Stud. ethnol. Croat., vol. 22, str. 395-418, Zagreb, 2010.Prikazi

399

aspekta tadanja njihova) pitanja, na svoja jesu. Ondanja je, naime, kritika bila u mnogoemu u pravu, ali donekle i manjkava. Stoga je ova knjiga jedan korak dalje u re/valorizaciji re/valorizacije svojih, njihovih i naih odgovora. Kako u prolim, tako i u modernim vremenima, nije zgorega kao da u radievskom duhu poruuje ova knjiga mudro uiti iz tonih odgovora jednoga drugog vremena, pa i ne tako davnoga.

Uz potporu nekoliko priloga (dokumenti), saetka na engleskom jeziku, popisa izvora i literature, kazala osobnih imena, geografskoga kazala te biljeke o autoricama, ova vrlo zanimljiva i lijepo pisana knjiga prijeko je potrebno i poeljno tivo za etnologe, povjesniare, istraivae hrvatske socijalne, kulturne i politike prolosti, povijesti znanosti, politiare, studente.

Jadranka Grbi

Radoslav Katii: Boanski boj tragovima svetih pjesama nae

pretkranske starine Zagreb: Ibis grafika, 2008., 378 str.

Kao prvi dio zamiljene trilogije, knjiga akademika Radoslava Katiia "Boanski boj" uvodi nas u tematiku rekonstrukcije mitolokog svjetonazora Slavena/Hrvata u razdoblju prije prihvaanja kranstva. Ovaj uvaeni slavist, indolog i filolog s adresom u Beu bavi se tom problematikom ve posljednjih tridesetak godina. No, kako i sam pie, tek u posljednjih nekoliko godina ideja o sintezi nesreenog materijala skupljanog desetljeima poinje se ostvarivati. Tome je vjerojatno uvelike pomogla i sama fizika prisutnost autora na terenu i mnogim mjestima koja se opisuju u knjizi, to u konanici tekstu daje i vrstu empirijsku podlogu. Knjiga "Boanski boj", iako veinom govori o mitskim zbivanjima, zapravo je vrlo utemeljena analiza i rekonstrukcija tekstova sakralnog pjesnitva naih predaka koji su se njima sluili u obredne svrhe. Religijski aspekt bio je sastavni dio ivota naih predaka, ako ne i jedan od najvanijih. U nedostatku pisma, usmena predaja je temelj svake interakcije ovjeka i prirode, a obredni tekst slui kao poveznica izmeu ovjeka i bog(ova)a

Stud. ethnol. Croat., vol. 22, str. 395-418, Zagreb, 2010.Prikazi

400

daje poznavatelju tog teksta mo upravljanja nad silama prirode, autoritet utiavanja gnjeva natprirodnog, a ujedno i objanjava sve ono to se ne moe objasniti. U pravnom smislu, obredni tekst slui i kao element legalistikog udomaivanja naroda pri naseljavanju novih prostora i zemalja budui da ista osoba (sveenik, druid, rec) ima i pravni autoritet da novi teritorij proglasi i slubeno zaposjednutim.

Samu rekonstrukciju sakralnih tekstova Katii veinom temelji na radovima i metodama Rusa Vjaeslava Vsevolodovia Ivanova i Vladimira Nikolajevia Toporova koji su se pak u svojim istraivanjima pozvali na manje poznatu knjiicu o zelenom Jurju Vinje Huzjak, ravnateljice Muzeja Turopolja 60-ih godina 20. st. "Boanski boj" sastoji se od deset poglavlja od kojih su neka ve prije objavljena kao zasebni lanci u strunoj literaturi, ali ovako sklopljena ine jednu vrlo smislenu cjelinu. U uvodnim poglavljima Katii prikazuje i tumai radove Natka Nodila i Petra Skoka koje duboko cijeni, ali ih takoer smatra nedovrenima, a ponekad i netonima u odreenom kontekstu. Prvo poglavlje "udesno drvo" u odreenom je smislu osnova za razumijevanje svjetonazora starih Slavena. U njemu se objanjava trodijelni izgled poznatoga stabla svijeta (arbor mundi) gdje na nebeskome suhom vrhu stoluje orao, oko debla, zemaljskog svijeta, krue pele, a na dnu, pri korijenu, u svijetu podzemlja, vreba zmija. Katii tu donosi i dijelove pjesama s ruskoga jezinog podruja koje gotovo identino u svojim stihovima prizivaju ovu mitsku sliku. "iji to dvor stoji na gori" obredno je pitanje o kojem govori drugo poglavlje. U njemu slijedi opis bogatog dvora koji se nalazi navrh gore i sjedite je gromovnika Peruna. Slavenska predaja o bogu Velesu, protivniku Perunovu, tema je poglavlja "Ljuta zvijer" koje donosi i opis Jaroslavske legende, manje poznatog izvora o ruskim poganskim korijenima. Slijedee poglavlje na temelju fragmenata svetih pjesama detaljno opisuje mjesto i nain sukoba koji se odvija izmeu Gromovnika i Zmije. Budui da se autor ovdje ponajvie oslanja na bjeloruske izvore, u tom kontekstu zanimljiv je njihov nain predaje koji se oslanja na opis mjesta vrlo bliskoga i narodu poznatoga gdje se odvija neka natprirodna drama, u ovom sluaju mitski boj. rt, u prijevodu "vrag", rije je o kojoj s etimolokog stajalita govori poglavlje "Uz rub Rjenika hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika". Iako je rairena u zapadnoslavenskim i istonoslavenskim jezicima, za ovu se rije smatralo da nema potvrde na junoslavenskom prostoru, no

Stud. ethnol. Croat., vol. 22, str. 395-418, Zagreb, 2010.Prikazi

401

autor donosi malo drugaije tumaenje Olega Nikolajevia Trubaova. Ovdje se takoer osvre i na glagol opsoiti koji znai "okruiti", a koji je po njegovu miljenju u spomenutom rjeniku pogreno protumaen. Za razliku od iskljuivo filolokog pristupa rekonstrukciji tekstova u veini prvog dijela knjige, Katii kasnije uvodi i etnoloke elemente te toponimiju i toponomastiku kao dodatne imbenike koji mogu potkrijepiti ono to je rekonstruirano u tekstu. Jedna od zanimljivosti ove knjige jest i vrlo vidljiva i neprestana interakcija tekstualnog i fizikog svijeta, koji se proimlju i sukobljavaju stvarajui neke nove realnosti. Naime, u poglavlju "Perunovo svetite nad Moenicama u svjetlu toponimije i topografije" Katii opisuje podruje iznad Moenica u kontekstu gotovo savrenog uklapanja u mitsku sliku svijeta kako su je vjerojatno sebi predoavali stari Slaveni. Njegova interpretacija toga specifinog prostora temelji se dijelom na terenskim istraivanjima provedenim u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, to je opet iznjedrilo, u krugu meuzavisnih dogaanja, i materijalno ostvarenje Katiievih rijei u obliku "Mitsko-povijesne staze Perun Trebia" otvorene 2009. godine upravo na izvornom lokalitetu Trebia. Vrlo slina situacija utjelovljenja i rekonstrukcije temeljene na izvorima vjerojatno e se dogoditi i u rnovnici kod Splita o kojoj nam Katii pria u poglavlju "Perunovo svetite nad rnovnicom kod Splita". Jo jednu "terensku" priu donosi nam posljednje poglavlje "Veles kao Vrtra ispod Povila kod Novoga Vinodolskog" u kojem autor opisuje svoj doivljaj slike monog izviranja rijeke rnovnice iz stijene koje ga je trenutano podsjetilo na slike iz vedskoga himna u kojima se taj prizor opisuje s gotovo identinim motivima i detaljima u ovom sluaju nije Indra ve Perun taj koji silnim udarcem oslobaa vodu iz dubine planine.

Nikako ne smijemo zaboraviti spomenuti i vrlo vrijedne nagrade kojima se ova knjiga okitila, to pokazuje kako je vrlo brzo nakon tiskanja prihvaena s podjednakim uvaavanjem i od struke i od laika. Tako je "Boanski boj" po sudu Drutva hrvatskih knjievnika proglaen najboljom knjigom 2008. godine i dodijeljena mu je nagrada "Judita", a ubrzo nakon toga Radoslav Katii postao je i dobitnikom nagrade Matice hrvatske za znanost "Oton Kuera".

Ovim djelom otvorena je nova dionica istraivanja slavenske mitologije na hrvatskim prostorima, a ujedno je, kroz neto jau medijsku

Stud. ethnol. Croat., vol. 22, str. 395-418, Zagreb, 2010.Prikazi

402

popraenost tekuih znanstvenih aktivnosti, potaknuto zanimanje i ire javnosti za ovakvu vrstu tematike. U svjetlu svega toga, ne preostaje nam drugo nego uz etnju Mitsko-povijesnom stazom kod Moenica priekati izdavanje ostatka triptiha prvo knjige "Zeleni lug", a onda i hrvatskog izdanja ve na njemakom otisnutog djela "Gazdarica na vratima".

Tibor Komar

Tihana Petrovi Le, ur.: Etnolog Vitomir Belaj. Zbornik radova povodom 70. roendana Vitomira Belaja

Zagreb: FF press, 2009., 411 str.

zbornik Etnolog Vitomir Belaj. Zbornik radova povodom 70. roendana Vitomira Belaja, urednice Tihane Petrovi Le, okuplja priloge autora razliitih struka etnologa i kulturnih antropologa, arheologa, povjesniara umjetnosti, povjesniara knjievnosti, lingvista, fotografa pozvanih da obiljee roendan i dugogodinji rad profesora Vitomira Belaja.

U tekstu "Nestvarna slika u zrcalu nije trajala ni jedan cijeli dan... (skica za zrcalnu autobiografiju)" sam slavljenik iznosi crtice iz vlastitog ivota upoznajui nas s pojedinim njemu vanim detaljima, inae u slubenim biografijama skrivenim. Ocrtavajui tako detalje iz svog djetinjstva i mladenatva, kolovanja, profesionalnog rada i osobnog ivota, autor itateljima istovremeno otkriva i svoje vienje irega drutvenog konteksta. Slubeniju stranu biografije nude dva priloga koja slijede. Nedjeljka Paro uredila je "Popis radova Vitomira Belaja" u kojem donosi cjelokupni popis znanstvenih, popularnih i strunih radova, prijevoda i urednikih poslova, dok Milana erneli u tekstu "Etnolog Vitomir Belaj" prikazuje njegov nastavni i znanstveni rad te ostale djelatnosti, funkcije i priznanja. Autorica naglaava kako rad profesora Belaja predstavlja "izniman doprinos razvitku i napretku kako etnoloke znanosti u cjelini, tako i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju" te dodaje kako "nije nimalo manje vaan niti njegov doprinos razvitku i napretku Sveuilita i humanistikih znanosti uope na irem nacionalnom planu" (84).