kolorka giroud & lax · ranju doživljaja i sjećanja na alžirski rat. benjamin stora azrayen...
Post on 13-Jan-2020
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
www.fibra.hrwww.stripovi.com
KO LO R K A
Giroud & LaxAzrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 1 19.02.2018. 10:47:10
KO LO R K A
Giroud & LaxAzrayen
Knjiga 101
Scenarij Frank Giroud
Crtež i boja Christian Lacroix Lax
IzdavačNaklada Fibra d.o.o.
Glavni urednik Marko Šunjić
Prijevod Željka Somun
Lektura Josip Sršen
Dizajn Melina Mikulić
Prijelom i priprema za tisakMarko Šunjić
Tisak Stega tisak d.o.o.
Naklada 500 primjeraka
ISBN 978-953-321-351-4
Azrayen - édition intégrale© DUPUIS 2004, by Lax, Giroudwww.dupuis.comAll rights reserved
Zagreb, svibanj 2018.
Azrayen ■ 3
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 2 19.02.2018. 10:47:13
Rođen u Konstantinu
1950., doktor povijesti i sociologije, Benjamin Stora
profesor je na Sveučilištu Paris-VIII.
Autor biografija Messalija Hadja (1978.) i Ferhata
Abbasa (1995.), u Éditions La Découverte objavio je djela
Gangrena i zaborav, sjećanje na Alžirski rat (1991.; novo
izdanje 1998., La Découverte Poche-Essais), Priča o Alžirskom
ratu (1991.) i Mit o ratu Alžir--Vijetnam u Francuskoj i u
Sjedinjenim državama (1997.).
U biblioteci “Découvertes Gallimard”, objavio je djelo
Ročnici u Alžirskom ratu (1997.).
Također je autor televizijske serije “Alžirske godine”
(1991.).
U plavim, sivim i oker obrisima planina Velike Kabilije pratimo napredovanje fran-cuskih vojnika. Oni traže druge, nestale
vojnike. Čitatelj vidi vojni konvoj koji se kreće teš-kim terenom, između kabilskih sela ovješenih na liticama strmih padina, neobično naherenih stijena, posušenog granja i iskrivljenog korijenja… Iz niza sli-ka izranja jedinstven svijet u kojem usred kaotičnog pejzaža iskrsavaju aloe, kaktusi i maleni maslinici.
Oba autora, Frank Giroud, scenarist, i Christian Lax, crtač, prenose izražajnu i uznemirujuću sliku prirode. Poruke koje dopiru iz tog krajobraza (povremeno svedene na njegovu geološku ogoljenost) uvode nas u surov svijet Kabilije uronjene u rat. Crtež je
“dramatiziran”, izlomljen, ušiljen. Nalazimo se u zimi 1957. Alžirski rat počeo je u studenom 1954. serijom napada koje je na teritoriju Alžira izvela Fronta na-cionalnog oslobođenja (FLN). Najžešći smrtonosni napadi zbili su se u Aurèsu… i u Kabiliji, povijesno pobunjeničkoj regiji.
Utaboreni u svojim planinskim i šumskim utvrda-ma, stanovnici Velike i Male Kabilije uspješno su se redom suprotstavljali Kartagi, Rimu, arapskim konjanicima i Francuskoj. Nazivaju ih Berberima –
“barbarima” rimskog doba – dok oni sebe nazivaju Imazigenima, “slobodnim ljudima”. Već samo to ime govori nam o mentalitetu, volji otpora i neovisno-sti koji su se održali stoljećima. Upravo u Kabiliji, 1871. izbija posljednja velika pobuna protiv francu-ske dominacije. Stanovnici Fort-Nationala – današ-nji Larbaa-Nath-Iraten – lokaliteta sa središnjim i dominantnim položajem, dva su mjeseca pružali otpor francuskim trupama. Geografski položaj ide u prilog tom hrabrom pokušaju: sela zbijenih kuća na samom planinskom vrhu u Djurdjuri, gdje teška dostupnost i mogućnost obrane govore kako je riječ o istinskim utvrdama; planinsko utočište stanovnika ravnica, što objašnjava gustu naseljenost koja je mogla doseći sto pedeset, čak dvjesto stanovnika po kvadratnom kilometru.
AZRAYENB e n j a m i n S t o r a
Kabilija 1957.
Azrayen ■ 3
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 3 19.02.2018. 10:47:14
Amirouche, strašni ratni zapovjednik, 1957. želje-znom rukom predvodi FLN u 3. vilajetu, u Kabiliji. Organizira munjevite prepade, neprestane napade, zasjede protiv francuske vojske, obračunava se s “iz-dajnicima” za koje se pretpostavlja da nemaju jasan stav po pitanju alžirske neovisnosti: s pripadnicima MNA (Alžirskog nacionalnog pokreta), suparničke organizacije FLN-a koju predvodi stari vođa Messali Hadj, s lokalnim uglednicima, s vojnim vođama, sa seoskim oružnicima, optuživanima zbog naklonosti Francuskoj. Amirouche se smatra predvodnikom
“crvenih noći Soummama” 1956., čiji je ishod bio oko stotinu žrtava.
Kabilija je teško podnijela teret rata protiv Fran-cuske. Njena prirodna bogatstva prilično su osiro-mašena. Maslina i smokva kulture su koje tradicio-nalno osiguravaju egzistenciju populacije. Uspijeva i loza penjačica koja obavija stabla. Kulture žitarica i povrća uspijevaju i u podnožju stabala. Šuma da-kle pruža dodatne potrebne zalihe, uz uzgoj stoke, brašno od žira i drva za ogrjev. Eksploatacija drve-ne građe, vrijeska, pluta, osigurava zaposlenja. Ali, naličje ove situacije, opterećene ratom koji otežava mogućnosti prometa i razdiobe proizvoda, ogleda se u bijedi, gladi, jadu, o kojima je progovarao pisac Mouloud Mameri1.
Zimi 1957. do Kabilije su doprli glasovi o okrutnim borbama u Alžiru, nedalekom glavnom gradu. Pa-dobranci generala Massua 8. su siječnja ušli u grad kako bi slomili opći štrajk u organizaciji FLN-a, pred predstojeće zasjedanje UN-a. Massu i padobranci preuzeli su vlast. Uslijedila su uhićenja i “tvrda” is-pitivanja, ustalila se praksa mučenja. FLN je uništen, njegovi vođe su prebjegli u Tunis ili su uhićeni, po-put Yacefa Saadija u rujnu 1957. Vojna pobjeda do-nijela je veliku krizu morala. Treba li postići cilj pod svaku cijenu? Neki časnici nisu se slagali s takvim pristupom i stali su preispitivati smisao svoje misije u Alžiru. Naročito oni o kojima je riječ u Azrayenu, pripadnici Specijaliziranih administrativnih odreda (SAS) koji su željeli pružiti poduku i skrb autohto-nom stanovništvu. “Bitka za Alžir” je dobivena, no povoljni ishodi čine se slabašnima u očima onih koji teže “uspostavljanju mira” u izoliranim, zabačenim predjelima.
Između realizma i geometrijske stilizacije, iza pa-ralelizma nekolicine motiva – tjeskobne prirode, iscrpljenih vojnika, očajnih kabilskih seljaka – pri-povijest buja poput nepogode i nereda. Francuski vojnici iscrpljuju se u potrazi za izgubljenom ophod-njom. Kabilija tako postaje mjesto nestanka, mjesto na kojem se čovjek može izgubiti. Vojnici upadaju u sela i u kuće, u prostore koji su vidljivi i ujedno nedostupni. Gledaju njihova vrata, zjapeće i mračne pragove, koji se otvaraju silom i zatvaraju grimasom na licima alžirskih seljana.
1 Mouloud Mameri (1917.-1989.), berberski pisac, pjesnik, antropolog i lingvist.
Ti vojnici, u neprestanom i opsesivnom traganju za svojim suborcima, više ne shvaćaju ulog ovog bezličnog rata. Sprega riječi i crteža ovog stripa lagano nam se zavlači pod kožu i sudjeluje u stva-ranju doživljaja i sjećanja na Alžirski rat.
Benjamin Stora
Azrayen priča u vlastitom kontekstuFrank Giroud
Godina 1830. označava početak francu-skog osvajanja Alžira. Vrlo brzo, vojnu okupaciju prati i poljoprivredna koloni-
zacija. Novi gospodari zemlje grade ceste, krče teren i prenamjenom nepreglednih površina nekad neo-bradive zemlje izvlašćuju domaće seljake. Iako pred-stavljaju manje od deset posto populacije, ubrzo su u posjedu četiri petine poljoprivrednih površina. I metropola se brzo veže uz svoju novu koloniju, kojoj II. Republika dodjeljuje status okruga.
Od osvajanja do neovisnosti, mnoge će vlade poku-šati uključiti Muslimane u razvoj Alžira i uspostaviti, makar u određenoj mjeri, ravnopravnost između starosjedioca i kolonista; no oni će uvijek naići na žestoko suprotstavljanje veleposjednika koji, makar u manjini, predstavljaju interesnu skupinu s velikim utjecajem u Komori. Cijelo stoljeće nakon zauzima-nja Alžira, modernizacija uvijek uspješno zaobilazi ruralna područja starosjedioca. Pravna, gospodar-ska i društvena nejednakost postaju nepodnošljive stanovništvu koje je tijekom prvog svjetskog sukoba platilo velik danak u krvi, u ratu čiji ga se ulozi nisu ticali. Takve okolnosti povoljno utječu na izbijanje alžirskog nacionalizma koji utjelovljuju Messali Hadj i Ferhat Abbas. Međutim, većina Europljana rođenih u zemlji koju smatraju svojom, i koji često žive skro-mnije negoli stanovnici metropole, ostvaruju miran suživot s muslimanskom populacijom.
Na kraju 2. svjetskog rata, pobjeda “slobodnog svi-jeta” nad totalitarnim režimima iznova budi nade Alžiraca koji izlaze na ulicu tražeći svoja prava. U svibnju ‘45., u Sétifu, u Guelmi, u ostalim gradovima pokrajine Konstantin i Male Kabilije, manifestacije su izmakle kontroli i koštale života stotinu Euro-pljana. Bešćutna represija rezultirala je smrću šest tisuća Alžiraca i dovela do prvog velikog rasapa između dvije zajednice.
Šačica odlučnih nacionalista našla je sljedbenike i pod okriljem nove međunarodne situacije 1954. godine (francuski poraz u Indokini, opći pokret dekolonizacije, rađanje solidarnog i organiziranog Trećeg svijeta, podrška arapskog svijeta i komuni-stičkog bloka) povukla okidač Alžirskog rata.
Azrayen ■ 5 4 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 4 19.02.2018. 10:47:14
Nekoliko polaznih točaka na početku pripovijedanja…
1954. NOĆ S 31. LISTOPADA NA 1. STUDENOGA:početak pobune. Osnivanje Fronte nacionalnog oslobođenja (FLN) i njezine vojne frakcije, Vojske nacionalnog oslobođenja (ALN). 25. pješačka divizija zračnim je transportom prebačena iz grada Pau u Alžir. Prosinac: Massali Hadj osniva Alžirski nacionalni pokret (MNA).
1955.Veljača: srušena je vlada Pierra Mendèsa- -Francea koja preporuča reguliranje alžirskog problema širokim spektrom reformi. Ožujak: general Cherrière “češlja teren” Kabilije i Aurèsa izazivajući neprijateljske reakcije populacije. U obje regije proglašeno je izvanredno stanje. 20. kOlOVOza: kako bi za svoju stvar pridobili još uvijek kolebljivu muslimansku zajednicu, FLN bira uvjerljivu moć nasilja. U Philippevilleu i na području pokrajine Konstantin, naoružane skupine masakrirale su 123 osobe, od kojih 71 Europljanina. Odmazda, čija bilanca broji gotovo 12 000 žrtava, gurnula je zemlju u sveopći rat. 30. kOlOVOza: izvanredno stanje proglašeno za cijelo područje Alžira. Rujan: razrješenje Komunističke partije Alžira, čiji se mnogi članovi pridružuju FLN-u. PROsinac: francuska vlada formira Specijalizirane administrativne odrede (SAS) koji su trebali zabačenim područjima osigurati administrativnu, liječničku, prehrambenu i obrazovnu upravu.
1956.Ožujak: neovisnost Maroka i Tunisa. TRaVanj-sVibanj: Guy Mollet, predsjednik Vijeća, saziva vojne snage (mladi Francuzi koji su služili vojsku 1952., ‘53. i ‘54. vraćaju se u vojarne) i produžuje vojni rok na 27 mjeseci, omogućujući slanje po 400 000 vojnika godišnje u Alžir. 18. sVibnja: dvadesetak mladih pričuvnika ubijeno je i unakaženo u klancu Palestro (Kabilija). kOlOVOz: glavni predvodnici pobune okupljaju se na kongresu u Soummamu gdje je dogovorena zajednička politička platforma, pokret prerasta u centraliziranu organizaciju, a zemlja je podijeljena u šest vojnih zona (vilajeta). lisTOPad: pri presretanju aviona DC-3 zračnih snaga Maroka koji ih je prevozio iz Rabata u Tunis, zarobljena je nekolicina predstavnika FLN-a (među kojima Ben Bella, Boudiaf i Aït Ahmed). lisTOPad-PROsinac: FLN pokreće gradsku gerilu. Njihovi bombaški napadi krvlju su obojili Alžir. PROsinac: general Salan imenovan je na čelo vojnih postrojbi u Alžiru.
1957.siječanj: opunomoćeni general Massu, “bitkom za Alžir” odgovara na val terorizma. Sve je više masovnih uhićenja, sve je više napada. Ožujak: Rat je zahvatio cijelu zemlju, koja tada broji 980 000 Europljana, 8 500 000 Muslimana… i 450 000 vojnika.
Azrayen ■ 5 4 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 5 19.02.2018. 10:47:14
9Mome ocu.
F.G.
9Još i danas, pisanje o ovoj temi delikatno je pitanje.Kako nitko ne bi bio povrijeđen, valja prvo svakoga saslušati.Budući da su bili vođeni takvom mišlju ili nam na razne načine pomogli, u Francuskoj i u Alžiru, zadužili su nas Abdellah Bahloul, Leïla Benzaïd, Medjber Bellahmer, Boualem, Boubekeur, Henri Bourgeois, Alex i Magali Brayle, Gilles Caux, André Juillard, Kamel, Omar Kared, Yves Kérouas, Fahrat Mehenni, Myriam, Nordine, Armand Poulet, “Rachid”, Robert Rosa, Michel Rouge, Salah, Paul Wohlschlegel…
… svima njima hvala, a isprika onima koje smo možda zaboravili!
Azrayen ■ 7
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 6 19.02.2018. 10:47:15
Azrayen?
Ime mu je nadjenula stara Tassadit, naša
qibla.
Babica?
Ustvari... Tassadit
nije samo primalja...
Bože! Ledeno je!
Toliko o “blagoj klimi Kabilije”!
Azrayen ■ 7
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 7 19.02.2018. 10:47:16
Ima ona i mnoga druga znanja, neki
čak vjeruju i... moći!
Pomalo je i...
Kako reći?Čarob-nica?
Recimo.
I... tko je taj
Azrayen?
Anđeo tame.
Azrayen ■ 9 8 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 8 19.02.2018. 10:47:18
Zašto su ga tako nazvali? Je l’ bio neki grubijan?
Naprotiv...
... bio je naročito obziran... uvijek nam se obra-ćao blagim riječi-ma. Nikad se nije cjenkao. Redovno se raspitivao za svakog od nas...
Ali Tassadit ima poseban dar: ona “osjeća” ljude i kad ga je dotakla, za njegova prvog
posjeta, opazila je da ga obavija tama i studen,
poput onih koji u sebi nose smrt. A onda se zbilo i ono s leptirima...
S leptirima?
Navodno ih je skupljao, ili ih je barem proučavao. Kako bilo, lovio ih je kako bi ih
promatrao.
Pa što?
Prema lokalnom vjerovanju, duša napušta tijelo u liku leptira. Lep-tira kojeg je proučavao i osudio
Azrayen.
Zar se naklapanjima jedne starice ovdje pridaje
tolika važnost!?
Uglavnom, qibla nas je obavije-stila o svojim strahovanjima...
Usprkos njegovoj ljubaznosti, bio sam jedini koji je s njim razgovarao... i jedini kojeg
je začudio njegov nestanak.
Azrayen ■ 9 8 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 9 19.02.2018. 10:47:20
Tassdit tu jako velika qibla, mon kapiten! Jako poznata svud! Ozdravi tifus il bolni oči, bolesnik
dolaze čak z Ouacif ili z Beni Yenni!
Nda… evo... ovo je
Tassadit, satniče. Naša
qibla.
*Vrati se kući, stranče, nosiš smrt.
Što je rekla?
Ona... ona kaže da ni vi... ne zračite dobrim vibracijama...
Hajde, dosta s glupostima! Saznate li nešto,
obavijestite časnika SAS-a u Aït-Azouzu.
Chanaz! Okupljanje!
Azrayen ■ 11 10 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 10 19.02.2018. 10:47:22
Piazza! Borral! Mičite guzice već
jednom! Mislite da ste na izletu!?
Budalo! Za to s tobom nema šanse!
Što je, Paturel? loše podno-simo svježinu Djurdjure?
Nisam naviknut, satniče!
Ne brinite, bit će dobro...
... budete li drhtali samo od
hladnoće.
Azrayen ■ 11 10 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 11 19.02.2018. 10:47:24
Velika KabilijaSpecijalizirani administrativni odred (SAS) Aït-Azouz
*Dječak je! Dječak je!
Satnik Valera.
Žao mi je što vas ovako primam, ali... i u ovakvim
vremenima moji ljudi pomažu pri
porođajima!
Ne držite se tako, Valera! Imam ja i pravi
ured, imam ruma i vruće
kave.
Hajde, dođite.
Azrayen ■ 13 12 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 12 19.02.2018. 10:47:26
Je... malo je neuredno!
“Malo”?! Uvijek ste tako skromni? Pitam se kako
se uopće snalazite!
Ali, da izgubite cijeli
odred!...
Nda! To je malo
uznemirilo duhove, jelda?
Morate ih razumjeti, Moreau. Vojska si ne
može dopustiti da joj se u nekom bespuću izgube njih dvadeset i dvojica
sa svom opremom!
Helikopteri još nisu ništa
pronašli?
Ništa. A što se terena tiče, onemogućilo nas
je ovog grozno vrijeme. Naređeno mi je da se
ne vraćam u stožer bez Messonniera.
Vratim li se praznih ruku, neće samo moja glava biti na panju! Šefovi smatraju da bi odred već bio
pronađen da ste na vrijeme dojavili njihov nestanak...
Zaboga, Valera! Nije riječ o običnom G.M.S.* odredu!
*GMS – groupes mobiles de sécurité: odredi pričuvnika pridruženih francuskoj vojsci tijekom Alžirskog rata, regrutiranih iz jedinica ruralne mobilne policije. (op. prev.)
Messonnier predvodi odred koji prima avans**. Često ostaju po osam dana na terenu.
**Samostalna jedinica kojoj su osigurana financijska sredstva za uzdržavanje na terenu.
Azrayen ■ 13 12 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 13 19.02.2018. 10:47:28
Obavijestio sam Tizi* početkom drugog tjedna! Zašto bih se ranije bri-nuo!?
*Tizi-Ouzou, grad na sjeveru Alžira
Pretpostav-ljate li što se moglo dogoditi? Nemam
pojma.
Prijelaz na stranu neprijatelja malo je vjerojatan. Čak
ako je i sastavljena od Harkija**, jedi-nica se ne predaje cijela za tako krat-
ko vrijeme.
**naziv za alžirske muslimane koji su služili kao pričuvnici u francuskoj vojsci za vrijeme Alžirskog rata (1954.-1962.) (op. prev.)
Ne čini se vjerojatnim ni da su ih pobile snage ALN-a*. Kako bi mogli
srediti dvadeset i dvojicu, k tome i dva kamiona, a da ne ostave
kakav trag?
Osim toga, zašto bi to napravili?
*Vojska nacionalnog oslobođenja, vojna frakcija FLN-a. **planine Magreba. (op. prev.)
Koja je bila posljednja
Messonnierova misija?
Da vidimo!
Područje koje pokriva SAS preveliko je da bi sve bolesne mogli dopremiti
ovamo. Sigurno je razmišljao o mogućnosti organiziranja
stacionara u džebelu** Ouarzen.
Znate li kako su seljani nazvali Messonniera?
Ne.
Azrayen.
Ti vraga!
Nakon što su helikopte-
ri pročešljali cijelo područje, želio se domo-ći sela Aït-Aïlem. No vjeru-jem da je razmiš-ljao i o drugim lokacijama...
Azrayen ■ 15 14 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 14 19.02.2018. 10:47:30
Dobro kažete.
Njegov dosje potvrđuje da je riječ o
čudnoj ptičici, zar ne?
Znate, kad časnika rasporede u SAS, to znači da pomalo odskače od
željenih normi vojne institucije.
Kako bilo, “vojna institucija”
smatra da bismo im, u nedostatku bolje
ideje, možda mogli ući u trag proučavanjem njegovih postupaka i njegove osobnosti.
Zato mi šalju Tirarda.
Tko je on?
Obavještajac, Francuz rođen u Alžiru, odrastao među Alžircima, tečno govori
kabilski i arapski. Čini se da nitko
ne poznaje pobunjenike
bolje od njega!
Ako je tako do-bar s njima, zašto
su njega anga-žirali?
Tko zna? Plaćaju me da se borim, Moreau, a ne da razmatram raspolo-ženja svakoga tko se uvali u ova sranja.
Cosme Tirard.
Satnik Valera najavio je
vaš dolazak, uđite!
Nemam vre-mena. Rekli su mi da ste nešto
smislili?
Azrayen ■ 15 14 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 15 19.02.2018. 10:47:32
Ništa naročito, ali moramo negdje
početi! Recimo, Mohan Djeddar?
Dočasnik u Messonnierovu odre-du? Vidio sam njegov dosje. Problematičan
tip, u pravu ste. Ne znam,
mislio sam da bismo se mogli raspitati u njegovu
selu, Aït-Taghatu, i možda...
Sjajno! Mogla bi nam biti od
koristi!
Pa... zar trebate
prevodite-ljicu?
Jasno! Zaboravio sam je predstaviti: Taklhit Allilat, učiteljica iz Bougija. Uspio sam je oteti njenim učenicima jer bi nam mogla štošta zanimljivoga ispričati...
E, da! Da ne duljim... naša
prijatelji-ca bila je Messonnie-rova junica!
Vaše riječi odurne su kao i vaše
ponašanje, Tirard!A je li! Pokret!
Ne dotičite me se!
Dovukli ste me ovamo bez pitanja, no dosad vam nisam otežavala! Ali upozoravam vas da se mene ničim ne
tereti i da...
Prijetnje? Mora da sanjam!
Ako misliš da... Trenutak,
Tirard!
Azrayen ■ 17 16 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 16 19.02.2018. 10:47:35
Ne znam koliko će naša ekspedicija
trajati, ali želio bih nešto raščistiti u
startu.
Cijenim vaša znanja i
vjerujem da su korisna.
U mojoj ste službi i nadležan
sam i za one koji su s
vama.
Zato vas molim da me pustite da s njima razgovaram na svoj
način.
OK! OK! Igrajte se diplomata. Pobunjenici će
biti odušev-ljeni!
Trenutno ovdje ne vidim nijednog pobunjenika, no ako vam nedostaju
bit ćete usluženi! Cha-naz!
Sretno, Valera!
Sretno...
Azrayen ■ 17 16 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 17 19.02.2018. 10:47:36
Imate li nešto o Djeddaru u svojim spisima?
“Mohad Djeddar, rođen 4. listopada 1935. u Aït-Taghatu, njegov je otac
starješina El-Maa... “
Starješina El-Maa... onaj koji dijeli vodu na poljima, zar ne?
Tako je. Znači, najvažniji čovjek u selu, odmah iza
starješine.
“Tehnički fakultet u Alžiru gdje se bori na strani MLTD-a.* Tijekom zime ‘55. pridružuje se snagama FLN-a... koje napušta šest mjeseci poslije da bi stupio u naše redove.”
*MLTD – Pokret za potpunu pobjedu demokratskih sloboda
Čemu taj preokret?
Zbog njihovog
pretjeranog fanatizma...
kako je rekao.
Naravno, štab je imao odre-đene rezerve. Niža služba u opasnom sektoru, diskret-ni nadzor, misije provjere: njegovo izvrsno držanje dovelo ga je do položa-
ja Messonierova zamjenika na čelu jedinice Harkija u
Moreauovom SAS-u.
Usprkos svemu, možda je samo sjajan
glumac... pobunjenički špijun!
Ako je tako, više
nećemo vidjeti Messonniera.
Azrayen ■ 19 18 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 18 19.02.2018. 10:47:38
Čini se da je vaša gošća dobro natukla bubrege,
Tirard...
Pa dobro, pozovite je da sjedne pokraj vas, Valera.
Ionako umirete od želje za
tim!
Francis...
Oh, oprostite!
Ja...
Azrayen ■ 19 18 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 19 19.02.2018. 10:47:40
Stid... sputava li stid žene i u tvojoj zemlji?
Je li stid slabost?Ili blagoslov?
... Kako bilo, oboje ga osjećamo!
Molim vas lubenicu i dvije kile
patlidžana.
Osam dana! Bio si toliko stidljiv da ti je trebalo osam dana da
mi se obratiš!...
Azrayen ■ 21 20 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 20 19.02.2018. 10:47:42
Molim vas šest rajčica, pola kile graška i
kutiju frika!
Kutija frika? Mislite li...
da bih je i ja mogao uzeti?
Ako želite, ali upozora-vam vas...
... možda neće imati očekivani okus!
Znate za to jelo?
Mogu li vam
pomoći?
Pustite! Blizu sam!
Tu smo. E, pa... hvala na pomoći!
Ne! Ne! Hvala vama! Pa...
možda... ustvari, mi... možda se možemo opet
vidjeti?
Ne viđamo li se već
cijeli tjedan?
Obožavam ga! Naročito okus
korijandra... Velik sam gurman
i kabilska kuhinja lako me
očarala!
Mljeveno žito, naravno da
hoće! Zaboravio sam ime... ali to je
za gustu juhu, zar ne?
Azrayen ■ 21 20 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 21 19.02.2018. 10:47:44
Moja odora vas ne straši?
Oh?! Jako... mi je žao.
Nemojte žaliti. Bio je dobar
čovjek, no da je poživio gospođica
Evrard ne bi ga mogla nagovoriti.
Gospođica Evrard?
Moja učiteljica,
sjajna žena...
... Strastvena Berberka, čvr-sto uvjerena
da bi svijet bio bolje mjesto da je znanje
dostupno svima. Zahvaljujući
njoj podučava-nje je sad moje
zvanje.
U Bougiju? Ne, mjesto se zove Béni-Ouacif,
pedesetak kilometara udaljeno
od mog sela, ali za praznika radije
dolazim ovamo, kod tete.
Zašto?
Niste je vi odabra-li... Uostalom, nosio ju je i moj otac. Iz
daljine vam je sigur-no nalikovao... kad
ga je snašla smrt u Monte Cassinu prije trinaest godina.
Azrayen ■ 23 22 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 22 19.02.2018. 10:47:47
Previše je zabačeno! Slušam Piaf i Treneta,
čitam Colette i Gionoa, idem u
kazalište i u kino, a tamo... obećana sam da pođem za
postolara.
Pa što? Opija se? Tuče majku?
Naprotiv, izuzetno je
drag.
Ali... ja više ne mogu živjeti poput kabilske
seljanke.
... Iako je moje
srce zato-čenik ove zemlje.
Imamo sreće! Baš je... krasna
noć, jelda? Vidite mliječnu
stazu?
Ovdje je zovemo
“put slame”.
Aj!Što je bilo?
Ja... mislim da mi je nešto upalo u oko.
Kažem vam! Ozbiljno je: pogledajte!
Azrayen ■ 23 22 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 23 19.02.2018. 10:47:48
Nda! Neizostavni
gulaš... Nije nešto,
jelda?
Vi... vi ste znači
učiteljica?
Da.
Lijepo. I ja sam to želio. Volio sam školu... Ali s petnaest godina morao
sam u tvornicu.
Ni-sam.
Ja sam oženjen.
Zgodna je, jelda?
Čeka bebu. Vjenčali smo se onaj tjedan kad sam odlazio, tri dana prije Božića...
Jeste li udani?
Božić! Znate li gdje sam ga proslavio?
Azrayen ■ 25 24 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 24 19.02.2018. 10:47:50
U stočnom vagonu između Alžira i Tizija! Božićnu
noć, shvaćate!?! Nema gluplje
od francuskog zapovjedništva!
Našlo bi se, Paturel...
Recimo, stražar koji blebeće, umjesto da
motri.
Možemo li nakratko porazgova-
rati?
Želio bih znati: kad ste upoznali
Messonniera, jeste li bili slobodni,
ili... ?
Što se to vas tiče?
Pa, recimo... ako ste osta-vili... “zaručnika” zbog francuskog vojnika,
možda bismo trebali traži-ti na tom tragu! Naročito ako je taj zaručnik sin starješine ili kakvog
utjecajnog čovjeka, reci-mo povezanog s pobunom,
o čemu vi, jasno, nemate pojma.
Nisam bila u vezi kad sam
upoznala poručnika Messonniera.
Mmh... a... kad ste se zadnji put vidjeli?
Prije tri mje-seca.
Tri mjeseca? Prekinuli ste
vezu?
Ne. Zašto ste se onda prestali
viđati?
Azrayen ■ 25 24 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 25 19.02.2018. 10:47:52
Bit ću slobodan ustrajati na mom
pitanju.
Slušajte! Shvaćam vašu situaciju, ali i moja je krajnje delikatna! Pokušajte, zaboga, bar malo surađivati! Ne otežavajte mi još više!
Nisam ja tražila da budem ovdje!
Problemi s prijateljicom,
satniče?Napro-
tiv.Chanaz!
Pokret za pet minuta!
STOOOOj!
Azrayen ■ 27 26 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 26 19.02.2018. 10:47:53
Chouf!* Nestao je iza onog vrha!
Vidim! Odbor za doček sigurno je u blizini... Kako ćemo, satniče?
*promatrač
Uzmite šestoricu i pogle-dajte što se gore događa. Cognin!
Puškomitra-ljezi!
Sousa, Grimaud,
Carpentier, Piazza, Barral,
Loufrani!
... i Paturel. Da mu ojača
koncentracija!OK.
Pješaštvo… pokret!
Azrayen ■ 27 26 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 27 19.02.2018. 10:47:55
Vatreno krštenje?
Da...
Ne brini... Izgleda da večeras spavamo u Micheletu. Imat ćeš zašto četkati
hlače.
Što? Što je? Ja ništa ne
vidim!
Gore... iza šumarka!
Koliba!
Azrayen ■ 29 28 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 28 19.02.2018. 10:47:57
Krasan ulov, jelda, naredniče?
Mislite da su oni sakrili vojni kamion?
ZAČEPI! PRETRESITE TU RUPU!
1) Ništa nisam napravio, gospodine. Pustite me, molim vas. Nemam ja ništa s pobunjenicima! 2) Bachir! Ponudi ih keksima!
Nema niče-ga, naredniče.
Nikakvog skrive-nog kutka.
3) Izvolite... Majka ih je napravila.
Hvala! Hoćeš da te otruju, je li?
Ali...
PAZI!
A ti? Što si ti tražio tamo gore? Zašto
si pobjegao? Je li? Reci!
Pjevaj, stoko!
Azrayen ■ 29 28 ■ Azrayen
Kolorka_101_Azrayen_KB.indd 29 19.02.2018. 10:47:59
top related