dikotiledone biljke

Skrivenosjemenice

Klasa dikotila

(Magnoliopsida)

Razlika između dikotila i

monokotila

Monkotile

U sjemenu imaju jedan kotiledon

Provodni sudovi korijena su kružno raspoređeni

Provodni sudovi u stablu nepravilno su raspoređeni

Nervatura lista je paralelna

Postoje tri,četiri ili šest cvjetnih djelova

Dikotile

U sjemenu imaju dva kotiledona

Floem korijena je između zraka ksilema

Provodni sudovi u stablu kružno su raspoređeni

Nervatura lista je kružna

Postoji četiri, pet ili više cvjetnik djelova

Razlika između dikotila i

monokotila

Grupu dikotila čine drvenaste i zeljaste biljke.

Svaka drvenasta skrivenosjemenica pripada ovoj

grupi

Populacija dikotiledonih biljaka naseljava manje

površine za razliku od monokotiledoih čije

zajednice mogu prekrivati i do 1000 m².

U klasu dikotila spada mnogo porodica. Danas

ćemo govoriti o deset:

Porodicu ljutića čini oko 2450 biljaka

Kosmopolitske su vrste koje naseljavaju

sjevernu hemisferu. Žive na vlažnim

mjestima

Zeljaste su biljke,rijetko lijane(pavit)

Neke vrste nalaze se na vodenim

staništima kao što je vodeni ljutić

Njihovi cvjetovi po 5 kruničnih i čašičnih

cvjetova. Uglavnom dvopolni

Većina sadrži toksična jedinjenja, zbog

čega su i otrovne

Izraziti predstavnik ove familije je ljutić(Ranunculus acer).

Može narasti i do 45 cm. Cvjeta krajem proljeća ili početkom

ljeta, zimu obično prežive rizomi ili prizemni izdanci

Karakterišu ga žuti i sjajni listići

Prašnici

Korije

n

Plod

orašice, kod

manjeg broja

vrsta to su bobice

ili čaure

Krunični i

čašični listići

Kukurijek(Helleborus odorus)

Krunični listići su mu

preobraženi u nektarije-

žijezde koje luče nektar

Stablo mu je zeljasto, golo,

visine i do 50 cm.

Gorocvijet(Adonis vernalis)

Jedna od 22 endemične

vrste na Balkanu

Otrovan je, ali glikozidi koji

se izdvajaju iz njega koriste

se za liječenje srčanih

oboljenja

Familiju bukvi čine listopadne i

zimzelene drvenaste i žbunaste forme.

Predstavljaju edifikatore listopadnih

šuma

Njihovi cvjetovi su jednopolni i

grupisani su u cvasti

Bukva(Fagus

sylvatica) može narasti do 40 m

Kora je svijetlosiva(srebrnasta),

glatka i tanka

Lišće je je veoma elastično. Plod

ima drvenasti omotač i naziva se

orašica

Hrast:

-Česvina(Quecus ilex)

-Cer(Quercus cerris)

-Medunac(Quercus

pubescnes)

Stablo visine do 50 m. Listovi

su mu režnjeviti i nazubljeni.

Plod hrasta naziva se žir

Plodovi:

Kesten(Castanea sativa)

Familiju breza čine jednodome

drvenaste i žbunaste biljke

Njihovi cvjetovi su jednopolni i

grupisani su u rese

Za našu floru najznačajnije su:

-Bijela breza(Betula pendula)

-Lijeska(Corylus avellana)

-Grab(Carpinus betulis)

-Jova(Alnus glutinosa)

Rese kod

lijeske

BREZA JOVA GRAB

Izgled stabla:

Breza Lijeska Grab

Familija krstašica je dobila ime zbog toga što su

njihovi krunični i čašični listići postavljeni unakrsno

U ovu porodicu spadaju zeljaste biljke

Njihovi svjetovi su dvopolni,grupisani u grozdaste

cvasti

Njihov plod predstavlja ljuska ili ljuščica

Veliki broj vrsta koristi se u ishrani:

KUPUS(Brassica oleracea) RAŠTAN(Brassica oleracea var.

acephala)

KARFIOL (Brassica

oleracea var. botrytis)

KELERABA(Brassica oleracea var.

gongylodes)

Hoću-neću(Capsella bursa-pastoris)

Hoću-neću ili rusomača je česta

livadska vrsta. To je jedina divlja

vrsta iz ove porodice

Može narasti i do 50 cm

Cvjetovi su skupljeni u grozdaste

cvasti. Njihova krunica je bijele

boje.

Njihov plod naziva se ljuščica.

Trouglastog su, srcastog oblika,

dužine 7-9 mm.

Jedna od najbrojnijih porodica. Sadrži oko 3000-4000 biljnih

vrsta

Kosmopolitske su vrste

Mogu biti zeljaste(Jagoda) ali i drvenaste(Jabuka)

Cvjetovi su jednopolni ili dvopolni. Tročlani,četvoročlani ili

petočlani

Njihovi prašnici su raspoređeni u dva ili više krugova

Veoma su raznovrsne. Njima pripadaju:

Ruža(Rosa)Divlja ruža(Rosa canina)

Domaća i šumska jagoda(Fragaria vesca)

Malina i kupina(Rubus ideaus, Rubus

fruticocus)...

Kao i gajne vrste:

Jabuka(Malus silvestris) Šljiva(Prunus

domestica )

Trešnja(Prunus avium) Kajsija(Prunus armeniaca)

Zeljaste, rijeko žbunaste i

drvenaste vrste

Cvjetovi su

dvopolni,pojedinačni ili

grupisani u cvasti.

Ovoj porodici pripadaju jestive

vrste:

-Krompir(Solanum tuberosum)

-Paradajz(Solanum

lycopersicum)

-Paprika(Capsicum annuum)

-Patlidžan(Solanum

Cvijet krompira

Biljke iz porodice pomoćnice koje se koriste u

ishrani:

KROMPIR PARADAJZ

PAPRIKA

Postoji i mnogo otrovnih vrsta kao

što su: Velebije, taula, duvan

Duvan(Nicotiana tabacum) Zeljasta biljka koja se sadi po

čitavom svijetu radi sakupljanja

njenih listova koji se koriste u

proizvodnji istoimene droge.

Bogat je nikotinom pa se koristi i u

farmaceutskoj industriji

Iz njega se može izolovati i alkohol

atropin koji se koristi u oftamologiji.

Iako se sastoji iz brojnih otrovnih

materijala, neke biljke ih mogu

uzimati bez problema.

Mahunarke(Bobovi,leptirnjače) je jedna od najbrojnijih

familija dikotiledonih skrivenosemenica i obuhvata oko

730 rodova sa oko 19500 vrsta.

Obuhvata jednogodišnje i višegodišnje zeljaste,

žbunaste,lijane,ali i drvenaste biljke.

Kosmopolitske su vrste. Naziv su dobile po

karakterističnoom plodu mahunarke mahuni.

Većina biljaka je ljekovita, ali ima i otrovnih

Cvijet mahunarke

Imaju složene listove. Kod nekih je gornji listić

metamorfoziran u rašljiku(Zvezdan)

Cvijet je petočlan i čine ga :

-Gornji listić(zastavica)

-Dva bočna(krila)

-Donji listić(lađica)

Značajne su po svojim korijenskim kvržicama u

kojim žive bakterije koje vezuju atmosferski azot.

Plod mahunarki naziva se mahuna

Mnoge se koriste u ishrani čovjeka i

životinja:

Lucerka(Medicago sativa) Grašak(Pisum sativum) Pasulj(Phaseolus

vulgaris)

Jedne od drvenastih vrsta iz porodice mahunarki

su:

-Bagrem(Robinia pseudoacacia)

-Mimoza(Mimosa pudica)

U Crnoj gori, u Herceg Novom, svake godine u

februaru održava se praznik mimoze u čast

‚istoimene biljke. To je festival zabavnih,kulturnih i

sportskih manifestacija.

Kosmopolitska vrsta koja obuhvata oko

7000 vrsta.

Naseljavaju otvorena staništa,livade,

pašnjake i kamenjare.

Uglavnom zeljaste biljke, ima i

žbunastih.

Cvjetovi su dvousnati i skupljeni u

cimozne cvasti

Nadzemni djelovi biljke, stablo i listovi, u

većini slučajeva prekriveni su žljezdanim

dlačicama(Kopriva)

Cvijet usnatica sa

žljezdanim dlačicama

Stablo većine biljaka iz

familije usnatica je na

poprečnom presjeku

četvoruglasto.

A ovako

izgleda plod...

Večina sadrži eterska ulja koja ima daju karakterističnu aromu.

Koriste se kao ljekovite, začinske biljke.Takve su:

Nana

(Mentha spicata)

Majčina dušica

(Thymus

serpyllum)

Ruzmarin

(Rusmarnus

officinales)

Vrsta samonikle jestive biljke.

Raste na zapuštenim mjestima kao

korov

Stablo dostiže visino do 150 cm

Listovi i peteljke prekriveni su

žarnicama. Jako ih je neugodno

dodirnuti, s obzirom na to da izlivaju

oštar sok na kožu koji izaziva plihove.

Kopriva(Urtica

dioica)

Najobimnija familija iz klase

dikotila a ujedno i jedina

porodica roda Asterales.

Obuhvata oko 1500 rodova i više

od 23000 vrsta. Na prostoru

Srbije i Crne Gore nalazi se 80

rodova i 400 vrsta.

Brojne su i endemične vrste.

Jedna od njih je Tetramolopium

filiforme(na slici)

Glavočike su uglavnom zeljaste

ili žbunaste višegodišnje ili

jednogodišnje biljke.

U korijenu mnogih biljaka

nagomilavju se polisaharidi

inulina a u nadzemnim etarska

ulja i druge materije.

Cvjetovi su im složeni, skupljeni

u karaktrstični cvast ove familije

koji se naziva glavica. One mogu

biti pojedinačne ili grupisane u

složenije cvasti. Cvasti su

građeni od dvije vrste dvjetova:

cjevastih i jezičastih

Plod glavočika sadrži jedno sjeme. Njihov plod je orašica,

međutim plod pojedinih rodova je koštuničast ili bobičast.

Ovako izgledaju polen i plod cvijeta glavočika:

Poznate vrste su :

-Bijela rada(Bellis perenis)

-Hajdučka trava, sporiš(Achillea millefolium)

-Kamilica(Matricaria camomila)

-Suncokret(Helianthus annuus)

-Maslačak(Taraxacum officinale)

-Cikorija(Cichorium intybus)

-Različak(Centaurea montana)

-Zelena salata(Lactuca sativa)

Cikorija Maslačak

Različak Sporiš

Zvjezdan Bijela Rada

Kamilica Suncokret

Jedna zanimljiva endemična vrsta koja naseljava samo

pustinjske prostore Brazila. Drvenasta je biljka može

narasti i do 5 metara.

Wunderlichia

mirabilis

Višegodišnje vodene i močvarne biljke

Imaju snažno razvijen rizom i listove srcastog oblika,

spiralno raspoređene, plivajuće.

Cvjjetovi su im dvopolni, jarkih boja

U Crnoj Gori, Skadarskom jezeru, mogu se naći

-Bijeli lokvanj(Nymphea alba)

-Žuti lokvanj(Nymphar luteum)

Kraljevski lokvanj koji živi u Amazonu može dostići

prečnik listova i do dva metra. Amazonski lokvanj

oprašuju noćni insekti