolinu.
Komora smatra zna~ajnim, a ujedno i kao svoju obavezu, da doprinese ostvarenju ovih ciljeva.
Stoga Komora `eli sudjelovati i svojim raspolo`ivim iskustvima, saznanjima i sposobnostima pomo}i
privredi Sarajevskog kantona i svojim ~lanovima u uklju~ivanju okolinske komponente u poslovanje.
Formiranjem Savjeta za okolinu i odr`ivi razvoj omogu}i}e se da on, kao radno tijelo Komore, dopri-
nese ostvarenju ovih ciljeva.
M. K.
7
AKTUELNOSTIAKTUELNOSTI
. . . u EvropiDanas u Evropi postoje dva modela organizo-
vanja komora: kontinentalni i anglosaksonski
model.
1. Kontinentalni model predstavlja autonomni,
javno-pravni oblik organizovanja komora, gdje je
~lanstvo obavezno.
Za ovaj model organizovanja komora su karak-
terisi~na dva na~ela:
� Na~elo reprezentativnosti i
� Na~elo jednakopravnosti.
Na~elo reprezentativnosti zna~i da svi privred-
ni subjekti, kroz komore kao institucije, odnosno
asocijacije privrede, istupaju kao partneri dr`avi,
naro~ito u pogledu oblikovanja ekonomskog si-
stema i ekonomske politike. Time privredni sub-
jekti, na institucionalan na~in, odra`avaju mi{ljen-
je cjelokupne privrede.
Na~elo jednakopravnosti zna~i da svi privredni
subjekti jednako participiraju u interesima, ali i
obavezama. Ovakav model organizovanja komora
prisutan je u velikom broju evropskih zemalja,
me|u kojima su i one koje spadaju u najzna~ajni-
je vanjskotrgovinske partnere BiH (Austrija,
Njema~ka, Francuska, Italija, [panija, Gr~ka,
Luksemburg, Holandija, Ma|arska, Slovenija,
Hrvatska, SR Jugoslavija i dr).
2. Anglosaksonski model predstavlja privatno-
pravni model, gdje je ~lanstvo u komore dobro-
voljno.
Za ovaj model organizovanja komora karakter-
isti~no je to da njegov cilj nije partnerstvo sa
dr`avom, pri oblikovanju ekonomskog sistema i
ekonomske politike, nego obavljanje odre|enih
poslovno-informacijskih usluga na komercijalnoj
osnovi. Po{to komore, organizovane na ovaj
na~in, zastupaju interese samo odre|enog broja
privrednih subjekata, a ne cjelokupne privrede,
dr`avni organi ih i ne tretiraju kao legitimne zas-
tupnike interesa privrede. Pored toga, stavovi i pri-
jedlozi ovih komora ne odra`avaju uravnote`en
interes cjelokupne privrede, a u praksi se ~esto
postavlja pitanje i osnovanosti da ne~lanovi
komore koriste rezultate rada ~lanova komore na
dobrovoljnoj osnovi.
Ovakav model organizovanja imaju zemlje sa
nagla{enim oblikom tradicionalizma u izra`avanju
uticaja privrede, sa razvijenijim oblicima lobiran-
ja, naro~ito preko politi~kih stranaka (Belgija,
Danska, Velika Britanija, Irska, Finska, [vedska,
Portugal, Estonija).
. . . u Federaciji BiHPrivredne komore u Federaciji BiH organizo-
vane su na kontinentalnom modelu, zna~i po
istom principu kako su organizovane komore u
zemljama najzna~ajnijim vanjskotrgovinskim
partnerima BiH.
Zakonom o privrednim komorama u FBiH
utvr|ene su osnove za obrazovanje privrednih
komora u FBiH. U njemu je definisano ko su
~lanovi komore, nadle`nosti komore, organi i
tijela komore, sredstva za rad komore i obavljan-
je stru~nih poslova za komoru.
Premda je va`e}i Zakon o privrednim komora-
ma u FBiH utvrdio osnovne okvire za organizo-
vanje i rad komora, u pojedinim komorama FBiH,
zavisno od materijalnih i kadrovskih mogu}nosti,
vr{eno je stalno unapre|ivanje metoda i sadr`aja
rada, prilago|avaju}i ga tr`i{nim uslovima
privre|ivanja, a na osnovama zajedni~kih
komorskih na~ela utvr|enih na Prvom svjetskom
kongresu trgovinskih komora, odr`anog u
Marselju 1. oktobra 1999. godine i Povelji evrop-
skih i trgovinskih komora, usvojenoj u Nikoziji 16.
oktobra 1999. godine. Komore koje u svom radu
primjenjuju usvojena zajedni~ka komorska
na~ela predstavljaju respektabilne partnere
nadle`nim dr`avnim organima kod rje{avanja niz
ekonomskih i socijalnih pitanja, ali i partnere
me|unarodnim organizacijama i institucijama iz
podru~ja privre|ivanja.
Poslovi koje obavlja Prema va`e}em Zakonu u komorama se oba-
vljaju sljede}i poslovi:
A) zastupanje interesa ~lanova komore kao
partner nadle`nim organima izvr{ne vlasti i
uprave kroz:
- Pripremu i dono{enja zakona, drugih propisa
i mjera ekonomske politike i instrumenata kojima
se ure|uje ekonomski polo`aj privrednih sub-
jekata,
- Pripremu i dono{enje strategija razvoja, sek-
torskih ekonomskih politika (industrije,
poljoprivrede, prometa i drugih), za{tite doma}e
proizvodnje, uspostavljanja sistema ekolo{ki
odr`ivog razvoja i unapre|enja institucija tr`i{ta,
utvr|ivanja tehni~kih i drugih standarda,
- Pripremu i dono{enje mjera unapre|enja
izvoza robe i usluga,
- Promociju privrede u zemlji i inozemstvu,
- Utvr|ivanje nadle`nosti zastupanja poslo-
davaca u pripremi i dono{enju regulative u oblas-
tima rada, penzionog, zdravstvenog osiguranja,
pla}a i sli~no.
B) Iz oblasti unapre|enja privrede i
poduzetni{tva:
8
Modeli organizovanja komora
AKTUELNOSTIAKTUELNOSTI
- U~estvuje u oblikovanju ekonomske i sek-
torskih politika od interesa za ~lanove, preduzima
i predla`e mjere unapre|enja poduzetni{tva, anal-
izira dejstvo privrednih propisa i instrumenata, te
predla`e mjere prestrukturiranja proizvodnje i
usluga na kriterijima odr`ivog razvoja,
- Pru`a stru~ni konsalting ~lanovima komore u
pripremi projekata izvoza, zajedni~kih ulaganja,
nastupa i promocija robe i usluga u inozemstvu,
- Preduzima mjere na unapre|enju razvoja i
primjeni inovacija, pronalazaka, racionalizacija,
unifikacija sredstava rada i postupaka, tehni~kih i
normativnih standarda, te za{tite doma}ih proizvo-
da i ure|ivanja tr`i{ta,
- Organizuje sistem poslovnih informacija i
edukaciju kadrova u privredi za sticanje inova-
tivnih i drugih znanja,
- Organizuje pripremu i donosi uzanse o oblasti
privrede,
- Izdaje uvjerenja, javne i druge isprave, po
ovla{tenjima iz propisa federalnih organa i statuta,
- Pru`a druge stru~ne usluge ~lanovima.
M. P.
Priznanje
CIPE organizaciju Komore ocijenio odli~nim
Predstavnici CIPA-a (Center for International
Private Enterprise), ogranka pri Ameri~koj trgovin-
skoj komori, i predsjednik Montenegro Biznis
Alijanse Slobodan Radovi} posjetili su Privrednu
komoru Kantona Sarajevo, krajem februara.
Tom prilikom su gosti iz CIPA-a, koji je
nedavno obavio dijagnozu PKKS, saop{tili i prve
preliminarne rezultate, naglasiv{i da su pozitivni.
Istakli su da su zadovoljni i prijatno iznena|eni
na~inom rada i organizacijom Komore. Prema
izvje{taju, kojeg su naknadno poslali, rezultati
provedene dijagnoze su i vi{e nego zadovoljava-
ju}i. Tom prilikom naveli su i nekoliko preporuka
koje bi mogle biti korisne, a ti~u se razvoja
~lanstva, zastupanja interesa privrednika u
dr`avi, te koordinacija sa razli~itim institucijama
Predsjednik Komore Kemal Grebo, u razgov-
oru sa Radovi}em, predsjednikom MBA, dogovo-
rio je nastup privrednika iz Bosne i Hercegovine
na Forumu "Biznis - Biznisu" (B2B), koji je planiran
za kraj aprila u Herceg-Novom, gdje }e u~estvo-
vati i privrednici iz R Hrvatske, R Slovenije, R
Srbije, R Crne Gore i Kosova. Ina~e, Montenegro
Biznis Alijansa je, od svog osnivanja 2001.
godine, organizovala vi{e foruma na kojima je
u~estvovao veliki broj firmi i poduzetnika iz
regiona i potpisani brojni poslovni ugovori. Kako
su se prisutni u razgovoru slo`ili, ovo je i idealna
prilika da se kroz uspostavljanje novih privrednih
kontakata obnove pokidane veze.
E. B.
Dan voza~a i automehani~ara,
15. januar
"@uti taxi" potpisao ugovor sa"ASA autom" vrijedan dva
miliona KM
Firma "@uti taxi" proslavila je, u Privrednoj
komori Kantona Sarajevo, 15. januara dan voza~a
i automehani~ara. Obilje`avaju}i 12 godinu
uspje{nog poslovanja, na ovoj sve~anoj sjednici,
potpisali su i ugovor o tehni~ko-poslovnoj saradnji
sa preduze}em "ASA auto", u vrijednosti oko dva
miliona KM. Radi se o kupovini 100 automobila
marke golf IV, a sredinom februara o~ekuje se
dostava prvih 15 automobila. Potpisnici ugovora
su Nihad Imamovi}, generalni direktor "ASA auta",
Vahid Zajko, direktor "@utog taxia", a ispred feder-
alnog strukovnog udru`enja taksi voza~a "Cargo"
ugovor je potpisao predsjednik upravnog odbora
Rejhan Fo~o. Kako su istakli, ugovor sadr`i i
posebne pogodnosti, kao {to su ni`a cijena, garan-
cija na dvije godine, povlastice prilikom servisir-
anja automobila i isporuke rezervnih dijelova i
sli~no. A sve sa ciljem da korisnicima taksi usluga
pru`e kvalitet svjetskog nivoa.
Ova sve~anost iskori{tena je i za promociju
najuspje{nijih taksista u 2001. godini. Titulu "taksi
ambasadora" ponijeli su voza~i Namik Smajlovi} i
Zuber Avdulovi}. Nov~anu nagradu od 500 KM
dobio je Zuber Avdulovi}, dok su po 300 KM dobili
Semir [ljivo i Senad Vladovi}. Zakir Arslanovi} i
Kemal Smajlovi} nagra|eni su besplatnim dese-
todnevnim odmorom u fojni~kom "Reumalu".
Predsjednik Komore Kemal Grebo je, ovom pri-
likom, ~estitao svim voza~ima i automeha-
ni~arima praznik. Dodao je i to da je "@uti taxi"
firma prepoznatljiva po kvalitetu usluga koje
pru`a, sa `eljom da tako nastavi i ubudu}e.
Progla{eni su za jednu od najuspje{nijih firmi
na podru~ju Op}ine Novi Grad, i {ire, a prvi su
otvorili privatno taksi stajali{te, koje se nalazi u
sarajevskom naselju Bu}a potok.
Kako je istakao vlasnik "@utog taxia" Vahid Zajko,
u ovoj godini planiraju zaposliti nove radnike.
E. B.
Nabavili stotinu novih golfova ~etvor-
ki. Progla{eni i nagra|eni najuspje{niji
taksi voza~i
9
Bespravna gradnja
Nerje{iv problem!?
Grubo su napadnute sve slobodne povr{ine,
uni{tena ve}ina zelenih po kojima je Sarajevo bilo po-
znato u svijetu, uzurpirane one planirane za izgradnju
javnih objekata, saobra}ajnica i druge infrastrukture,
pokrenuta brojna klizi{ta, a zaprije}eno je i ozbiljnim
zaga|enjem vodozahvatnog podru~ja. Sve to se krajnje
nepovoljno odra`ava na fizionomiju Kantona, Grada i
udru`enih op}ina i njihove vitalne funkcije, kao i po
okoli{ u cjelini.
Broj nelegalno izgra|enih objekata u Gradu i
Kantonu Sarajevo je nepoznanica (grube procjene, za
Sarajevo, upu}uju na oko 50.000), jer su i pravna i
fizi~ka lica desetlje}ima ulagala zna~ajna investiciona
sredstva u izgradnju, dogradnju ili nadgradnju nelegalnih
objekata razli~ite namjene (stanovi, gara`e, pomo}ni
objekti, pristupni putevi, poslovni prostori, hoteli i dr) na
nepropisnim mjestima, a izostajale su adekvatne mjere
i aktivnosti da se to onemogu}i, pa je zavladala stihija i
bezakonje, koje traje i danas, nesmanjenim intenzite-
tom. To je problem sa kojim se nijedna dosada{nja
vlada nije ozbiljno uhvatila uko{tac zbog ~ega su nastali
brojni, po svemu sude}i, i nerje{ivi problemi.
Brojna klizi{ta koja ugro`avaju nove, ali i na desetine
ranije izgra|enih objekata, stati~ka nestabilnost, nead-
ekvatna termi~ka izoliranost, neopremljenost komunali-
jama, te krajnje nepovoljni uvjeti kori{tenja tih objekata,
kao i zaga|enost jednog broja izvori{ta, te ozbiljna pri-
jetnja mogu}oj zaga|enosti vodozahvata sa kojeg sa
Grad Sarajevo snabdijeva vodom za pi}e, a time i
mogu}im gubljenjem tog za stanovnike zna~ajnog resur-
sa, su ozbiljna upozorenja da se mora eliminisati prob-
lem bespravne gradnje, jer posljedice ve} odoma}ene
prakse da se na svakom mjestu, bez bilo kakvih
dozvola, mo`e graditi {ta ko ho}e, za sada{nju, ali i sve
budu}e generacije }e biti te`ak teret i optere}enje.
Nedavno je registrirano 5.200 potro{a~a koji su neza-
konito izgradili ~ak 46 km vodovodne mre`e, a procjen-
juje se da takve mre`e ima bar jo{ 10 km. Nepoznat je
broj potro{a~a koji su se bespravno priklju~ili na posto-
je}u vodovodnu mre`u. O opasnostima takvih
priklju~aka (mogu}nost ugro`avanja higijensko-tehni~ke
ispravnosti vode), a u najgorem i potencijalnih zaraza
{irih razmjera. Zakonska regulativa ne dopu{ta
isklju~ivanje takvih, kao ni onih potro{a~a koji ne izmiru-
ju obaveze po osnovu utro{ene vode (?!).
U slu~aju zaga|enja izvori{ta, sa kojih se Sarajevo
snabdijeva vodom za pi}e (Sarajevsko polje), stanovnici
bi morali pre}i na kori{tenje fla{irane vode, {to bi ih
ko{talo minimalno 1,5 KM dnevno ili oko 180 KM
mjese~no za ~etvero~lano doma}instvo. Voda po kojoj
je Sarajevo bilo poznato u svijetu, u tom slu~aju, mogla
bi se koristiti samo za tehni~ke namjene. Kakav bi to bio
udar na `ivot i zdravlje gra|ana, te na ku}ni bud`et, kao
i na rentabilnost poslovanja firmi koje se bave proizvod-
njom i preradom hrane i pi}a, {kolske, zdravstvene i
druge ustanove i dr. mo`e se samo pretpostaviti.
Zbog toga je nu`no problem bespravne gradnje ne
samo u Kantonu Sarajevo nego i u ~itavoj dr`avi BiH
staviti u sami vrh prioriteta svih organa i institucija vlasti,
kako bi se otpo~elo sa akcijom planski organiziranog i
dugoro~nog rje{avanja ovog slo`enog pitanja, pri ~emu
nam vrijeme ne ide naruku.
Novi Zakon o prostornom ure|enju i Zakon o
gra|enju, u namjeri da sprije~e daljnju bespravnu grad-
nju, su znatno o{trije nego {to je do sada bila praksa
sankcionirali ovo pitanje tretiraju}i ga krivi~nim djelom,
za koje je zaprije}ena kazna zatvorom od jedne do tri
godine za odgovorno lice u pravnom licu, odnosno do
godine za fizi~ko lice ako bez gra|evinske dozvole pris-
tupi izgradnji nove gra|evine, dogradnji postoje}e
gra|evine, nadzi|ivanju nove eta`e na postoje}oj
gra|evini, vr{enju drugih zahvata ve}eg obima kojima se
mo`e ugroziti `ivot i zdravlje ljudi, susjedni objekti, sig-
urnost saobra}aja i dr. (~l. 74. Zakona o gra|enju FBiH).
Nije poznato da li je ova mjera do sada primijenjena u
bilo kom slu~aju. O. M.
AKTUELNOSTIAKTUELNOSTI
Problem bespravne gradnje koja, u
Kantonu, Federaciji BiH i BiH kao dr`avi,
traje vi{e od 50 godina iz dana u dan
poprima sve ozbiljnije razmjere
GLASNIK KOMORE, KAO INFORMATIVNO GLASILO KOJE SE BAVI AKTUELNIM PRIVREDNIM DOGA\ANJIMA I AKTIVNOSTIMAKOMORE, NJENIH ^LANICA, ORGANA I TIJELA, KAO I AKTIVNOSTIMA DRUGIH SUBJEKATA I INSTITUCIJA, NUDI MOGU]NOST
RACIONALNOG I EFIKASNOG OGLA[AVANJA REKLAMNO-PROPAGANDNIH PORUKA I PRIGODNIH ^ESTITKI.OGLA[AVANJE PORUKA OBAVLJA SE U CRNO-BIJELOJ I COLOR TEHNICI PO SLIJEDE]IM CIJENAMA
(u cijenu uklju~en porez na promet usluga):
10
USLUGA VELI^INAFORMATA
CIJENA(crno-bijelo)
CIJENA(color)
CIJENA(korice -color)
1/5 A4 50 KM 100 KM 130 KM1/4 A4 70 KM 140 KM 180 KM1/3 A4 100 KM 200 KM 260 KM1/2 A4 150 KM 300 KM 390 KM
PRIPREMA, OBLIKOVANJE IOGLA[AVANJE
REKLAMNO-PROPAGANDNIHPORUKA U
GLASNIKU KOMORE 1/1 A4 200 KM 400 KM 520 KM
VA[A PORUKA, OBJAVLJENA U NA[EM GLASNIKU, STI]I ]E NA NAJMANJE 2.000 NAJAKTUELNIJIH ADRESA U ZEMLJI I INOZEMSTVU.UKOLIKO STE ZAINTERESIRANI ZA OGLA[AVANJE NA STRANICAMA GLASNIKA KOMORE,
POZOVITE TELEFON: 00 387 33 250-105 ILI PO[ALJITE FAKS NA 00 387 33 250-139 ILI UPUTITE PORUKU NA E-MAIL: emirt@pksa.com.ba
SUSRETI I POSJETESUSRETI I POSJETE
Privrednicima prezentirananova kreditna linija za mala i
srednja preduze}aNa tre}em sastanku Bilateralnog odbora za
ekonomsku saradnju Italije i Bosne i Hercegovine,
koji je odr`an u organizaciji Ambasade Italije u
BiH, Instituta za vanjsku trgovinu Italije u BiH i
Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske
odnose BiH, privrednicima sa cijelog podru~ja
na{e dr`ave prezentirane su nove mogu}nosti
saradnje sa privredom Italije.
Vlada R Italije je obezbijedila kreditna sredstva
u iznosu od 18,4 miliona eura (Zakon '84) kao
pomo} za odr`ivi razvoj BiH. Od ukupnog iznosa
sredstava za kreditna sredstva je namijenjeno oko
15 miliona, dok je ostali dio za tehni~ku pomo} u
implementaciji ovog kredita. Ugovor o kreditnim
sredstvima potpisa}e Vlada Italije i Ministarstvo
trezora BiH kao garant.
Realizacija kredita }e i}i preko poslovnih bana-
ka BiH uz sljede}e uslove: visina kredita za firme
25.000 do 300.000 eura uz grace period od dvije
godine i sa rokom otplate od {est godina. Kako je
najavljeno, kamatna stopa }e iznositi oko osam
odsto. Krediti }e se odobravati za nabavku
opreme i repromaterijala iz Italije u iznosu od naj-
manje 80 odsto vrijednosti kredita, a namijenjeni
su za proizvodni sektor.
Kredit }e biti operativan za tri do ~etiri mjese-
ca, kada }e se znati konkretniji uslovi kao i
poslovne banke koje }e ih realizirati. Vi{e infor-
macija o uslovima njihovog kori{tenja firme iz
Kantona Sarajevo }e dobiti kada budu definirani
svi uslovi i kredit bude operativan.
U drugom dijelu sastanka organizirani su bila-
teralni razgovori bh. i italijanskih partnera.
B. T.
Predsjednik Asocijacije gra|evinskih
poduzetnika Katalonije u posjeti Komori
Sezonsko zapo{ljavanje radnika u [paniji
Predsjednik Asocijacije gra|evinskih
poduzetnika u Kataloniji Marko Tores sa kojom
Komora ima potpisan protokol o saradnji posjetio
je Privrednu komoru Kantona Sarajevo. U razgov-
oru sa predsjednikom PKKS Kemalom Grebom i
direktoricom Centra za ekonomske poslove sa
inozemstvom Brankom Tankosi} dogovoreno je
pokretanje inicijative za sklapanje bilateralnih
sporazuma o sezonskom zapo{ljavanju radnika
izme|u [panije i Bosne i Hercegovine.
Sklapanjem takvog sporazuma omogu}ila bi se
legalna, na zakonu zasnovana, mogu}nost
zapo{ljavanja, prije svega, sezonskih radnika iz
Sarajevskog kantona u [paniju.
Marko Tores je od Komore zatra io pomo} u
pronala`enju partnera u Kantonu Sarajevo za proizvod-
nju metala i poliestera. Taj posao je prije nekoliko god-
ina pokrenuo u Gora`du, a sada je zainteresiran da ost-
vari saradnju i sa novim proizvo|a~em u KS. Izrazio je
interesovanje za razgovor sa menad`mentom E-Livnice
u Sarajevu.
Asocijacija gra|evinskih poduzetnika u Kataloniji
zainteresirana je za nastup na ovogodi{njem me|unar-
odnom sajmu "Gradnja i obnova" u Centru "Skenderija",
kao i za susret sa doma}im privrednicima.
E. B.
Saradnja
Unapre|enje odnosa Turska - BiHKrajem februara, Privrednu komoru Kantona
Sarajevo posjetio je Ayhan Karaça, novi trgovinski
savjetnik Ambasade Republike Turske.
Predsjednik Komore Kemal Grebo je primio
trgovinskog savjetnika i tokom ove posjete razgo-
varano je o trenutnoj situaciji saradnje izme|u
Bosne i Hercegovine i Turske, kao i o uzrocima
nedovoljnih privrednih kontakata izme|u bh. i
turskih preduze}a. Razmatrane su i mogu}nosti za
obnavljanje realizacije 50 razvojnih projekata pre-
duze}a iz Kantona Sarajevo u saradnji sa turskim
preduze}ima.
Trgovinski savjetnik Karaça i predsjednik
Grebo su se slo`ili da je va`no da u narednom
periodu Ambasada R Turske i PKKS ulo`e napore
u pro{irivanju i unapre|enju privrednih kontakata
ove dvije zemlje.
S. T.
Uzvratna posjeta regionalnimprivrednim komorama U`ica,
Valjeva i Ni{aNakon uspje{nih susreta privrednika ovih
podru~ja, koji je bio organiziran u Privrednoj
komori Kantona Sarajevo, krajem protekle godine,
delegacija privrednika i predstavnika PKKS, 26. i
27. februara 2003. godine, posjetila je Regionalnu
privrednu komoru U`ice i u~estvovala u bilateral-
nim razgovorima sa privrednicima U`ica, Valjeva i
^a~ka, a i susrela se sa privrednicima Regionalne
privredne komore Ni{.
U delegaciji PKKS bili su predstavnici: "Klasa",
"Akova Impexa" i "UNIS-FAGAS-a".
Osnovni cilj susreta bio je usmjeren na pro{iri-
vanje trgovinske i uspostavljanje vi{ih oblika
saradnje, kao i zaklju~ivanje bilateralnih ugovora
izme|u zainteresiranih firmi - u~esnika. O rezulta-
tima posjete }e biti sa~injena posebna informaci-
ja.
B. T.
11
SAJMOVISAJMOVI
Poziv privrednicima za u~e{}e na sajamu "Intertursa" i "Agrofood" Skenderija 19 - 23. mart 2003. godinePrivredna komora Kantona Sarajevo, u dogovoru sa Centrom Skenderija, organizova}e i ove godine
zajedni~ki {tand na kome prvenstveno mala i srednja preduze}a, uz minimalne tro{kove, mogu prezen-
tirati svoje proizvode ili usluge, odnosno uspostavljati direktne kontakte sa zainteresiranim poslovnim
partnerima.
Pozivamo Vas da aktivnim u~e{}em predstavite svoje preduze}e na {tandu Komore (uzorci proizvo-
da, prospekti, reklamno-propagandni materijal i dr), ~ime }ete doprinijeti daljoj afirmaciji i razvoju Va{e
firme, te podsta}i doma}e privrednike na aktivniji odnos prema vlastitim resursima i plasmanu
doma}ih proizvoda.
Ukoliko `elite nastupiti na zajedni~kom {tandu Komore, molimo Vas da u {to kra}em roku
"Prijavnom kartom" potvrdite va{e u~e{}e na pomenutim manifestacijama.
- - - - #- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Prijavna karta:
Ovim potvr|ujemo u~e{}e i spremnost sufinansiranja dijela tro{kova ure|enja {tanda Komore u
okviru kojeg `elimo predstaviti svoju firmu, odnosno izlo`iti proizvodni program, na sajmu
"Intertursa" i "Agrofood" od 19. do 23. marta 2003. godine.
Firma:____________________________________________________________________________________________
Adresa:___________________________________________________________________________________________
Telefon:____________________Faks:________________________E-mail:___________________________________
Direktor:_______________________________________Kontakt osoba:_____________________________________
Datum: ������. 2003. Potpis:_____________________________
M. P.
Prijavnu kartu, {to prije, dostavite na adresu: Privredna komora Kantona Sarajevo, La
Benevolencija 8, Sarajevo, odnosno na faks 250-139.
- - - - #- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Sajmovi u svijetuNjema~ka
BIOTECHNICA BUSINESS FORUM 2002
27 - 28. novembar Hannover - Germany
Biotechnica Business Forum predstavlja jedan
od najve}ih me|unarodnih doga|aja na polju
biotehnologije u Evropi.
Adresa: Deutsche Messe AG, Messegelände, D-
30521 Hannover,
Telefon: + 49 511/ 89 3 12 56
Faks: + 49 511/ 89 3 16 69,
www.biotechnica.de
Hrvatska - Zagreba~ki velesajam
12 - 16. 11. 2002. godine INFO - Me|unarod-
ni sajam informacijske tehnologije
INTERLIBER - EDUCA - Me|unarodni sajam knji-
ga i u~ila
INTERGRAFIKA - Me|unarodni sajam grafi~ke
industrije i industrije papira
Adresa: Avenija Dubrovnik 15, HR-10020
Zagreb, RH
Telefon:+ 385 (0)1 6503 111
Faks:+ 385 (0)1 6550 619,
www.zv.hr/, kontakt: zagvel@zv.hr
Italija
16 - 19. novembar 2002. godine, Bolonja -
Italija
INTERNATIONAL AGRICULTURAL AND GARDEN-
ING MACHINERY MANUFACTURERS EXHIBITION -
Me|unarodni sajam proizvo|a~a ma{ina za
poljoprivredu i vrtlarstvowww.eima.it
FIERA MILANO
14 - 19. 11. 2002. godine, Milano
EXPO DEI SAPORI - Eno-gastronomska izlo`ba
tipi~nih lokalnih proizvoda
www.expodeisapori.it
19 - 23. 11. 2002. godine
BIAS 2002 - 30. me|unarodni sajam automati-
zacije, instrumenata i mikroelektronike
www.bias-net.com
20 - 23. 11. 2002. godine
LIFT - 5. me|unarodni sajam liftova, kompone-
nata, opreme i stru~ne literature, te usluga
www.rassegne.it
20 - 23. 11. 2002. godine
SIGURNOST 2002 - 11. izdanje me|unarodne
bienalne izlo`be
www.sicurezza.it
30. 11 - 08. 12. 2002. godine
SAJAM ZANATSTVA - 7. prodajni me|unarodni
sajam zanatstva
www.fiera-artigianato.com
03. 12. 2002. godine
MODAPRIMA/ESMA - 53. me|unarodni sajam
modnih kolekcija i dodatne opreme - Kolekcije
jesen/zima 2003 - 2004. i prolje}e/ljeto 2003.
godine za `enu, mu{karca i dijete
www.modaprima.it
Ostale informacije mogu se dobiti na web
stranici: www.fieramilano.comA. V.
12
EDUKACIJAEDUKACIJA
"Program edukacije 2003"
U Privrednoj komori Kantona Sarajevo
po~etkom ove godine odr`ana je prezentacija pub-
likacije "PROGRAM EDUKACIJE 2003" koju izdaje
Centar za edukaciju kadrova PKKS, gdje su
sadr`ane detaljne informacije o temama edukacije,
terminima realizacije, predava~ima i partnerima.
Kako je istakao predsjednik Komore Kemal
Grebo, u okviru ovog programa planirano je za
2003. godinu oko 30 raznih seminara, kurseva,
projekata i workshopova, od ~ega 17 sadr`e teme
koje se prvi put realiziraju. Isti~u}i zna~aj
poha|anja seminara i edukacije privrednika,
Grebo je naglasio i ~injenicu da je ve}ina danas
uspje{nih preduze}a upravo pro{la edukaciju koju
organizuje Komora.
Ne{to detaljnije o Programu govorio je direktor
Centra za edukaciju kadrova Faruk Podrug kazav{i
da }e program obrazovanja za 2003. godinu biti
realiziran, izme|u ostalih, u saradnji sa Saveznom
privrednom komorom Austrije (WIFI institut za
edukaciju i ekonomske promocije), REFA savezom
iz Njema~ke i REFA trenerima iz BiH, Adi`es insti-
tutom i drugima� Bi}e dogovoreni seminari i sa
pojedina~nim predava~ima o niz novih aktuelnih
tema za koju privrednici budu iskazali intereso-
vanje. Kako je dalje istakao, edukacijom }e biti
pokriveno oko 80 dana, a oba|iva}e se teme iz
razli~itih oblasti: odnosi o pristupanju BiH evrop-
skim integracijama, Sistem kvaliteta ISO
9001:2000, menad`ment, turizam i hotelijerstvo,
evropska standardizacija, okolina i odr`iv razvoj,
spoljna trgovina i {pedicija, oganizacija i socijalna
psihologija, poljoprivreda, odnosi sa javno{}u,
u~enje na daljinu i drugi. Kao novinu, Komora }e
realizaciju pojedinih seminara ponuditi na lokalite-
tu pojedinih preduze}a, ukoliko za to iska`u
interesovanje.
Program edukacije predstavlja i integralni dio
programa rada Komore u 2003. godini i dostupan
je u elektronskoj formi na web strani:
www.pksa.com.ba Usluge/Edukacija.
Workshop
Analiza problema ...Seminar o temi: »Analiza problema preduze}a i
organizaciona struktura u svjetlu kriterijuma pro-
fitne logike« jeste sastavni dio aktivnosti Komore
na realizaciji zadataka koji se odnose na pripreme
za priklju~ivanje BiH evropskim integracijama.
Trodnevni workshop realiziran je u saradnji sa
Adizes Southeast Europe (Novi Sad). Obra|ena je
analiza problema preduze}a, `ivotni ciklus pre-
duze}a, predstavljen plan za savladavanje uo~enih
problema, izvr{ena analiza organizacione strukture
preduze}a i dati modaliteti pove}anja efikasnosti
kontrole poslovnih procesa. Menad`eri, prisutni na
workshopu, su razmijenili iskustva iz svojih pre-
duze}a sa drugim menad`erima - polaznicima
workshopa. Bila su prisutna 24 polaznika iz sedam
organizacija.
F. P.
Uspje{no realizirani seminari
Porez na dodatnu vrijednostKrajem januara realiziran je seminar o temi
»Pozicija poreza na dodatnu vrijednost u savre-
menoj dr`avi sa osvrtom na me|unarodno oporezi-
vanje, PDV operativna pravila, obra~un i uplata
PDV-a (knjigovodstveni tretman)«. Poha|alo ga je
57 privrednika, a realizirali su ga predava~i iz
Udru`enja ra~unovo|a i revizora Federacije BiH.
Polaznici su dobili osnovne informacije o novom
obliku poreza na promet, ~ije se uvo|enje zago-
vara u BiH u narednom periodu.
F. P.
Ubrzati dono{enje Zakona o PDV-uPotpredsjednik Komore Irfan Mehi~i} sredinom
januara razgovarao je sa ekonomskim savjetnikom za
poresku politiku u OHR-u Markom Campebellom.
Inicijativa za dijalog sa predstavnicima OHR-a potekla
je od Skup{tine Privredne komore Kantona Sarajevo,
gdje su privrednici ocijenili da je krajnje vrijeme da se
ubrza postupak dono{enja Zakona o PDV-u i obezbi-
jedi njegova primjena prije 2005. godine.
Ovom prilikom Mehi~i} je naglasio da organi
Komore ve} nekoliko godina insistiraju na promjeni
poreskog sistema u Bosni i Hercegovini i uvo|enju
poreza na dodatnu vrijednost. Privrednici Kantona
Sarajevo su izrazili zadovoljstvo {to je OHR pokren-
uo postupak dono{enja Zakona o PDV-u, ali su
nezadovoljni du`inom roka za njegovo uvo|enje.
Ukoliko su prepreke za njegovu primjenu politi~ke
prirode, potrebno je da OHR koristi svoje ovlasti i da
se one br`e otklone, a ukoliko su tehni~ke, privreda
nudi svoju pomo} da se oni {to efikasnije savladaju.
Dogovoreno je da }e OHR ostati u kontaktu sa
Komorom i nastaviti aktivnosti kako bi Zakon {to
br`e i efikasnije za`ivio u praksi.
E. B.
Priprema proizvodnih preduze}aiz oblasti hrane i pi}a za izvozU saradnji sa firmom "Tim Know How" (Sarajevo),
krajem februara, organizovan je jednodnevni stru~ni
seminar o temi: "Priprema proizvodnih preduze}a u
oblasti hrane i pi}a za izvoz". Deset polaznika je
informisano o uslovima koje moraju ispuniti poten-
cijalni izvoznici u zemlje Evropske unije i u zemlje
~lanice Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Govorilo se i o efikasnim metodama uklanjanja bari-
jera koje ometaju izvoz doma}ih proizvoda, zatim
kako preduze}e konkretno mo`e ograni~eno izvoziti
na regulisana tr`i{ta i prije nego {to Bosna i
Hercegovina ispuni svoje obaveze i donese sve
potrebne zakonske okvire i propise. Predava~i su
bili: mr Radomir Marinkovi}, in`. Ismet Muratagi},
in`. Branko ^urea i in`. Seid Ja`i}.
E. B.
13
Planirana je realizacija oko 30razli~itih seminara, kurseva, projekata,
workshopova...
EDUKACIJA EDUKACIJA
Seminar
Uvo|enje sistema upravljanjaokolinom
Realizacija dvodnevnog seminara pod
naslovom "Te~aj za interne auditore sistema
upravljanja okolinom" uspje{no je zavr{ena 25.
februara. Inicijativa za njegovo organizovanje
potekla je od preduze}a Toplane, a organizator je
Privredna komora Kantona Sarajevo, u saradnji sa
LRQA (London), njihovim predstavni{tvom iz
Zagreba.
Seminar je bio namijenjen za edukaciju
privrednika koji namjeravaju uvesti sistem upravl-
janja kvalitetom i u fazi su uvo|enja okolinske
komponentu u svoje poslovanje. Me|u glavnim
ciljevima je razmatranje standarda ISO
14001:1996 i organizacija u skladu sa zahtjevima
standarda. Govorilo se i o povijesti sistema upra-
vljanja okolinom, aspektima okoline, zakonima
upravljanja okolinom i zakonodavnim tijelima,
politikom i op}im i pojedina~nim ciljevima i pro-
gramima upravljanja. Drugi dan seminara bilo je
ne{to vi{e rije~i o primjeni i nadzoru sistema
upravljanja okolinom, prikupljanju i upotrebi
informacija, vje{tini auditiranja i aktivnostima
koje slijede.
Predava~ je bio Paul Bokdam, instruktor
Lloyd's Register-a iz Rotterdama, specijalista u
ovoj oblasti, a ovom prilikom bio je obezbije|en
prevod i prevedeni materijal za seminar. Polaznici
su bili iz firmi KJKP "Toplane", KJKP "Sarajevogas",
"Fabrika duhana Sarajevo", KJKP "Rad", KJKP
"Park", KJKP "Pokop" i iz Privredne komore Kantona
Sarajevo. Poslije provedenog ispita polaznicima je
uru~en certifikat za interne auditore sistema
okolinskog upravljanja od LRQA.
E. B.
Najava edukacija za mart i april2003. godine
& Kurs op{ti menad`ment
Kurs se sastoji od pet seminara i njegova rea-
lizacija planira se od marta do juna 2003. godine.
Realizuje se u saradnji sa Saveznom privrednom
komorom Austrije, sa predava~ima iz Austrije, uz
obezbije|en konsekutivan prevod. Namijenjen je
privrednicima koji `ele upotpuniti znanja iz
oblasti upravljanja preduze}em iz najzna~ajnijih
oblasti menad`menta. U okviru kursa planirana je
posjeta Austriji u oktobru 2003. godine i u~e{}e
na dva poslovna biznis-foruma u Welsu i Be~u,
kao i posjeta jednom broju austrijskih preduze}a.
& REFA osnovni kurs
U saradnji sa REFA savezom iz Darmstadt-a (SR
Njema~ka) planirana je realizacija kursa (koji se
sastoji od pet petodnevnih seminara) od aprila do
juna 2003. godine. Kurs je namijenjen
menad`mentu i svim zainteresovanim privrednici-
ma koji se bave proizvodnim procesima, organi-
zacijom, proizvodnjom, racionalizacijama i
u{tedama u proizvodnji. Kurs }e realizirati REFA
treneri iz BiH.
& Seminar »Uloga i zna~aj me|una-
rodne {pedicije u realizaciji spoljnotr-
govinskog poslovanja« (17. april
2003.)
Jednodnevni stru~ni seminar za privrednike
koji se bave poslovima {pedicije i spoljne
trgovine. Komora organizuje svake godine
edukaciju iz ove oblasti, s obzirom na slo`enu
materiju ove bran{e, gdje se privrednici upoznaju
sa najnovijim trendovima iz oblasti {pedicije,
novostima, novim propisima itd. Realizirati }e ga
Mustafa Ahatovi}, generalni direktor preduze}a
»Inter{ped« Sarajevo.
& Seminar »Finansije za neekono-
miste« (od 23. do 25. aprila 2003.)
Trodnevni stru~ni seminar za privrednike koji
`ele pro{iriti svoja znanja iz oblasti ekonomije, a
nisu to po struci, kako bi mogli {to uspje{nije
voditi svoje preduze}e. Realizira}e ga certificirani
predava~i Adizes Instituta iz Los Angeles-a, filijala
Adizes Southeast Europe, Novi Sad.
& Seminar »Upravljanje sistemom
kvaliteta ISO 9001 uz primjenu
HACCP u preduze}ima prehrambene
industrije« (29. april 2003.)
Jednodnevni stru~ni seminar za privrednike iz
preduze}a prehrambene industrije. Polaznici }e
dobiti konkretne informacije o sistemu HACCP,
{ta taj sistem zna~i za kontrolu i pobolj{anje
kvaliteta proizvoda. Realizirati }e ga mr Zvonko
Brki} iz organizacije »Prosuditelj« iz Splita.
****
F. P.
14
Privrednici zainteresirani za nazna~ene
teme mogu se obratiti Centru za
edukaciju na telefone 250-115 i 250-117
za detaljnije informacije, odnosno pri-
javu u~e{}a.
PREDSTAVLJAMO . . .PREDSTAVLJAMO . . .
"Energoinvest" - "Tvornicadalekovodnih stubova", Sarajevo
- najsavremeniji sistempovr{inske za{tite metalnih
konstrukcija
Pored proizvodnje dalekovodnih i antenskih
stubova, Tvornica se bavila i proizvodnjom
opreme za industrijske `i~are za potrebe rudnika,
mesne i prehrambene industrije, te proizvodnjom
kranskih staza, mostova, krovnih i gra|evinskih
konstrukcija, branika, odbojnika i nosa~a sao-
bra}ajnih znakova, kao i tankova, bojlera i sprem-
nika za vodu i niz drugih proizvoda za potrebe
privrede i gra|anstva (kontejneri, ograde, kapije,
klupe, odlivci, otkivci i dr).
I pored ozbiljnih o{te}enja, uzrokovanih ratnim
djejstvima, Tvornica je, za relativno kratko vri-
jeme, uspjela osposobiti proizvodne kapacitete i
staviti u funkciju njih oko 70 odsto.
Ovom prilikom daje se osvrt na sistem
povr{inske za{tite metalnih konstrukcija postup-
kom toplog pocin~avanja, koji se u razvijenim
zemljama koristi ve} du`e vrijeme, jer
obezbje|uje najvi{i kvalitet, najdu`u za{titu i
najpovoljniju cijenu, u odnosu na do sada prim-
jenjivane postupke.
Postupak se sastoji od vi{e faza rada kojima se
posti`e visok kvalitet i sigurna za{tita, a to su:
odma{}ivanje, ispiranje, dekapiranje, su{enje,
pocin~avanje, hla|enje i lagerovanje.
Postupkom toplog pocin~avanja posti`e se
visoka otpornost metalnih predmeta na atmos-
ferske i mehani~ke uticaje, koja je znatno bolja,
trajnija i jeftinija od klasi~ne metode povr{inske
za{tite raznim premazima (bojenjem).
Ako se ima u vidu da je garancija na za{titu
metalnih predmeta i konstrukcija, izvedene ovim
postupkom minimum 20 godina (realno 30), bez
bilo kakvog naknadnog odr`avanja, a da najbolja
za{tita premaznim sredstvima ne mo`e trajati
du`e od pet godina, nakon ~ega je neophodno
obnoviti premaz, o~ita je prednost ovog sistema
za{tite u odnosu na klasi~ne.
Iako je po~etni tro{ak povr{inske za{tite ovom
metodom ve}i, u odnosu na bojenje, s obzirom na
kvalitet, rok trajanja i odsustvo potrebe
naknadnog odr`avanja, u praksi je potvr|eno da
je ovaj sistem za{tite u periodu od 20 godina jef-
tiniji najmanje za tri puta.
U razvijenim zemljama sistem za{tite metalnih
konstrukcija postupkom toplog pocin~avanja je
uslovljen tehni~kim propisima i obavezan je, jer
drugi sistemi za{tite ne udovoljavaju tra`ene
uvjete i ne obezbje|uju potrebne garancije, a i sa
aspekta za{tite okoli{a su nepovoljniji.
To je razlog da se sve vi{e doma}ih firmi
obra}a Tvornici dalekovodnih stubova za izvedbu
povr{inske za{tite postupkom toplog pocin~avan-
ja. Pored velikogabaritnih elemenata (du`ine do
14 m), ovim sistemom je mogu}e za{tititi razli~it
asortiman proizvoda {iroke potro{nje (ograde,
kapije, odlivci, otkivci, metalne konstrukcije i dr),
koji se dopremaju u Tvornicu radi povr{inske
za{tite ovim postupkom.
U `elji da zainteresiranim investitorima, firma-
ma koje se bave poslovima proizvodnje metalnih
konstrukcija i druge metalne galanterije, obezbi-
jedimo stru~ne informacije o najsavremenijem
sistemu kvalitetne, trajne i jeftine povr{inske
za{tite postupkom vru}eg pocin~avanja, u sarad-
nji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo,
organiziramo SUSRET PRIVREDNIKA I
PREDSTAVNIKA INVESTICIJSKIH GRUPA KAN-
TONA SARAJEVO, u srijedu,
12. marta 2003. godine u 13 sati.
Pozivamo zainteresirane u~esnike da svoje
prisustvo najave na telefon 766-851 ili telefaks
468-478 kako bismo mogli planirati potreban broj
prospektnog materijala. O. M.
15
Tvornica je osnovana 1953. godine,
kao dio poslovnog sistema
"Energoinvest", sa zadatkom da razvije
proizvodnju elemenata i konstrukcija,
svih vrsta mehani~ke obrade limova i
profila, te pru`anje in`enjering usluga
za potrebe visokonaponskog razvoda,
u zemlji i inozemstvu
INTIMA fashion
O zna~aju stranih ulaganja za pokretanje bh. privrede
govorimo svaki dan. Pitanje kako privu}i strane biznis-
mene ne mu~i samo Agenciju FIPA nego i sve druge koji su
vezani za opstanak i razvoj privrede. No, prava vijest je {ta
se de{ava sa na{im ulaga~ima koji investiraju u ino-
stranstvu, pokre}u proizvodnju i zapo{ljavaju lokalno
stanovni{tvo. Ima li u svijetu ijedan dobar primjer kako
funkcioni{e firma u kojoj je privrednik iz BIH ulo`io sred-
stva i usprkos svemu uspio?
Investiranje u kupovinu tvornice za proizvodnju rublja
u Rade~ama u Sloveniji bio je povod za razgovor sa
D`evdetom Ibri{imovi}em, ve}inskim vlasnikom ove novo-
formirane firme pod nazivom "INTIMA fashion", a direktor
je i "LISCE" d.o.o Sarajevo, koju je osnovao 1995. godine.
Posao u Sloveniji pokrenuo je sa jo{ dvojicom partnera.
Po~eli su sa radom 2001. godine sa svega pet zaposlenih.
Zgradu povr{ine oko 1.700 kvadratnih metara u Rade~ama
potpuno su preuredili i pokrenuli proizvodnju. Za sanaciju
samog objekta ulo`ili su oko 300.000 KM, nabavljena je i
nova oprema od oko 50-tak novih ma{ina, me|u kojom je
i ma{ina za formiranje ko{arica, sa zavidnim kapacitetom
od 4.000 ko{arica za osam sati. Za 2003. godinu usvojeno
je 28 modela kupa}ih kostima i predvi|ena je proizvodnja
od cca 35.000 komada. U vlastitoj kreaciji i proizvodnji za
sada imaju 12 artikala, a u teku}oj godini planiraju
pove}ati ovaj broj na 30 artikala.
U prvoj godini rada uposlili su 73 zaposlenika koji su u
potpunosti ovladali proizvodnjom, kreacijom, krojenjem i
{ivanjem rublja. Mnogi od njih su biv{i radnici slovena~ke
LISCE, koja svojom trenutnom politikom ide ka smanjenju
radne snage u mati~noj firmi. Uspje{nu saradnju ostvaruju
i sa jednim od poznatih proizvo|a~a modnog `enskog ru-
blja iz Italije ("Intima moda" iz Modene). Sa njima imaju
kooperativnu proizvodnju i zastupstvo za podru~je biv{e
Jugoslavije.
Koji su razlozi zbog kojih nije pokrenuo proizvodnju u
Bosni i Hercegovini? Ibri{imovi} je rekao da jednostavno
nema podr{ku vlasti. Prema njegovom mi{ljenju, problem
na{e dr`ave je u tome {to je politika ta koja kreira
ekonomiju, a ne obratno. Iznena|uje ga i ~injenica da
strani dr`avljani imaju ve}e mogu}nosti i vi{e povlastica za
pokretanjem biznisa od doma}ih proizvo|a~a. Dr`avni
aparat bi trebao biti u funkciji onih koji ga pla}aju.
Deklarativno su svi za pokretanje proizvodnje, no i izvjesne
povlastice u praksi ne daju nikakve efekte.
- Problem se o~ituje i u tome {to su preneseni zakoni iz
pre|a{njeg sistema, ~ija je revizija neophodna. Pitanje
poreske politike je, tako|er, nu`no rije{iti. Uvo|enje PDV-a
ne}e bitno promijeniti trenutnu ekonomsku situaciju u
dr`avi ukoliko se ne pobolj{a kontrola na svim nivoima, od
proizvodnje do uvoza i izvoza - kazao nam je sagovornik.
Ovih dana Ibri{imovi} pregovara sa firmom iz Slovenije
o pokretanju proizvodnje u BiH, i bez obzira na ishod raz-
govora, ne}e odustati od realizacije ove ideje. - Nastavi}u
se boriti da pokrenem proizvodnju kod nas. Treba uraditi
ne{to za BiH. Idealno bi bilo zaposliti doma}u radnu snagu,
pru`iti {ansu mladima, krenuti ka Evropi, stvoriti proizvode
koji mogu konkurisati uvoznim i po cijeni i po kvalitetu, te
iskoristiti iskustvo i dobre veze sa svjetskim tr`i{tem za
kompletiranje izvozne ponude, dodao je Ibri{imovi}.
- Prije rata, ve}ina izvoza BiH bazirala se na znanju i
sposobnostima, od projektovanja do realizacije najslo`eni-
jih poslova obavljanih {irom svijeta, pored o{tre konkuren-
cije iz najrazvijenijih zemalja. Ako danas uspijemo iskoris-
titi makar dio tog potencijala, mi }emo prebroditi krizu.
Poduzetnik Ibri{imovi} je uspje{no napravio prvi korak,
bi}e dobro ako uskoro on bude samo jedan od mnogob-
rojnih uspje{nih bh. privrednika ~ije ime i kvalitet su pre-
poznatljivi u svijetu.
E. B.
PREDSTAVLJAMO . . .PREDSTAVLJAMO . . .
Uposlena su 73 radnika i ostvarena
kooperativna proizvodnja sa italijan-
skom firmom Intima moda. U toku su
pregovori o pokretanju proizvodnje u
BiH. Neophodna ve}a podr{ka vlasti
Poziv ~lanovima Koristite usluge Kreditnog biroa "LRC In`enjering" d.o.o. Sarajevo
Ugovor koji je potpisan izme|u Privredne komore Kantona Sarajevo i Kreditnog biroa "LRC In`enjering" d.o.o.
obezbje|uje ~lanovima Komore i drugim zainteresovanim kori{tenje baze podataka o izvr{enju obaveza od koris-
nika kredita, po{tovanju potpisanih ugovora, kao i o drugim pokazateljima poslovanja firmi i pojedinaca.
Uz pomo} "LRC-a" mogu}a je provjera boniteta partnera kod potpisivanja raznih vrsta ugovora, ugovora o
odgo|enom pla}anju, kreditiranju, iznajmljivanju stambenih i poslovnih prostora, objavljivanju tendera, prijemu
radnika i dr. kako bi obezbijedili sigurnost izvr{avanja preuzetih obaveza i eliminisali eventualnu mogu}nost nas-
tajanja problema u naplati potra`ivanja i izvr{avanja drugih ugovornih obaveza.
Zahtjevom za dostavu kreditnog izvje{taja od partnera u poslu daje se zna~aj poslu, ali i garancija da }e novi
posao biti realizovan u skladu sa dobrim poslovnim obi~ajima.
Ugovor o pristupu u ~lanstvo LRC zainteresirani ~lanovi Komore mogu potpisati u prostorijama "LRC In`enjering"
d.o.o. Sarajevo, Ul. Josipa Vanca{a 15, pri ~emu poziv na kod Komore daje mogu}nost povoljnijeg dobivanja usluga.
Za vi{e informacija mo`ete se obratiti Komori na telefon 250-104 (Faruk Sijer~i}) ili direktno "LRC-u" na tele-
fon 266-133.
^lanovi PKKS, koji budu koristili usluge "LRC-a" preko Komore, imaju popust od 20 odsto na
kori{tenje baze podataka i sve kreditne i druge izvje{taje. Za kori{tenje ove povlastice dovoljno je
da se kod prijavljivanja u ~lanstvo "LRC-a" pozovu na kod: PKKS 2002.
16
KAKO POSLOVATI SA. . .KAKO POSLOVATI SA. . .
Industrija tekstila jedna od najstarijih oblasti
Bugarska - poljoprivredna tradicijaNa teritoriji povr{ine 110.912 km2 `ivi 7,93 miliona
stanovnika. Povoljan geografski polo`aj i mre`a me|unar-
odnih puteva, koji presijecaju zemlju, kao i morski i
rije~ni saobra}aj, osiguravaju dobru povezanost i komu-
nikaciju izme|u ove regije i Zapadne Evrope, Rusije,
Azije, Egejskog i Crnog mora.
Vode}e oblasti Hemijska industrija zauzima dobru poziciju na
glavnim izvoznim tr`i{tima Bugarske i snabdijeva doma}e
i strano tr`i{te poluproizvodima i gotovim proizvodima.
Glavni proizvodi su organske i anorganske hemikalije,
gnojiva, plastika, PVC, poliamid i poliester vlakna, boje,
lakovi, sinteti~ke supstance, farmaceutski proizvodi, par-
femi i kozmetika, ulja i masti itd. Proizvodi hemijske
industrije imaju zna~ajno u~e{}e u bugarskom izvozu.
Proizvodnja hrane, pi}a i duhanskih proizvoda pred-
stavlja prioritetnu oblast privrede. Povoljna klima i
dugogodi{nja tradicija u proizvodnji kvalitetnih vina, sira,
duhana, jestivih ulja i drugih prehrambenih proizvoda
stimuliraju razvoj ove oblasti. Glavni sektori ove industri-
je su prerada mesa i mlijeka, konzerviranje hrane,
proizvodnja {e}era i konditorskih proizvoda, proizvodnja
jestivih ulja, vina, piva, prerada ribe, proizvodnja duhan-
skih proizvoda i mlinskih proizvoda.
Poljoprivredna proizvodnja ima odli~ne prirodne
uslove za razvoj. Obradive povr{ine ~ine oko 44 odsto
ukupne teritorije zemlje, a povoljna klima, tlo i dugogo-
di{nja tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji rezultiraju
relativno dobrom uzgoju usjeva kao {to su paradajz,
biber, duhan, gro`|e, p{enica, kukuruz, grah, krompir,
suncokret, breskve, kajsije, jabuke, dinje, orasi itd.
Tradicija postoji i u uzgoju ovaca, svinja i ostale stoke,
kao i uzgoju peradi i p~ela. U proteklom periodu
Bugarska je imala vode}e mjesto u izvozu gro`|a, orijen-
talnog duhana, paradajza, kajsija i drugih poljoprivrednih
proizvoda.
Crna i obojena metalurgija su osnova ma{inske
industrije, gra|evinarstva i ostalih sektora bugarske
privrede.
Industrija gra|evinskog materijala, celuloze i papi-
ra, ko`e, krzna i obu}e, stakla i porcelana, drvna indus-
trija imaju dobro razvijenu proizvodnu osnovu.
Proizvodnja ma{ina i ure|aja zauzima va`no
mjesto u privredi i obuhvata oko 500 preduze}a koja se
bave proizvodnjom alata i ma{ina, automatiziranih
ma{ina, vilju{kara, dijelova za automobilsku industriju,
skladi{nih i poljoprivrednih ma{ina i rezervnih dijelova
itd.
Elektrotehnika i elektronika, kao strate{ki sektori,
imaju prioritet u dugoro~nim razvojnim programima.
Industrija tekstila obuhvata oko 3.000 preduze}a za
proizvodnju tekstila, prediva i odje}e, a glavni proizvodi
su tkanine od konca, svile, vune i pamuka, ru~no ra|ene
i pletene tkanine, }ilimi, odje}a itd.
Turizam je, tako|e, jedan od klju~nih sektora zbog
specifi~ne prirode i klimatskih uslova zemlje.
Spoljna trgovinaBugarska je zaklju~ila bilateralne sporazume o zajed-
ni~koj za{titi investicija sa zemljama kao {to su
Njema~ka, Francuska, Italija, Kina, USA i Finska, kao i
sporazume o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji sa
Italijom, Njema~kom i Velikom Britanijom. Sporazume o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisala je sa
preko 40 zemalja, a sporazume o slobodnoj trgovini sa
Turskom, Makedonijom, Izraelom, Litvom, Estonijom i
Hrvatskom.
Bugarska je ~lan WTO od 1. decembra 1996. godine.
U martu 1993. Bugarska je potpisala sa Evropskom
zajednicom i zemljama ~lanicama Sporazum o
pridru`enju, koji je stupio na snagu 1. februara 1995.;
Privremeni sporazum o trgovini i pitanjima u vezi
trgovine, koji pokriva to podru~je, stupio je na snagu 31.
decembra 1993. godine. Sporazum izme|u Bugarske i
EFTA stupio je na snagu 1993. U julu 1998. godine
Bugarska je postala ~lanica CEFTA i prema tom sporazu-
mu zapo~ela je proces liberalizacije trgovine industri-
jskim i poljoprivrednim proizvodima sa zemljama ~lani-
cama.
Za izvezenu robu ne pla}aju se carine i porezi. U
Bugarskoj stopa poreza na dobit iznosi 15 odsto, a stopa
poreza na dodanu vrijednost 20 odsto.
Prema posljednjim statisti~kim podacima za I - VI
2002., GDP u Bugarskoj iznosi 6.636 miliona ameri~kih
dolara, a GDP per capita 834 USA dolara.
Od I do XI 2002. godine izvoz iz Bugarske iznosio je
5.021,9 miliona USD, a uvoz u Bugarsku 6.373,5 miliona
USD. Najve}i izvoz ostvaren je u Italiju, Njema~ku, Tursku
i Gr~ku. Zemlje iz kojih je ostvaren najve}i uvoz u
Bugarsku su Ruska Federacija, Njema~ka, Italija i Gr~ka.
Od 1992. godine do septembra 2002. godine ukupan
priliv direktnih stranih investicija u Bugarsku iznosio je
4.851,1 mil USD, najvi{e iz Njema~ke, Gr~ke i Italije. Od
januara do septembra 2002. godine najve}i priliv direkt-
nih stranih investicija ostvaren je iz ^e{ke, Austrije i
Gr~ke.
Carinski zakon i tarifni sistemU novoj carinskoj tarifi za 2002. godinu carinske
stope za zna~ajan broj industrijske robe su smanjene;
prosje~na stopa za industrijske proizvode je 10 odsto,
dok je za veliki broj grupa industrijskih proizvoda ova
stopa nula, {to uklju~uje, uglavnom, energetske izvore,
sirovine, lijekove i sl.
U skladu sa sporazumima potpisanim izme|u
Bugarske i EU i EFTA na veliki dio uvoza iz zemalja ~lani-
ca u 2002. pla}ale su se smanjene uvozne carine ili se
nisu pla}ale uop}e. Npr. prosje~na carinska stopa za
industrijske proizvode je ispod jedan odsto. U skladu sa
sporazumima o slobodnoj trgovini zna~ajno su smanjene
carine za uvoz industrijskih proizvoda. U slu~aju zemalja
~lanica CEFTA, prosje~na carinska stopa je prakti~no
nula, u slu~aju uvoza iz Turske ispod jedan odsto, a iz
Makedonije 2,4 odsto. Bugarska primjenjuje preferenci-
jalni re`im (GSP), preporu~en od UNCTAD-a, po kojem su
postavljene ni`e tarife za uvoz robe iz zemalja u razvoju.
^lanstvo Bugarske u WTO garantira stabilnost carinskog
sistema.
Slobodne trgovinske zoneU Bugarskoj postoji {est bescarinskih zona sa potreb-
nom infrastrukturom, a smje{tene su na strate{kim mjes-
tima, {to omogu}ava lagan pristup me|unarodnim
tr`i{tima u Evropi, na Srednjem istoku i sjevernoj Africi.
(Izvor: www.bcci.org, www.bfia.org, www.nsi.bg)
S. T.
17
IN MEMORIAMIN MEMORIAM
GLASNIK je zvani~no glasilo
Privredne komore
Kantona Sarajevo
List izlazi dvomjese~no.
Besplatan primjerak
Godina III
Broj 17
januar/februar 2003.
GLASNIK ure|uje Redakcijski
kolegij u sastavu:
Munevera Pahor, predsjednik;
mr Irfan Mehi~i},
glavni i odgovorni urednik;
Omer Mu{i},
tehni~ki urednik;
mr Branka Tankosi}, ~lan;
Faruk Podrug, ~lan;
Mubera Kadri}, ~lan;
Latifa Huseinovi},
poslovni sekretar
DTP:
�Privredna {tampa�
Adresa:
Privredna komora Kantona
Sarajevo
- za Glasnik -
71000 Sarajevo
La Benevolencije 8
Telefoni:
(00 387 33) 250-100, 250-101,
250-196
Faks:
(00 387 33) 250-137, 250-140
^asopis �GLASNIK PRIVREDNE
KOMORE KANTONA SARAJEVO�
upisan je u Registar medija u
Ministarstvu obrazovanja, nauke i
informisanja Kantona Sarajevo,
rje{enjem ovog ministarstva pod
brojem: NKM 25/00,
od 24. 03. 2000. godine.
Na osnovu mi{ljenja Federalnog min-
istarstva obrazovanja, nauke, kulture
i sporta broj: 04-15-2875/01, od
07. 06. 2001. godine, �GLASNIK
PRIVREDNE KOMORE KANTONA
SARAJEVO� je proizvod iz ~lana
19. ta~ka 10. Zakona o porezu na
promet proizvoda i usluga na ~iji
se promet ne pla}a porez na
promet proizvoda.
Za izdava~a:
�Privredna {tampa� d.d. Sarajevo
[tampa:
BEMUST d.o.o. Sarajevo
^lanarina Privrednoj komori
Kantona Sarajevo upla}uje se na
ra~une komercijalnih banaka
- Raiffeisen Bank d.d. BiH, br. ra~una:
1610000004560078,
- Union banka d.d. Sarajevo, br. ra~una:
1020500000006788
- Vakufska banka d.d. Sarajevo, br. ra~una:
1602000000501028
18
Hazbija -
Azbija PA[EFENDI]
(1939 - 2003)
Zauvijek je oti{ao na{ vrijed-
ni, dugogodi{nji, penzionirani
radnik Hazbija. Tiho i mirno,
kakav je i bio. Na `ivotni put
krenuo je iz Prijepolja, da bi,
nakon kra}eg rada u NO
Gora`de, pre{ao u Sarajevo, gdje je `ivio od
1963. godine do samog kraja. U toku 40-godi{nje
karijere, kao in`enjer statistike, obavljao je
razli~ite poslove, a najvi{e se bavio statisti~kom
analizom. Radio je u GP "Plevlja", NO Gora`de, NO
Srez Sarajevo, Skup{tini Sarajeva, Republi~kom
zavodu za statistiku, SO Stari Grad, a od 1984.
godine do penzioniranja 2000. u Stru~noj slu`bi
Komore, gdje je uspje{no obavljao poslove sta-
tistike i analiti~ke obrade podataka, kao i druge
stru~ne poslove. Karijeru je zavr{io kao rukovodi-
lac Organizacione jedinice op{tih poslova u
Stru~noj slu`bi Komore. Sa kolegama i prijatelji-
ma, znao je uspostaviti atmosferu iskrenosti i
povjerenja, a na svaki na~in je izbjegavao kon-
flikte bilo koje vrste. Bio je omiljen kod svojih
saradnika, priznat kod rukovodilaca i rado vi|en
u svakom dru{tvu. Dobar otac, uzoran suprug,
uva`en kom{ija, bio je primjer drugima.
Ratna stradanja su ostavila ozbiljne posljedice
na njegovo zdravlje, a doprinijele su da nas i
svoje najbli`e napusti relativno mlad i u snazi.
Mi njegove radne kolege i prijatelji
zadr`a}emo uspomenu na dane dru`enja i sarad-
nje.
Jovo [OLAJA
(1932 - 2003)
Te{ka isku{enja sa kojima
se hrabro i uspje{no borio na{
skromni Jovo, od svog najrani-
jeg djetinjstva kada je, kao
ratno siro~e, krenuo u osvajan-
je znanja, iskalila su ga u
predanog in`enjera {umarstva koji je obavljao
razli~ite i odgovorne stru~ne poslove.
Duga je lista firmi u kojima je slu`bovao,
po~ev od Vojno-planinskog dobra u Han-Pijesku,
PDI "Jadar" u Zvorniku, [IP "Romanija" Sokolac,
"[ipad" Sarajevo.
Od 1977. godine, kao sekretar Stru~ne slu`be
za {umarstvo i industriju prerade drveta, a od
1979. kao sekretar Udru`enja {umarstva i industri-
je drveta u Komori, dao je doprinos unapre|ivanju
razvoja {umarstva i industrije prerade drveta na
podru~ju regije, odnosno Kantona Sarajevo.
Bio je skroman i vrijedan stru~njak, a `ivotni
put kojim je hodio ostavio je posljedice na njego-
vo zdravlje. Poslovni prijatelji i radne kolege rado
su kontaktirali sa Jovom, koji je bio `eljan znan-
ja tako da je u poznim godinama upisao post-
diplomski studij, kojeg, na `alost, nije okon~ao.
Bio je bri`an otac svojoj k}erki, uzoran suprug,
koji je te{kom mukom pre`ivio golgotu ratnih
doga|anja u BiH.
Brige i problemi, sa kojima se suo~avao,
ostavili su te{ke posljedice na zdravlje i njegov
organizam nije izdr`ao. ^uva}emo uspomenu na
njegov smireni, ali i sjetni lik.
Iznajmljujemo klimatizirane sale u zgradi Komore za odr`avanje razli~itih vrsta skupova (prezentaci-
je, promocije, predavanja, seminare, kurseve, susrete, okrugle stolove, sjednice i sl) sa namje{tajem,
potrebnom prezentacijskom opremom i opremom za simultano prevo|enje (LCD projektor, lap-top, PC
ra~unar, interaktivna tabla, flipchart tabla, grafoskop, video kamera, video rekorder, fotoaparat, razglas,
pristup Internetu i dr), kao i ugostiteljskim uslugama (osvje`avaju}a pi}a, poslu`enje, koktel, objedi itd).
Komora raspola`e sa tri sale, biznis-klubom i restoranom sa 40 sjedi{ta:
1. velika sala (broj mjesta 80 do 100, kompletna oprema, razglas, klimatizacija)
2. mala sala (broj mjesta 15 do 25, kompletna oprema, razglas, klimatizacija)
3. salon (broj mjesta 10, kompletna oprema, razglas)
4. biznis-klub (broj mjesta 30 do 40, kompletna oprema, razglas, klimatizacija)
5. restoran (broj mjesta 50, bife-bar, kuhinja, razglas)
Adresa: Sarajevo, Ul. La Benevolencija 8, telefon: 00 387 33 250-100; 250-108; faks 00
387 33 250-139
Rezervaciju sala, odnosno opreme potrebno je najaviti blagovremeno (najmanje sedam dana prije
odr`avanja manifestacije). Za sve dodatne informacije i zahtjev obratiti se na navedene telefone, odnos-
no e-mail: emirt@pksa.com.ba ili dostaviti popunjen obrazac u prilogu.
Obrazac za rezervaciju sala:
KOMORA, POD IZUZETNO POVOLJNIM UVJETIMA, ORGANIZUJE PREZENTACIJE I PROMOCIJE PROIZVODA,
ODNOSNO USLUGA DOMA]IH I INOZEMNIH FIRMI. ZA KORI[TENJE OVE USLUGE DOVOLJNO JE DA SE OBRATITE
NA TELEFON +387 33 250-121, ODNOSNO FAKS +387 33 250-139 ILI NA E-MAIL: omerm@pksa.com.ba
OBAVJE[TAVAMO SVE ZAINTERESIRANE DA JE PRIVREDNA KOMORA
KANTONA SARAJEVO OBJAVILA NOVU PUBLIKACIJU �POSLOVNI VODI^
KANTONA SARAJEVO 2002.�
PUBLIKACIJA SADR@I AKTUELNE INFORMACIJE O NAZIVU FIRMI, ADRESI,
AKTUELNOJ PRIVREDNOJ DJELATNOSTI, PROIZVODIMA I USLUGAMA ZA
PREKO 1.100 PRIVREDNIH DRU[TAVA, RAZVRSTANIH PREMA STANDARD-
NOJ KLASIFIKACIJI DJELATNOSTI I ABECEDNOM REDU.
VODI^ JE URA\EN NA BOSANSKOM, ENGLESKOM I NJEMA^KOM JEZIKU.
�POSLOVNI VODI^ KANTONA SARAJEVO 2002� MO@E SE NARU^ITI NA
TELEFON: 00 387/33 250-108; FAKS 250-139 ILI E-MAIL:
emirt@pksa.com.ba, ODNOSNO U PRIVREDNOJ KOMORI KANTONA SARA-
JEVO, LA BENEVOLENCIJA 8.
CIJENA U SLOBODNOJ PRODAJI IZNOSI 10 KM.
CIJENA ZA INOZEMSTVO IZNOSI 10 EURA.
IZNAJMLJIVANJE RASPOLO@IVIH PROSTORIJA I OPREME U POSLOVNOM OBJEKTU KOMORE, ZA POTREBE DOMA]IH I INOZEMNIH SUBJEKATA
Ime korisnika........................................................... Telefon/faks.......................................................
E-mail........................................................................Mobitel...............................................................
Adresa.................................................................................................................................................
POTREBNE USLUGE (tra`eno ozna~iti u odgovaraju}em kvadrati}u)
a) Iznajmljivanje prostora
1. velika sala
2. mala sala
b) Iznajmljivanje opreme:
LCD projektor
grafoskop
PC ra~unar, lap-top
pristup Internetu
razglas
c) Usluge
PC prezentacija
bife-bar
restoran
3. salon
4. biznis-klub
interaktivna tabla
flipchart tabla
video kamera
video rekorder
fotoaparat
stru~ni asistent
prevodilac
pomo}ni radnik
Vrijeme: od........do..........sati
Ime i prezime odgovornog lica naru~ioca:Restoran i usluge potrebni za datum..........
top related