111775122 50214731 seminarski rad bilans stanja i uspeha
Post on 05-Dec-2014
131 Views
Preview:
TRANSCRIPT
SEMINARSKI RAD Iz predmeta Poslovne Finansije
Student: Profesor: Leo Ilić 55-10/RPM Doc.Dr Bogdana Vujnović-G
Banja Luka, oktobar 2012. godine
SADRŽAJ
1. UVOD 3
2. BILANS STANJA 4
3. AKTIVA 7
4. PASIVA 9
5. BILANS USPJEHA 9
6. BILANS TOKOVA GOTOVINE 12
7. POKAZATELJ RACIO BROJEVA 14
7.1 Pokazatelj likvidnosti 15
7.2 Pokazatelj profitabilnosti (rentabilnosti) 15
7.3 Tržišni pokazatelj 16
7.4 Pokazatelj zaduženosti 16
7.5 Pokazatelj finansijske sigurnosti 17
8. ZAKLJUČAK 18
9. LITERATURA 19
2
1. UVOD
U savremenom privrednom životu bilansi se koriste kad god treba izraziti stanje i
rezultat neke privredne aktivnosti. U računovodstvu bilans se koristi kada se iskazuje
stanje i rezultat preduzeća tako što se poslovni događaji, stanja i rezultati preduzeća
iskazuju preko novčanih jedinica kao opšteg svodnog mjerila.
Opšta svrha bilansiranja jeste upoznavanje uspeha i strukture imovine i kapitala.
Zbog primene različitih formalnih i materijalnih pravila bilansiranja nastaju različite vrste
bilansa koje se razlikuju prema formi i sadržini. Najvažniji kriterijumi prema kojima se
razvrstavaju bilansi su: a) veza sa knjigovodstvenim računima i b) pravne norme koje
čine osnovu bilansiranja.
Bilans preduzeća je u čvrstoj sistemskoj vezi sa knjigovodstvom tako da nastaje
kao zaključak knjigovodstvenih računa. Polazeći od veze sa knjigovodstvenim računima -
razlikuju se dva računa:
1) račun izravnanja (bilans stanja) i
2) račun dobitka i gubitka (bilans uspeha).
Polazeći od pravnih normi koje čine osnovu bilansiranja, razlikuju se:
1) poslovni (izveštajni) i
2) poreski bilans.
U izveštajne bilanse spadaju: bilans stanja i bilans uspeha kojima se iskazuje
imovinsko stanje i poslovni uspjeh ili neuspjeh. Izveštajni bilansi sastavljaju se, ne samo
kao godišnji bilansi, već i kao bilansi u kraćim vremenskim razdobljima u toku godine
kao povremeni bilansi.
Bilans stanja i bilans uspeha su instrumenti sistematizovanja i uopštavanja
informacija koje mere imovinsko stanje na određeni dan i uspeh poslovanja u određenom
periodu nekog preduzeća, odnosno preduzetnika.
Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan
sastavljanja obračuna, odnosno na dan bilansiranja.
Za razliku od bilansa stanja, bilans uspeha se sastavlja za određeni izveštajni
period u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen dobitak ili
gubitak.
3
2. BILANS STANJA
Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan
sastavljanja obračuna. Drugim rečima, bilans stanja predstavlja prikaz stanja sredstava i
njihovih izvora na određeni dan, izražen u novcu. On je dvostrani prikaz sredstava
preduzeća sa dva aspekta. Sredstva po funkciji ili namjeni u procesu reprodukcije
obrazuju aktivu, a izvori sredstava ( vlasništvo, pripadnost, poreklo ) obrazuju pasivu.1
Na lijevoj strani, u aktivi, iskazuju se konkretna sredstva, sredstva po sastavu i
funkciji, a na desnoj strani, u pasivi, iskazuju se izvori, tj. način pribavljanja ovih
sredstava. Glavne kategorije sredstava koje se svrstavaju u aktivu su: stalna imovina
(nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva, dugoročni finansijski plasmani), zalihe,
kratkoročna potraživanja i kratkoročni finansijski plasmani. Glavne grupacije izvora
sredstava su: kapital (osnovni kapital, rezerve i neraspoređeni višak prihoda - dobitak),
dugoročna rezervisanja i obaveze (dugoročne i kratkoročne).
Bilansne pozicije iskazuju u bilansu izdvojeno vrednost svake kategorije sredstava
i izvora sredstava. Pošto svako sredstvo ima svoj izvor, osnovna formalna karakteristika
bilansa stanja je bilansna ravnoteža. Ona se ogleda u tome što je vrednost svih pozicija
na lijevoj strani iskazanih u aktivi jednaka vrednosti svih pozicija iskazanih na desnoj
strani bilansa u pasivi, odnosno osnovna bilansna jednačina može se prikazati odnosom:
aktiva = pasiva,
što izražava kvantitativnu ravnotežu lijeve i desne strane bilansa.
Ako bilans stanja nije u ravnoteži, bilans praktično i ne postoji. Ukoliko
finansijski rezultat nije raspodjeljen, on se iskazuje u bilansu stanja, čime se uspostavlja
ravnoteža između aktive i pasive. Pozitivan finansijski rezultat, koji predstavlja višak
aktive nad pasivom, iskazuje se u pasivi, dok se negativan finansijski rezultat iskazuje u
aktivi, jer predstavlja manjak aktive prema pasivi.
U formalnom smislu bilans može biti prikaz u vidu dvostranog računa, pri čemu
se lijevo prikazuje aktiva a desno pasiva, ili u vidu jednostranog računa, pri čemu se prvo
prikazuje aktiva a ispod nje pasiva kao što je prikazano na primjeru prodavnice sportske
opreme „Juventa“ iz Gradiske. Bilansne pozicije u aktivi bilansa stanja za preduzeća
1 http://sr.wikipedia.org/sr-el/Актива
4
raščlanjene su prema principu rastuće likvidnosti, a sve pozicije pasive prema principu
rastuće dospelosti. To znači da manji stepen likvidnosti imaju pozicije koje čine stalnu
imovinu od stavki koje čine obrtnu imovinu, a u okviru toga gotovina i gotovinski
ekvivalenti imaju najveći stepen likvidnosti. U pasivi, ipak, osnovni kapital ima najduži
rok dospelosti, odnosno najkraće su one obaveze koje su dospele, a nisu izmirene prema
povjeriocima. Postoji ustaljena ili propisana forma , sadržaj i raspored pozicija bilansa,
koja se naziva bilansna šema. Formom bilansa određuje se broj kolona, njihov naziv,
smeštaj aktive i pasive, kao i razmeštaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i
pasive.
5
AKTIVA – STALNA IMOVINA
Nematerijalna ulaganja 5.900
Nekretnine i oprema 7.250
Dugoročni finansijski plasmani 2.010
UKUPNO STALNA IMOVINA 15.160
OBRTNA IMOVINA
Zalihe 6.100
Potraživanja 3.500
Potraživanja za vise plaćen porez na dohodak 1.450
Kratkoročni finansijski plasmani 4.490
Gotovinski ekvivalenti i gotovina 3.500
UKUPNO OBRTNA IMOVINA 19.040
POSLOVNA IMOVINA 34.200
UKUPNA AKTIVA 34.200
PASIVA - KAPITAL
Osnovni kapital 11.880
Revalorizacione rezerve 2.430
Neraspoređeni dohodak 6.500
Ukupno kapital 20.810
Dugoročna rezervisanja i obaveze
Dugoročna rezervisanja 2.825
Dugoročne obaveze 3.435
Ukupno dugoročnih rezervisanja i obaveza 6.260
Kratkoročne obaveze
Obaveze iz poslovanja 3.970
Ostale kratkoročne obaveze 3.160
Ukupno kratkoročne obaveze 7.130
Ukupno rezervisanja i obaveza 13.390
6
UKUPNA PASIVA 34.200
S obzirom na raščlanjenost i prikazivanje bilansnih pozicija aktive i pasive,
proizlazi da se na osnovu bilansa stanja mogu vršiti samo statičke finansijske analize.
Ukoliko bismo dinamički posmatrali kategorije bilansa stanja u vođenju finansijske
politike preduzeća, neophodno je primeniti sistem analize više uzastopnih bilansa stanja.2
3. AKTIVA
Aktiva predstavlja sredstva koja se plasiraju na tržištu kreditnog kapitala. U
poslovanju banke aktivu predstavljaju krediti koje banka nudi i obavezne rezerve koje su
garant povraćaja depozita komintenata banke.
Pod pojmom aktiva često se podrazumjeva novac u opticaju. U ekonomskoj teoriji
neki teoretičari u aktivu svrstavaju pored novca i hartije od vrednosti, jer se kao kapital
mogu upotrebiti u proizvodnji roba i usluga.
Pri analizi funkcionisanja banaka, aktivu, predstavljaju sretstva banaka koje mogu
da plasiraju na tržištu kreditnog kapitala, u obliku kredita (za investiranje ili potrošnju).
Ta sredstva su rezultat depozita, kako oročenje štednje građana i privrede, tako i
"depozita po viđenju". U Aktivu pored iznosa krdita koje banka dalje nudi na tržištu,
ulaze i obavezne rezerve (sredstva koje banke ne smije dalje plasirati već mora zadržati
kao garant povraćaja štednje). Stopu obaveznih rezervi propisuje Centralna Banka,i to je
jedan od osnovnih instrumenata monetarne politike (politika Centralne banke kojom se
prevashodno određuje ponuda novca u ekonomiji).3
Kratkoročna aktiva ili obrtna sredstva obuhvataju gotovinu i druge stavke za koje
se razumno očekuje da mogu biti pretvorene u gotovinu u roku od 12 meseci od datuma
bilansa stanja, u toku redovnog poslovanja, a uključuju:
1. Gotovinu;
2. Iznose depozita u bankama i gotovinu u blagajni;
2 D. Stojanović, Instrumenti finansijsko-računovodstvenih izveštavanja, Finansijsko računovodstvo II, Beograd, 1998, str. 33.3 Prof. dr Nataša Cvetković: „Analiza poslovanja preduzeća“, Megatrend univerzitet primenjenih nauka, Beograd, 2004
7
3. Potraživanja od kupaca i druga potraživanja - Iznosi koja preduzeće potražuje od
drugih lica, sa rokom dospeća do 12 meseci. Na teret bilansa uspeha izdvajaju se
rezervisanja ukoliko iz bilo kog razloga postoji sumnja da ova potraživanja neće
biti naplaćena.
4. Zalihe - Obuhvataju: Sirovine - sirovine nabavljene u svrhu izrade proizvoda
preduzeća; procenjuju se po nabavnoj vrednosti ili nižoj tržišnoj vrednosti;
Proizvodnja u toku - proizvodnja koja je u toku, odnosno, polugotovi proizvodi;
procenjuju se po nabavnoj vrednosti sirovina uvećanoj za troškove proizvodnje
nastale do određenog datuma ili po nižoj tržišnoj vrednosti; Gotovi proizvodi -
proizvod kod koga je proizvodni proces završen i koji čeka prodaju; ovde se
procena takođe vrši na osnovu nabavne vrednosti uvećane za ostvarene troškove
proizvodnje ili po nižoj tržišnoj vrednosti; treba obratiti pažnju na to da se na
dobit ne računa pre nego što je ostvarena prodaja.
Dugoročna aktiva su sredstva koja se dugoročno koriste u poslovanju i za koja se
ne očekuje da budu pretvorena u gotovinu u periodu od 12 meseci. Uglavnom
obuhvataju:
Zemljište i građevinske objekte
Opremu / mašine
Motorna vozila
Na ove stavke se primenjuje amortizacija, odnosno, njihova bilansna vrednost se
smanjuje tokom korisnog veka trajanja, na teret bilansa uspeha. Tako je čest slučaj da se
vrijednost zemljišta i građevinskih objekata koriguje na više, ukoliko se njihova
vrijednost na slobodnom tržištu, odnosno, cijena po kojoj mogu biti prodati - povećava.
Ovo je uslovljeno dokumentovanom procjenom vrijednosti koju je izvršilo lice ovlašteno
za ovu vrstu procjene.
8
4. PASIVA
Pasiva pokazuje odakle preduzeću imovina – koji dio imovine je finansiran
sopstvenim novcem, a koji dio pozajmljenim novcem (kreditima).
Kratkoročna pasiva su iznosi koji obuhvataju obaveze preduzeća, sa rokom
dospeća do 12 meseci od datuma bilansa stanja. U njih spadaju:
Kratkoročne obaveze prema bankama - iznosi koji se otplacuju bankama na
zahtjev ili sa rokom dospeća do 12 meseci, uključujući tekuća dospeća po osnovu
dugoročnih kredita, odnosno, dio dugoročnih obaveza koji dospjeva za otplatu u
roku od 12 meseci;
Obaveze prema dobavljačima i druge obaveze - plaćanja koja dospjevaju u korist
dobavljača sirovina i po osnovu drugih usluga, sa rokom dospeća do 12 meseci.
Dugoročna pasiva obuhvata:
Dugoročne obaveze prema bankama - neotplaceni dio dugoročnih kredita
banaka koji dospeva za otplatu u roku od 12 meseci od datuma bilansa stanja;
Dugoročne obaveze - iznosi koji dospevaju za plaćanje po isteku 12 meseci od
datuma bilansa stanja. Ovde spadaju plaćanja po osnovu investicionih nabavki, za
robu koja je kupljena pod uslovima odloženog plaćanja i krediti iz drugih izvora,
osim banaka.
5. BILANS USPJEHA
Za razliku od bilansa stanja, bilans uspjeha se sastavlja za određeni izveštajni
period u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen dobitak ili
gubitak.
U sastavu bilansa uspjeha sa prihodima se suočavaju rashodi nastali u cilju
ostvarivanja prihoda. Ono što je karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi,
rashodi i rezultat iskazuju u vidu više podbilansa.
S obzirom na to da je bilans uspjeha po svojoj prirodi vremenski račun, obračun
tačnog periodičnog rezultata zahteva tačno vremensko alociranje prihoda i rashoda kao
9
komponenti rezultata, što podrazumeva da obračunati prihodi i rashodi u bilansu uspjeha
treba da se odnose na posmatrani vremenski (obračunski) period za koji se uspjeh
obračunava. To znači da prihodima treba nasuprot da stoje troškovi koji su ih izazvali, što
je saglasno principu uzročnosti (korelacije).
POSLOVNI PRIHODI I RASHODI
1. Poslovni prihodi
Vrijednosti u KM
Prihodi od prodaje 39.825
Prihodi od aktiviranja učinaka i robe 3.740
Ostali poslovni prihodi 1.210
UKUPNO POSLOVNI PRIHODI 44.775
2. Poslovni rashodi
Nabavna vrijednost prodate robe 30.230
Troškovi materijala 5.650
Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični
rashodi
3.050
Troškovi amortizacija i rezervisanja 1.440
Ostali poslovni rashodi 1.100
UKUPNO POSLOVNI RASHODI 41.470
Poslovni dobitak 3.305
Finansijski prihodi 1.320
Finansijski rashodi 2.830
Ostali prihodi 2.246
Ostali rashodi 1.000
Gubitak od poslova finansiranja 1.500
Bruto dobit ( dobit prije oporezivanja ) 1.805
Neto dobit ( dobit nakon oporezivanja ) 1.625
Primjer bilansa uspjeha
Bilans uspjeha se sastoji iz rashoda i prihoda, koji su takođe složeni. Ako se
bilans uspjeha osniva na kategoriji troškova koja obuhvata troškove minulog i živog rada,
10
ukupne poslovne troškove ( što odgovara cjeni koštanja – c.k. , odnosno cjeni
proizvođača), tada se finansijski rezultat javlja u obliku viška produkta, dobitka odnosno
gubitka. Ako se bilans uspjeha osniva na kategoriji troškova, koja obuhvata samo
troškove minulog rada, materijalne troškove i amortizaciju ili i bez amortizacije uz
određene korekture, tada se finansijski rezultat javlja u obliku novostvorene vrijednosti,
dohodka ili dodatne vrednosti (odnosno gubitka).4
Karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi, rashodi i rezultat iskazuju
u vidu više podbilansa i to:
1) poslovni prihodi, rashodi i rezultat;
2) finansijski prihodi, rashodi i rezultati;
3) ne poslovni i vanredni prihodi, rashodi i rezultat.
Međusobnim sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto–rezultat
preduzeća kao bruto-dobitak (zbir svih dobitaka) ili kao bruto-gubitak (zbir svih
gubitaka) u obračunskom periodu. To znači da preduzeće u bilansu uspeha može iskazati
bruto-dobitak i bruto- gubitak. Ukoliko je bruto dobitak veći od bruto-gubitka, iskazuje se
dobitak ili obrnuto, ako je veći bruto gubitak od bruto dobitka, iskazuje se gubitak. Tako
pozitivan finansijski rezultat se iskazuje na strani rashoda, a negativan finansijski
rezultat iskazuje na strani prihoda, čime se ostvaruje bilansna ravnoteža.
Na osnovu naših propisa o računovodstvu5 bilans uspeha je godišnji i periodični
prikaz, pregled utvrđivanja ukupnog prihoda i dobitka preduzeća. Drugim rečima, kroz
utvrđivanje ukupnog prihoda i dobitka obračun se čini na osnovu principa dobitka.
Osnovica obračunskog sistema, kao osnove za utvrđivanje ukupnog prihoda i dobitka je
fakturisana prodaja.
6. BILANS TOKOVA GOTOVINE4 Dr Bogdan Mrdović, Menadžment računovodstva, Čačak 2006, str 355 Zakon o računovodstvu i reviziji
11
Izvještaj o novčanim tokovima je finansijski izvještaj koji pokazuje odakle
gotovina dolazi (gotovinski prilivi) i gdje odlazi (gotovinski odlivi) za određeni
računovodstveni period , kao i to, kakva je bila promjena bilansa gotovine u toku perioda.
Novčani tokovi ulaganja u velikoj mjeri zavise od eksternih faktora kao što su:
stanje na tržištu, lokacija, sezonske oscilacije i drugo. Novčani tokovi zavise od tipa
kompanije, vrste djelatnosti, načina finansiranja i slično. Promjene u gotovini i gotovinski
ekvivalent društva mogu se najbolje sagledati kroz finansijski izvještaj o tokovima
gotovine. Da bi se informacija bolje sagledala u izvjestaju se vrši grupisanje tokova na
tokove iz poslovnih aktivnosti, aktivnosti investiranja i aktivnosti finansiranja.
U izvještaju o gotovinskom toku sagledavaju se istorijske promjene i neto učinci
iz poslovnih, investicionih i finansijskih aktivnosti do kojih je došlo između dva
obračunska perioda. On govori o aktivnostima menadžmenta na poslovima likvidnosti i
efektima poslovnih odluka vezanih za ulaganja u finansijske aktivnosti.
Tokovi gotovine predstavljaju najvažniji dio izvještaja o tokovima gotovine jer
pokazuje sposobnost preduzeća da stvori gotovinu kojom se plaćaju obaveze prema
dobaljačima, državi, kreditorima, zaposlenima itd. Pozitivni tokovi gotovine iz poslovnih
aktivnosti daju mogućnost da se preduzeće dugoročnije održi.
12
Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Vrijednost u KM
Prilivi od prodaje i primljeni avansi 57.243
Ostali prilivi iz redovnog poslovanja 9.300
Isplate dobavljačima i dati avansi (10.950)
Zarade i ostali lični rashodi (8.050)
Plaćanje kamate (1.660)
Porez na dobit (1.430)
Plaćanje na osnovu ostalih javnih prihoda (1.579)
Neto priliv (odliv) gotovine iz poslovnih aktivnosti
42.874
Novčani tokovi iz aktivnosti investiranja
Priliv od prodaje nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme
14.755
Kupovina akcija i udela (13.600)
Kupovina nematerijalnih ulaganja, nekretnina, postrojenja, opreme
(8.250)
Neto priliv (odliv) gotovine iz aktivnosti investiranja
(7.095)
Novčani tokovi iz aktivnosti finansiranja
Dugoročni i kratkoročni krediti 10.080
Dugoročni i kratko. krediti i ostale obaveze (20.430)
Neto priliv (odliv) iz aktivnosti finansiranja (10.350)
Neto priliv (odliv) gotovine 25.429
Gotovina na početku obračunskog perioda 3.500
13
Pozitivne kursne razlike po osnovu preračuna gotovine
1040
Negativne kursne razlike po osnovu preračuna gotovine
(5.400)
Gotovina na kraju obračunskog perioda 24.569
Primjer novčanih tokova gotovine
7. POKAZATELJ RACIO BROJEVA
Projektovani finansijski pokazatelji imaju samo monetarnu, a ne i analitičku
vrijednost. Za ocjenu boniteta preduzeća potrebno je ne samo znanje o velikom broju
pokazatelja već i znanje o njihovoj tržišnoj situaciji, savremenosti tehnologije, načinu
formiranja cjena i slično.
S obzirom na brojnost pokazatelja izlaganje ću pokazati ograničeno samo na
nekoliko grupisanih unutar skupina:
- Pokazatelj likvidnosti
- Pokazatelj aktivnosti
- Pokazatelj profitabilnosti (rentabilnosti)
- Tržišni pokazatelj
- Pokazatelj zaduženosti
- Pokazatelj finansijske sigurnosti.
14
7.1 Pokazatelj likvidnosti
Likvidnost predstavlja sposobnost preduzeća da izmiruje svoje obaveze na
vrijeme.
U najvažnije pokazatelje likvidnosti spadaju:
- Racio tekuće likvidnsoti
Racio tekuće likvidnosti = kratkoročna sredstva / kratkoročne obaveze
= 19.040 / 7130
= 2.67
Ovaj koeficijent pokazuje pokrivenost kratkoročnih obaveza obrtnim sredstvima,
odnosno sa koliko je obrtnih sredstava pokrivena svaka novčana jedinica kratkoročnih
obaveza. Poželjno je da ovaj racio bude jednak ili iznad 2. A naša izvedena formula
pokazuje da ovaj racio zadovoljava uslove.
- Racio brze likvidnosti
Racio brze likvidnosti = tekuća sredstva – zalihe / kratkoročne obaveze
=19.040 – 6100 / 7130
= 1.81
Ovaj koeficijent likvidnosti pokazuje pokrivenost kratkoročnih obaveza likvidnim
obrtnim sredstvima. On polazi od pretpostavke da se zalihe ne mogu brzo unovčiti te se
bazira samo na gotovini.
7.2 Pokazatelj profitabilnosti (rentabilnosti)
Pokazatelji profitabilnosti su indikatori stepena povrata investitorovog ulaganja.
Izražavaju se kroz ostvareni profit ili kapitalnu dobit.
- Profitabilnost = bruto dobit / neto prihod od prodaje x 100
=1.805 / 39.825 x 100
= 0.045 x 100
= 4.5
15
- Stopa neto dobiti = neto dobit / neto prihod od prodaje x 100
= 1.625 / 39.825 x 100 = 0.04 x 100 = 4
- Profit = neto dobit / ukupan prihod x 100
= 1.625 / 44.775 x 100
= 0.036 x 100
= 3.6
7.3 Tržišni pokazatelj
Tržišni pokazatelji služe za upoređivanje preduzeća unutar istog sektora privrede.
Najviše ih koriste investitori kod opredeljenja za ulaganja u određenu kompaniju. U
praksi su najzastupljeniji sledeci tržišni pokazatelji:
- Neto dobit po akciji
- Odnos tržišne cjene i neto dobit po akciji
- Isplata dividendi
- Dividendna stopa
- Knjigovodstvena vrijednost po akciji
7.4 Pokazatelj zaduženosti
Cilj analize zaduženosti jest da se sagleda odnos sopstvenih i tuđih izvora
finansiranja u ukupnim poslovnim sredstvima preduzeća. Ovi podatci se vade iz bilansa
stanja. Najznačajniji pokazatelji zaduženosti su:
- Odnos pozajmljenih i ukupnih izvora sredstava
- Odnos dugoročnih i ukupnih izvora
- Koeficijent pokrića rashoda na ime kamate
- Koeficijent pokrića ukupnih obaveza.
16
Pokazatelj zaduženosti = dugoročni izvori / ukupni izvori
= 6.260 / 34.200 = 0.18
Možemo reći da je zaduživanje opravdano sve dok je kamata na obaveze manja od
prinosa na pozajmljena sredstva
7.5 Pokazatelj finansijske sigurnosti
Pokazatelj finansijske sigurnosti je indikator finansijske strukture preduzeća.
Najčešće se izražavaju kroz sledeću relaciju:
- Pokazatelj finansijske sigurnosti = akcionarski kapital / ukupna pasiva
= 11.880 / 34.200 = 0.34
- Koeficijent finansijske sigurnosti = ukupne obaveze / akcionarski kapital
= 10.205 / 11.880 = 0.85
Prvi pokazatelj govori o učešću akcionarskog kapitala u ukupnim izvorima poslovnih
sredstava. Što je učešće akcionarskog kapitala veće društvo ima veću finansijsku
sigurnost. Međutim, veće učešće akcionarskog kapitala u strukturi izvora finansiranja ne
mora uvijek biti i najbolji metod finansiranja. Strukturu izvora finansiranja treba
komponovati tako da se obezbjedi sigurnost naplate potraživanja, odnosno isplate
obaveza, tj. da se obezbjedi odgovarajuća likvidnost preduzeća.
17
8. ZAKLJUČAK
Finansijski izveštaji pružaju informacije o finansijskom položaju, uspešnosti i
promenama u finansijskom položaju preduzeća. Kompletan set finansijskih izveštaja
uključuje sledeće sastavne komponente: 1) bilans stanja, 2) bilans uspeha, 3) izveštaj o
tokovima gotovine, 4) izveštaj o promenama na kapitalu i 5) napomene uz finansijske
izveštaje.
Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. Bilans stanja je
finansijski izveštaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja obračuna,
odnosno na dan bilansiranja.
Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i
kapital (pasiva) i način investiranja (ulaganja) kapitala (aktiva); aktiva iskazuje na levoj,
a pasiva na desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva predstavlja
konkretne oblike sredstava sa kojima raspolaže preduzeće, a pasiva predstavlja izvore
odnosno pripadnost sredstava preduzeća.
Za razliku od bilansa stanja, bilans uspeha se sastavlja za određeni izveštajni
period u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen dobitak ili
gubitak.
Karakteristika bilansa uspeha je da se u njemu prihodi, rashodi i rezultat iskazuju
u vidu više podbilansa i to: 1) poslovni prihodi, rashodi i rezultat; 2) finansijski prihodi,
rashodi i rezultati; 3) neposlovni i vanredni prihodi, rashodi i rezultat. Međusobnim
sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto–rezultat preduzeća kao bruto-
dobitak ili kao bruto-gubitak u obračunskom periodu. To znači da preduzeće u bilansu
uspeha može iskazati bruto-dobitak i bruto- gubitak. Tako pozitivan finansijski rezultat se
iskazuje na strani rashoda, a negativan finansijski rezultat iskazuje na strani prihoda,
čime se ostvaruje bilansna ravnoteža.
Bilans stanja i uspeha predstavljaju dva povezana ali po funkciji različita
finansijska izveštaja. Prvi pruža uvid u imovinsku situaciju i finansijski položaj
preduzeća a drugi da omogući uvid u to koliko je preduzeće sposobno da ostvari zaradu.
18
9. LITERATURA
1. D. Stojanović, Instrumenti finansijsko-računovodstvenih izveštavanja, Finansijsko
računovodstvo II, Beograd, 1998
2. Cvetković N, , 2004, Analiza poslovanja preduzeća, Megatrend univerzitet,
Beograd
3. Dr Bogdan Mrdović, Menadžment računovodstva, Čačak 2006,
4. Zakon o računovodstvu i reviziji
5. www.tehnooprema.com/downloads/finizv2005.xls
6. www.belex.co.yu/data/2006/07/00002415.pdf
7. http://sr.wikipedia.org/sr-el/ Актива
19
top related