PRAVILNIK

O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU

I. OPE ODREDBE

Predmet Pravilnika

lanak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se nain i uvjeti provedbe energetskog pregleda zgrade i redovitog pregleda

sustava grijanja, sustava hlaenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi, sadraj izvjea o tim pregledima,

nain energetskog certificiranja, sadraj i izgled energetskog certifikata i kriteriji za zgrade s malim energetskim

potrebama, nain gospodarenja energijom u zgradama koje troe energiju i vodu, utvrivanje mjera za poboljanje

energetske uinkovitosti i njihove isplativosti.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na poslove i postupke iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui

se nain primjenjuju na samostalnu uporabnu cjelinu zgrade.

(3) Za zgradu odnosno za samostalnu uporabnu cjelinu zgrade izgraenu bez zavrne obrade ploha podova,

zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova, razvoda instalacija pojedinanoga stambenog, odnosno poslovnog

prostora unutar te graevine, za koju je izdana graevinska dozvola sukladno Zakonu o gradnji (u daljnjem tekstu

Zakon) i za koju se moe izdati uporabna dozvola po tome Zakonu (graenje do odreenog stupnja dovrenosti) i

za koju nije definirana krajnja namjena energetski razred se odreuje kao za ostale nestambene zgrade.

Svrha Pravilnika lanak 2.

(1) Pravilnikom se uspostavlja sustav energetskih pregleda zgrada i redovitih pregleda sustava grijanja,

sustava hlaenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi.

(2) Ovim Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se:

Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada

(preinaka) (SL L 153, 18. 6. 2010.)

Pojmovi lanak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedee znaenje:

1. dio zgrade znai tehniki sustav zgrade ili dio ovojnice zgrade (npr. zid, pod, krov, graevinski otvor i dr.);

2. efektivna nazivna snaga je najvea kalorijska vrijednost izraena u kW koju proizvoa navede i za koju potvruje da se moe isporuiti tijekom neprekidnog rada uz istovremeno odravanje korisne uinkovitosti

koju je proizvoa naznaio;

3. energetski pregled zgrade je sustavan postupak za stjecanje odgovarajueg znanja o postojeoj potronji energije i energetskim svojstvima zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajednike energetske sustave, za

utvrivanje i odreivanje isplativosti primjene mjera za poboljanje energetske uinkovitosti te izradu izvjea o

energetskom pregledu zgrade s prikupljenim informacijama i predloenim mjerama, a obavlja ga ovlatena osoba;

4. energetski pregled nove zgrade je sustavan postupak koji obuhvaa pregled projektne dokumentacije glavnog projekta, uvid u zavrno izvjee nadzornog inenjera, uvid u izjavu izvoaa o izvedenim

radovima i uvjetima odravanja graevine, vizualni pregled zgrade, te izradu izvjea o energetskom pregledu

prema Metodologiji, a obavlja ga ovlatena osoba;

5. energetski razred zgrade je pokazatelj: specifine godinje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke i Algoritmom

propisan reim koritenja prostora i reim rada tehnikih sustava,

specifine godinje primarne energije za referentne klimatske podatke i Algoritmom propisan reim

koritenja prostora i reim rada tehnikih sustava, koja kod stambenih zgrada obuhvaa energiju za grijanje,

pripremu potrone tople vode i ventilaciju/klimatizaciju (ventilacija/klimatizacija se uzima u obzir ukoliko postoji

i to samo kroz grijanje), a kod nestambenih zgrada obuhvaa energiju za rasvjetu i energije onih termotehnikih

sustava naznaenih u Metodologiji u Tablici 5.18 (Definirani tehniki sustavi za proraun do primarne energije za

referentne klimatske podatke za pojedine vrste zgrada) za pojedinu vrstu nestambene zgrade (uredske zgrade,

zgrade za obrazovanje, bolnice, hoteli i restorani, sportske dvorane, zgrade trgovine, ostale nestambene zgrade);

6. energetsko svojstvo zgrade je izraunata koliina energije potrebne za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu potrone tople vode i rasvjetu prilikom karakteristine uporabe zgrade. Energetsko svojstvo zgrade se

izraava preko specifine godinje primarne energije za referentne klimatske podatke i Algoritmom propisan reim

koritenja prostora i reim rada tehnikih sustava;

7. europska norma oznauje normu koju je prihvatio Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehniku normizaciju ili Europski institut za telekomunikacijske norme te koja je dostupna za javnu

uporabu;

8. izvjee o energetskom pregledu je dokument koji sadri sve propisane podatke, analize, procjene i prijedloge iz ovog Pravilnika te je izraen u skladu s Metodologijom provoenja energetskog pregleda zgrada;

9. Metodologija provoenja energetskog pregleda zgrada (dalje u tekstu: Metodologija) je skup radnji i postupka za provoenje energetskog pregleda zgrada koja sadri algoritam za izraun energetskog svojstva

zgrade u standardnim uvjetima koritenja;

10. ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove graditeljstva; 11. Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove graditeljstva; 12. nestambena zgrada je zgrada koja nema niti jednu stambenu jedinicu ili skup prostorija namijenjen

stanovanju zajednica;

13. nova zgrada je izgraena zgrada prije nego je putena u pogon, odnosno prije poetka uporabe, a koja se gradi na temelju akta za graenje izdanog nakon 1. listopada 2007;

14. ovlatena osoba je osoba koja prema posebnom propisu kojim se propisuju uvjeti i mjerila za osobe koje provode energetsko certificiranje i energetske preglede zgrada i redovite preglede sustava grijanja, sustava

hlaenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi ima ovlatenje za energetsko certificiranje i/ili energetske

preglede zgrada i/ili redovite preglede sustava grijanja, sustava hlaenja i sustava ventilacije i klimatizacije u

zgradi, izdano od Ministarstva;

15. plotina korisne povrine grijanog dijela zgrade Ak je ukupna plotina neto podne povrine grijanog dijela zgrade (ne ukljuuje negrijane dijelove zgrade kao npr. skladita, stubita i ostale zatvorene

negrijane dijelove zgrade i slino);

16. redoviti pregled je redoviti pregled sustava grijanja, sustava hlaenja i sustava ventilacije i klimatizacije u zgradi radi ocjene naina rada i odravanja sustava s obzirom na energetsku uinkovitost i po

potrebi utvrivanja mjera za poboljanje energetske uinkovitosti sustava radi osiguranja maksimalne

uinkovitosti tih sustava u normalnim uvjetima rada, a obavlja ga za to ovlatena osoba.

17. referentna klima za podruje kontinentalnog dijela Hrvatske je klima za meteoroloku postaju preuzetu kao karakteristinu (Zagreb Maksimir) kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg

mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteorolokih podataka za najbliu klimatski mjerodavnu

meteoroloku postaju mm jest 3 C) , a za podruje primorskog dijela Hrvatske je klima za meteoroloku postaju preuzetu kao karakteristinu (Split Marjan) kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka

najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteorolokih podataka za najbliu klimatski

mjerodavnu meteoroloku postaju mm jest > 3 C; 18. samostalna uporabna cjelina zgrade je stan odnosno apartman, poslovni prostor i slino unutar

zgrade koji je predvien ili preureen za zasebno koritenje;

19. stambena zgrada je obiteljska kua ili viestambena zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vie od 90 % graevinske (bruto) povrine namijenjeno za stanovanje;

20. stvarni klimatski podaci su klimatski podaci dobiveni statistikom obradom prema meteorolokoj postaji najblioj lokaciji zgrade;

21. termotehniki sustav je tehnika oprema za grijanje, hlaenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrone tople vode zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade;

22. trokovno optimalna razina je razina energetskih svojstava koja rezultira najmanjim trokom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja, pri emu se najmanji troak odreuje uzimajui u obzir

trokove ulaganja povezanih s energijom, trokove odravanja i operativne trokove (ukljuujui trokove i utede

energije, kategoriju dotine zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i trokove

zbrinjavanja, gdje je primjenjivo, a procijenjeni gospodarski vijek trajanja odreuje svaka drava lanica.

Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi energetskih

svojstava odreuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek trajanja dijela zgrade,

ako se zahtjevi energetskih svojstava odreuju u odnosu na dijelove zgrade. Trokovno optimalna razina nalazi se

unutar podruja razina energetskih svojstava za koje je analiza trokova i koristi tijekom procijenjenoga

gospodarskog vijeka trajanja pozitivna;

23. Zakon je Zakon o gradnji (Narodne novine, broj 153/2013, 20/2017);

24. zgrada s vie namjena je zgrada koja ima vie od 10 % graevinske (bruto) povrine u drugoj namjeni od osnovne i kada je plotina neto podne povrine u drugoj namjeni vea od 50 m2, zbog ega je potrebno

zgradu podijeliti u toplinske zone koje se proraunavaju u skladu s namjenom;

25. zgrada s vie zona je zgrada koja se sastoji iz vie dijelova koje su zaokruene zasebne funkcionalne cjeline za koje se mogu izraditi zasebni energetski certifikati i:

a) koja se sastoji od dijelova koji ine zaokruene funkcionalne cjeline koje imaju razliitu namjenu te imaju

mogu