03 - klima hrvatske

1

5. Predavanje iz ekologije šuma

KLIMA kao ekološki čimbenik

prof. dr. sc. Ivica TikvićŠumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma

2

SADRŽAJ

1. Definicija klime 2. Klima kao ekološki čimbenik 3. Klasifikacija klime 4. Klimatski pokazatelji 5. Klimatske promjene 6. Prikaz klime – klimadijagram7. Značaj klime za šumarstvo

3

1 DEFINICIJA KLIME

• Meteorologija je znanost o atmosferi, koja proučava vrijeme i klimu• U znanstvenom smislu pod vremenom se razumijeva fizikalno

stanje atmosfere na određenom mjestu u kraćem vremenskomintervalu

• Klima je dugoročni oblik vremena i predstavljaprosječno stanje vremena za duže razdoblje, od nekolikodana do milenija

• Klima je definirana kao statistika vremena, određenoga na nekom području Zemlje u određenomvremenskom intervalu

4

2 KLIMA KAO EKOLOŠKI ČIMBENIK

INDIREKTNI EKOLOŠKI ČIMBENICI – klima, tlo, matična podloga, reljef i biotski čimbenici

• Meteorološki elemenati– oborine, – vlaga zraka i temperatura zraka, – sunčevo zračenje (insolaciju), – zemljino izračivanje (radijaciju), – dužina trajanja Sunčevog sjaja, – horizontalna vidljivost, – temperatura gornjih slojeva tla, – vlažnost gornjih slojeva tla, – zračni pritisak, – isparavanje, – oblačnost, – količinu snijega, – pravac i brzinu vjetra

• Meteorološke pojave: magla, naoblaka, kiša, snijeg, tuča, rosa, inje, poledica

5

2.1 Odnos biljaka (organizama) prema klimi

• Klimazonalna vegetacija • Mikroklima i makroklima • Vertikalni i horizontalni vegetacijski pojasi • Utjecaj klime na rasprostranjenje vrsta

organizama, rast, razvoj, razmnožavanje, održanje, prilagodbu

• Utjecaj klime na biotop (stanište)

6

3 Klasifikacija klime

• Prema C. W. Thornthwaitu temelji se na odnosupotencijalne evapotranspiracije (transport vodesa Zemljine površine u atmosferu) i oborina. Ako je količina oborina veća odevapotranspiracije, klima je vlažna, ako je manja, klima je suha.

• Prema Köppenu temelji se na odnosu klime i vegetacije. Na globalnoj razini razlikujemo pet tipova klime: – A-tropska kišna klima, – B-suha klima, –– CC--umjerenoumjereno toplatopla ((kikiššnana) ) klimaklima,,–– DD--snjesnježžnono--ššumskaumska ((borealnaborealna) ) klimaklima i – E-polarna (snježna) klima.

7

3.1 Klasifikacija klime u svijetu

8

3.2 Klasifikacija klime u Hrvatskoj prema Köppenu

9

4 KLIMATSKI POKAZATELJI

• Vertikalni termički gradijent • Temperaturna inverzija• Klimatski indexi

– Langov kišni faktor (O/T)– Gračaninov mjesečni kišni faktor (o/t)– DeMartenov indeks aridnosti (suhoće) – (O/T+10)

• Klimatske promjene (Climate change) – odnose se na statistički značajna odstupanja bilo prosječne klime ili njezine varijabilnosti kroz neko duže razdoblje (desetljeće).

Klimatske promjene se direktno ili indirektno odnose na promjene u sastavu globalne atmosfere kao posljedica ljudske aktivnosti.

10

11

5 GLOBALNE I REGIONALNE KLIMATSKE PROMJENE

• Na globalnoj razini predviđa se povećanje temperature zraka od 4,5 do 7 ºC

• na području Hrvatske se očekuje porast temperature zraka od 2,0 do 2,8 ºC u priobalnom i gorskom području, odnosno 2,4 do 3,2 ºC u

nizinskom dijelu Hrvatske

• Najveće promjene očekuju se za ljeto, s predviđenim porastom od2,8 do 3,2 ºC (priobalno područje), odnosno 3,2 do 3,6 ºC (nizinskidio i Istra)

• Godišnje količine oborina mogle bi porasti od 4 do 10 % na obali i u gorskom području, te 8 do 10 % u nizinskim krajevima i Istri

12

Utjecaji klimatskih promjena na šume

• Klimatske promjene mogu nepovoljno utjecati na stanje šuma– Intenzivni i česti šumski požari se povećavaju – Sve su veće štete od šumskih štetnika

• Gorski borov tvrdokrilac (Dendroctonus ponderosae) opustošio je 13 mil. ha borovih šuma (P. contorta) i uništio 80% šuma Britanske Kolumbije u Kanadi.

• Šteta je preko 530 mil. m3 (2007.) a do 2018. očekuje se šteta od daljih 1 milijardu m3.

• Borov tvrdokrilac je prirodna vrsta u Sj. Americi, areal se proširio sjeverno i na veće nadmorske visine zbog zatopljenja. Temperatura ispod -40ºC kroz nekoliko noći može uništiti larve, ali takve zimske noći sve su rjeđe.

14

6 Klimadijagramiprema H. Walter-uOpis parametara i vrijednosti na klimadijagramu

• a = meteorološka postaja• b = nadmorska visina postaje (metara)• c = broj godina motrenja• d = srednja godišnja temperatura zraka (°C)• e = srednja godišnja količina oborina (mm)• f = srednje mjesečne temperature zraka• g = vlažno (humidno) razdoblje• h = sušno razdoblje• i = razdoblje suhoće• j = srednje mjesečne količine oborina• k = mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C• l = mjeseci sa apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C• m = apsolutni maksimum temperature zraka• n = srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca• o = srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka• p = srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca• r = apsolutni minimum temperature zraka

15

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

16

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visinapostaje (metara)

17

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

18

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

19

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

20

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

f = srednjemjesečnetemperature zraka

21

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

f = srednjemjesečnetemperature zraka

j = srednjemjesečnekoličine oborina

22

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

f = srednjemjesečnetemperature zraka

j = srednjemjesečnekoličine oborina

m = apsolutni maksimumtemperature zraka

23

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

f = srednjemjesečnetemperature zraka

j = srednjemjesečnekoličine oborina

m = apsolutni maksimumtemperature zraka

n = srednji maksimumtemperature zrakanajtoplijeg mjeseca

24

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

f = srednjemjesečnetemperature zraka

j = srednjemjesečnekoličine oborina

m = apsolutni maksimumtemperature zraka

n = srednji maksimumtemperature zrakanajtoplijeg mjeseca

o = srednje kolebanje(amplituda) temperature zraka

25

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

f = srednjemjesečnetemperature zraka

j = srednjemjesečnekoličine oborina

m = apsolutni maksimumtemperature zraka

n = srednji maksimumtemperature zrakanajtoplijeg mjeseca

o = srednje kolebanje(amplituda) temperature zraka

p = srednji minimum temperature zrakanajhladnijeg mjeseca

26

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

f = srednjemjesečnetemperature zraka

j = srednjemjesečnekoličine oborina

m = apsolutni maksimumtemperature zraka

n = srednji maksimumtemperature zrakanajtoplijeg mjeseca

o = srednje kolebanje(amplituda) temperature zraka

p = srednji minimum temperature zrakanajhladnijeg mjeseca

r = apsolutni minimum temperature zraka

27

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

f = srednjemjesečnetemperature zraka

j = srednjemjesečnekoličine oborina

m = apsolutni maksimumtemperature zraka

n = srednji maksimumtemperature zrakanajtoplijeg mjeseca

o = srednje kolebanje(amplituda) temperature zraka

p = srednji minimum temperature zrakanajhladnijeg mjeseca

r = apsolutniminimum temperature zrakak = mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C

28

OPIS KLIMADIJAGRAMAa = meteorološka postaja

b = nadmorska visina postaje(metara)

c = broj godina motrenja

d = srednjagodišnjatemperatura zraka(°C)

e = srednjagodišnja količinaoborina (mm)

f = srednjemjesečnetemperature zraka

j = srednjemjesečnekoličine oborina

m = apsolutni maksimumtemperature zraka

n = srednji maksimumtemperature zrakanajtoplijeg mjeseca

o = srednje kolebanje(amplituda) temperature zraka

p = srednji minimum temperature zrakanajhladnijeg mjeseca

r = apsolutniminimum temperature zrakak = mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C

l = mjeseci sa apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C

29

OPIS KLIMADIJAGRAMA

g = vlažno (humidno) razdoblje

30

OPIS KLIMADIJAGRAMA

g = vlažno (humidno) razdoblje

31

OPIS KLIMADIJAGRAMA

g = vlažno (humidno) razdoblje

h = sušno razdoblje

32

OPIS KLIMADIJAGRAMA

g = vlažno (humidno) razdoblje

h = sušno razdoblje

i = razdoblje suhoće

33

KLIMA HRVATSKE

34

35

36

7 Značaj klime za šumarstvo

• Osnove gospodarenja – prikaz klime • Klimatski ekscesi i poremećaji – mraz,

suša, tuča, nevremena, promjene klime• Posljedice promjene klime i poremećaja:

– Odumiranje stabala – Smanjivanje prirasta – Problem obnove – Invazivne vrste

38

Meteorološke postaje