mojposao.net - posao i savjeti za razvoj karijere - …među istaknutih “55 preporuka za...
Post on 11-Jan-2020
1 Views
Preview:
TRANSCRIPT
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 1
ZNAČAJ CJELOŽIVOTNOG UČENJA ZA KONKURENTNOST NA TRŽIŠTU RADA
mr. Vitomir Begović, predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo u RH
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 2
UVODGlobalizacijski procesi su učinili gospodarstvo fleksibilnim i integriranim, u potpunosti otvorenimTehnološki napredak uvjetovan je znanjem, obrazovanjem, stručnim osposobljavanjemUspješnost natjecanja u tržišnoj globalnoj ekonomiji uvelike ovisi o:
Kompetentnosti radne snageProvođenju programa cjeloživotnog učenjaInvesticijama u istraživanje i razvojI drugim mjerama
…a sve u cilju stvaranja sposobnosti za djelovanje u konkurentskom okruženju koje se stalno mijenja
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 3
HRVATSKA OBRAZOVNA ZBILJA
40% odraslih građana ima samo osnovno obrazovanje58% mladih prekida svoje obrazovanje u dobi od 18-24godine (u EU samo 19% - cilj: 10%)12,7% visokoobrazovanih stanovnika u RH (EU – 21%)37% stanovništva RH je konkurentno na tržištu rada(EU – 61%)17,2% je registrirana stopa nezaposlenosti u RH (EU –7,5%)46% poduzeća u RH NE ulaže u obrazovanje i usavršavanje svojih radnikaNegativni demografski trendovi
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 4
(NE)UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA
Prema istraživanju USAID-a:66% poduzeća NEMA osobu za upravljanje ljudskim resursima23% poduzeća ima samo kadrovsku službu (papirologija)8% poduzeća ima osobu koja se bavi regrutiranjem, selekcijom, zapošljavanjem,…3% ima osobu koja se, uz navedene poslove, bavi i obrazovanjem zaposlenika, motiviranjem i nagrađivanjem
Dakle: ulaganja i usmjerenost na razvoj ljudskih resursa su premali, te učinci kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima u potpunosti izostajuPosljedica NEulaganja u obrazovanje zaposlenih za društvo je nezaposlenost (strukturna, dugotrajna,…)
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 5
STRUKTURNA NEZAPOSLENOST U RH Dugotrajni nesklad obrazovne politike i potreba tržišta rada Izostanak programa gospodarskog razvojaZnanja stečena formalnim obrazovanjem brzo zastarijevaju i postaju nedostatna, te ne odgovaraju potrebama potražnje za radomVelik broj nezaposlenih prijavljenih HZZ-u, dok s druge strane poslodavci ne nalaze potrebne kadrove
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 6
Primjer: HZZ – PS KarlovacStruka nezaposlenih
Broj nezaposlenih
Potražnja
Ekonomski službenik
250
400
60
Suficitarnazanimanja
1000
cca 30
Administrativni službenik
cca 20
Prehrambeni tehničar
nema
Prodavač -
Deficitarna zanimanja: magistar farmacije, dipl. inženjer elektrotehnike i strojarstva, zidar, tesar, soboslikar-ličilac, geodetski tehničar, limar, bravar, tokar, glodač, građevinski limar, krovopokrivač,…
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 7
REGIONALNE RAZLIKE U RHVelike razlike u gospodarskom razvoju županija RHKoncentracija znanja i kapitala u Gradu Zagrebu, a prema razvojnim pokazateljima slijede Istarska i neke županije Sjeverne Hrvatske, dok zaostaju Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska županija i dr.Npr.
Koncentracija znanja – u Zagrebu, na 10000 stanovnika iznad 15.g. dolazi 1666 visokoobrazovanih stanovnika, u Karlovačkoj županiji 503 stanovnika, u Krapinsko-zagorskoj 323 visokoobrazovana stanovnika,…Stope nezaposlenosti (prema popisu stanovništva 2001.) – Krapinsko-zagorska županija-13%, Međimurska-14%, Grad Zagreb-17%, Šibensko-kninska-31%, Vukovarsko-srijemska-27%, Zadarska-27%, Splitsko-dalmatinska-26%, Brodsko-posavska-25%,…
STOPA NEZAPOSLENOSTI RH – 17.2%, DZS, rujan 2005.
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 8
KONKURENTNA HRVATSKA
Među istaknutih “55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske” od strane VRH i NVK-a, ključni su nacionalni strateški ciljevi za povećanje konkurentnosti:1. Ostvarivanje održivog rasta BDP-a2. Smanjivanje nezaposlenosti3. Povećanje kvalitete življenja4. Povećanje stupnja društvene uključivosti
Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na obrazovanju za rast i razvoj
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 9
KONKURENTNA HRVATSKA (2)Strategija i akcijski plan za obrazovanje odraslih
usmjereni na:Poboljšanje obrazovne strukture stanovništvaOsuvremenjivanje sadržaja i metoda obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava, te usmjerenost na razvijanje temeljnih kompetencijaPovećanje ulaganja države i gospodarstva u obrazovanjePorast uključivanja u procese obrazovanja i učenja (“cjeloživotno obrazovanje”)
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 10
KOJIM SMJEROM KRENUTI ?
…SMJEROM USKLAĐIVANJA OBRAZOVNE SMJEROM USKLAĐIVANJA OBRAZOVNE POLITIKE I POTRAPOLITIKE I POTRAŽŽNJE ZA RADOMNJE ZA RADOM……
……UZ CJELOUZ CJELOŽŽIVOTNO UIVOTNO UČČENJE IENJE I……
……AKTIVNO SUDJELOVANJE SOCIJALNIH AKTIVNO SUDJELOVANJE SOCIJALNIH PARTNERA.PARTNERA.
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 11
POLITIKA OBRAZOVANJA EU
Cjeloživotno učenje: ključno obilježje obrazovanja u 21. stoljećuLisabonska strategija EU: ekonomija utemeljena na znanjuMemorandum o cjeloživotnom obrazovanju: stalno unaprjeđivanje znanja, vještina i stručnosti uz širenje prostora za novu zaposlenost, cjeloživotno obrazovanje vodeće i dugoročno načelo u strategijama obrazovanja EUE-učenje – oblikovanje budućeg obrazovanjaPrihvaćanje odgovornosti za vlastitu i zajedničku budućnost
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 12
SMJERNICE EUROPSKE UNIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE
1997. Europsko vijeće je donijelo smjernice EU za zapošljavanje (Luxemburg)Strategijski prioriteti:1. POBOLJŠANJE SPOSOBNOSTI ZAPOŠLJAVANJA 2. RAZVIJANJE PODUZETNIČKOG DUHA3. POTPORA PRILAGODBI PODUZEĆA I NJIHOVIH
ZAPOSLENIKA4. POJAČANJE MJERA ZA POTPORU
IZJEDNAČAVANJU ŠANSI ŽENA I MUŠKARACA
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 13
SMJERNICE EUROPSKE KOMISIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE (2)
1. POBOLJŠANJE SPOSOBNOSTI ZAPOŠLJAVANJA
Odnosi se na stranu ponudeAktivne, umjesto pasivnih mjera i borba protiv kvalifikacijskog deficita (borba protiv nezaposlenosti mladih i dugoročno nezaposlenih, aktivno starenje, doživotno učenje, smjernice protiv diskriminacije i potpora socijalnoj integraciji)
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 14
SMJERNICE EUROPSKE KOMISIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE (3)
2. RAZVIJANJE PODUZETNIČKOG DUHAPreporučuje se stvaranje novih radnih mjesta putem snižavanja troškova Stvaranje i vođenje tvrtki, potpora novim mogućnostima zapošljavanja u društvu temeljenom na znanju i uslužnom sektoru, te potpora regionalnim i lokalnim inicijativama zapošljavanja
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 15
SMJERNICE EUROPSKE KOMISIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE (4)
3. POTPORA PRILAGODBI PODUZEĆA I NJIHOVIH ZAPOSLENIKA
Preporučuje fleksibilizaciju poduzeća i odnosi se, na države nositelje politike zapošljavanja i na socijalne partnereMjere za modernizaciju poduzeća i potporu prilagodbi u tvrtkama kao komponenti doživotnog učenja
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 16
SMJERNICE EUROPSKE KOMISIJE ZA ZAPOŠLJAVANJE (5)
4. POJAČANJE MJERA ZA POTPORU IZJEDNAČAVANJU ŠANSI ŽENA I MUŠKARACA
Poticanje jednakosti šansi Mjere za uklanjanje spolno specifičnih razlika na tržištu radaAktivnosti koje pomažu pri uklanjanju neuravnoteženosti između udjela žena i muškaraca u određenim djelatnostima gospodarstva i određenim zanimanjima i koje su usmjerene prema poboljšanju mogućnosti napredovanja žena u posluAktivnosti za lakše usklađivanje posla i obitelji, te olakšavanje povratka na posao
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 17
CJELOŽIVOTNO UČENJE -stanje
Mali udio odraslih koji sudjeluju u obrazovanju (cca 3%)U RH obrazovanje prestaje sa izlaskom iz srednje škole ili sa završetkom fakulteta
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 18
CJELOŽIVOTNO UČENJE -ciljevi
Trajna zapošljivost
Aktivno građanstvo
Predstavlja temeljnu sastavnicu europske politike zapošljavanja
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 19
CJELOŽIVOTNO UČENJE - koncept
FormalnoObrazovne institucije za stjecanje diploma i kvalifikacija
NeformalnoNeovisno od službenog sustavaNa radnom mjestu ili kroz udruge
InformalnoU svakodnevnom životu
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 20
CJELOŽIVOTNO UČENJE –aktivnostiPlaniranje kadrova u skladu sa strateškim planovima razvoja
gospodarstva (usklađivanje sa sadašnjim i budućim trendovima)Stvaranje obrazovnog sustava koji će sudionicima sustava davati temelje za lakše usvajanje novih tehnologija i znanja Stvaranje sustava koji će nuditi odgovore na potrebe “ekonomije znanja”:
KomunikativnostSposobnost učenjaTimski radSposobnost samorukovođenjaAnalitičnostSposobnost rješavanja problema
Cilj je stvoriti sustav obrazovanja koji će kroz cijeli život svakog građanina RH predstavljati podršku u ostvarenju njegovih osobnih i profesionalnih potrebaIzjednačavanje neformalnog i formalnog sustava obrazovanja
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 21
PROGRAMSKI PRIORITETI U RH
Nacionalni razvojni plan RHStrategija regionalnog razvoja RH Nacionalni akcijski plan zapošljavanjaReforma sustava obrazovanjaZakon o obrazovanju odraslih
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 22
““Svaka nacionalna ekonomija i njezin konkurentski poloSvaka nacionalna ekonomija i njezin konkurentski položžaj aj ovise prvenstveno o kvaliteti raspoloovise prvenstveno o kvaliteti raspoložživih ljudskih resursa. ivih ljudskih resursa. KoriKorišštenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu glavni su tenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu glavni su ččimbenici razvoja.imbenici razvoja.””
(“55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske”)
"Hrvasko tržište rada u 21. stoljeću -izazovi i nužnost promjena" 23
HVALA NA POZORNOSTI!
top related