ekonomske osnove - pfsa
Post on 15-Oct-2021
11 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Ekonomske osnove
države i prava - VIII
Prof. Dr. Amina Nikolajev
Ekonomski razvoj
Proučavanje ekonomskog razvoja i rasta
predstavlja svojevrstan naučni izazov
(nema univerzalno prihvaćene definicije
razvoja)
Postoji čitav niz shvatanja o onome što
čini osnovu ispitivanja razvojnih
mogućnosti ≠ zemalja u diverzificiranom
međunarodnom poretku
Ekonomski razvoj
Koje je stvarno značenje razvoja?
Šta se podrazumijeva pod razvojem?
Koliko različite teorije ekonomskog razvoja
mogu doprinijeti boljem razumijevanju
razvojnog procesa?
Koje su najutjecajnije teorije razvoja i da li
su kompatibilne?
Ekonomski razvoj
Složen, višedimenzionalni proces
U literaturi se, u pokušaju određivanja i
opisivanja ekonomskog razvoja, nailazi na
različite definicije
Neke od definicija ekonomskog razvoja
koje imaju zajedničke sadržajne elemente:
Ekonomski razvoj
... raznovrsne aktivnosti pojedinaca i privrednih
subjekata koje se poduzimaju u društvu, a što za
posljedicu ima stvaranje materijalnih i drugih vrijednosti
kojima se zadovoljvaju mnogobrojne potrebe
pojedinaca i društva općenito (Begić, 2000)
U strogo ekonomskim kategorijama, pod razvojem se
tradicionalno podrazumijeva sposobnost ekonomije
jedne zemlje, ... , da generira i održi godišnji rast svog
bruto nacionalnog dohotka po stopi od 5% do 7%, ili
više (Todaro, Smith, 2006:14)
Ekonomski razvoj
... dinamički proces povećanja stepena
zadovoljavanja ljudskih potreba, odnosno
proces u kome se realni nacionalni dohodak
dugoročno povećava (Golić, 2002:343)
... proces gospodarskog rasta koji je ujedno
praćen promjenama gospodarske i socijalne
strukture društva i preraspodjelom dohotka i
društvene moći (Babić, Dragičević i dr.:1999)
Ekonomski razvoj
... proces kojim se nacionalne ekonomije s niskim dohocima transformiraju u moderne industrijske ekonomije sa srednjim, višim i visokim dohotkom (Osmanković, 2007:111)
... razvoj bogatstva zemalja, ili regija ili urbanih, odnosno ruralnih područja u korist njihovih stanovnika, te održivi porast standarda življenja koji sugerira porast u dohotku po stanovniku, bolje obrazovanje i bolju zaštitu okoliša (Osmanković, 2007:111)
Ekonomski razvoj
... proces koji čini ljude bogatijim, povećavajući količinu dobara i usluga kojima raspolažu i tako povećavaju spektar izbora koji im stoji na raspolaganju (Etkin, 1973:15)
... zahtijeva uklanjanje glavnih izvora neslobode: siromaštva, ali i tiranije, slabih ekonomskih mogućnosti kao i sistematske socijalne oskudice, zanemarivanje javnih kapaciteta kao i netolerantnosti ili prevelike aktivnosti represivnih država (Sen, 2002:20)
Ekonomski razvoj
U osnovi ekonomskog razvoja je privređivanje, odnosno proizvodnja
Manifestira se porastom ekonomskog bogatstva društva i inoviranjem u upravljanju razvojem (ljudsku kontrolu/djelovanje, aktivno upravljanje razvojem)
stvaranje materijalnih i drugih vrijednosti
generira i održi godišnji rast svog bruto nacionalnog dohotka
povećanje stepena zadovoljavanja ljudskih potreba i realnog nacionalnog dohotka
promjene ekonomske i socijalne strukture društva
Ekonomski razvoj
pojam koji obuhvata proces privrednog rasta u
kojem dolazi do kvalitativnih promjena u
ekonomskoj i socijalnoj strukturi društva,
manifestirajući se nadalje kroz poboljšanje
standarda i kvaliteta življenja
izlazna dimenzija ogleda se u stalnom rastu nivoa
zadovoljenja potreba, odnosno rastu životnog
standarda stanovništva kroz povećanje dohotka
per capita
Ekonomski razvoj
Uključuje kvantitativne i kvalitetne promjene u privređivanju:
Uvećanje proizvodnih moći privrede (povećanje efikasnosti)
Način animiranja faktora privređivanja (stavljanje raspoloživih resursa u funkciju efikasnog privređivanja)
Društveni okvir privređivanja (ekonomski, socijalni, politički, historijski, tradicijski kontekst)
Ekonomski razvoj
Razvoj - kada je ND veći od priraštaja stanovnika
Stagnacija - kada ND i priraštaj stanovnika imaju
istu dinamiku
Nazadovanje - kada ND ima manji rast u odnosu
na priraštaj stanovništva
Ekonomski razvoj
Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i humanih ciljeva:
povećanje dohotka i standarda života,
povećanje zaposlenosti,
smanjenje siromaštva;
jednakost u pristupu mogućnostima,
jednakost u distribuciji dohotka i bogatstva;
političko učešće građana;
povećanu ulogu žena, manjinskih i drugih ranjivih grupa u ekonomskom, političkom i socijalnom životu;
Ekonomski razvoj
Obuhvata široki spektar ekonomsko-socijalnih i
humanih ciljeva:
povećanje mogućnosti za obrazovanje i stvaranje uvjeta
za individulano napredovanje, nezavisno od klase, rase, etničke pripadnosti ili spola;
povećanje mogućnosti pristupa zdravstvenim uslugama;
odgovarajuću socijalnu politiku kojom se štite najranjivije
grupe stanovništva;
čistu i zdravu okolinu; te
efikasan, efektivan i kompetentan javni sektor
Ekonomski razvoj
Index humanog razvoja – razvojni pokazatelj (UN)
Index humanog razvoja obuhvata:
Očekivani životni vijek stanovništva
Stopu pismenosti odraslih
Prosječne godine školovanja
Društveni proizvod per capita
Ekonomski razvoj
Razvoj vs. rast – sinonimi/razlike
Očita razlika – ekonomski rast samo je dio ekonomskog razvoja i predstavlja njegovu kvantitativnu dimenziju, odnosno dinamički proces povećanja ND
Imajući u vidu činjenicu da je krajnji cilj razvoja povećanje općeg balgostanja, kvalitativnu dimenziju ekonomskog razvoja čini stupanj zadovoljenja materijalnih potreba društva
Ekonomski razvoj
Zadatak ekonomske politike: potenciranje pozitivnih strana
postojećih faktora i minimiziranje negativnih djelovanja
postojećih faktora ili njihovog odsustva
Racionalnost i efikasnost korištenja raspoloživih faktora
Mišljenja savremenih teoretičara razvoja i rasta: razvoj se
može postići ubrzanom industrijalizacijom i informatizacijom i
konstantnim investiranjem u ljudski kapital
Opća karakteristika ekonomskog razvoja: ukazuje na različit
značaj pojedinih faktora, kao i varijacije u intenzitetu
utjecaja faktora na ekonomski razvoj
Ekonomski razvoj
Faktori razvoja:
Ljudski kapital (broj stanovnika, ponuda rada, obrazovanje, ...)
Prirodni resursi (zemjlište, rude, goriva, klimatski uvjeti, ...)
Kapital (akumulacija, ino izvori, ...)
Tehnologija (savremena, dostignuća, IT...)
Koncepti razvoja
Strategija / Koncept razvoja? = ciljevi? + faktori?
Grafikon – kvadranti:
I – efikasnost
II – nesposbnost
III – anarhija
IV – neefikasnost
Investicije
Ulaganja – nema razvoja bez investicija
Ulaganja u proizvodnju:
Akumulacija (dio ND za nabavku dodajnih
faktora razvoja, zavisi od visine i raspodjele ND
Amortizacija (prenesena vrijednost sredstava za
rad, vremenska i funkcionalna)
Pozajmljena sredstva (krediti)
Investicije
Podjela - ≠ kriteriji:
Obuhvatnost:
Bruto (ukupna izdvajanja, amortizacija + akumulacija)
Neto (za proširenje proizvodnje, izdvojena sredstva u vidu akumulacije)
Nove (nova ulganja u fiksne i obrtne fondove, povećanje funkcionalne sposobnosti)
Vrsta:
Privredne (fiksne fondove: građevinski objekti, saobraćajnice, infrastruktura, ...)
Neprivredne (obrtne fondove: sirovine, polu i gotovi proizvodi, ...)
Investicije
Podjela - ≠ kriteriji:
Izvori:
Domaće (amortizacija, akumulacija)
Strane (ino krediti, ino ulaganja)
Donosioci odluka: individualne, krupnih korporacija, javne
Motivacija:
Inducirane (diretkno motivirane povećanjem tražnje)
Autonomne (potreba da se stvore odgovarajući uvjeti za normalno funkcioniranje privrede)
Investicije
Odrednice:
Učinci (efekti) – stvaranje novog proizvoda, rast
BDP i ND
Troškovi – kamata na zaduženje
Buduća kretanja – neizvjesnost i rizik
Konjukturni ciklusi
Promjene u privredi zemlje
Ciklus kroz koji prolazi privreda zemlje
Smjer i intenzitet odstupanja od
dugoročnog trenda rasta privrede
(recesija i ekspanzija)
Rezultat nemirnih uvjeta poslovanja
Konjukturni ciklusi
faza ekspanzije (uspon i prosperitet), traje do dosezanja najviše
tačke privrednih aktivnosti
faza kontrakcije (obuhvata fazu pada i fazu kada privreda
ostvaruje najnižu tačku privrednih aktivnosti)
faza ekonomskog pada – recesija (dolazi do pada BDP, pada
kupovne moći, smanjenje tražnje za radom, smanjenje proizvodnje,
smanjenja profita poduzeća)
faza ekonomskog pada – depresija (period velike ekonomske krize,
najniži nivo proizvodnje i najveća stopa nezaposlenosti)
Globalizacija
izvedenica riječi global što znači ukupnost, teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta
širenje društvenih odnosa, aktivnosti i međuovisnosti
intenziviranje i ubrzavanje društvenih promjena
proces otvaranja i liberalizacije nacionalnih finansijskih tržišta i njihova stapanja u globalno tržište kapitala
međunarodna integracija dobara, tehnologija, rada i kapitala
međunarodno kretanje trgovine, finansija i informacija na jedinstvenom, integralnom, globalnom tržištu
posljedica razvoja nauke, savremene tehnologije, tržišne ekonomije, demokracije
omogućava slobodno kretanje kapitala, roba, informacija i ljudi kroz širenje i ukidanje granica
Globalizacija
Različiti aspekti globalizacije, odražavaju se na svim poljima savremenog života
Ekološka, kulturološka, društvena, politička strana globalizacije
ekonomska strana – globalne kompanije utječu na tok svjetskih privrednih procesa i obavljaju svoj posao i stječu dobit (integracija planete)
Multinacionalne kompanije u svoje poslovanje uključuju ljude širom svijeta koji su međusobno povezani usprkos velikim udaljenostima, nadziru planetarne resurse, kapital i tehnologiju.
ekonomija bez granica i poslovanje bez privrednih i političkih barijera
Globalizacija
Karaktersitike:
Djelovanje TNK
Dinamičko kretanje međunarodnog kapitala
Snažna komunikacijska i informatička integracija
Razvoj univerzalnog potrošačkog društva
Globalizacija
Institucije:
GATT, 1947. (General Agreement on Tariffs and Trade):
smanjenje trgovačkih carina među zemljama članicama,
jačanje međusobne trgovine i veza, temeljio se na klauzuli o
najvećim pogodnostima, tri osnovna načela: načelo
recipročnosti, načelo liberalizacije i načelo nediskriminacije
GATT prerasta u WTO
WTO, 1995. (World Trade Organization): na kraju urugvajskog
kruga pregovora i ministarske konferencije u Marakeshu,
institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sistema u
područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom
vlasništvu
Globalizacija
WTO – cilj: postizanje održivog rasta i razvoja, opće dobrobiti, liberalnog trgovinskog okruženja, bolje saradnje u vođenju svjetske ekonomske politike:
Trgovina bez diskriminacije (otvoren i ravnopravan sistem trgovine)
Veći stupanj slobodne trgovine (progresivna liberalizacija i eliminacija carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama, uklanjanje svih oblika protekcionističkih mjera i diskriminatornih tretmana u međunarodnim trgovinskim odnosima)
Povećano učešće zemalja u razvoju (integracija u multilateralni sistem i postizanje maksimalno mogućeg stupnja transparentnosti trgovine)
Fer konkurencija (međunarodna pravila, sporovi u WTO-u)
Globalizacija
Institucije:
MMF (1944.) – međunarodni finansijski odnosi, područja aktivnosti: promatranje (procjene propisa o novčanoj razmjeni zemalja članica i stabilan devizni kurs), finansijska (uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a) i tehnička pomoć (stručna pomoć kreiranju i provedbi finansijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke)
MMF – ciljevi:
unaprjeđenje međunarodne kooperacije,
podsticanje ekspanzije i uravnoteženog rasta međunarodne trgovine,
unaprjeđenje stabilnosti deviznog kursa,
uspostavljanje multilateralnog sistema plaćanja
pružanje mogućnosti zemljama da korigiraju platnobilansnu ravnotežu finansiranjem iz sredstava MMF-a
Globalizacija
Institucije:
WB (World Bank) - finansira obnovu porušenih zemalja (nakon završetka Drugog svjetskog rata i drugih ratova), uključuje pet organizacija (svaka posjeduje svoju osobnost):
Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development)
Međunarodno udruženje za razvoj (International Development Association - IDA)
Međuanrdona finansijska korporacija (International Finance Corporation – IFC)
Multilateralna investicijsko garancijska agencija (MIGA-Agency)
Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID)
Ekonomske funkcije države
Organi vlasti i uprave utiču na privređivanje nastojeći
ga omogućiti, podržati i usmjeriti
Uloga države u ekonomiji:
Povećanje efikasnosti (borba protiv monopola,
visokih cijena, niske proizvodnje)
Promicanje pravednosti (podjela dohotka,
oporezivanje, transferna plaćanja, socijalna pravda)
Poticanje makroekonomskog rasta i stabilnosti
(smanjenje nezaposlenosti i inflacije, fiskalna i
monetarna politika)
Ekonomske funkcije države
Ekonomske funkcije države su one u sferi privrednih aktivnosti s namjerom ostvarenja određenih društvenih ciljeva
Uspostava privrednog sistema
Zaštita interesa građana (reguliranje radnih odnosa, socijalne i zdravstvene zaštite)
Preraspodjela nacionalnog dohotka
Provođenje monetarne politike
Osiguranje državnih subvencija pojedinim granama proizvodnje
Reguliranje i usmjeravanje međunarodnih ekonomskih odnosa...
Ekonomske funkcije države
Utvrđivanje zakonskog okvira tržišnog
privređivanja
Uticaj na alokaciju resursa radi podizanja i
pospješivanja efikasnosti privređivanja
Unaprjeđenje raspodjele dohotka
Stabiliziranje privrede mjerama
makroekonomske politike
Ekonomske funkcije države
Utvrđivanje zakonskog okvira tržišnog privređivanja
Država djeluje putem zakona (zakonski okvir)
Zakonsko reguliranje vlasničkih odnosa, uvjeta
poslovanja privrednih subjekata, radnog zakonodavstva,... – osnovna pravila ponašanja privrednih
subjekata
Veliki je spektar zakonskih i podzakonskih akata u ovoj oblasti
Zakonska regulacija tržišta zavisi od predmeta samog tržišta
Bilo kakav poremećaj ponude i tražnje može uzrokovati poremećaj funkcioniranja tržišta
Ekonomske funkcije države
Uticaj na alokaciju resursa radi podizanja i
pospješivanja efikasnosti privređivanja:
Otklanjanje tržišnih nedostataka i pojave
eksternalija (šteta)
Ograničavanje i usmjeravanje konkurencije
(monopoli vs. savršena konkurencija)
Uvođenje poreza kao stalnih izvora prihoda u
cilju zadovoljenja javnih potreba
Ekonomske funkcije države
Unaprjeđenje raspodjele dohotka:
Preraspodjela dohotka (zbog nejednake
raspodjele)
Uzima se od bogatih i daje siromašnim
Transferna plaćanja (subvencioniranja i
sl.)
Ekonomske funkcije države
Stabiliziranje privrede mjerama makroekonomske politike:
Ublažavanje privrednih ciklusa, sprječavnje nezaposlenosti, suzbijanje inflacije, stagnacije
Uređivanje pitanja vlasništva (državno vs. privatnog)
Aktivna monetarna politika (reguliranje mase novca u opticaju)
Aktivna fiskalna politika (porezna politika i politika javnih rashoda)
Tržište resursa
Tržište
proizvoda
Porezi
Subvencije
Javna
dobra
Javna
dobra
Socijalna
davanja
Porezi
Do
bra
i
usl
ug
e
Tro
ško
vi
drž
av
e
Trošk
ov
i
drža
veR
esu
rsi
top related