seminarski rad pitanje identiteta kod adolescenata amira langić
Post on 10-Feb-2018
241 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
1/25
Univerzitet u Zenici
Islamski pedagoki fakultetu Zenici
Amira Langi
Pitanje identiteta kod adolescenata
Seminarski rad
Zenica, 2013.
Univerzitet u Zenici
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
2/25
Islamski pedagoki fakultetu Zenici
Amira Langi
Indeks br. ___________; vanredni student
Odsjek ___________________________
Pitanje identiteta kod adolescenata
Seminarski rad
Predmet: Razvojna psihologija
Mentor: _____________________________
Zenica, decembar 2013.
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
3/25
SADRAJ
1. UVOD . 1
2. RAZVOJ IDENTITETA KOD ADOLESCENATA
2.1Pojam identiteta . 22.2Razvojni identitet kod adolescenata ............................................... 3
3. PSIHOSEKSUALNI RAZVOJ I IDENTITET ADOLESCENTA........ 43.1 Psiholoki razvoj identiteta adolescenta 53.2Spolni identitet ................................................................................... 5
4. PORODICA I IDENTITET ADOLESCENTA ..................................... 64.1 Doivljavanje sopstvene vrijednosti....................................................... 7
4.1.1 Porodina historija i porodine uloge...................................................... 8
4.1.2 Polna uloga .................... ............................................................. 94.2 Modeli identifikacije ............................................................................ 104.3 Identitet adolescenta i sazrevanje porodinog sistema ......................... 11
5. PITANJE IDENTITETA ADOLESCENATA ......................................... 12
5.1 Pitanje identiteta adolescenata u okviru pojma mladocentrinosti......14
5.2Identitet i psihoterapija adolescenata ...................................................166. PRIMJER TRAENJA IDENTITETA KOD ADOLESCENATA187. ZAKLJUAK ..20
LITERATURA 21
POPIS SLIKA ILI EMA .. 22
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
4/25
1
1. UVOD
Pitanje identiteta je veoma vaan aspekatsvake linosti, a s obzirom da se on u
najveem broju sluajeva formira u adolescentskom periodu ivota, samim tim se
zakljuuje da je tema ovog rada, tanije pitanje identiteta adolescenata,neizmjerno
vanaza prouavanje.
Upravo emo u ovom radu prikazati pojam identiteta i samo pitanje identiteta
kod adolescenata. Takoer, vano je obraditi temu utjecaja porodice na formiranje
identiteta linosti kod adolescenta, prihvatanje istog i njegov razvoj u okviru same
porodice. Psihoseksulani identitet kao dio identiteta linosti su jedne od najvanijih
aspekata ove teme.
U posljednjem dijelu naveemo jedan primjer formiranja i razvijanja identiteta,
takoer naglasit e s koliko je vana psihoterapija i pristup adolescentu u ovom
najkritinijem momentu ili zbiru momenta ivota. Krizakoju doivljava adolescent,
kao test ili proces koji je uglavnom neizbjean jeste i veoma koristan, kao i sam
nain rjeavanja te iste krize. Ukoliko je mlada osoba spremna na rjeavanje krize
ona e na adekvatan nain pristupiti sazrevanju koji je neizostavni proces
identifikacije i interpretacije okoline putem kojeg se formira karakter identiteta kod
mlade osobe.
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
5/25
2
2. RAZVOJ IDENTITETA KOD ADOLESCENATA
2.1 Pojam identiteta
Identitet (lat.:identitas= karakteristina jedinica) je individualna
karakteristika odnosno osobina po kojoj jepredmet iliosobaprepoznatljiva ili znana.
Pitanje u vezi linog identiteta se bavi uslovima, pod kojima je neka osoba u jednom
vremenu, ista osoba u drugom vremenu, to je poznato kao lini kontinuitet.1
Ova vrsta analize linog identiteta osigurava skup potrebnih i dovoljnih
uslova za identitet neke osobe, kroz vrijeme.
Razlike u opsegu pojma identiteta predstavlja kljuni problem u njihovom
konceptu, pa je zadatak uvodnog razmatranja da pokua da razrjei ove nedoumice.
Tri osnovna uzajamno povezana pristupa u odreivanju identiteta: 2
1. Kao determinante linosti2.
Kao intradispilinarna struktura
3. Kao fenomenoloka kategorija
Prema konceptu identiteta kao determinanta linosti adekvatno formiranje
identiteta obezbeuje cjelovitu, integrisanu, postojanu, samosvjesnu, pa i dobro
prilagoenu linost a identifikacija se definie kao osnovni organizacioni pristup
linosti (Pararijpe, 1975.)
Drugi pristup identiteta kao intradisciplinarne strukture zakljuuje se da jo
uvijek nije jasno o kojoj je strukturi rije. Ova teorija je samim tim neodreena.
Identitet kao fenomenoloka kategorija zastupa teoriju osjeanja identifikacije ili
doivljaja identiteta. Ovakvo formiranje se najee nalazi u raznim sintetikim
definicijama.
1
www.wikipedia.org2Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora Martina
Tomori:Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 22
http://bs.wikipedia.org/wiki/Latinski_jezikhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Predmet&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Osoba&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Osoba&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Predmet&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Latinski_jezik -
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
6/25
3
2.2Razvojni identitet kod adolescenata
Svi adolescenti, na psiholokom nivou, trebaju prostor za rast i sigurno
mjesto za testiranje novog u nastajanju sebe. Koristei znanje o procesima
istraivanja i predanosti, savjetnici mogu zapoetiproces procjene s obzirom koliko
je odreeni adolescent pred njima ispunjavanja potrebu za autonomijom , srodnosti i
kompetentnosti. Naini na koje adolescenti pokuavaju ispuniti svakuod tih potreba
veoma se razlikuju u dobi od 14 godina u odnosu na dob od 8 . Neki tinejderi se
ponaaju udno i neugodno , ali oni ne bi mogli biti opasni za okolinu. Potrebna je
pomo roditeljima da to rijee to moe biti vrlo korisno . U drugim sluajevima ,
kada alternative mogu nedostajati , tinejderi moda pokuaju zadovoljiti svoje
temeljne potrebe na naine koji su potencijalno tetni. Pomaganje adolescentima da
pronau zdravi razvojno pravilan put za izraavanje neovisnosti, za osjeaj da su dio
drutvene skupine, osigurava dobru osnovu za pomo .
Kod nastojanja donoenja odluke o upisu na fakulteta ili zapoinjanja
karijere, u srednjoj koli, to moe voditi formiranju neprimjerenih ciljeva za mnoge
mlade koji nemaju iskustva. Odluke upravo tih tinejdera mogu se uspostaviti kao
uzori svojim vrnjacima, njihovo ponaanje zapravo moe odraavati pseudo -
zrelost koja je vie nalik na prijevremene foreclosure tj. motive ponitenja u
odreenim podrujimapoput strukture identiteta.
Odreena koliina egocentrizma ini se da ide zajedno sa adolescentskom
teritorijom. Upravo u toj prirodi njihove otvorene ovisnosti ini se da se oni osjeaju
potrebnijima, cijenjenima i vanima. Zadatak je esto postaje tei tijekomtinejderskih godina, barem u kulturama i obitelji gdje su vrijednosti neovisnosti i
mogunosti za osobni izraaj povezane. Ponekad samoapsorpcija adolescenata
dovodi do neprobojnosti . Moeodraavati vlastiti osjeaj razdvojenosti , a odrasli se
mogu osjeati izolirano.3
3http://www.education.com/reference/article/identity-development-adolescence/
http://www.education.com/reference/article/identity-development-adolescence/http://www.education.com/reference/article/identity-development-adolescence/http://www.education.com/reference/article/identity-development-adolescence/ -
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
7/25
4
Slika 1: Slikovit prikaz prelaznog perioda formiranja identiteta kod adolescenata 4
3. PSIHOSEKSUALNI RAZVOJ I IDENTITET ADOLESCENTA
Psihoseksualni razvoj predstavlja samo jedan od aspekata opeg razvoja
identiteta i u prvim godinama ivota nemogue ga je odvojiti i odvojeno posmatrati
od niza psihikih ( i ne samo psihikih) proseca koji se u to vrijeme odvijaju.
Identitet kao svjest o sebi i svom tijelu (mentalna i tjelesna slika o sebi)
podrazumjeva integritet linosti koji je ishodite sloenog procesa.5
4
http://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.html5Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora Kondi
Ksenija:Psihoseksualni razvoj i identitet, Beograd, 1997.godine, str. 37
http://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.htmlhttp://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.htmlhttp://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.html -
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
8/25
5
3.1 Psiholoki razvoj identiteta adolescenta
Svi adolescenti prolaze kroz uspone i padove svog raspoloenja i osjeaja prema
samima sebi. Neki adolescenti prolaze kroz znaajne krize pune oluja i stresa, a
neki relativno jednostavno prijeu iz adolescencije u odraslu dob . 6 Potrebno je
vrijeme da adolescent razrijei krizu identiteta, te da pronae potrebne uloge,
stavove, socijalne veze i profesionalnu orijentaciju Seksulani identitet jeste jedan od
najznaajnijih aspekata linog identiteta. 7
3.2 Spolni identitet
Spolnost jepojam kojim se oznaavaju psiholoke osobitosti linosti mukog
odnosno enskog razvoja, to nije u direktnoj zavisnosti od biolokog odreivanja
spola. Spolni identitet je svijest o vlastitom spolu, a oznaava i stepen osjeaja
mukosti ili enskosti odreene osobe.8
Na poetku adolescencije dolazi do prave erupcije spolnog interesovanja,
ispoljavanja spolnih nagona. U interakciji sa drugim osobama, javljaju se i nove
potrebe. Potreba za bliskou i z aintimnou sa osobom suprotnog spola, potreba da
se voli i bude voljen od strane partnera suprotnog spola sa kojim se eli postii
zadovoljstvo, moe naii i na odreene prepereke u vidu moralnih stavova, zabrana,
osuda, kazni. Zbog takvih problema mogu ak zapasti i u odreenu krizu. Zavrni
momenti u procesu formiranja spolnog identiteta povezani su sa shvatanjima mladih
da je spolnost sutina njihovog ivljenja i da se ne moe izdvojeno shvatiti i
razdvojiti od njihove sveukupne linosti i ivota uope. Od mladih se oekuje da
zauzimaju zrele i odgovorne stavove u vezi sa spolnim aktivnostima, da naue
vjetinu mnogih pitanja predbranog i branog ivota.
6Irena estak, psiholog: Pubertet i adolescencija, prezentacija, www.google.com
7Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora Kondi
Ksenija:Psihoseksualni razvoj i identitet, Beograd, 1997.godine, str. 40
8Selimovi E. : Osnovi razvojne i pedagoke psihologije, Prirunik za studente nastavnog znanja,
odgajatelje, roditelje i druge, Svijetlost Konjic, Mostar 2001.godine, str. 378-379
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
9/25
6
4. PORODICA I IDENTITET ADOLESCENTA
Iako su procesi izgradnje identiteta i formiranja identitetnog lika sastavljeni
od niza razliitih faktora i zbivanja pri svemu tome ne bi trebalo podcenivati ulogu
porodice adolescenata. Povran pogled na nju u tom periodu moda zaista odaje
utisak da joj je znaaj ogranien na ulogu polazne take sa koje adolescent kree u
iri prostor, ili da obavlja funkciju poprita borbe za osamostaljenje u periodu
najintezivnijeh perioda razvoja linosti.
U sutini, porodica je prisutna u samoj jezgri zbivanja, sa svojim dinamikimkarakteristikama, svojom historijom i snagom prenoenja intimnih linih i znaajnih
kulturnih poruka adolescentu koji traga za sopstevnim likom. Drugaije ne moe ni
biti ako je identitet zbir svih proteklih iskustava, oekivanja od budunosti i
aktuelnosti sociokulturnog trenutka, a u svemu tome upravo porodica igra nepobitnu
i kljunu ulogu. U celokupnoj kompleksnosti ovog djela procesa razvoja, iji je,
nikada potpuno zavreni ishod identitet pojedinca, ulogu porodice teko je eliminisati
ili ak izolovati od ostalih znaajnih faktora. 9
Veliki dio celokupne dinamnike individualizacije i separacije tako karakteristine
za adolescentski period, odluujue je isprepletan sa svime to porodica daje i uzima,
omoguava i uskrauje, podstie i koi, gradi i rui.
Prihvatanje vrijednosti vrnjaka, mogunosti identifikacije meu pripadnicima
iste generacije i razvoj osjeanja pripadnosti onima koje ne povezuje krv, ve isto
ivotno razdoblje, a u adolescenciji prividno prekriva znaaj porodice. Ali , i za ovaj
neophodni dio izgradnje identiteta, porodica mora adolescenata da pripremi
adekvatnim komunikacionim uzorima i socijalnim spretnostima i uputstvima, kao i
dovoljno vrstim samopotovanjem, da bi spreila njegovo pasivno predavanje i
gubitak sopstvene autonomije u snazi grupe. Stapanje sopstvenog identiteta
adolescenata u grupni identitet njegovih vranjaka upozorava na nedostatak vrstih i
pouzdanih taka u saoj porodici, koja od ranog djetinjstva nije davala dovoljno
9Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autorice Martine Tomori:
Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 22
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
10/25
7
osjeanja sopstvene virjendosti li preteranu potrebu z apobunom i radiklanim
odbacivanjem porodinih normi. U takvim sluajevim, njemu su vrnjaci jedino
mogue utoite.
Iako je veliki dio adolescentove energije usmjeren ka traenju novih vrijednos ti i
izgradnji sistema vrijednosti koji nije potpuno identian vrijednostima njegove
porodice i makar njegove bitke sa porodicom na ovom polju bili i te kako bune i
dramatine, ranije ili kasnije se pokae da su razlike bile vie definicije, nego u
samom sadraju tih vrijednosti. Veina njih ponese u svoj odrasli ivot mnoge
osnovne vrijednosti iz svoje probtine porodice.
U identitetu adolescenata ogleda se porodica na mnogo naina. Nigdje se
psihodinamino i integeneracijsko zbivanje, kojima adolescentsko sazrevanje
oznaavaju psihoanaliza i sociologija, ne susreu tako izbliza i ne povezuju u takvoj
meusobnojzavisnosti kao upravo u porodici. 10
4.1 Doivljavanje sopstvene vrijednosti
Teko bismo nali neku opu dimenziju ovjekovog miljenja o sebi koja bi
za njegove procese stvaranja identiteta bila toliko vana kao doivljavanje sopstvene
vrijednosti. To odreuje samopotovanje pojedinca, nain mogunosti i ishod
njegovog samopotvrivanja i afmirmacije, njegovo najintimnije doivljavanje
samoga sebe, iz kojegpolazi u svoje sitne, svakodnevne a i one sudbonosnije ivotne
poduhvate. Preko shvatanja svoje sopstvene vrijednosti, razvija se i sposobnost i
spremnost za intimnost i vaan emotivni odnos sa drugim ovjekom, kao inajizvornija stvaralaka nastojanja. 11
Osjeanje sopstvene vrijednosti poinje se razvijati u porodici. U poetku
svako sebi vrijedi onoliko koliko vrijedi najvanijm osobama u svom ivotu. Tek
10Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autorice Martine Tomori:
Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 2311Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autorice Martine Tomori:
Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 23-24
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
11/25
8
kasnije to osjeanje uvruje samostalnim udjelom na stvaralakom podruju i
preko doivljaja na meusobnom i emocionalnom planu.
U porodici se od malih nogu formira odnos prema sebi. Ko je sa sobom
raistio, mnogo lake stupa u jasne i prepoznatljive odnose sa drugima. Dijete uporodici naui da saslua sebe i druge, nai da uspostvlja kontakt sa sobom i
svijetom koji ga okruuje.
4.1.1 Porodina historija i porodine uloge
Porodina oekivanja, bez obzira da li su u dotadanjem ivotu poridce bila
ispunjena ili ne, esto potiskuju adolescenata u ulogu porodinog delegata i na taj
nain mu odreuju identitet, bez obzira na to ali je uope blizak i privlaan njegovoj
priordi, tenjama i sopstvenim oekivanjima. Na svoj nain, adolescenata
identitentna nastojanja mogu da usmjeravaju i razna porodina zavjetanja i nikada
zaista skrivene porodinetajne. 12
Porodini mitovi, funkcionalini i smisaoni i oni koji to nisu mogu nekme da
odreuju identitet i da ga raznim metodima nagradivanaj i kanjavanja primoravaju
na ulogu, ukljuenu u drutveni scenario. Takvu ulogu adolescent mnogo lake
prihvata nego to odbija, jer nagrada za nju moe da dopre do same vrijendosti,
nazvan unutranja porodina ravnotea. Adolescent, koji se za takvu ulogu podstie
jo od malih nogu. Taj period je zbog mnogih svojih karakteristika naroito
prijemiv za plaanje starih dugova i namirivanje zamerki koje su se moda zainjale
i razrastale u toku nekoliko generacija jedne porodice. U svojoj nesigurnosti u
pogledu identiteta moe da tei za ulogom koja mu u sklopu porodinih odnosa prua
najvie sigurnosti ili mu omoguava eljeno mjesto u prodoinoj hijerarhiji moi.
Jedno i drugo je toliko pouzdanije tovie emocionalne ravnotee u svojimulogama,
komplementarnim njegovoj, nalaze drugi, naroito za njega najvaniji lanovi
porodice.
12Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autorice Martine Tomori:
Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 24-25
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
12/25
9
Naalost, taj mehanizam prihvatanja identiteta najee ide na tetu stvarne
autentinosti adolescenata, suavajui mu mogunosti osmiljenog izbora svog
identiteta. Od dinamike odnsoa meu lanovima porodice i ood porodinih
vrijednosti zavisi i to koliko e na identitet adolescenata uticati njegovo mjesto u
porodinoj strukturi: prvenac, jedini mukarac meu nekolko djevojaka.
4.1.2 Polna uloga
Zbir osobina, pravila, normi i oekivanja koje jedna sredina dovodi u vezu s
jednim ili drugim polom, kao ire seksualne uloge od djetinjstva ka adolescenciji
ukljuuju se u cjelovitost adolescentovog identiteta, prvo postepeno a zatim
definitivno. 13
Porodica na to utie na vie naina: u tom smislu najvanije su vrijednosti
koje porodica dovodi u vezu sa polnom ulogom djevojice, odnosno djeaka,
mogunosti poistoveivanja sa roditeljem istog spola i emocionalni naboj u odnosu
na roditelja suprotnog pola, linost oba roditelja i njihov odnos prema sopstvenoj
polnoj ulozi i ulozi partnera, kao i njihov meusobni partnerski odnos.
Tradicionalne vaspitne poruke odreuju prilipno rigidno polarizovanu polnu
ulogu, izrazito bipolarno nagrauje, odnsno kanjava ponaanje koje bi trebalo ili ne
bi trebalo da bude u skladu sa predstavama o jednom ili drgom polu. Tamo gdje su u
porodici prisutne izrazito razliite vaspitne poruke za djecu oba spola, postoji razlika
i u toku izgradnje identiteta i njegovom ishodu.
U savremenoj porodici ima vie mogunosti za razvoj identiteta po naelu
androginije: roditelji podstiu identitet koji nije ovoan krutim drutvenim pravilima,
ali nije ni devalvacija ili negiranje razlika meu polovima, ve prirodna sitnteza
izmeu autentinih psiholokih i socijalnih elemenata linosti pojedinca. Za takvog
adolescenta, njegova spolna uloga predstavlja nekonflikatan dio celokupnog
identiteta, izvor zadovoljstva i samopotovanja.
13Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autorice Martine Tomori:
Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 25-26
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
13/25
10
4.3Modeli identifikacije
Poistoveivanje sa roditeljima predstavlja znaajna dio traenja, formiranja i
uvrivanja sopstevenog identitea.I ovaj proces vremenski nikako nije ogranien na
adolescenciju ve se putem svjesnih, a jo vie podsvjesnih mehanizama, odvija od
ranog djetinjstva nadalje. Najjai podsticaj za poistoveivanje predstavlja pozitivan
uzajaman odnos izmeu roditelja i djece, pristupanost roditelja i mogunsot
zajendikih aktivnosti, to prua osjeanje zadovoljstva i ohrabrujue a ne pretee
blizine i roditeljima i djeci . 14
Suvie kruta i prerana identifikacija sa roditeljima nosi u sebi klicu opasnosti.
Adolescencija je doba psihoscojilanog eksperimentisanja i samostalne
samoeksploracije. To je aktivan proces izbora meu moguim aleternativama i
investiranja u razna nastojajnja. I roditelji koji su svom adolescentu veoma bliski i
dobro ga poznaju, ne smiju na sebe primati njegove odluke ili ga pourivati. Proces
samodefnicije trai vrmeena, dok su periodi zbunjenosti i nesigurnosti skoro
neizbjeni.
Zahtjevi i oekivanja odraslih ponekad odreuju drugaija opredeljenja nego
tob i ih diktirale skolnosti adolescenata i njegova priroda. Zato moe da se dogodi
da igrauje pogreni identitet kao neko ko ispunajva elje svoje porodice, kao njen
poslanik, a da pri tome uope ne proepozna spostvene tenje i ciljeve. Takav izbor
moe da bude podloga za bezbroj kasnijih nezadovoljstava i kriza, koje e i u zrelim
godinama donositi niz vie ili manje patolokih dekompenzacija.
Prerano nametnuti identitet, podreen poroidnim normama, gui
adolescentovo spontano traenje sebe i svog izraza.Ipak, to ga poteuje sukoba sa
porodicom i sa nijma povezanih osjeanja krivice u toku odrastanja, ali ne spreava
njegove konflikte sa samim sobom, i mnoge razvojne zadatke ostavlja nedovrene.
Slino nametnut, ali drugim mehanizmom razvijen je negativni identitet,
suprotan porodinim normama, ali (ne uvijek) i mjerilima ireg drutva. Adolescent
14Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autorice Martine Tomori:
Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 26-27
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
14/25
11
ga usvaja, ako ne moe ili nee da prihvati oekivanaj porodice, ve ih u cjelini
odbacuje, opredelivi se za njihovo negiranje.
Za razliku od adolescenata sa nametnutim i negativnim identitetom kji mu daje
jedan konkretan imid, a time i nekakvu (iako objektivno sumnjivu ) sigursnost,nesiguran i nezdaovoljan ostaje adolescent kojeg nedosljednost porodinih poruka i
vrijednosti, nedostatak mogunosti poistovjeivanja u poridici i otueni meuljudski
odnosi ostavljaju u haosu identiteta.
4.4 Identitet adolescenta i sazrevanje porodinog sistema
Izgradnja identiteta kod adolescenata ne moe da se odvija bez izvjesnih
pomjeranja u celokupnoj porodici. U nju su na svoj nain ukljueni svi lanovi
porodice. Kao to porodica na jednoj strani adolescenta naoruava i priprema,
podstie ili koi u procesu identiteta, tako se paralelno sa tim procesom mijenja i
njen lik. To ne ide uvijek sasvim lahko i bez problema. 15
Veliku ulogu u ovom zapletu igra injenica da se period kasne adolescencije
(dakle, period najitenzivnijih promjena identiteta) obino odudara sa periodom
specifinih i znaajnih identitetnih zbivanja kod samih roditelja. Ta zbivanja mogu
da utiu i ak smanje njihovu spremnost i sposobnost da u odnosu na adolescenta
zauzimaju stavove koji njemu najvie odgovaraju. Njihova reakcija na njegove
fizike, intelektualne i socijalne promjene moe odluujue da regulira doivljavanje
sopstevenih fizikih, radnih i socijalnih zbivanja.
Za razliku od adolescentnog procvata roditelji upravo u to vrijeme poinju
intenzivnije da se bave pitanjima sopstvenog zdravlja, fizikih sposobnosti, radnog
bilansa, suoeni sa injenicom da njihov sociljani status vie nema neku naroitu
novu prognozu. Ako je njihov doprinos identitetu adolescenata tokom prethodnih
porodinih faza bio odgovarajui i stimulativan i akou svom sadanjem dobu umeju
da nau dovoljno sopstevenog zadovoljstva i podsticaja, novih zapleta nee biti. I
roditelji i adolescenti mogu u periodu istovremenog uvrivanja osnova identiteta
15Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autorice Martine Tomori:
Porodica i identitet adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 28-29
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
15/25
12
jedni drugima mnogo da pomognu-mladi svojom velikom energijom i predanou, a
roditelji svojom pouzdanom sposobnou za vrijednovanje pojedinih koraka u
svjetulu dugoronog napretka.
Izgradnja identiteta ne zapoinje tek u adolescenciji, kao to se ni izdaleka nezavrava kasnim adolescentnim periodom, kad je najintenzivnija. Adolescentovo
traganje za sopstvenim identitetom stavlja porodicu na mnoga iskuenja, ali prua joj
i sasvim specifine prilike. Pomae joj da porai svoje pravo lice, da smisaono
ponovo ocjeni zajednika i pojedinana nastojanja i uvrsti vrijednosti uz koje svi
lanovi porodice-bez obzira na svoj stepen razvoja mogu lake da rastu i vre
stupaju.
5. PITANJE IDENTITETA ADOLESCENATA
Adolescencija je razdoblje prijelaza iz djetinjstva u odraslu dob koja se otprilike
zavrava oko 21. godine u ena, te oko 25. godine u mukaraca. Sredinja zadaa
adolescencije je razvoj identiteta. Identitet oznaava doivljaj vlastitog ja, pojma
kojeg pojedinac ima o sebi u tom razdoblju dolazi do razvoja pozitivnog
samopotovanja, nezavisnosti i socijalne odgovornosti, uivanja u radu i sposobnosti
donoenja zrele odlukeveina adolescenata u tome uspijeva.Znaajan aspekt razvoja
identiteta je stjecanje svjesnog uvida i kritikog odnosa prema vlastitim
sposobnostima, eljama i mogunostima.16
Dio teorije identiteta koju je razvio naunik Erikson zapravo predstavlja teoriju
koja ima etiri modula formiranja identiteta kod kasnih adolescenata. To su: 17
1. Postignue identiteta2. Preuzimanje identiteta drugih3. Difuzija identiteta ili rasprenost identiteta4. Moratorijum ili odgaanje identiteta
16Irena estak, psiholog: Pubertet i adolescencija, prezentacija, www.google.com
17CHAPTER 5 Identity inAdolescence
James E. Marcia , Handbook of Adolescence Psyhology, 1980, New York, str. 160, poglavlje 5
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
16/25
13
Rana adolescencija poinje na poetku puberteta, a zavrava sa zavretkom
srednje kole. Poveanje kognitivne i emocionalne zrelosti, pritisak vrnjaka, i
fizike promjene su karakteristike rane adolescencije. Prema Eriku Eriksonu to
rezultira psihosocijalnom krizom grupnog identiteta protiv otuenja. Adolescenti se
poinju boriti da stanu u guvu i osjeaju se neugodno u drutvusvojih vrnjaka.18
Meilman (1977) je uradio istraivanje gdje je doao do zakljuaka da se
formiranje identiteta nalazi u pet dobnih skupina mukaraca : 12 , 15 . 18 . 21 . i 24 .
Njegovi podaci pokazuju da veina mukaraca poinju sa formiranjem identiteta (u
okviru kojeg se deavaju proces kristalizacije i razgraniavanja miljenja i stavova)
javlja izmeu 18 i 21 godina starosti. Kod enskog spola identitet se formira i
razvija ranije. Ova konstatacija u skladu je sa psiholokim aspektom ranijegsazrevanja kod djevojica i djevojaka.
Na sledeoj tabeli prikazan je mogui ishod razvoja identiteta kod adolescenta
putem koje se moe vidjeti da ukoliko postoji ili se desi odreena kriza i ukoliko se
ona rjeava da e biti i postigunt potpuni osobni identitet kod pojedinca. Sa druge
strane, ukoliko krize nema ali se kriza rjeava na odreen nain onda pojedinac
preuzima identitet drugih osoba. Ukoliko se pojedincu desi kriza a on je ne rijei
velika je mogunost da e formirati takozvani raspreni identitet. Dok sa druge
strane, ukoliko kriza ne postoji i ne rjeava se razvoj identiteta se odgaa.
U okviru primjera to se moe objasniti na sledei nain. Ukoliko odreeni
adolescent doivi krizu identiteta kao to je na primjer donoenje zakljuka da li je
osoba spremana za brak i tu krizu rjei, upravo taj pojedinac e postii osobni
identitet. On e vrlo vjerovatno postati primjeran i stabilan suprug i roditelj.
Ukoliko pak, taj pojedinac adolescent ne doivljava krizu i ne upliva se u nju, alise kod istog deava rjeavanje krize (uglavnomod strane roditelja ili okoline) onda
e se vjerovatno taj pojedinac personifikovati sa svojim roditeljem kao brani drug i
tako preuzeti njihov identitet to kasnije moe dovesti, ali ne mora, do odreenih
posljedica.
Sa druge strane, adolescent koji doivljava krizu identiteta ali je ne rjeava nai
e se u tkz. procjepu i formirati raspreni identitet, dok onaj koji krizu ne doivljava
18http://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.html
http://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.htmlhttp://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.htmlhttp://throughtheyesofatheorist.weebly.com/early-adolescence-12-18-years.html -
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
17/25
14
niti je samim tim rjeava postie moratorij pa tu imamo zapravo primjer osoba koje
su i sa tridesetak i vie godina jo uvijek nerjeeni statustno, nemaju porodice, ive
sa roditeljima i tee ostati u takvom stanju. Da se zakljuiti da je zapravo kriza
veoma vaan i dobar motiv za rjeavanje pitanja identiteta kod adolescenata. Ona
dolazi poput testa ili raskra
Tabela ili slika 2:Mogui ishodi razvoja identiteta kod adolescenta 19
KRIZA
DA NE
RJEAVA
NJE
KRIZE
DA
postignut osobniidentitet
preuzimanje identiteta drugih
NE
raspreni identitet moratorij/ odgaanje razvojaidentiteta
5.1 Pitanje identiteta adolescenata u okviru pojma mladocentrinosti
Mladi su predstavljeni kao raznolika skupina individualaca/ki koja je u
istraivanjima definirana iskljuivo dobnom granicom. 20 Problem marginalizacije
19Irena estak, psiholog: Pubertet i adolescencija, prezentacija, www.google.com
20
Urednik Emina Buinki: Mladi i drutvo pitanje identiteta: Bilten, Mrea mladih Hrvatske, lipanj2010.godine, tekst Vesne tefani: Kultura mladocentrinosti , str. 10-15 str.
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
18/25
15
mladih prisutan je uz problem jaza izmeu pojedinih marginaliziranih podskupina
unutar skupine mladih. Opisana je perspektiva kritikog gledanja na ulazak u svijet
odraslih kao procesa ukalupljivanja u oekivane drutvene okvire. Utjecaj tranzicije
i globalizacije na mlade u ovim drutvenim okvirima je velik i rezultira velikom
neizvjesnou i fragmentiranjem mladih, to s jedne strane mogu biti posljedice
nezadovoljstva i letargije mladih.
Kako bi bilo rijei o mladocentrinosti, potrebno je definirati mlade kao
glavne nosioce iste. Mladi kao drutvena skupina objedinjuju populaciju u dobi od
15. do 30. godine ivota. Kohorta koja ne uzima u obzir populaciju od navrene 30.
godine i starije (npr. do 35. godine) zapravo iskljuuje injenicu da su osobe u
dobnoj skupini od 30. do 35. godine mladi, iako su po svojem stupnju zrelosti i
pripremljenosti za svijet rada znatno blii populaciji mladih od 25. do 30. godine.
Pojam nehomogenosti populacije mladih definira mlade kao skupinu koja je unutar
sebe raslojena sukladno diferenciranosti drutva.
Ukoliko govorimo o kriterijima koji obuhvaaju socijalni status i obrazovna
postignua te tipove socijalizacije mladih, homogenost uope ne postoji u kohorti
mladih. Logino je, ukoliko se na mlade gleda kao skupinu iskljuivo iz dobne
perspektive, da je suvino naglaavati nehomogenost mladih jer bi to onda
podrazumijevalo i postojanje pojma homogenosti mladih.
esto se ulaenje mladih u svijet odraslih spominje kao proces koji je otean
institucionalizacijom obrazovanja, problemima zapoljavanja, kasnijim zasnivanjem
vlastite obitelji.To preuzimanje trajnih drutvenih uloga kao ideal ini se jednim od
najveih krivaca za marginalizaciju mladih u odnosu na starije i nezadovoljavajuu
integraciju u drutvo.
Pitanje koje se namee je i je li takav stav uope pozitivan za mlade u ovim
drutvenim okvirima, ukoliko uistinu ele unijeti eljene promjene i utjecati na
vlastitu aktivizaciju. Kad zajednica na mlade gleda istovremeno kao na problem i
resurs, zato i mladi imaju taj isto bivalentni nain gledanja koliko su zapravo u
Pristupi, metodologija i rezultati istraivanja o mladima dr.sc. Vlaste Iliin na Studijima omladima za mlade u sklopu kolegija Mladi i drutvo pitanje identiteta.
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
19/25
16
svojim stavovima slini starijima, istovremeno teei zadravanju svoje
mladocentrinosti.21
5.2 Identitet i psihoterapija adolescenata
Neosporno jeste da je formiranje identiteta najvaniji zadatak problem i
zbivanje u adolescenciji kao i da klinika slika poremeaja identiteta kako identiteta
kako je opisana jeste najee viena normativna ili psihopatoloka slika u susretu sa
adolescentom. Ali, kao to je pojednostavljeno shvatanje da dotadanje identifikacije
treba u adolescenciji samo da se pregrupiu, nanovo sintentizuju u neku novu dobitnu
kombinaciju koja odgovara zahtjevima linih potreba i okoline i koja treba da uvede
adolescenata kao cjelovitog, odlunog i efikasnog u svijet odraslih, tako je
simplifikovano, ini nam se, i shvatanje da e psihoterapeutsko bavljenje samo tom
problematikom i fenomenologijom omoguiti, pomou adolescentu da nastavi
ometeni, zaustvljeni ili prekinuti razvoj. Svoenje identiteta na Ja i Self instancu
zanemaruje znaenja, djeavanja i meusobne uticaje Ono i Nad Ja kao to je
svoenje osjeanja samosvojnosti ili identiteta na odns prema sopstvenom svjesnom
i/ili prema drugima zanemaruje tamni svemir nesvjesnog i intrapsihikog.22
Pomo u sagledavanju aktuelnih povrnih intrapsihikih konflikata ili
konfliktne situacije u prodici i okolini, a nadasve tranzitorno identifikacionio
iskustvo sa terapeutom kao imagom permisivnog roditelja moe da kroz jedan ili
nekoliko psihoterapeutskih susreta povrati adolescentu samopotovanje i
samopouzdanje i ponovo zamahne zapoeti razvojni proces. Zbog toga je
adolescentni psihoterapeut esto u nelagodnoj situaciji da prvim susretom sa
adolescnetom prie kao mogue i jedinim. Meutim veini drugih adolescenata
potrebna je drugaija psihoterapeutska intervencija, koje je sigurno u vezi sa
injenicom da se u naoj sredini adolescenti obraaju psihoterapeutima tek kada
imaju vee i ozbiljnije probleme koji su u bliem ili daljem odnosu sa identitetom.
21Urednik Emina Buinki: Mladi i drutvo pitanje identiteta: Bilten, Mrea mladih Hrvatske, lipanj
2010.godine22Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora
uri/Simi:Identitet i psihoterapija adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 31-34
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
20/25
17
Adolescenti rijetko dolaze sami i samoinicijativno psihoterapeutu, pogotovu
oni mlai i najmlai, mada se to kasnije gubi kao pravilo, sve do injenice da
postadolescenti gotovo uvijek dolaze sami, esto to krijui od najbliih. Dovoenje
adolescenata od strane roditelja ili nekog drugog iz porodine, kolske ili rdne
sredine stvara prvu nelagodnost i njemu i psihoterapeutu, pogotovu to razlozi koji
brinu okolinu po pravilu nisu oni koji brinu i okupiraju adolescenta, a i uglavnom ne
odgovaraju procjeni terapeuta.
Dovedeni adolescent se osjea kao objekt manipulacije manje ili vie
zahtjevajui i nerazumevajui odrasle, pa aktivno zadrava pasivnu poziciju, te bi
prvi zadatak terapeuta bio pokuaj obezbeenja bar minimuma aktivacije i motivacije
mlade , to se moe postii jedino njegovim prihvatanjem kao osobe vrijedne panje,interesovanja i saradnje. Bez ove rane restauracije samopotovanja adolescenta,
nikakav psihoterapeutski proces se ne moe uspostaviti , i obrnuto svaki verbalni i
neverbalni infantilizirajui manevar je sigurni garant prekida psihoterapijskog
odnosa.
Kompleksnost porodine dinamike i neophonost dobrog poznavanja tehnike
rada sa porodicama o naem iskustvu zahtjeva odvojen rad sa adolescentom i
adolescentom u porodici, to znai ukljuivanje vie terapeuta. 23
6. PRIMJER TRAENJAIDENTITETA KOD ADOLESCENATA
Subkultura kao skup normi, vrijednosti i obrazaca ponaanja razlikuje skupinu
ljudi od ostalih lanova drutva. One nastaju iz potrebe ljudi za pripadanjem ipronalaskom vlastitog identiteta. Odnos subkulture prema dominantnoj kulturi
moemo opisati kao svojevrsnu odvojenost od dominantne kulture, bez
suprotstavljanja ili kao otpor prema dominantnoj kulturi, to onda ve nazivamo
kontrakulturom ili alternativnom kulturom. Neke od karakteristika subkulturnih
23Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, tekst autora
uri/Simi:Identitet i psihoterapija adolescenata, Beograd, 1997.godine, str. 36
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
21/25
18
grupa jesu: samoorganiziranje, zajedniki interesi i ciljevi te nepropisanost uloga i
naina ponaanja. 24
Gore navedena definicija subkulture prilino dobro opisuje to ona zapravo
jest. Krajem ezdesetih i u sedamdesetim godinama 20. vijeka, autori u srediteinteresa postavljaju subkulture mladih ije nastajanje veu uz pokuaj simbolikog
razrjeenja proturjeja kapitalizma. Jedan od istaknutih pripadnika te kole, Phil
Cohen, subkulture definira kao proizvod mladih iz radnike klase koji na taj nain
rjeavaju proturjeja koja susreu u roditeljskoj, ali i dominantnoj kulturi. 25
Cohen istie kontekst nastajanja subkultura mladih kao vrijeme raspada
tradicionalnih zajednica radnike klase. Radnike su obitelji istrgnute iz svojih
tradicionalnih veza i prekrojene po srednjeklasnom obrascu nuklearne obitelji. Zbog
toga dolazi do sukoba u obiteljima radnike klase i generacijskih konflikata. Prema
Cohenu, ti se konflikti razrjeuju na dva naina: ranijim stupanjem u brak i
stvaranjem vlastite obitelji ili stvaranjem subkulture mladih . 26
Subkulturu definiraju kao otpor mladih kroz rituale. Ritual je (svean) in ili
ceremonija koja se odrava u skladu s odreenim zadanim pravilima, a ima
simbolian sadraj. Uglavnom su to obredi uvjetovani faktorima odreene kulture.
Mogue je da u kroz ovaj osobni osvrt potpuno pojednostaviti, ak banalizirati neke
stvari, meutim, voljela bih iskazati, ali ujedno i propitati svoje neslaganje s
poimanjem minkera kao subkulturne skupine mladih.
Subkultura se objanjava kao odvojenost od dominantne kulture bez
uprotstavljanja, kao otpor prema dominantnoj kulturi ili kao otpor mladih kroz
rituale to prema mom miljenju ne doputa da se subkulturnom skupinom mladih
podjednako smatraju i minkeri i, recimo, haomani, pankeri ili navijai.
minkere ne moemo postaviti u neki precizno definiran vremenski kontekst.
Oni nisu trendseteri, jer njih je zbilja malo. Trendseteri su, recimo, modno-znalaka
24Perasovi, Benjamin (2001.) Urbana plemena sociologija subkultura u Hrvatskoj, Zagreb: HSN.
25Urednik Emina Buinki: Mladi i drutvo pitanje identiteta: Bilten, Mrea mladih Hrvatske, lipanj2010.godine, tekst Ane Preveden: minkeri otpor mladih kroz rituale-gdje je tu otpor? 28-32 str.
26
1http://www.cunterview.net/index.php/Opca-kultura/Subkultura-etiologija.html
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
22/25
19
podskupina minkera, koju veina minkera modno prati. Kod minkera je izgled
presudan, moda je njihova glavna preokupacija, a ispoljavanje stila kroz ostale
segmente njihova identiteta je sekundarno.
Na primjer, takoer znamo kako postoje skejteri i skejteri oni koji doista
ive takav nain ivota, koji su posvetili tome cijeli ivot, time se bave ne samo u
slobodno vrijeme nego i profesionalno, nose skejt u torbi sputene hlae, bokserice
koje im vire, ruksak i sl. (to je samo neto od njihovog vanjskog izgleda). Isto tako,
postoje skejteri koji su fokusirani iskljuivo na kopiranje, odnosno finu
prilagodbu odjevnog stila skejtera - njihov e odjevni stil biti slian skejterskom, ali
oni nee gotovo nita znati o samom sportu.
I kroz ovaj primjer moemo vidjeti kako se minkeri zapravo vrlo esto
prilagoavaju, ne samo pripadnicima dominantne kulture, nego i pripadnicima
ostalih subkulturnih skupina mladih. ele biti uoeni i posebni, ali ne kako bi
izazvali negativnu reakciju ili potaknuli nekoga da razmisle o njihovoj poruci, nego
kako bi izazvali divljenje i bili dobra djeca dominantne kulture (Perasovi 2001:
167) Biti drutveno prihvatljiv je zapravo ono emu oni potencijalno tee.
Dakle, vano je biti prihvatljiv na odreeni nain koji oni sami iskazuju
traei svoj identitet, nekada i iz inata bivajui moda i neto to im se ne dopada, ali
ipak trae potvrdu ili negaciju drutva.
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
23/25
20
7. ZAKLJUAK
Identitet kao svjest o sebi i svom tijelu podrazumjeva integritet linosti koji je
ishodite sloenog procesa. Formiranje identiteta najvaniji je zadatak i zbivanje u
adolescenciji. Erikson ima teoriju koja ima etiri modula formiranja identiteta kod
kasnih adolescenata i to su: postigunue identiteta, preuzimanje identiteta drugih,
rasprivanje identiteta i odgaaje identiteta.
Adolescencija je razdoblje prijelaza iz djetinjstva u odraslu dob koja se otprilike
zavrava oko 21. godine u ena, te oko 25. godine u mukaraca. Sredinja zadaa
adolescencije je razvoj identiteta. Znaajan aspekt razvoja identiteta jeste kritikiodnosprema vlastitim sposobnostima, eljama i mogunostima
Psihoseksualni razvoj predstavlja samo jedan od aspekata opeg razvoja
identiteta. Spolni identitet je svijest o vlastitom spolu, a oznaava i stepen osjeaja
mukosti ili enskosti odreene osobe.
Ulogu porodice, u ovom sluaju, teko je eliminisati.U identitetu adolescenata
porodica se ogleda na mnogo naina. Nigdje se psihodinamino i integeneracijsko
zbivanje ne susreu tako izbliza i ne povezuju u takvoj meusobnoj zavisnosti kao
upravo u porodici.U porodici se od malih nogu formira odnos prema sebi. Porodina
oekivanjaesto potiskuju adolescenata u ulogu porodinog delegata i na taj nain
mu odreuju identitet, bez obzira na to a li je uope blizak i privlaan njegovoj
priordi, tenjama i sopstvenim oekivanjima.
Zbir osobina, pravila, normi i oekivanja koje jedna sredina dovodi u vezu s
jednim ili drugim polom, kao ire seksualne uloge od djetinjstva ka adolescencijiukljuuju se u cjelovitost adolescentovog identiteta, prvo postepeno a zatim
definitivno. U okviru segmenta mladocentrinosti, pojam nehomogenosti populacije
mladih definira mlade kao skupinu koja je unutar sebe raslojena sukladno
diferenciranosti drutva.
Kriza je vana za rjeavanje pitanja identiteta kod adolescenata. Takoe, sam
nain rjeavanja krize prikazae kakav se e identitet razviti. Isto tako ako adolescent
ne prolazi kroz krizu i ne rjeava je teko e spoznati svoj sopstveni identitet.
-
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
24/25
21
LITERATURA
Knjige:
BuinkiE.: Mladi i drutvo pitanje identiteta: Bilten, Mrea mladih Hrvatske,jun,
2010.godine
Eri, uri: Adolescencija-identitet-sociopatologija-psihoterapija, Beograd,
1997.godine, str. 22
Iliin dr Vlaste: Pristupi, metodologija i rezultati istraivanja o mladima na
Studijima o mladima za mlade u sklopu kolegija Mladi i drutvo pitanje
identiteta.
Marcia James: Handbook of Adolescence Psyhology, New York, 1980.
Perasovi, Benjamin: Urbana plemenasociologija subkultura u Hrvatskoj, Zagreb:
HSN., 2010.g.
Selimovi E.: Osnovi razvojne i pedagoke psihologije Svijetlost, Mostar 2001.g.
Tekstovi s interneta i prezentacije:
Irena estak: Pubertet i adolescencija, prezentacija (10.12.2013.)
www.cunterview.net (10.12.2013.)
www.google.com (10.12.2013.)
www.education.com (10.12.2013.)
throughtheyesofatheorist.weebly.com (10.12.2013)
www.wikipedia.org (13.12.2013.)
http://www.cunterview.net/http://www.google.com/http://www.education.com/http://www.wikipedia.org/http://www.wikipedia.org/http://www.education.com/http://www.google.com/http://www.cunterview.net/ -
7/22/2019 Seminarski rad Pitanje identiteta kod adolescenata Amira Langi
25/25
POPIS TABELA I EMA
Slika 1: Prikaz prelaznog perioda formiranja identiteta kod adolescenata, str. 4
Tabela ili slika 2: Mogui ishodi razvoja identiteta kod adolescenta, str. 14
top related