1.Podjela alata i naprava.

2. Alati za obradu odvajanjem estica. 1. tokarski noevi i ostali tokarski alat; 2. noevi za blanjanje i dubljenje; 3. svrdla za buenje, navojna svrdla. udubljivala i razvrtala; 4. Glodala; 5. alat za piljenje; 6. alat za turpijanje; 7. alat za provlaenje; 8. alat za bruenje 9. kombinirani alat (npr.: buenje i rezanje navoja) i 10. specijalni alat. 3. to se zahtjeva od materijala za izradu alata. Odreuje se ovisno o potrebnoj proizvodnosti, reimima obrade i uvjetima rada alata Od alata se trai: Izdrljivost na povienoj temp: Svojstvo da e materijal zadrati tvrdou na reznom dijelu kod zagrijavanja za vrijeme obrade (ugljini elik i legirani elikm brzorezni elik); Otpornost na troenje: Otpornost aktivnih povrina na troenje (najotporniji TM zatim, brzorezni i ugljini elik, legirani elik); Ne mijenjanje oblika i dimenzija: Kod obrade se alat zagrijava; to je vei alat, vea je i masa , a time i deformacija pri zagrijavanju; kron elik, brzorezni elici, alatni elici; Dubina prokaljivosti elika: Bitnije kod svrdala; Sklonost razugljienja povrine: Sklonost da gubimo ugljik i svojstva na povrini; ugljini elici su manje skloni; Mehanika svojstva: Vlana vrstoa i otpornost na savijanje; Obradivost 4. Materijal za izradu reznog alata: Zahtijevi: tvrdoa, vlana vrstoa, toplinska otpornost, troenje lata, provodljivost topline, ekonominost, trenje, vrstoa na savijanje LEGIRANI ALATNI ELICI 1.Tvrdoa 63-67 HRC; 2.Vlana vrstoa 800-900 n/mm2; 3.Toplinska otpornost On=250-300C; 4.Otpornost na troenje v= 40 m/min; 5.Toplinska provodljivost izvrsna; 6.Ekonominost mala Upotrebljava se za:turpije, provlakae, razvrtae, epove, svrdla...To su uglavnom elici: .6840, .6841, .6842, .4140, .6442... BRZOREZNI ELICI Glavna osobina ovih elika je postojanost reznog klina pri povienim temperaturama, kao I velika otpornost na troenje. Ove osobine postiu se dodavanjem odgovarajuih legura u veim koliinama nego kod alatnog elika. Ovi elici doputaju vee brzine rezanja od alatnih elika. S obzirom na razliite zahtijeve i primjenu brzorezni elici se izrauju u razliitim kvalitetama. Svojstva brzoreznih elika: 1.Tvrdoa 63-67 HRC; 2.Vlana vrstoa 800-900 n/mm2; 3.Toplinska otpornost On=540-580C; 4.Otpornost na troenje v= 80 m/min; 5.Toplinska provodljivost vrlo dobra; 6.Ekonominost dobra Upotrebljavaju se za : svrdla, glodala, razvrtae, zabuivae...To su: .6980, .6880, .6882, .7680...

TVRDI METAL (lijevan, sinterovan) -jako loa vrstoa na savijanje; -ne podnosi vibracije; -potrebni veliki temelji; -stabilni strojevi. Tendencija: -sitnije zrno; -primjena natrijevih nitrida; -primjena natrijevih karbida;-presvlaka TMS(tanki slojevi keramike i Al2O3) KERAMIKA To su materijali koji su izraeni sinteriranjem praha Al2O3 koji je znatno jeftiniji od Volframovih i Titanovih karbida. Ovaj materijal otporan je na toplinu i jako je tvrd. Povoljan je s gledita trenja jer se na njega ne lijepi materijal koji se obrauje. Ploice se izrauju u razliitim oblicima pa se na drku noa ili tijela privruju mehaniki. Keramika ploica zadrava sva rezna svojstva pri visokim temp. Ove ploice se primjenjuju kod tokarskih radova za obradu elika i lijevanog eljeza kao i kod glodanja.Tendencija razvoja: 1.Smanjenje veliine zrna s 2-4 m na 1 m; 2.Primjena Si3N4 kao praha u postupku izrade DIJAMANT Dijamant, kao materijal najvee tvrdoe i postojanosti pri visokim temp. Se primjenjuje u tokarskoj obradi za najfinije radove pri najveim brzinama rezanja. Osobito je pogodan za obradu Al, Al legura, mesinga i bronce. Brzine rezanja pri obradi metala kreu se i do 3000 okr/min, a posmaci od 0,02 do 0,1 mm/okr. Oblikovanje otrice ravna se po sirovom dijamantu, odnosno po njegovoj kristalnoj strukturi. Dijamant se oblikuje po vrsti rada koji se obavlja. Zrnca dijamanta se mjere prema karatima. 1 karat=0,2 grama. Tendencija razvoja: 1. Vee vrstoe; 2. Vee dimenzije KUBNI BOR NITRID -dobije se tlaenjem BOR-a; - heksagonalna reetka; loe provodi toplinu, intenzivno hlaenje 5. Oznaavanje ploica od tvrdih materijala. -Oznaka ploice se sastoji od 12 znakova

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 R A G N 9 0 4 0 0 0 E R

1.Oblik

2.Kut ploice

3.Doputena odstupanja

4.Presjek ploice

5. i 6. Dimenzija ploice

7. I 8. Debljina ploice

9. I 10. Zaobljenje ploice

11. Zavretak ploice

12. Smjer rada ploice

3 5 7 A B C

Oznaka A G H Veliina S,mm D,mm M,mm

N A

F Otro (pic) E Tupo (zaobljeno)

R Desni L Lijevi N Desni I lijevi

6. Analiza trokova reznog alata. UP = Ua + Ui + Um + Un (Up-proizvodnja, Ua-alat, Ui-izrada, Um-materijal, Us-srednji)

Ua = + 1 + Ua = 7. Postojanost alata: - prema Withoffu

= ( 1) + (1 + ) ; Te-postojanost alata (min); k-faktor; tv-vrijem izamjene alata; PR-plaa radnika; OT-trokovi alata za vrijeme jednog trajanja

= 1 11 ;/ ve-ekonomska brzina rezanja -prema Tayloru:

= 1 = 1 = 1 1 1 ; = (, , )

8. Podjela noeva. Podjela tokarskih noeva: 1.Ravni no za grubu obradu; 2.Ravni no za finu obradu; 3.Savijeni no za grubu obradu; 4.Ravni no za grubu obradu; 5.Boni no; 6.eoni no; 7.iljasti no; 8.No za presijecanje; 9.No za izradu otvora; 10.No za izradu rupa; 11.Noa za izradu unutarnjih navoja; 12.Noa za izradu vanjskih navoja; 13.No za izradu unutarnjih ljebova 9. Geometrija otrice i kutovi noa.

10. Zaobljenje vrha noa, lomila estice i konstrukcija noa. Zaobljenje vrha noa

Lomila estica: 1. S ubruenom esticom; 2. S ubruenim lijebom; 3. S negativnim bonim kutom; 4.mehanikom lomilo

11. Konstrukcija noa s obzirom na materijal iz kojeg se izrauju.

12. Izraunavanje presjeka noa pri tokarenju.

13. Tehnologija izrade tokarskog noa. 14. Tehnologija izrade svrdla. 1.Tokarenje draa svrdle; 2.Tokarenje svrdla; 3.Sueono zavarivanje; 4.Tokarenje ukupne veliine; 5.Izrada udubljenja svrdla; 6.Toplinska obrada; 7.Bruenje; 8.Zatita I pakovanje 15. Vrsta alata za buenje. 1.Spiralno svrdlo; 2.Svrdlo s ploicom od TM; 3.Ravno svrdlo; 4.Zabuac; 5.Specijalno svrdlo; 6.Motka s noem 16. Kutovi spiralnih ili navojnih svrdala skica s objanjenjem.

17. Proraun svrdla s prethodnim sreditenja i voenjem.

19. Podjela glodala. 1. S OBZIROM NA OBRADU:- glodani zubi; -natrano obraeni zubi 2. S OBZIROM NA POVRINU NA KOJU NALIJEU: -cilindrina glodala; -elna glodala; -trostrana I dvostrana glodala; -kutna glodala; -profilna glodala 3. S OBZIROM NA NAIN PRIVRENJA ZA STROJ: -glodala iz jednog dijela; -s otvorom 4. S OBZIROM NA KONSTRUKCIJU GLODALA: -iz jednog dijela; -iz vie dijelova; -s umetnutim zubima 5. S OBZIROM NA ZUB: -s ravnim zubima; -s kosim zubima; -s navojnim zubima 6. S OBZIROM NA RADNU POVRINU: -ravne povrine; -lijebove i utore; -profile; -presijecanje materijala 7. S OBZIROM NA SMJER NAVOJA: -desni navoj; -lijevi navoj 8. S OBZIROM NA OKRETANJE: -u desnom smjeru; -u lijevom smjeru 20. Kutovi glodala skica s objanjenjem.

21. Proraun glodala.

22. Tehnologija izrade glodala.

24. Kalibriranje.

23. Alat za tancanje,skica,glavni dijelovi,materijal,znakovi obrade,toplinska obrada,princ. rada.

25. Fino prosijecanje i probijanje.

26. Faze probijanja i prosijecanja.

27. Odnosi naprezanja.

28. Proraun sile probijanja i prosijecanja.

29. Rad deformacije.

30. Alati sa zakoenim reznim bridovima.

31. Alati sa razliitim duinama igova.

32. Prosijecanje i probijanje na povienim temperaturama.

33. Zazor za izradu alata.

34. Tolerancije za izradu alata.

35. Proraun tolerancija alata za probijanje. -Kod probijanja je potrebno u materijalu izraditi otvor nazivnog promjera D s tolerancijom , koja je pozitivna. Za dimenzioniranje alata je mjerodavna maksimalna dimenzija predmeta. = + -Kod probijanja je promjer iga (d) jednak maksimalnoj dimenziji predmeta (Dmax), a promjer matrice za probijanje (dM) je uvean za iznos zazora . = = + = + = + + Alat se smatra istroenim kada se promjer iga smanji do vrijednosti d= D.

36. Proraun tolerancija alata za prosijecanje. Kod prosijecanja radni komad (jezgro) ima nazivni promjer D (a ostatak je trake otpadak) i izradnu toleranciju , koja je negativna. Za dimenzioniranje je alata mjerodavan minimalni promjer predmeta: = Promjer matrice dM se uzima jednak minimalnoj dimenziji radnog komada (Dmin), a promjer iga se smanjuje za iznos zazora . = = = = ( ) Alat se smatra istroenim kada se promjer matrice povea do vrijednosti dM= D.

37. Izradna tolerancija alata. 39. Alati za probijanje i prosijecanje sa radnim elementima od tvrdog metala.

38. Materijal za izradu alata.

40. Metode racionalnog iskoritenja materijala.

41. Konstrukcija matrice i nain privrenja.

42. Proraun matrice za probijanje i prosijecanje.

43. Konstrukcija iga i nain privrenja.

44. Elementi za skidanje radnih komada. Nakon zavretka procesa prosijecanja ili probijpanja radni komad i otpadak se zadravaju, ili na igu, ili na matrici. Pravilno i brzo odstranjivanje obratka i otpatka s radnih dijelova alata ne utie samo na poveanje proizvodnosti rada stroja, nego i na poveanje sigumosti radne operacije i na kvalitetu obratka. Sila potrebna za skidanje komada sa iga ovisi od iznosa sile prosijecanja i uvjeta rada. = , [N] F-sila prosijecanja ili probijanja; CS-kojeficijent skidanja

45. Ograniavanje posmaka trake.

63. Rentabilnost naprava.

Danas su naprave postale neophodne zbog ekonomine obradbe izratka u mehaniziranoj. poluautomatiziranoj i automatiziranoj proizvodnji. esto puta, i za mali broj izratka naprave mogu biti od neophodnog znaaja. Posebno je to vano kada oblik izratka, njegova tonost obradbe ili neki drugi zahtjevi u proizvodnji to zahtijevaju. Zato je nuno u svakom pogonu, radi ekonominije proizvodnje, posebnu pozomost posvetiti projektiranju i konstruiranju alata, pribora i naprava. 64. Automatizacija naprava.

46. Vodilice materijala. Vodilice materijala osiguravaju sredinji (centrini) poloaj trake u odnosu na rezne bridove iga i matrice za prosijecanje ili probijanje.

59. Odreivanje poloaja izraevine u napravi. Oslonci i prislonci su dijelovi, na koje se izradak u napravi oslanja. Pri tome njegov poloaj u prostoru nije u potpunosti odreen u svim smjerovima. Oni mogu biti podesivi ili nepodesivi (vrsti-fiksni). U ovisnosti od izratka, ali I naina obrade koriste se razliiti oslonci I prislonci; a isti se mogu svrstati u 3 grupe: 1. vrste oslonce; 2.podesive oslonce I podupirala; 3.oslonce za pozici. 60. Oblik povrine za odreivanje poloaja. Elementi za pozicioniranje odreuju poloaj izratka prema povrini na kojoj lei. Zatici ili svornjaci najjednostavniji su takvi elementi. Ti elementi moraju imati vrh u obliku presjeenog (krnjeg) stoca; tako da lake uu u odgovarajui provrt. 61. Pojam baza ili osnova. -pod bazom se podrazumjeva skup geometrijskih elemenata (povrina, linija ili toaka) jednog predmeta prema kome se odreuje poloaj drugog predmeta u svrhu konstruiranja, tehnologije, montae i mjerenja. -da li e se kao baza uzeti povrina, linija ili toka ovisi o stupnjevima slobode 62. Greka pri odreivanju poloaja i stezanja. Kako ne bi dolo do deformiranja ili ispadanja izratka iz naprave, sila stezanja mora biti nasuprot povrini za odreivanje poloaja, a posluivanje steznih elemenata mora se predvidjeti desnom rukom. Samo u sluaju kada to nije mogue, treba predvidjeti posluivanje lijevom rukom, ali tada koristimo lijeve navoje na vijcima za stezanje.

47. Elementi za privrivanje alata za preu.

58. Stezanje elastinom ahurom proraun sile stezanja i konstrukcija.

-Aksijalna vanjska sila F koja djeluje na ahuru: = (

2+ 1); 1-kut trenja

Sila stezanja = 1 + 2 1 = (2 3) 1 2 = 1200 3 Q1-sila za svladavanje otpora momenta irezanja; Q2-sila za stezanje elastine ahure -Glavni otpor rezanja:

1 = 2 = ( )y Cm-kojeficijent buenja; Km-kojeficijent; Cs-konstanta, CS=0,6; KS-korekcioni faktor

48. Proraun teita sila.

49. Kombinirani alat za tancanje i savijanje.

50. Kombinirani alata za tancanje i duboko vuenje.

51. Podjela naprava i zadatak konstruktora kod konstruiranja naprave.

Konstruiranje alata i naprava je podruje koje zahtjeva strune konstruktore, a samo podruje prua velike mogunosti stvaralakog rada. Pri konstrukciji se mora voditi rauna o ekonominosti svake izvedbe.

52. Elementi i mehanizmi za stezanje. -oni pridravaju radni komad u toku obrade, spreavaju njegovo pomicanje pod djelovanjem sila rezanja. Prema izboru sile mogu biti runi I mehanizmi (pneumatski, hidraulini, elektrini itd.). Sila potrebna za stezanje komada predaje se preko elemenata za stezanje sa specijalnim samokoeim mehanizmima. Ovi mehanizmi slue I za redukciju sile, tako da su sile koje proizvodi pogon znatno nie od sila stezanja. 53. Stezanje vijkom proraun sile stezanja i konstrukcija.

I sluaj

= ( + ) = = 2 ( + `) = + `1 ` ( + `) = + `

` = + `

` 2

= + ` ` 2

II sluaj

= 1 2

= 13 1 3 32 2

= + ` ` 2 + 13 1

3 3

2 2

1

III sluaj

= + ` ` 2 + 13 1

1

IV sluaj

= 1 = 1

= + ` ` 2 + 1

1

54. Stezanje ekscentrom proraun sile stezanja i konstrukcija.

=

=

1+1=

+= = arctg (

+) ; e-ekscentrinost

kut ekscentra je promjenjiv i ovisi o kutu zakreta = 0 = =

- nema samokonosti; = 90 = = 0 potpuan samokonost

= -hod ekscentra rastojanje od centra okretanja do mjesta dodira ekscentra s predmetom

=

= +

Jednakost zakretnih momenata = 1 = 1 =

= = 1

Iz ravnotenih jednadbi moe se dobiti vrijednost sile Q u ovisnosti o sili T

= 0 = 0; = 0 + = 0 = + = + = + ( + ) = + ( + ) = + 1 = ( + ) Moment trenja:

= 1 = = 1 =

Ukupno sila

= ( + ) +

= ( + ) + = ( + ) +

= 1 1 3 31 = 1( 31 2 )

= 31 3 (1 + 2) +

55. Stezanje polugom proraun sile stezanja i konstrukcija.

I TIP

= = =

= 0 + = 0 = = 2 = = -sila trenja 0 = 0 = 0 =

=

= ()

2

Bez trenja t=0

=

Za = 2slijedi

= 2 Q-sila stezanja [N]; F-sila kojom se djeluje na polugu [N]; L-duljina krakova poluge [mm]; t-faktor trenja u zglobu r-polumjer zglobova [mm] II TIP

= ( ) = =

= 0 + = 0 = = + = +

=

0 = 0 ( ) = 0 = ( ) = = ( ) ( )2 Bez trenja t=0

= = 2 = =

III TIP

= = =

= 0 + = 0 = = = =

0 = 0 = 0 =

=

= ( )

2

Bez trenja t=0

=

= 2 = = 2

56. Stezanje krivuljnom ploom proraun sile stezanja i konstrukcija (logaritamska i arhimedova spirala)

57. Stezanje klinom proraun sile stezanja i konstrukcija.

1. = 0 2 1 1 = 0 = 2 + 1 1 = 0 2. = 0 2 1 = 0 2 = 1 3. 0 = 0

2 2 2 12 = 0 2 = 2 2 2= 2 2 1 = 2

2 = 2 2 = 1 2

01 = 1 1 1 = 1

= 2 + 1 + 1 = 1 2 + 11 + 1 1 = (1 + 2) + 1 = 1 = 3 23 1 2 = 1 23 1 23 = 23 3 = 1 3

1 3 = ( + ) +

= ( + ) + = ( + ) +

= 1 1 3 31 = 1( 3

1 3 ) = 31 3 (1 + 2) +

65. Razliite skice naprava.

1.zavrtanj 2. glava s ruicom 3.krivuljna ploa 4.okretni toki 5.poluga 6.oslonac 7.opruga 8.radni komad 9.cilindrini zatik 10.opruga

Naprava s automatskim povlaenjem poluge

ekscentar naprava s preklopnim polugama.