kopneni promet
Post on 17-Oct-2015
86 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
-
5/27/2018 Kopneni Promet
1/45
Kopneni promet
-
5/27/2018 Kopneni Promet
2/45
Cestovni zauzima najveupovrinusa najniim stupnjemfizikih zapreka; utjecaj na okoli; prosjena fleksibilnostdjelovanja (vozila se ne mogu kretati van prometnica);
visoki trokovi odravanja; usko vezani uz laku industriju;razvijanjem kontejnerizacije cestovni promet postajeneizostavna karika u lancu prijevoza tereta
eljeznikiprosjeanstupanj fizikihzapreka u odnosu natip lokomotiva i stupanj nagiba terena; teka industrija;
kontejnerizacija; najtei teret prevezen kopnom eljeznikakompozicija sa 23 000 tone ugljena
-
5/27/2018 Kopneni Promet
3/45
Morskikanali, rijeke, jezera, obale; visoki trokovigradnje infrastrukture; tekaindustrija
Zrani neogranien; duljina piste, klima, zranastrujanja, tercijarni i kvartarni sektor
Cjevovodi Kanada, od Alberte do Sarnie (plin,2,911 km); Transsibirski (nafta, od Zapadne Europedo istonogSibira9,344 km)
Telekomunikacije neograniene, bez zapreka,trenutaanprijenos podataka, visok troakizgradnjemree, kasnije niski trokovi, ograniavaju potrebuza kretanjem
-
5/27/2018 Kopneni Promet
4/45
Cjevovod na Aljaski, izgraen 1975. godine
Nafta, luka Valdez
1 300 km
-
5/27/2018 Kopneni Promet
5/45
New York - Boston
Nain prijevozaCijena (u jednom
pravcu)Vrijeme
LimoLiner
(luksuzni autobus)$69 4 sata
Acela (Amtrak
vlak)$99 3 sata
Greyhound
autobus$30 4 sata
Air Shuttle $128 1 sat (+ check in)
-
5/27/2018 Kopneni Promet
6/45
Prijevoz putnika s obzirom na tip prijevoza u
Japanu u razdoblju od 1950. do 1999. godine
-
5/27/2018 Kopneni Promet
7/45
Prednosti zajednikog prijevoza tereta i putnika
Visoki trokovi poetnih ulaganja
Nii trokovi odravanja
Isti pogon
Nedostatci zajednikog prijevoza tereta i putnika
Razliite lokacije
Razliita uestalost potranje Usklaivanje vremena
Ravnotea prometa
Pouzdanost
Zajednike prometnice esto prednost daju putnicima Razliite brzine kretanja
Mjere zatite
-
5/27/2018 Kopneni Promet
8/45
Razvoj cestovnog prometa
-
5/27/2018 Kopneni Promet
9/45
Cestovni prometvid prometa kojim se ljudi i roba s jednog na drugomjesto prebacuju cestovnim komunikacijama, pomou cestovnihvozila
Ceste dananjice prate pravce nastale prije vie stoljea Rimskocarstvo
Prve ceste slijedile su staze kojima se kretali nomadi Trgovina
Konj, magarac, deva
Do 3 000 g. Pr. K.prvi cestovni sustav u Mezopotamiji AsfaltBabilon, 625 g. Pr. Kr. Perzijsko carstvo2 300 km cesta, 5. st. Pr. Kr. Prvi vei cestovni sustav Rimsko carstvo, od 300 g. Pr. Kr., 150 000 km; mostovi, vijadukti, potporni zidovi, tuneli
-
5/27/2018 Kopneni Promet
10/45
Najstarija cesta izvedena kaldrmom sagraena je uIII. tisuljeu pr. Kr. u Babilonu
Izum kotaa izmeu 3500 i 3000 g. pr. Kr.
Kaldrmagornji sloj ceste (kolnik)graen odpravilno sloenih komada graevnog materijalapoloenih na podlogu
Karavanske ceste starog vijekajantarskaodBaltika do Sredozemlja,put svileod Kine doCrnog mora
-
5/27/2018 Kopneni Promet
11/45
Rimska cesta, izgraena oko 312. godine prije Krista
-
5/27/2018 Kopneni Promet
12/45
Put svile
-
5/27/2018 Kopneni Promet
13/45
Tek sa nastankom prvih modernih drava tijekom 17. st.grade se cestovni pravci
Francuska24 000 km, Royal Roads
Velika Britanijaprivatna ulaganja, 32 000 km,turnpikes, naplata cestarine
-
5/27/2018 Kopneni Promet
14/45
Gradnja makadama, Maryland, 1823.
-
5/27/2018 Kopneni Promet
15/45
Makadam
Kolnika konstrukcija nainjena od nekoliko slojeva drobljenogkamena i kamene sitnei razliitih veliina zrna bez upotrebeveznog sredstva
Poetkom 19. st., Engleska
John MacAdam
Gradio je ceste s kolnikom uzdignutim od okolnog terena,
niui slojeve kamenog materijala poevi s onim najveeg zrna(drenaa)
Povrh svega dolazila je kamena sitne kojom se kolnikporavnavao; slojevi se uvruju tijekom koritenja ceste
-
5/27/2018 Kopneni Promet
16/45
-
5/27/2018 Kopneni Promet
17/45
Cestarina
Vrsta maltarine (pristojba koju su ubirali feudalci, gradovi
i samostani za robu i vozila u prolazu prilikom stupanja na
njihovo zemljite) koja se ubirala na tzv. suhim maltama(sicca telonia) za razliku od malta na mostovima, skelama i
prijevozima (ius nauli)
Pretpostavlja se da je nastala kod Rimljana, ali je svoj puni
znaaj dosegnula u feudalnim odnosima srednjeg vijeka inovog vijeka
-
5/27/2018 Kopneni Promet
18/45
Pravci na kojima se naplaivala cestarina u Velikoj Britaniji, kraj 18. i poetak 19. st.
Od 1706. godine
Svako Udruenje je osnovano u svrhu odravanja jednog dijela odreenog cestovnogpravca
Naplata cestarine Turnpikepikeiljak
U razdoblju od 1750. do 1800. vrijeme putovanja od Londona do Edinburgasmanjeno je sa 12 na 4 dana
"flywagons izmjena konjskih zaprega
1836.32 500 km; nakon toga uslijedila je dominacija eljeznice
Izmijenjeno prema: D. Bogart (2004)"Turnpike Trusts and the TransportationRevolution in Eighteenth Century England",http://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdf
http://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdfhttp://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdfhttp://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdfhttp://orion.oac.uci.edu/~dbogart/transportrev_oct13.pdf -
5/27/2018 Kopneni Promet
19/45
1794. poetak modernog cestovnog prometa prva potanska koijaizmeu Londona i Bristola, imala je tono odreen vozni red
Pojava automobilabeton, asfalt Prva autocestovna graevina u svijetu izgraena je u Italiji 1925.
Milano-Laghi
Prva u potpunosti dovrena autocesta u Njemakoj zavrena je 1931.na relaciji izmeu Klna i Bonna; 6.8.1932.putena u promet Kraftfahrtstraecesta za automobilski promet Cesta bez pjeakih prijelaza, samo za automobile i motocikle Do 1939. godine samo je Nizozemska imala plan izgradnje
autocestovne mree
SADHarrisburg-Pittsburgh1940., ve 1920-ih postoji vie kraihautocestovnih graevina Ujedinjeno kraljevstvoLondon-Birmingham1959. JapanMeishi, Kobe-Nagoya1965.
-
5/27/2018 Kopneni Promet
20/45
Automobil-Verkehrs- und bungs-Strae AVUSstaza zautrke, SZ od Berlina
Krug je konstruirao Njemaki autoklub 1907. godine
Zbog nedostatka novca projekt nije ostvaren
Krug je konano otvoren 1921. godine
-
5/27/2018 Kopneni Promet
21/45
Autocesta iroka prometnica namijenjena iskljuivomotornom prometu s odreenom najmanjom brzinom idoputenim velikim brzinama; ima dva kolnika od kojihsvaki sluisamo za jedan smjer vonje,a svaki kolnik imanajmanje dva traka za vonju(jedan za vonju,a drugi za
pretjecanje), uz koje je s vanjske strane trak zazaustavljanje s bankinom (boni trak) i meusobno suodvojeni zelenim pojasom
Trasa autoceste nalazi se izvan naselja, nema raskrija urazini, nema velikih uspona ni padova; ulazak i izlazak na
autocestu omoguuju putovi u obliku petlje; uz autocestepodignute su pumpne postaje, moteli, restauracije, servisi idr.
Motorway, freeway, autobahn
-
5/27/2018 Kopneni Promet
22/45
Roger Bacon1250. godine predvia pojavu prometnog sredstva kojebi pokretao motor
Leonadro da Vinci1500. godine izradio je nacrt za samopokretnakola
N. J. Cugnot1769. godine konstruirao je prvi automobil na parnipogon namijenjen potrebama topnitva; tri kotaa, jedan sprijeda, dvastraga. Motor se nalazio ispred prvog kotaa, mogao je povui 5 tonatereta, ali se morao zaustavljati svakih 12 do 15 minuta da bi se
postigla odgovarajua napetost pare; 5 km/h
1784. James Watt je zatraio patent za izradu parnog automobila kojinikad nije konstruirao
1. automobil na parni pogon u Engleskoj konstruirao je W. Murdoctri kotaa, jednocilindarski parni motor
-
5/27/2018 Kopneni Promet
23/45
U SAD-u prvi parni automobil konstruirao je O. Evans
1787. godine
Engleski parlament donosi odluku kojom se zabranjuje da
parni automobil razvija brzinu veu od 6 km/h, a 1831.donosi odluku da parni automobil po danu mora izvjesiti
crvenu zastavu, a po noi crveno svjetlo; visoke cestarine imostarine
Prvi motor s unutranjim sagorijevanjem konstruirao je J.
J. Lenoir 1860. godineskupa i spora pokusna vonja N. Otto1867. godine konstruirao je etverotaktni plinski
motor
-
5/27/2018 Kopneni Promet
24/45
Daimler1885. godine konstruirao je petrolejski motorsmjeten u sredini kola
Benz1886. godine konstruirao je trokolicu s benzinskimmotorom koji je imao KS
Dunlop1890. godinegumene zranice
1893. godine u Francuskoj je uvedena prva registarska
ploica za automobil
AUTOMOBILIZACIJApojava i primjena automobila uprometu, vezano uz proizvodnju, kupnju i uporabu
automobila u svakodnevnom ivotu; izraava se brojemautomobila na 100 stanovnika neke drave
-
5/27/2018 Kopneni Promet
25/45
Dwight D. Eisenhower Nacional
System of Interstate and Defense
Highways 1941. Roosvelt; imenujeodbor koji je trebao utvrditi kolika je
potreba za gradnjom jednog takvog
sistema
1956.tono jeodreen nainfinanciranja; Federal-
Aid Highway Act
Do 2003.46,700 milja
Od 1954. do 2001. uloeno je 370 milijardi $
-
5/27/2018 Kopneni Promet
26/45
Autocestovna mrea SAD
-
5/27/2018 Kopneni Promet
27/45
Autocestovna mrea SAD u razdobljuod 1955. do 2010. godine
-
5/27/2018 Kopneni Promet
28/45
Prodaja automobila u SAD, 1931.
2010.
-
5/27/2018 Kopneni Promet
29/45
1919.na putovanje od Washingtona do San Francisca upuen jekonvoj vojnih kamiona kako bi utvrdili stupanj uinkovitosti cestovnemree u sluaju opasnosti. Putovanje je trajalo 62 dana
1941.predsjednik Franklin D. Roosevelt imenovao je Nacionalnimeuregionalni odbor za izgradnju autocestovne mree (National
Interregional Highway Committee) Financiranje je odobreno 1952. godine, ali izgradnja nije zapoela
zbog prevelikih sredstava koja je vlada trebala uloiti Prvo se grade pravci na kojima se naplaivala cestarina Predsjednik Eisenhower 1956. godine donosi zakon prema kojem e
drava osigurati financiranje gradnje autocestovne mree (Federal-AidHighway Act) 2005. godine46 800 milja "drive-in", "drive-through"
-
5/27/2018 Kopneni Promet
30/45
Cestovna prometna mrea u svijetu
-
5/27/2018 Kopneni Promet
31/45
Utjecaj cestovnog prometa na prostor
na 20% cestovne mree odvija se 60 do 80% prometa
Gustoa cestovne mree u zemljama lanicama grupe G7 1996. god.Razliito geografsko okruenje i stupanj motorizacijeIako SAD i Kanada imaju nizak stupanj gustoe cestovnih prometnih
mrea u usporedbi sa Japanom i Zapadnom Europom cestovni promet u timzemljama predstavlja najznaajniji vid prijevoza
-
5/27/2018 Kopneni Promet
32/45
Proizvodnja automobila u svijetu u razdoblju od
1965. do 2007. godine
80% automobila koristi se u razvijenim zemljama
gospodarska kriza, recesija
3440 miliona automobila godinje tijekom 90-ih
preko 40 miliona automobila godinje tijekom 2000-ih
550 miliona automobila 2001. godine, 100 miliona vie nego 1991.
12 osoba na 1 automobil
2003. godine samo u Kini prodano je preko 2 mil. automobila
-
5/27/2018 Kopneni Promet
33/45
Prilazna rampa prema mostu Nanpu, angaj
Most preko rijeke Huangpu
Vanost rijeke - navigacijska os
-
5/27/2018 Kopneni Promet
34/45
Proizvodnja bicikla u svijetu u odnosu na Kinu od
1950. do 2003. godine
10 milijuna
bicikliPeking,
2001. g.
95 do 100 mil. bicikli godinje1990-ih40% u Kini; 2000-ih60% bicikli na svijetu proizvedeno je u Kininajveiproizvoa i korisnikOd 1990. do 2002. g. u angaju udio koritenja bicikla u prijevozu opao je sa 70% na 17%2003. g. u Kini je zabranjeno koritenje bicikla na javnim ulicama promjena politike vladPorast koritenja bicikle u gradskom prometu Zapadna Europa
Odrivi oblik prijevoza
-
5/27/2018 Kopneni Promet
35/45
Udio vonje biciklom u odnosu na ostale vidoveprometa sredinom 1990-ih
biciklistike trake
mjesta predviena za parkiranje bicikla
reljef i klima
-
5/27/2018 Kopneni Promet
36/45
Rika u Indoneziji
-
5/27/2018 Kopneni Promet
37/45
Prema Zakonu o javnim cestama sve ceste u Republici Hrvatskoj dijele se na:
Dravne cestepovezuju cjelokupan prostor Republike Hrvatskeukljuujui ga u europsku cestovnu mreu.
upanijske cestepovezuju naselja unutar upanije te povezuju prostor
upanije s mreom dravnih cesta Republike Hrvatske. Opinske cestepovezuju mjesta unutar opine povezujui ga dalje sa
upanijskim i dravnim cestama. Kao posebna kategorija izdvajaju se ostale cestena kojima se ne
odvija javni prostor ve ih iskljuivo koristi privatna osoba iliodreena gospodarska djelatnost u ijoj je nadlenosti i gospodarenjetim cestama (umske, vodoprivredne, vojne i privatne).
-
5/27/2018 Kopneni Promet
38/45
Cestovna vorita
Cestovna vorita su mjesta na kojima su dvije ili vie cesta(ulica) meusobno povezane. Na njima se kria, ispreplie,spaja ili razdvaja vie prometnih tokova. U cestovnoj mreivorita su glavne toke koje omoguuju funkcioniranjeitavoga prometnog sustava.
Pri izboru mjesta i naina rjeavanja vorita potrebno jesvaki sluaj podrobno prouiti, jer je nepravilno konstruiranovorite, osobito pri optereenijim cestama, opasnost za
sigurnost prometa.
-
5/27/2018 Kopneni Promet
39/45
U osnovne kriterije koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog voritapripadaju:
Sigurnost vonjemoe se poveati pravilnim izborom oblikovanja krianja istandarda gradnje u ovisnosti o prometnom optereenju, rangu ceste,raunskoj brzini, kapacitetu, ekonominosti i sigurnosti vonje.
Kapacitetse odreuje prema broju vozila to u stanovitom vremenskomintervalu prolaze prometnim voritem. Proraun kapaciteta treba obaviti zaprometna vorita u istoj razini. Za vorita u vie razina mjerodavan jekapacitet u podruju izmjene trakova. Planirani kapacitet moe se usvojiti sa75% vrijednosti moguega kapaciteta.
Ekonominost prometnog voritaodreuje se trokovima gradnje,potrebnim prostorom, vrijednou zemljita, duljinom odsjeka vonje,
utrokom goriva, vremenom putovanja, trokovima odravanja itd. Pri projektiranju valja voditi rauna o estetskom izgleduprometnog vorita.
Pri voenju trase treba uzeti u obzir topografske i graevinske okolnosti,oblik krajolika i uklapanje trase u okolicu.
Prometno vorite mora se uklopiti u ukupnu prometnu mreus time da sezadre osnovne znaajke prometnica.
-
5/27/2018 Kopneni Promet
40/45
Da bi prometno vorite imalo odreenu sigurnost pri protjecanjuprometnih tokova, pri projektiranju treba uzeti u obzir etiri osnovnanaela. To su:
vidljivost,
preglednost, prilagodljivost i
protonost.
-
5/27/2018 Kopneni Promet
41/45
Gustoa prometa
ukupan broj vozila to u jedinici vremena prou kroz promatranipopreni presjek ceste
Gustoa prometa moe se dobiti brojenjem vozila vizualno ilipomou posebnih ureaja (ureaj s fotoelijom ili nagaznimcrijevom).
Gustoa prometa je mjerilo za odreivanje stvarne iskoritenostipropusne moi na odreenoj cesti.
-
5/27/2018 Kopneni Promet
42/45
2006. gustoa autocestovnemree u EU 15 km/1000km2
Najvea gustoa 2006.
Nizozemska; 77 km/1000km2
2006. godine:
Njemaka 12 531 km panjolska 12 073 km
Francuska10 842 km
-
5/27/2018 Kopneni Promet
43/45
-
5/27/2018 Kopneni Promet
44/45
Broj poginulih u cestovnim prometnim nesreama na100 000 stanovnika
j i ij
-
5/27/2018 Kopneni Promet
45/45
Stupanj motorizacije na 1000
stanovnika
top related