implementacija i praćenje nacionalne strategije: akteri, proces i alati · 2019-03-15 ·...

Implementacija i praćenje Nacionalne strategije: akteri,

proces i alati

Savjetodavna Regionalna radionica o provedbi i praćenju provedbeNacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a

IzlagalaAnka Kekez Koštro

Implementacija i praćenje Nacionalne strategije: akteri,

proces i alati

Savjetodavna Regionalna radionica o provedbi i praćenju provedbe

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom

od 2017. do 2020. godine i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a

IzlagalaAnka Kekez Koštro

Implementacija i praćenje Nacionalne strategije: akteri,

proces i alati

Faze procesa stvaranja javnih politika1. POSTAVLJANJE JAVNE POLITIKE

NA DNEVNI RED definiranje prioritetnih problema definiranje glavnih ciljeva politike

5. EVALUACIJA JAVNE POLITIKE I PROMJENAProcjena rezultataPrijedlozi za

nastavak, izmjene ili okončanje politike

4. IMPLEMENTACIJA JAVNE POLITIKE Administracija, koordinacija Monitoring (praćenje)

2. FORMULACIJA/RAZVOJ JAVNE POLITIKEIdentifikacija i procjena opcijaRazrada politike - izrada

instrumenta (propisa)Procjena učinka propisa

3. LEGITIMIRANJE JAVNE POLITIKEDonošenje političke

odluke Promocija i

prihvaćanje politike

Upravljanje procesom provedbe

SUSTAV

UPRAVLJANJE OKVIROM- MDOMS: STRATEGIJA, POKAZATELJI- ŽUPANIJE I JLS: LOKALNE STRATEGIJE/OP

ORGANIZACIJAUPRAVLJANJE MEĐUORGANIZACIJSKIM ODNOSIMA-KOORDINACIJA (vertikalna i horizontalna)-PARTNERSTVO I SURADNJA

POJEDINAC UPRAVLJANJE KONTAKTIMA NA NEPOSREDNOJ RAZINI PROVEDBE-Kapaciteti provoditelja i usluge-Suradnja s i povratna informacija osoba s invaliditetom

Vertikalna koordinacija

Koordinacijsko tijelo - osiguranje vertikalnih smjernica za provedbu politike o slijeđenju temeljnih ciljeva programa, strategije, regulative ( za resorna ministarstva, urede i uprave)

Koordinacija nositelja s drugim razinama vlasti: međunarodna razina I razina regionalnih i lokalnih samouprava

Veze vertikalnih struktura s vaninstitucionalnim pružateljima usluga

Snažne vertikalne međuorganizacijske veze vs. labavije, fleksibilnije, vertikalne veze

KOORDINATOR SU- NOSITELJI DIREKTNI PROVODITELJI

TIJELA SU-NOSITELJI NA

NACIONALNOJ RAZINI

JEDINICE PODRUČNE I

LOKALNE SAMOUPRAVE

TIJELO KOORDINATOR

PROVEDBE I PRAĆENJA

ODJELI ( MINISTARSTVA)AGENCIJE PODRUČNE ISPOSTAVEUSTANOVEJAVNA PODUZEĆAUDRUGEPOVJERENSTVA

ŽUPANIJSKI/LOKALNI UREDI -ODJELIUSTANOVEUDRUGETRGOVAČKA DRUŠTVA

Vertikalne veze u višerazinskoj implementaciji

Pomaganje u uklanjanju zapreka koje opterećuju efikasnu interakciju organizacija koje nisu u odnosu nadređenosti-podređenosti

Objedinjavanje različitih sektora, programa, projekata, inicijativa unutar jedne razine vlasti

Razne forme partnerstva s organizacijama civilnog društva i dionicima u zajednici

Korisnici kao tzv. iskustveni eksperti što ih čini kompetentnim sugovornicima i nezaobilaznim sudionicima u sustvaranju usluga

Horizontalna koordinacija

Donositelji odlukaTIJELO NOSITELJ KOORDINACIJE

DIREKTNI PROVODITELJI(SU) NOSITELJI MJERA

-ministarstva, uredi Vlade-subordinirana tijela provedbe( područni zavodi, uredi, centri)

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA

VJERSKE ORGANIZACIJE

Međunarodni akteri

Specijalizirane vladine agencije

NADZORNE INSTITUCIJE

( Sudbena vlast, regulatorne agencije)

USTANOVE

Vertikalna i horizontalna koordinacija

STRUČNJACI( instituti, fakulteti)

Jedinice lokalne samouprave

MEĐUSEKTORSKA TIJELA

(Povjerenstva)

Interesne skupineSocijalni partneri

Mediji

Izravno pogođene društvene skupine

Regionalna samoupravaŽUPANIJE

MEDICINSKI MODEL

Prepoznajući invaliditet kao medicinsko stanje, medicinski model osobu s invaliditetom

percipira kao pacijenta čije je stanje često povezano s rizikom od

siromaštva.

Stoga se u ovom modelu politika prema osobama s invaliditetom

usmjerava na skrb za ranjivu društvenu skupinu te liječenje i rehabilitaciju pojedinca, što se

postiže primarno kroz instrumente socijalne i zdravstvene politike.

SOCIJALNI MODEL

Razumijevanju invaliditeta kroz oštećenje pojedinca dodaje i

socijalnu dimenziju pa se tako invaliditet shvaća i kroz postojanje

socijalnih barijera u vidu nedostupnosti fizičke okoline i

prepreka u realizaciji gospodarskih, socijalnih, građanskih i političkih

prava.

Rezultira javnim politikama koje su usmjerene na uklanjanje fizičkih i

socijalnih prepreka, što se postiže se djelovanjem u različitim sektorima

te instrumentima antidiskriminacijske politike i politike pristupačnosti fizičke

okoline i prijevoza.

MODEL LJUDSKIH

PRAVA

Na elemente užeg socijalnog modela nadograđuje i elemente

modela ljudskih prava koji naglasak stavlja na osnaživanje osoba s

invaliditetom za realizaciju prava i osobnih potencijala.

UZ mjere antidiskriminacijske politike obuhvaća instrumente

kojima se u obrazovnoj, kulturnoj, rekreacijskoj i sportskoj politici

potiče razvoj potencijala osoba s invaliditetom te promiče

sudjelovanje OSI u stvaranju javnih politika

Transformacija modela politike za osobe s invaliditetom

Izvor: Petek, A. Transformacija politike prema osobama s invaliditetom: analiza ciljeva u Anali Hrvatskog politološkog društva 2010. god VII, 101 -123

SUSTAV

ORGANIZACIJA

POJEDINAC

MEDICINSKI MODEL

SOCIJALNI MODEL

MODELLJUDSKIHPRAVA

Država zadržava monopolnad provedbom

Manipulacija

Tokenizam

Informativna razina uključenosti

Ko-produkcija

Država dijeli kompetencijuOdnos: upravitelj-izvođač

Istinsko partnerstvo

Odnos vlade i civilnog društva

Razvijena horizontalna koordinacija

Krute vertikalne veze

Fleksibilnevertikalne veze

RAZINE IM

PLEMEN

TACIJE

Transformacija implementacije politike prema OSI

Kekez Koštro, Anka, Kristina Urbanc i Ivona Salaj. 2013. „Implementacija kao operativno upravljanje: analiza transformacije implementacije hrvatske politike prema osobama s invaliditetom.“ Anali hrvatskog politološkog društva 2012. 9: 409- 439.

MODELI KREIRANJA POLITIKE PREMA OSI

AKTIVNOSTIOPERATIVNOGUPRAVLJANJA

MEDICINSKI MODELOsiguranje privole krozupravljanje dodjelominformacija i zadataka

UŽI SOCIJALNI MODELOsiguranje izvedbe krozupravljanje proizvodimadjelovanja (outputs)

ŠIRI SOCIJALNI MODELUpravljanje ishodima(outcomes) kao rezultatimazajedničkog djelovanja

SUSTAVUpravljanjepolicyprocesom

Osiguranje jasne podjeleodgovornosti i zadatakaunutar sustava državne skrbii zaštite koji čuvajukompetenciju za provedbupolitike.

Stvaranje okvira za upravljanjeizvedbom, decentralizaciju ipodugovaranje implementacijenedržavnim akterima.

Okvir za upravljanjeusmjeravanjem,strukturiranjem partnerskogdjelovanja i prizivanjemzajedničke odgovornostiprema korisnicima.

ORGANIZACIJAUpravljanjemeđuorganizacijskim odnosima

Fokus na osiguranje jasne iunificirane formulacijezadataka, potrebnihkompetencija i resursa.Čvrste veze vertikalnepovezanosti uz minimalnupažnju na horizontalnojkoordinaciji.

Usmjerenost na poticanjeprovedbe preuzetih aktivnosti iugovornih obveza.Fleksibilnije vertikalne veze uzintenzivnije manifestiranje izazovakoordinacije i uočavanje važnostihorizontalnih međuorganizacijskihodnosa.

Usmjerenost na ostvarenjepartnerstava i koherentnosti.Uspostava koordinacije uhorizontalnim i vertikalnimodnosima s ciljemobjedinjenog djelovanja svihaktera uključenih u provedbu.

POJEDINACUpravljanje(vanjskim iunutrašnjim)međuljudskimkontaktima

Dominacija profesionalneekspertize i fokus napoštivanju standardiziranihoperativnih procedura.Manipulativna i, eventualno,tokenistička razina korisničkeuključenosti.

Fokus na kontinuiranoj obuciproširene mreže provoditelja te nauspostavljanje i održavanjeuslužne orijentacije.Uvodi se korisnička perspektivana razini tzv. informiranogpristanka.

Profesionalizacija usluga,naglašavanje učenjastručnjaka od korisnika i razvojtzv. 'salutogeneze'.Institucionalizacija korisničkeperspektive na razinizajedničke inicijative iinicijative korisnika.

SUSTAV

ORGANIZACIJA

POJEDINAC

MEDICINSKI MODEL

SOCIJALNI MODEL

MODELLJUDSKIH PRAVA

RAZINE IM

PLEMEN

TACIJE

TRANSFORMACIJA IMPLEMENTACIJE POLITIKE PREMA OSI U HRVATSKOJ

Razina sustava: socijalni model s tendencijom razvoja okvira modela ljudskih prava

Razina organizacije: socijalni model

Razina pojedinca: ulazak u socijalni model

Implementacije hrvatske politike prema OSI

Kekez Koštro, Anka, Kristina Urbanc i Ivona Salaj. 2013. „Implementacija kao operativno upravljanje: analiza transformacije implementacije hrvatske politike prema osobama s invaliditetom.“ Anali hrvatskog politološkog društva 2012. 9: 409- 439.