Čovjek i sport -...

Čovjek i sport

Arhitektura i sport

doc. dr. Jasenka Gudelj

Olimpijske igre • najprestižnije igre u četverogodišnjem ciklusu Panhelenskih igara (Pitijske igre - Delfi, Nemejske

igre – kod Nemeje, Istmijske igre – Korint)

• od oko 776. pr. Kr. do 393 A.D. (ukinuo Teodozije)

• održavane u čast Zeusa, imale religijsko značenje

• za trajanja igara vladalo je primirje, a igre su predstavljale i svojevrsni summit vladara grčkih država

1: SI propilon – 2: Pritaneion – 3: Filipeion – 4: Herin hram – 5: Pelopion – 6:Nimfej Heroda Atičkog – 7: Metroon

– 8: Riznice – 9: Kripta (prolaz prema stadionu) – 10: stadion – 11: – 12: Građevina Ptolomeja II i Arsinoa – 13:

– 14: helenističe zgrade – 15: Zeusov hram – 16: Zeusov oltar – 17: Ahejski ex-voto – 18: Ex-voto – 19:

Paenijeva Nika – 20: Gimnasion – 21: Palestra – 22: – 23: Heroon – 24: Fidijina radionica i ranokršćanska

bazilika – 25: Kladeosovo kupalište – 26: grčko kupalište – 27 and 28: hosteli – 29: Leonidaion – 30: južno

kupalište – 31: bouleterion – 32: – 33: Neronova vila

Riznice. I: Sicon – II: Sirakuza – III: Epidamnu ? – IV: Bizant ? – V: Sibar ? – VI: Kirena ? – VII: nepoznao – VIII:

oltar ? – IX: Selinunt – X: Metapont – XI: Megara – XII: Gela

Palestra u Olimpiji

• dio gimnaziona, građevine u kojoj se održavaju treninzi boksa i hrvanja

Gimnazion u Pompejima

Stadion u Olimpiji

Panatenejski stadion, Atena

• na njemu se se održavale svečanosti u čast božice Atene

• prvotno s drvenim sjedalima, zatim s mramornim; obnovljen i proširen 140 AD

• obnovljen za prve moderne Olimpijske igre 1896.

Rimsko doba: kruha i igara

-Amfiteatar Flavijevaca, izgrađen u doba Vespazijana i Tita (72. - 80. g.)

korintski red

jonski red

dorski red

Circus Maximusi

•zgrađen u vrijeme vladavine petog rimskog kralja Tarkvinija I. za

održavanje natjecanja, igara i festivala. Izvorno je imao drvene

tribine.

• Gaj Julije Cezar ga je proširio negdje oko 50. pr. Kr., kada je staza

za utrke bila oko 600 m duga i oko 225 m široka

• car Tit Flavije mu je dodao vanjske lukove

• car Trajan je kasnije dogradio još 500 mjesta i proširio carsku ložu

kako bi bila vidljivija za gledatelje.

srednjovjekovni viteški turniri

•Palio di Siena, sinjska alka

Ascot, Berkshire, Velika Britanija

•konjičke utrke pod pokroviteljstvom britanske krune od 1711.

tribina, 1910.

Preteča nogometa: calcio fiorentino

«Ego VOS ANIMADVERTO/ LVDENTES P.(ila) / Upozoravam vas koji se igrate loptom. (bočno se nalazi nedefinirani grb s

nakitom i vizirom)" i "PAX.VOBIS MEMENTO MORI QVI. LVDENTIS PILLA. 1597/ Mir vama, sjetite se smrti, vi koji ćete se igrati

loptom 1597."

-tennis – Falkland palace, Fife, Škotska

(1539)

•Plaza de Toros, Ronda, 1779. -1785.

• at. José Martín de Aldehuela

Sferisterio, Macerata, pokrajina Marke, Italija

• izgrađen 1820tih za lokalni tip rukometa (pallone col bracciale)

• arhitekt Ireneo Aleandri

Tyršův dům, Prag

arh. Ivan Vurnik,

Sokolski dom,

Ljubljana, 1926.

Moderne Olimpijske igre: Panatenejski stadion, Atena

Los Angeles Memorial Coliseum

1921. – 1923.

John i Donald Parkinson

Kenzo Tange, sportska dvorana

Tokijo, 1964.

Pier Luigi Nervi, Mala sportska dvorana

Rim, 1960.

G. Behnisch i partneri, stadion, München, 1972.

Camp Nou, Barcelona, 1954. – 1957.

Arhitekti: Francesc Mitjans-Miró, Lorenzo García Barbon and Josep Soteras

Mauri

2007. projekt proširenja sir Norman Foster

Herzog&De Meuron: Allianz Arena, Munchen, 2002. - 2005.

Nacionalni stadion Beijing

Herzog & de Meuron

projekt: 2003.

Beijing National Aquatics Center, PTW Architects, Arup,

CSCEC (China State Construction Engineering Corporation)

CCDI (China Construction Design International

Olimpijski stadion, London, konzorcij Team Stadium (Sir Robert McAlpine Ltd.;

HOK Sport + Venue + Event (sada Populous) i Buno Happold), 2007. -2011.

London Acquatics Centre; arh. Zaha Hadid

Split, Poljudski stadion (Mediteranske igre 1979.), arhitekt: Boris Magaš

Stadion Koševo (Asim Ferhatović – Hase), Sarajevo • izgrađen 1947. (Vaso Todorović)

• proširen za Olimpijske igre 1984.

dvorana Zetra 1981-82.

arh. Dušan Đapa i Lidumil

Alikalfić