masivne zgrade - university of novi sad · visokogradnje u seizmičkim područjima. • minimalna...
Post on 19-Oct-2020
11 Views
Preview:
TRANSCRIPT
1
Arhitektonske tehnologije 2
PREDAVAČProf. dr Željko Jakšić, dipl.inž.arh.
MASIVNE ZGRADE
MASIVNI KONSTRUKCIJSKI SISTEM
MASIVNI sistemi - sistemi sa vertikalnim nosećim elementima,zidovima materijalizovanim od opeke, blokova, kamena ili betona.
Zid je vertikalni element zgrade (objekta), ima dve dimenzije bitnoizraženije od treće: dužina i visina su mnogostruko većeod debljine.
Rasponi se obično kreću od 4,0-6,0m
U zavisnosti od pravca pružanja konstrukcijskih zidova mogući susledeći tipovi masivnih konstrukcijskih sistema:
– masivni podužni sistemi, kod kojih se konstrukcijski zidovipružaju paralelno sa fasadom,
– masivni poprečni sistemi, kod kojih se konstrukcijski zidovipružaju upravno na fasadu,
– masivni unakrsni sistemi, kod kojih se konstrukcijski zidovipružanju paralelno i upravno na fasadu.
2
masivni podužni sistemi
masivni poprečni sistemi
masivni unakrsni sistemi
L
L
L
L1
L1
L2
L1:L2 = 1:1 do 1:1,5 (max 1:2, ali ako je ikako moguće, izbegavati)
ZIDOVI
ZIDOVI u okviru objekta prihvataju opterećenja (nose), zatvarajuprostor, štite korisnike od uticaja okoline, temperaturnih promena,vetra, vlage, buke, prašine, potiska zemlje, vatre, pogleda,svetlosti.
Često zid ima više funkcija istovremeno
Zidovi se mogu podeliti:– prema nosivosti– prema funkciji i položaju u zgradi– prema materijalu od kog su građeni– prema načinu građenja
3
ZIDOVI
Podela zidova prema nosivosti:
• konstruktivni zidovi:
- primaju i prenose vertikalna opterećenja (sopstvena težina zida, opterećenje od međ. konstrukcije, kosih konstrukcijskih elemenata, pokretna opterećenja),- primaju i prenose horizontalna opterećenja (vetar, zemljotres).
• pregradni zidovi:
- samonoseći (nose uglavnom samo sopstveno oterećenje) - nošeni (zid-zavese, fasadni zidovi koji spolja “oblače” zgradeviseći na skeletnoj konstrukciji)
ZIDOVI
• prema funkciji i položaju u zgradi:1. unutrašnji konstruktivni2. spoljašnji konstruktivni3. unutrašnji pregradni4. spoljašnji pregradni5. podeoni6. stepenišni7. krovni nazidak8. atika9. zabatni zid10. kalkanski zid11. podrumski zid12. temeljni zid13. potporni zid14. požarni zid
• prema položaju- spoljašnji zidovi- unutrašnji zidovi
4
ZIDOVI
ZIDOVI
prema materijalima:
• zidovi od opeke i blokova-opekarski proizvodi
• zidovi od betonskih blokova• zidovi od blokova od
organskih materijala• zidovi od betona• zidovi od armiranog betona• zidovi od kamena• zidovi od drveta i drvene
prerađevine• zidovi od metala• zidovi od stakla• ćerpič i naboj
prema načinu građenja:
• građenje na licu mesta (u oplati od materijala koji imaju homogenu strukturu, laki, nearmirani i armirani zidovi)
• prefabrikovano građenje (montažni zidovi od manjih panoa, ploča i sl. često spojeni posebnim elementima, komponentama ili konstrukcijom)
prema strukturi:
• monolitni• višeslojni (sendvič-
zidovi), formirani od više slojeva različitih materijala (zaštitne funkcije)
5
ZIDOVI - razni materijali i način
izvođenja
• izbor materijala i načina građenja zidova, zavisi od postavljenih zahteva i preduslova stabilnosti, nosivosti, trajnosti, ekonomičnosti, vatrootpornosti, otpornostina spoljne i unutrašnje agense, mogućnosti realizacije i montaže,urbanističkih koncepcija, podneblja, estetike i dr.
ZIDOVI-opeka
6
ZIDOVI-blokovi
ZIDANJE
7
ZIDANJE-blokovi
ZIDOVI - tehnička regulativa
• U masivnim konstrukcijskim sistemima zidovi su osnovni elementi u sklopu trupa koji prihvataju i prenose opterećenje od međuspratnih tavanica na temelje.
• Tehnička regulativa, pravilnici definišu način izrade i proračun zidova u masivnim konstrukcijama.
• Pravilnik o tehničkim normativima za zidane zidove.
• Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima.
• Minimalna debljina nosećih zidova je 19cm, a minimalna debljina fasadnog obložnog zida 12cm, s tim da noseći i obložni deo fasadnog zida moraju biti povezani ankerima. Svi zidani zidovi objekta moraju biti ukrućeni zidovima za ukrućenje ili AB elementima, horizontalnim, vertikalnim i kosim.
8
ZIDOVI - tehnička regulativa
Zidani objekti mogu se izvoditi kao:• konstrukcije sa nearmiranim zidovima,• konstrukcije sa zidovima ojačanim serklažima,• konstrukcije sa armiranim zidovima,• konstrukcije sa armiranobetonskim zidovima.
• dozvoljeni broj nadzemnih etaža za zidane konstrukcije prema Pravilniku
vrsta zidanih konstrukcija VII
seizmički stepen
VIIIIX
obične 3 2 /sa vertik. i horizont. serkl.
5 4 3
armirane 8 8 8
ZIDOVI - tehnička regulativa
• Prema Pravilniku širine otvora kod zidanih konstrukcija ograničavaju se na:- 2,5m u zonama VIII i IX stepena seizmičnosti,- 3,5m u VII zoni seizmičnosti,
• uz mogućnost povećanja za 30%, ako se otvor ojača armiranobetonskim okvirom povezanim sa horizontalnim serklažima uvisini međuspratnih konstrukcija.
• Širine međuprozorskih stubaca su u funkciji širine odgovarajućih otvora:- ne manje od 23 širine otvora za VIII I IX seizmičku zonu i- ne manje od 13 širine otvora za VII seizmičku zonu.
9
ZIDOVI-povezivanje
SERKLAŽI
10
ZIDOVI - od betona
• u masivnim sistemima javljaju se kao konstruktivni zidovi
• zidovi od nearmiranog ili armiranog betona
– relativno se brzo izvode, ali su skuplji od drugih zidova (oplata)
– treba ih primenjivati tamo gde su konstruktivno i ekonomski opravdani (visoki objekti na skupim lokacijama)
BLOKOVI OD LAKOG BETONA
• šupljikavi ili gas beton (u vodu za spravljanje betona dodaje se materijal za razdvajanje gasa, hlorni kreč ili aluminijumski prah,koji tokom vezivanja stvaraju mehuriće koji ostaju zarobljeni u betonskoj masi kada ona očvrsne)
• laki beton jednake granulacije (od lakog ili teškog agregata i cementne kaše, sa zrnima približne veličine i neispunjenim prostorima između njih koji formiraju šupljine)
• laki beton od lakih mineralnih agregata (prirodni plovućac, tuf, topionički plovućac, zgura, ekspandirana glina)
• laki beton od organskih materijala (strugotina, drvena vuna, šuške i sl materijali)
11
ZIDOVI– od siporeksa
ZIDANJE-blokovi od porobetona
12
ZIDANJE-blokovi od porobetona
ZIDANJE-blokovi od porobetona
13
ZIDANJE-blokovi od porobetona
ZIDANJE-blokovi od porobetona
14
ZIDANJE-blokovi od porobetona
ZIDANJE-lako-betonski blokovi
• beton sa lakim agregatom mineralnog porekla
• pogodni su za zidove ispune skeletnog sklopa
• mogu se koristiti u konstruktivnim zidovima za zgrade visine 2-3 etaže
15
ZIDOVI – gips (pregrade)
ZIDOVI – gips (izvođenje)
16
ZIDOVI OD STAKLA
ZIDOVI –od stakla (pregrade)
17
ZIDOVI-spoljašnji-termoizolacija
PRINCIPI:• potrebno je termoizolovati ceo objekat.• termoizolaciju stavljati što bliže izvoru toplote/hladnoće (objekat
treba "oblačiti termoizolacionim materijalima spolja, a ne unutra).
• potrebno je termoizolovati zidove, podove, krovove i krovne terase.
• potrebno je obezbediti neprekidnost izolacije-izbeći hladne mostove.
• materijali moraju imati termostatička svojstva (slabi provodnici temperature), moraju biti porozni, laki vodoodbojni.
• najviše se koriste drveni otpaci, mineralna vuna, ekspandirani prirodni materijali, polimeri (sintetički) i dr.
• koriste se u vidu ploča, jastuka, dušeka, traka, kao punioci lakih betona i sl.
• komercijalni nazivi: tarolit, durisol, keramzit, siporeks, ytong, perlit, vunizol, tervol, stiropor, stirodur, porofen, poliuretanska pena i sl.
ZIDOVI -spoljašnji-termoizolacija
• neracionalno je projektovati deblje zidove nego što zahteva statički proračun, da bi se zadovoljili termički propisi, pa se u našim klimatskim uslovima rade "sendvič zidovi od različitih materijala sa tačno definisanom funkcijom, pa samim tim određenim položajem tih slojeva u strukturi zida:
• fasadna obloga (štiti izolacioni sloj od mehaničkih oštećenja i učestvuje u arhitektonskom oblikovanju zgrade),
• izolacioni sloj (po pravilu postavljen sa spoljne strane)
• parna brana stavlja se na izolaciju sa unutrašnje strane, da bi sprečila prodiranje vodene pare kroz zid u šupljikavu termoizolaciju i tu se kondenzovala)
• spoljni zid (konstruktivni ili pregradni)
• unutrašnja obloga zida
18
ZIDOVI –termoizolacija
• TERMOIZOLACIJA – spoljašnji zid od opeke– armiranobetonski elementi na fasadi
DEMIT fasada
DEMIT fasada
• spoljni zidovi objekta oblažu se tvrdopresovanim falcovanim stiroporom debljine 5cm (debljina sloja uslovljena termičkim proračunom), koji se lepi i tipluje za fasadu,
• preko njega se nanosi dva sloja mrežica i dva sloja lepka,
• završna obrada se vrši bavalitom ili sl. gletuje se masom za spoljno gletovanje i boji fasadnom bojom u tonu po izboru projektanta
top related