bilans stanja i uspeha
Post on 13-Aug-2015
126 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ČAČAK
SEMINARSKI RAD
Predmet: MENADŽMENT RAČUNOVODSTVA
BILANS STANJA I USPEHA
Beograd, mart 2013.
SADRŽAJ
1. UVOD..................................................................................32. BILANS STANJA................................................................43. AKTIVA...............................................................................94. PASIVA..............................................................................115. BILANS USPEHA..............................................................126. ZAKLJUČAK.....................................................................167. LITERATURA....................................................................17
2
1. UVOD
U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad god treba izraziti stanje i
rezultat neke privredne aktivnosti. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje stanje
i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji, stanja i rezultati preduzeća iskazuju
preko novčanih jedinica kao opšteg svodnog merila.
Opšta svrha bilansiranja jeste upoznavanje uspeha i strukture imovine i kapitala.
Zbog primene različitih formalnih i materijalnih pravila bilansiranja nastaju različite vrste
bilansa koje se razlikuju prema formi i sadržini. Najvažniji kriterijumi prema kojima se
razvrstavaju bilansi su: a) veza sa knjigovodstvenim računima i b) pravne norme koje čine
osnovu bilansiranja.
Bilans preduzeća je u čvrstoj sistemskoj vezi sa knjigovodstvom tako da nastaje kao
zaključak knjigovodstvenih računa. Polazeći od veze sa knjigovodstvenim računima,
razlikuju se dva računa:
1) račun izravnanja (bilans stanja) i
2) račun dobitka i gubitka (bilans uspeha).
Polazeći od pravnih normi koje čine osnovu bilansiranja, razlikuju se:
1) poslovni (izveštajni) i
2) poreski bilans.
U izveštajne bilanse spadaju: bilans stanja i bilans uspeha, kojima se iskazuje
imovinsko stanje i poslovni uspeh ili neuspeh. Izveštajni bilansi sastavljaju se, ne samo kao
godišnji bilansi, već i kao bilansi u kraćim vremenskim razdobljima u toku godine kao
povremeni bilansi.
Bilans stanja i bilans uspeha su instrumenti sistematizovanja i uopštavanja
informacija koje mere imovinsko stanje na određeni dan i uspeh poslovanja u određenom
periodu nekog preduzeća, odnosno preduzetnika.
Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan
sastavljanja obračuna, odnosno na dan bilansiranja.
3
Za razliku od bilansa stanja, bilans uspeha se sastavlja za određeni izveštajni period
u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen dobitak ili gubitak.
2. BILANS STANJA
Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan
sastavljanja obračuna. Drugim rečima, bilans stanja predstavlja prikaz stanja sredstava i
izvora sredstava kojima preduzeće raspolaže na određeni dan, odnosno na dan 31.12 tekuće
godine. Krajnji bilans stanja iz prethodne godine istovremeno je početni bilans stanja
preduzeća za narednu poslovnu godinu što znači da on pokazuje i stanje sa kojim preduzeće
startuje u novu poslovnu godinu, na dan 01.01. Sam naziv "bilans" potiče od latinskih reči
"bilanx libra". Prva reč "bilanx" sastavljena je od reči "bis" što znači dvostruki (dupli) i reči
"lanx" što znači tas (šolja), dok reč "libra" ima značenje vage ili ravnoteže, tako da te dve
reči "bilanx libra" u slobodnom prevodu mogu značiti vagu sa dva ravnotežna tasa. Bilans
stanja prikazuje sredstava preduzeća sa dva aspekta. Sredstva po funkciji ili nameni u
procesu reprodukcije obrazuju aktivu, a izvori sredstava ( vlasništvo, pripadnost, poreklo)
obrazuju pasivu.
Na levoj strani, u aktivi, iskazuju se konkretna sredstva, sredstva po sastavu i
funkciji, a na desnoj strani, u pasivi, iskazuju se izvori, tj. način pribavljanja ovih sredstava.
Glavne kategorije sredstava koje se svrstavaju u aktivu su: stalna imovina (nematerijalna
ulaganja, osnovna sredstva, dugoročni finansijski plasmani), zalihe, kratkoročna
potraživanja i kratkoročni finansijski plasmani. Glavne grupacije izvora sredstava su:
kapital (osnovni kapital, rezerve i neraspoređeni višak prihoda - dobitak), dugoročna
rezervisanja i obaveze (dugoročne i kratkoročne).
Bilansne pozicije iskazuju u bilansu izdvojeno vrednost svake kategorije sredstava i
izvora sredstava. Pošto svako sredstvo ima svoj izvor, osnovna formalna karakteristika
bilansa stanja je bilansna ravnoteža. Ona se ogleda u tome što je vrednost svih pozicija na
levoj strani iskazanih u aktivi jednaka vrednosti svih pozicija iskazanih na desnoj strani
bilansa u pasivi, odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom:
aktiva = pasiva,
što izražava kvantitativnu ravnotežu leve i desne strane bilansa.
4
Ako bilans stanja nije u ravnoteži, bilans praktično i ne postoji. Ukoliko finansijski
rezultat nije raspodeljen, on se iskazuje u bilansu stanja, čime se uspostavlja ravnoteža
između aktive i pasive. Pozitivan finansijski rezultat, koji predstavlja višak aktive nad
pasivom, iskazuje se u pasivi, dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u aktivi, jer
predstavlja manjak aktive prema pasivi.
U formalnom smislu bilans može biti prikaz u vidu dvostranog knjigovodstvenog
računa (u obliku slova T – horizontalni format bilansa), pri čemu se na levoj strani
prikazuje aktiva, a na desnoj pasiva, što znači da se aktiva i pasiva prikazuju kao dve
suprotstavljene strane. Bilans stanja može da bude prikazan i u formi jednostranog računa,
pri čemu se prvo prikazuje aktiva, a ispod nje pasiva, što znači da bilans ima izgled liste.
Zbog određenih praktičnih i tehničkih razloga (lakše kompjuterske obrade), propisana šema
bilansa stanja i bilansa uspeha ima formu jednostranog računa, bez obzira na to što
horizontalni format bilansa pruža veću slikovitost i uverljivost promena na sredstvima i
izvorima sredstava. Prema našim propisima, bilansne pozicije u aktivi bilansa stanja za
preduzeća raščlanjene su prema principu rastuće likvidnosti, a sve pozicije pasive prema
principu opadajućeg roka dospelosti. To znači da su najlikvidnija ona sredstva koja se u
svakom trenutku mogu upotrebiti za izmirenje sopstvenih obaveza ili transformisati u neki
drugi oblik, što znači da su najnelikvidnija osnovna sredstva, a zatim obrtna sredstva. U
slučaju osnovnih sredstava primenjuje se redosled rastuće likvidnosti: nekretnine i oprema,
a zatim nematerijalna ulaganja i dugoročni finansijski plasmani. U slučaju obrtnih
sredstava, redosled prikazivanja je sledeći: zalihe materijala, nedovršena proizvodnja,
gotovi proizvodi, potraživanja od kupaca, gotovinski ekvivalenti (hartije od vrednosti) i
gotovina (tekući račun i blagajna). U pasivi, najduži rok dospelosti imaju dugoročne
obaveze (kapital vlasnika i dugoročni krediti), a najkraći rok imaju kratkoročni izvori
sredstava, kao što su kratkoročni krediti i tekuće obaveze prema dobavljačima. S obzirom
da se ista stvar posmatra sa dva obeležja, ukupan iznos po oba obeležja mora da bude
kvantitativno jednak, odnosno zbir aktive mora da bude jednak zbiru pasive, mora da
postoji bilansna knjigovodstvena jednačina. Bilansna jednakost prema kojoj je zbir aktive
jednak zbiru pasive, pokazuje se u početnom bilansu novoosnovanog preduzeća, pre
početka bilo kakve poslovne aktivnosti. Reč je o ulaganju osnivača, koje se ostvaruje
uplatom novčanih sredstava na tekući račun preduzeća. Na osnovu tih ulaganja izrađuje se
5
početni bilans koji se prilaže prilikom registracije preduzeća. Za početni bilans je
karakteristično upravo to što nije povezan sa bilansom uspeha, jer novoosnovano preduzeće
ne može da formira bilans uspeha s obzirom da tek treba da uslede određeni poslovni
događaji koji će dovesti do prihoda ili rashoda koji se evidentiraju u bilansu uspeha. Tek u
kasnijem toku poslovanja preduzeće sačinjava oba bilansa, koji se međusobno povezuju sa
računom dobitka, odnosno gubitka. Iz ovoga se može zaključiti da sve do formiranja
bilansa uspeha i uključivanja dobitka, odnosno gubitka u bilans stanja, zbir aktive može biti
veći ili manji od zbira pasive. Nakon toga mora da se izvrši kompletiranje bilansa stanja, a
to se čini na jedan od dva načina: 1. Neravnoteža između veće aktive i manje pasive se
otklanja unošenjem pozicije dobitka na stranu pasive jer se na taj način uravnotežava bilans
stanja; 2. Ukoliko je pasiva veća od aktive, ravnoteža se uspostavlja unošenjem pozicije
gubitka na stranu aktive. Način unosa dobitka i gubitka u bilans stanja zavisi od pravne
forme preduzeća:
1. U preduzećima koja su vlasništvo lica (inokosna preduzeća i ortačka društva)
neraspoređeni dobitak dovodi do povećanja izvora sredstava, odnosno pripisuje
se osnovnom kapitalu i ta sredstva se nalaze na tekućem računu (u aktivi). Pošto
je onda pasiva manja, neraspoređeni dobitak se unosi u manju pasivu, nakon
čega se uspostavlja ravnoteža sa večom aktivom. Nepokriveni gubitak
predstavlja ispravku vrednosti kapitala jer pokazuje iznos izgubljenih poslovnih
sredstava, odnosno manjak aktive prema pasivi. Iz tog razloga, neraspoređeni
gubitak se unosi u aktivu bilansa stanja nakon čega dolazi do ravnoteže manje
aktive sa većom pasivom. Naši zakonski propisi ne predviđaju obavezu
očuvanja osnovnog kapitala kao garantnog kapitala, tako da preduzetnici i
društva lica za sve obaveze iz poslovanja odgovaraju celokupnom svojom
imovinom, a ne samo uloženim kapitalom.
2. U društvima kapitala (društva sa ograničenom odgovornošću i akcionarska
društva) zakonodavac je predvideo minimalnu nominalnu visinu osnivačkog
kapitala, kao uslov za registraciju preduzeća, a koji se iskazuje u pasivi bilansa
stanja. Društva kapitala za sve svoje obaveze odgovaraju samo do visine
osnivačkog kapitala, a ne ukupnom imovinom članova društva. Neraspoređeni
dobitak se unosi u pasivu bilansa stanja kao izdvojena pozicija "Neraspoređeni
6
dobitak" ili kao "Rezerve", dok se nepokriveni gubitak unosi u aktivu, kao
zasebna pozicija "Nepokriveni gubitak".
1. Primer bilansa stanja u formi jednostranog pregleda ili formi liste
BILANS STANJA
- u hiljadama dinara -
P O Z I C I J ANapomena
broj
Iznos
Tekuća
godina
Prethodna
godina
A K T I V A
A. STALNA IMOVINA (I do IV) 328,884 140,800
I. NEUPLAĆENI UPISANI KAPITAL 0 0
II. NEMATERIJALNA ULAGANJA 4.2, 8 0 590
III. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA
I BIOLOŠKA SREDSTVA (1 + 2)4.3, 4.4, 9 96,033 90,064
1. Nekretnine, postrojenja i oprema 85,407 67,342
2. Biološka sredstva 10,626 22,722
IV. DUGOROČNI FINANSIJSKI PLASMANI
(1+2)4.5, 10 232,851 50,146
1. Učešće u kapitalu 4.5.1, 10 232,239 49,850
2. Ostali dugoročni plasmani 4.5, 10 612 296
B. OBRTNA IMOVINA (I do III) 672,686 536,826
I. ZALIHE 4.6, 11 139,533 147,934
II. KRATKOROČNA POTRAŽIVANJA,
PLASMANI I GOTOVINA (1 do 4) 533,153 388,892
1. Potraživanja 4.5.4, 12 382,832 387,683
2. Kratkoročni finansijski plasmani 12 146,572 0
3. Gotovinski ekvivalenti 4.7, 12 1,439 1,209
4. Porez na dodatu vrednost i aktivna vremenska
razgraničenja4.8, 13
2,310 0
III. ODLOŽENA PORESKA SREDSTVA 0 0
7
V. POSLOVNA IMOVINA (A+B) 1,001,570 677,626
G. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA 0 0
D. UKUPNA AKTIVA (V+G) 1,001,570 677,626
Đ. VANBILANSNA AKTIVA 0 0
- u hiljadama dinara -
P O Z I C I J ANapomena
broj
Iznos
Tekuća
godina
Prethodna
godina
P A S I V A
A. KAPITAL (I+II+III+IV+V-VI-VII) 5.1, 14 192,226 121,515
I. OSNOVNI I OSTALI KAPITAL 16,281 16,281
II. NEUPLAĆENI UPISANI KAPITAL 0 0
III. REZERVE 862 862
IV. REVALORIZACIONE REZERVE 0 0
V. NERASPOREĐENA DOBIT 175,083 104,372
VI. GUBITAK 0 0
VII. OTKUPLJENE SOPSTVENE AKCIJE 0 0
B. DUGOROČNA REZERVISANJA I
OBAVEZE (I do IV) 809,344 556,111
I. DUGOROČNA REZERVISANJA 5.2, 15 2,621 13,437
II. DUGOROČNE OBAVEZE (1+2) 5.3, 16 265,785 7,346
1. Dugoročni krediti 145,644 0
2. Ostale dugoročne obaveze 120,141 7,346
III. KRATKOROČNE OBAVEZE (1 do 4) 5.3. 540,938 535,329
1. Kratkoročne finansijske obaveze 17 89,009 118,338
2. Obaveze iz poslovanja 18 442,488 378,925
3. Obaveze po osnovu poreza na dodatu vrednost
i ostalih javnih prihoda5.4, 19
2,965 12,120
4. Ostale kratkoročne obaveze i pasivna 5.5, 20 6,476 25,946
8
vremenska razgraničenja
IV. ODLOŽENE PORESKE OBAVEZE 0 0
V. UKUPNA PASIVA (A+B) 1,001,570 677,627
G. VANBILANSNA PASIVA 0 0
Bilansna aktiva: 1,001,570 677,626
Bilansna pasiva: 1,001,570 677,627
Vanbilansna aktiva: 0 0
Vanbilansna pasiva: 0 0
3. AKTIVA
Aktiva predstavlja ekonomske resurse ili sredstva, odnosno sve ono što preduzeće
poseduje i čijom upotrebom očekuje ostvarivanje tekućih i razvojnih ciljeva. U poslovanju
banke aktivu predstavljaju krediti koje banka nudi i obavezne rezerve koje su garant
povraćaja depozita komintenata banke.
Pod pojmom aktiva često se podrazumeva novac u opticaju. U ekonomskoj teoriji
neki teoretičari u aktivu svrstavaju pored novca i hartije od vrednosti, jer se kao kapital
mogu upotrebiti u proizvodnji roba i usluga.
Pri analizi funkcionisanja banaka, aktivu predstavljaju sredstva banaka koje mogu
da plasiraju na tržištu zajmovnog kapitala, u obliku kredita (za investiranje ili potrošnju).
Ta sredstva su rezultat depozita, kako oročene štednje građana i privrede, tako i "depozita
po viđenju". U aktivu pored iznosa kredita koje banka dalje nudi na tržištu, ulaze i
obavezne rezerve (sredstva koja banke ne smeju dalje plasirati već moraju zadržati kao
garant povraćaja štednje). Stopu obaveznih rezervi propisuje Centralna Banka, i to je jedan
od osnovnih instrumenata monetarne politike (politika Centralne banke kojom se
prevashodno određuje ponuda novca u ekonomiji).
Sredstva (aktiva) se mogu grupisati prema više kriterijuma, ali za knjigovodstvo je značajna
podela sredstava prema koeficijentu obrta, na:
9
1. Osnovna sredstva koja se koriste u nizu proizvodnih ciklusa, odnosno u
vremenskom periodu dužem od jedne godine, zbog čega im je koeficijent obrta
manji od 1.
2. Obrtna sredstva koja se u celosti potroše u jednom procesu, odnosno u vremenu
kraćem od jedne godine, što znači da im je koeficijent obrta veći od 1.
Osnovna sredstva ili dugoročna aktiva su sredstva koja se dugoročno koriste u
poslovanju i za koja se ne očekuje da budu pretvorena u gotovinu u periodu od 12 meseci.
Uglavnom obuhvataju:
Zemljište i građevinske objekte
Opremu / mašine
Motorna vozila
Na ove stavke se primenjuje amortizacija, odnosno, njihova bilansna vrednost se
smanjuje tokom korisnog veka trajanja, na teret bilansa uspeha. Takođe je čest slučaj da se
vrednost zemljišta i građevinskih objekata koriguje na više, ukoliko se njihova vrednost na
slobodnom tržištu, odnosno cena po kojoj mogu biti prodati - povećava. Ovo je uslovljeno
dokumentovanom procenom vrednosti koju je izvršilo lice ovlašćeno za ovu vrstu procene.
Obrtna sredstva ili kratkoročna aktiva obuhvataju gotovinu i druge stavke za koje se
razumno očekuje da mogu biti pretvorene u gotovinu u roku od 12 meseci od datuma
bilansa stanja, u toku redovnog poslovanja, a uključuju:
1. Gotovinu;
2. Iznose depozita u bankama i gotovinu u blagajni;
3. Potraživanja od kupaca i druga potraživanja - Iznosi koja preduzeće potražuje od
drugih lica, sa rokom dospeća do 12 meseci. Na teret bilansa uspeha izdvajaju se
rezervisanja ukoliko iz bilo kog razloga postoji sumnja da ova potraživanja neće biti
naplaćena.
4. Zalihe – koje obuhvataju: Sirovine - sirovine nabavljene u svrhu izrade proizvoda
preduzeća; procenjuju se po nabavnoj vrednosti ili nižoj tržišnoj vrednosti;
Proizvodnja u toku - proizvodnja koja je u toku, odnosno, polugotovi proizvodi;
10
procenjuju se po nabavnoj vrednosti sirovina uvećanoj za troškove proizvodnje
nastale do određenog datuma ili po nižoj tržišnoj vrednosti; Gotovi proizvodi -
proizvod kod koga je proizvodni proces završen i koji čeka prodaju; ovde se
procena takođe vrši na osnovu nabavne vrednosti uvećane za ostvarene troškove
proizvodnje ili po nižoj tržišnoj vrednosti; treba obratiti pažnju na to da se na dobit
ne računa pre nego što je ostvarena prodaja.
4. PASIVA
Pasiva pokazuje način (izvore) pribavljanja sredstava preduzeća, odnosno koji deo
imovine je finansiran sopstvenim novcem, a koji deo pozajmljenim novcem (kreditima).
Izvori sredstava (pasiva) se mogu grupisati u dve šire grupe:
1. Sopstveni izvori (sopstveni kapital) koji predstavlja ukupnu vrednost sredstava koju
su vlasnici stavili preduzeću na raspolaganje bez vremenskog ograničenja. Ovim
ulaganjem se povećava vrednost sredstava (aktiva) i sopstveni kapital (pasiva) za
isti iznos.
2. Pozajmljeni izvori (pozajmljeni, tuđi kapital) su sredstva koja preduzeće obezbeđuje
iz tuđih izvora, a koja su mu potrebna za osnivanje i ostvarivanje planiranog obima
proizvodnje ili u toku poslovanja. Po tom osnovu nastaju obaveze prema banci (po
uzetim dugoročnim i kratkoročnim kreditima), prema kupcima emitovanih i
prodatih hartija od vrednosti (akcija, obveznica), prema državi za poreze i
doprinose, prema radnicima za plate, itd. Značajan deo pozajmljenih sredstava
nastaje iz prakse plaćanja obaveza prema dobavljaču. Obično faza plaćanja (nabavki
sredstava i usluga) zaostaje za fazom nabavke, što znači da za kupca nastaje
obaveza koju će on izmiriti u trenutku izvršenja plaćanja, a pozajmljeni izvori koji
su dotle korišćeni nazivaju se tekuće obaveze.
Kratkoročna pasiva su iznosi koji obuhvataju obaveze preduzeća, sa rokom dospeća
do 12 meseci od datuma bilansa stanja. U njih spadaju:
Kratkoročne obaveze prema bankama - iznosi koji se otplacuju bankama na zahtev
ili sa rokom dospeća do 12 meseci, uključujući tekuća dospeća po osnovu
11
dugoročnih kredita, odnosno, deo dugoročnih obaveza koji dospeva za otplatu u
roku od 12 meseci;
Obaveze prema dobavljačima i druge obaveze - plaćanja koja dospevaju u korist
dobavljača sirovina i po osnovu drugih usluga, sa rokom dospeća do 12 meseci.
Dugoročna pasiva obuhvata:
Dugoročne obaveze prema bankama - neotplaceni deo dugoročnih kredita banaka
koji dospeva za otplatu u roku od 12 meseci od datuma bilansa stanja;
Dugoročne obaveze - iznosi koji dospevaju za plaćanje po isteku 12 meseci od
datuma bilansa stanja. Ovde spadaju plaćanja po osnovu investicionih nabavki, za
robu koja je kupljena pod uslovima odloženog plaćanja i krediti iz drugih izvora,
osim banaka.
5. BILANS USPEHA
Bilans uspeha je finansijski izveštaj koji predstavlja sumarni pregled prihoda i rashoda i, iz njih izvedenog finansijskog rezultata. Ti prihodi i rashodi se ne mešaju sa prihodima i rashodima u narednoj godini, u kojoj se počinje sa novim prihodima i rashodima, što znači da se otvaranje računa vrši u trenutku nastanka prihoda i rashoda. Bilans uspeha se postoji na samom početku poslovne godine, za razliku od bilansa stanja na osnovu kog se već 01.01. otvaraju računi aktive i pasive. Upravo zbog toga što se računi uspeha zatvaraju u okviru jedne poslovne godine, oni se i nazivaju privremeni, nominalni ili obračunski računi, jer služe samo za obračun finansijskog rezultata. Nasuprot tome, računi stanja se nazivaju realni (jer su realni iznosi finansijskog rezultata materijalizovani u bilansu stanja, a ne u bilansu uspeha) i permanentni računi (jer se računi stanja ne zatvaraju na kraju poslovne godine već postoje permanentno).Druga razlika između bilansa stanja i bilansa uspeha je upravo ta što se bilans stanja izrađuje na određeni dan, a obavezno sa završetkom poslovne godine (na dan 31.12) što znači da on pokazuje stanje imovine i obaveza na tačno određeni dan, dok se bilans uspeha sastavlja za određeni vremenski period u kom su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen pozitivan ili negativan finansijski rezultat. Bilans uspeha može biti prikazan:
1. U formi liste, odnosno u obliku vertikalnog tabelarnog pregleda. U ovom slučaju elementi bilansa tj. prihodi i rashodi se unose jedni ispod drugih, i to tako što se najpre unose prihodi po svim osnovama, a zatim sve vrste rashoda, nakon čega se na kraju utvrđuje poslovni rezultat.
2. U obliku dvostranog računa. Ova forma bilansa ima dve strane: levu stranu koja se po konvenciji obeležava sa "rashodi" i desnu stranu koja se obeležava sa "prihodi".
12
Primer jednostrane forme bilansa uspeha
BILANS USPEHA
- u hiljadama dinara -
P O Z I C I J ANapomena
broj
Iznos
Tekuća
godina
Prethodn
a godina
A. PRIHODI I RASHODI IZ REDOVNOG
POSLOVANJA
I. POSLOVNI PRIHODI (1+2+3-4+5) 7.1.1 836.241 826.373
1. Prihodi od prodaje 21 795.716 803.223
2. Prihodi od aktiviranja učinaka i robe 30.780 25.172
3. Povećanje vrednosti zaliha učinaka 9.326 0
4. Smanjenje vrednosti zaliha učinaka 0 2.222
5. Ostali poslovni prihodi 23 419 200
II. POSLOVNI RASHODI (1 do 5) 7.1.2. 738.327 695.209
1. Nabavna vrednost prodate robe 69.723 178.524
2. Troškovi materijala 22 538.831 433.518
3. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali rashodi
40.184
23.564
4. Troškovi amortizacije i rezervisanja 7.229 15.2475. Ostali poslovni rashodi 23 82.360 44.357III. POSLOVNA DOBIT (I - II) 97.914 131.164IV. POSLOVNI GUBITAK (II - I) 0 0V. FINANSIJSKI PRIHODI 7.2.1, 24 18.958 1.983
VI. FINANSIJSKI RASHODI 7.2.2, 25 57.079 47.571
VII. OSTALI PRIHODI 7.3.1, 26 28.534 43.932VIII. OSTALI RASHODI 7.3.2, 27 12.407 53.455IX. DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA (III-IV+V-VI+VII-VIII)
75.920 76.053
X. GUBITAK IZ REDOVNOG POSLOVANJA (IV-III-VI+V-VIII+VII)
0 0
B. VANREDNE STAVKE
13
I. VANREDNI PRIHODI 36.988 0 0
II. VANREDNI RASHODI 0 0
III. DOBIT PO OSNOVU VANRED. STAVKI (I-II)
0 0
IV. GUBITAK PO OSNOVU VANRED. STAVKI (II-I)
0 0
V. DOBIT PRE OPOREZIVANJA (IX+BIII-X-BIV)
75.920 76.053
G. GUBITAK PRE OPOREZIVANJA (X+BIV-IX-BIII)
0 0
D. POREZ NA DOBIT 7.5. 4.269 4.702Đ. NETO DOBIT (V-D) 71.651 71.351E. NETO GUBITAK (D-V) ili (G+D) 0 0
Izračunavanje ostvarenog finansijskog rezultata se vrši utvrđivanjem ukupnih rashoda i
ukupnih prihoda. Preduzeće mora iz ukupnog prihoda prvenstveno da nadoknadi poslovne
rashode da bi moglo da nastavi aktivnost zbog koje je i osnovano. Upravo zbog toga, u
bilansu uspeha se ukupnim prihodima suprotstavljaju ukupni rashodi, što ujedno predstavlja
i način za utvrđivanje finansijskog rezultata.
S obzirom na to da je bilans uspeha po svojoj prirodi vremenski račun, obračun tačnog
periodičnog rezultata zahteva tačno vremensko alociranje prihoda i rashoda kao
komponenti rezultata, što podrazumeva da obračunati prihodi i rashodi u bilansu uspeha
treba da se odnose na posmatrani vremenski (obračunski) period za koji se uspeh
obračunava. To znači da prihodima treba nasuprot da stoje troškovi koji su ih izazvali, što
je saglasno principu uzročnosti (korelacije). U tom smislu potrebno je praviti razliku
između:
- Redovnih prihoda i rashoda, a pre svega poslovnih prihoda i rashoda, i
- Neposlovnih (ostalih) i vanrednih prihoda i rashoda.
Poslovni prihodi i rashodi su posledica obavljanja osnovne delatnosti preduzeća i
predstavljaju glavni deo redovnih prihoda i rashoda, a nastaju kao rezultat prodaje
proizvodnih učinaka u slučaju proizvodnih preduzeća, ili prodaje robe u slučaju trgovinskih
preduzeća. Poslovni prihodi predstavljaju realizovanu prodaju robe, gotovih proizvoda i
usluga. Tu ne spada samo naplaćen prihod koji je ušao u preduzeće u tom obračunskom
14
periodu već i sva potraživanja od prodaje, i to samo ona potraživanja za koja je izvesno da
će biti naplaćena. Nenaplativa potraživanja se ne priznaju kao prihod već kao rashod
perioda.
Poslovni prihodi, osim prihoda od prodaje, obuhvataju i prihode od aktiviranja proizvodnih
učinaka i robe, prihode od premija, subvencija, dotacija, donacija, prihode od zakupnina,
itd.
Poslovni rashodi obuhvataju materijalne troškove (kod proizvodnih preduzeća) ili nabavnu
vrednost prodate robe kod trgovinskih preduzeća, troškove zarada, troškove proizvodnih i
neproizvodnih usluga i troškove amortizacije.
Osim poslovnih prihoda u rashoda, u redovne prihode i rashode spadaju i finansijski
prihodi (kao što je kamata koju preduzeće dobija ukoliko višak novčanih sredstava plasira u
vidu kredita) i finansijski rashodi koji nastaju kao posledica korišćenja tuđeg novca
(kamata na korišćenje kredita).
Osim redovnih rashoda i prihoda postoje i neposlovni (ostali) i vanredni rashodi i prihodi
koji nastaju kao posledica odluka organa upravljanja i slučajnih okolnosti, što znači da
nemaju neposledne veze sa redovnom aktivnošću preduzeća.
Neposlovne (ostale) prihode čine kapitalni dobici, odnosno dobici od prodaje i po osnovu
rashodovanja, kao i viškovi, dok neposlovne rashode čine kapitalni gubici nastali prodajom
i rashodovanjem, kao i viškovi.
Vanredni prihodi su posledica odluka države (u slučaju katastrofa i eksproprijacije) koji ne
podrazumevaju obavezu vraćanja, a vanredni rashodi su štete po osnovu nepredviđenih
događaja (katastrofa i eksproprijacije).
Razlika između ukupnih prihoda i rashoda može da pokazuje:
1. Pozitivan finansijski rezultat koji se naziva dobitak, a koji se ostvaruje ako su
ostvareni prihodi veći od ostvarenih rashoda (dobitak se evidentira na levoj strani
bilansa uspeha, nakon čega se uspostavlja ravnoteža između leve i desne strane
bilansa uspeha).
2. Negativan finansijski rezultat koji se naziva gubitak, a koji se ostvaruje ukoliko su
ostvareni rashodi veći od ostvarenih prihoda (gubitak se unosi na desnu stranu
15
bilansa uspeha i tako nastaje jednakost zbira leve (rashodne) i desne (prihodne)
strane.
6. ZAKLJUČAK
Finansijski izveštaji pružaju informacije o finansijskom položaju, uspešnosti i
promenama u finansijskom položaju preduzeća. Kompletan set finansijskih izveštaja
uključuje sledeće sastavne komponente: 1) bilans stanja, 2) bilans uspeha, 3) izveštaj o
tokovima gotovine, 4) izveštaj o promenama na kapitalu i 5) napomene uz finansijske
izveštaje.
Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. Bilans stanja je
finansijski izveštaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja obračuna,
odnosno na dan bilansiranja.
Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital
(pasiva) i način investiranja (ulaganja) kapitala (aktiva); aktiva se iskazuje na levoj, a
pasiva na desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva predstavlja
konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće, a pasiva predstavlja izvore
odnosno pripadnost sredstava preduzeća.
Za razliku od bilansa stanja, bilans uspeha se sastavlja za određeni izveštajni period
u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen dobitak ili gubitak.
Karakteristika bilansa uspeha je da se u njemu prihodi, rashodi i rezultat iskazuju u
vidu više podbilansa i to: 1) poslovni prihodi, rashodi i rezultat; 2) finansijski prihodi,
rashodi i rezultati; 3) neposlovni i vanredni prihodi, rashodi i rezultat. Međusobnim
sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto–rezultat preduzeća kao bruto-
dobitak ili kao bruto-gubitak u obračunskom periodu. To znači da preduzeće u bilansu
uspeha može iskazati bruto-dobitak i bruto- gubitak. Tako pozitivan finansijski rezultat se
iskazuje na strani rashoda, a negativan finansijski rezultat iskazuje na strani prihoda, čime
se ostvaruje bilansna ravnoteža.
16
Bilans stanja i uspeha predstavljaju dva povezana ali po funkciji različita finansijska
izveštaja. Prvi pruža uvid u imovinsku situaciju i finansijski položaj preduzeća a drugi
omogućava uvid u to koliko je preduzeće sposobno da ostvari zaradu.
LITERATURA1. Dr. Nikola Petrović, Mr. Dragana Petrović, Finansijsko računovodstvo, Visoka
poslovna škola strukovnih studija Čačak, Beograd, 2012
2. Cvetković N., Analiza poslovanja preduzeća, Megatrend univerzitet, Beograd, 2004
3. Dr. Kata Škarić Jovanović, Finansijsko računovodstvo, Ekonomski fakultet
Beograd, 2007
4. Zakon o računovodstvu i reviziji
17
top related