Poštovani čitatelji i čitateljke Ambera, selam alejkum!

Elektronski broj koji pratite je osmi po redu u ovoj godini otkako smo zapo-

čeli sa izdavanjem elektronske verzije glasila Islamske zajednice u Repub-

lici Sloveniji, Amber. U međuvremenu izašao je i štampani broj povodom

Ramazanskog bajrama kojeg vam također toplo priporučujemo da proči-

tate.

Redakcija koja priprema Amber nastoji informisati članove Islamske zajed-

nice u Sloveniji, kao i ostale, o njenim aktivnostima kako bismo se svi za-

jedno motivisali na trud i zalaganje za još bolji napredak. Uz to trudimo se

ponuditi kvalitetne i zanimljive stručne tekstove, a u ovom broju govorimo o

Hidžri odnosno Novoj hidžretkoj godini koja će nastupiti 14. oktobra 2015.

godine nakon akšam-namaza.

Rubrika portret ponovo puni svoje redove predstavljajući vrijedne i zaslužne

džematlije. Ovaj put donosimo priču o h. Fati iz Jesenica koju zasigurno svi

poznajemo. Portret o njenoj ličnosti i zalaganjima u džematu Jesenice

pripremio je Munzir ef. Čelenka.

Muslimani obilježavamo Hidžru i pratimo hidžretski kalendar. Stoga vam na

ovom mjestu, u ime redakcije Ambera, želimo poželjeti svako dobro u 1437.

hidžretskoj godini uz poruku da stalno činite hajrate i dobra djela koja će

vas štititi i uzdizati vaš stepen bogobojaznosti. Ono zbog čega je Allah

posebno pohvalio Svoje vjerovjesnike jeste to što su činili veliki hizmet.

Allah ih je nadahnuo tome. Tako Allah i nas bodri, shodno svojim moguć-

nostima, da pohizmetimo islamu onoliko koliko možemo, jer hizmeti su

stalni i trebamo ih činiti sve dok nam Allah daje snagu za njih.

Potrudimo se da nam to bude vodilja i moto u narednoj godini.

Mahsuz selam,

Nevzet Porić, urednik Ambera

UVODNIK

AKTIVNOSTI V SEPTEMBRU 2015

V nedeljo, 6. septembra

2015, sta bila organizirana

že tradicionalno deseto

srečanje hadžijev oziroma

romarjev v Meko in ikrar

dova (molitev) za tiste, ki se

bodo romanja v Meko in

Medino udeležili letos.

V polnem mesdžidu v

Ljubljani so imami, ki so se

udeležili slovesnosti, izvedli

poseben program za

bodoče romarje.

V imenu hadžijev je prisotne

nagovoril imam Samir Jusić,

ki se bo letos udeležil

romanja v Meko. Zahvalil se

je Islamski skupnosti in

muftiju Grabusu za zaupano

priložnost, da pomaga

letošnjim romarjem na

njihovi častni poti.

Mufti prof. dr. Nedžad

Grabus je nagovoril zbrane

vernice in vernike. Tistim, ki

se letos odpravljajo na

romanje, je namenil

nekoliko nasvetov, kako naj

opravijo hadž, kako naj se

vedejo v času romanja in

kako naj najbolje preživijo

čas v svetih krajih.

Na koncu je imam Senad

Karišik za letošnje romarje

prebral ikrar dovo (molitev

ob odhodu na hadž) in

zaprosil Vzvišenega Boga,

da sprejme hadž vseh

bodočih romarjev iz

Slovenije.

Romarji, ki bodo letos

opravili hadž, so: imam

Samir Jusić, Admir Isić ,

Jamal Jibrin, Hanan Jibrin ,

Ilijaz Durgutović, Halida

Durgutović, Suljo Buljugić,

Bahtinur Ozkilic, Guzin

Ozkilic, Alush Arifi, Zada

Arifi, Sebiha Fazlić, Fikret

Avdić, Zejna Avdić , Hazima

Mulalić, Ferid Fazlić, Nijaz

Burnić, Rašo Tiganj, Dahmo

Mandžić, Rešida Mandžić

in Nadžip Rujović.

Deveto srečanje hadžijev in ikrar dova

Stran 4

Skupinska

fotografija

letošnjih hadžijev.

TEKOČE NOVICE

Leta 2013, natančneje 14. septembra 2013, je potekala svečanost po-

laganja temeljnega kamna za IKC oziroma džamijo v Ljubljani.

V preteklih dveh letih je na zemljišču na Kurilniški ulici postorjeno zelo

veliko in napredek je viden. Skozi fotografije vam želimo prikazati, kako

je sam projekt napredoval:

Dve leti od svečanosti polaganja temeljnega kamna za IKC

Stran 5

14. september 2013 14. september 2014

25. februar 2014 26. julij 2014

10. september 2015 14. september 2015

V soboto, 12. septembra

2015, je potekal prvi dan

mektebskega pouka. Otroci

so se ponovno vrnili v

mektebske klopi, med njimi

je veliko tistih, ki so se nam

letos pridružili prvič, zato

smo jim zaželeli posebno

dobrodošlico.

V mektebu Ljubljana so bile

v soboto in nedeljo vse

učilnice polne. Zaradi

povečanega števila vpisanih

otrok smo letos prvič

oblikovali skupine po

razredih in uvedli

popoldanske skupine.

K mektebu vabimo vse tiste,

ki se nam želite naknadno

pridružiti. Dobrodošli ste

kljub temu, da je vpis

potekal že prvi konec tedna

v septembru.

Na naši spletni strani si

lahko pod zavihkom mekteb

pogledate urnik, tokrat pa

vam začetek mekteba

predstavljamo skozi

fotografije:

tako je tudi mesto kjer

spoznavajo nove prijatelje,

kakovostno preživljajo prosti

čas med vikendom, se sku-

paj udeležujejo organ-

iziranih izletov, tekmovanj,

obiskov različnih kulturnih

ustanov prav tako tudi

obiskujejo druge mektebe

po Sloveniji.

Pridružite se nam!

Vsi tisti, ki se želite pridružiti

mektebu, ste toplo vabljeni,

ne glede na to, da je uradni

vpis že mimo.

Letos so otroci v Ljubljani

razdeljeni v skupine po raz-

redih ne glede na prethodno

znanje.

Mekteb je mesto kjer otroci

dobijo prve osnove in vse

ostalo znanje o veri prav

Začetek mektebskega pouka

Pridružite se nam v mektebu

Stran 6

Fotografije

učencev mekteba

v Ljubljani.

Ljubljanski mufti prof. dr.

Nedžad Grabus je v

ponedeljek, 21. septembra

2015, v svojem uradu

sprejel goraždanskega

muftija Remzijo Pitića.

Mufti Grabus je avgusta

obiskal muftija Pitića v

Goraždu, zato mu je mufti

Pitić tokrat vrnil obisk.

Pogovarjala sta se o

morebitnem sodelovanju

med Mešihatom Islamske

skupnosti v Republiki

Sloveniji in goraždanskim

muftijstvom, posebej v

povezavi z izobraževalnimi

projekti. Mufti Pitić je v

preteklem obdobju pokazal

zanimanje za projekt

gradnje džamije v Ljubljani,

zato ga je mufti Grabus

podrobno seznanil z deli na

projektu gradnje Islamskega

kulturnega centra v

Ljubljani.

V spremstvu generalnega

sekretarja Nevzeta Porića je

mufti Pitić obiskal gradbišče

Islamskega kulturnega

centra v Ljubljani in si

ogledal, kako napredujejo

dela na tem projektu. Tu je

prosil Vsemogočnega Boga,

da se projekt čimprej

zaključi.

evropski kontekst. V džamiji

bo lahko hkrati molilo deset

tisoč vernikov. Gre za

džamijo, ki je bila zgrajena

leta 1904, še v času

Sovjetske zveze. Z obnovo

in rekonstrukcijo džamije so

začeli leta 2005, leta 2011

je bila popolnoma porušena

in na istem mestu je zdaj

zgrajena moskovska

lepotica.

Gradnja je stala 170

milijonov ameriških

dolarjev. Večino denarja so

prispevali posamezniki.

Največji donator je

Dagestanec Suleiman

Kerimov, ki je, po tem ko je

leta 2007 preživel

prometno nesrečo v Franciji,

prispeval 100 milijonov

ameriških dolarjev.

Slavnostnega odprtja

mošeje so se udeležili

predsedniki Vladimir Putin,

Recep Tayyip Erdogan in

Mahmud Abas, ki so

nagovorili zbrano množico.

V sredo, 23. septembra

2015, se je mufti prof. dr.

Nedžad Grabus udeležil

svečanosti ob otvoritvi

največje džamije v Evropi, ki

so jo zgradili muslimani v

Moskvi.

Na povabilo ruskega muftija

Sheikha Ravila Gainutdina,

da se udeleži svečanosti ob

otvoritvi velike džamije v

Moskvi, se je mufti Grabus z

veseljem odzval, saj gre za

velik dosežek in pomembno

vpetost muslimanov v

Mufti Grabus sprejel goraždanskega muftija Remzijo Pitića

Svečana otvoritev velike džamije v Moskvi

Stran 7

Džamija, ki bo

služila dvomilijonski

moskovski Islamski

skupnosti, ima šest

nadstropij in obsega

površino več kot 19

tisoč kvadratnih

metrov. Džamija je

opremljena s

sedmimi dvigali in

vso drugo potrebno

opremo, dostopna

je tudi gibalno

oviranim osebam.

Višina glavne

kupole je 46

metrov, njen premer

pa meri 27 metrov.

http://www.islamska-skupnost.si/novice/2015/09/mufti-grabus-sprejel-gorazdanskega-muftija-remzijo-pitica/

V četrtek, 24. septembra

2015, je bila v jutranjih

urah v športni dvorani

Slovan v Ljubljani

opravljena bajramska

molitev. Molitve se je

udeležilo približno štiri tisoč

vernikov.

V imenu muftija prof. dr.

Nedžada Grabusa je

bajramsko molitev vodil in

zbrane vernike nagovoril

hafiz Špendi Fidani.

Zbrane vernike sta pred

molitvijo nagovorila

ljubljanski župan gospod

Zoran Janković in mufti prof.

dr. Nedžad Grabus. Oba sta

se strinjala, da je prišel čas,

ko se bodo muslimani

kmalu poslovili od športnih

dvoran in začeli opravljati

molitve v objektu, ki je

predviden za to dejavnost.

Mufti Grabus se je županu

Jankoviću posebej zahvalil

za pomoč pri realizaciji

projekta Islamskega

kulturnega centra v

Ljubljani, izpostavil je

njegovo ljudskost ter

politično korektnost in

vizionarstvo. Izrazil je

zaskrbljenost za to, kako

določeni mediji širijo

islamofobijo in pozval

vernike na strpnost,

spoštljiv odnos do vseh ljudi

in odgovorno delovanje.

Kurban bajram v Ljubljani

Stran 8

Bajram namaz že

vrsto let poteka v

športni dvorani

Slovan na

Kodeljevem.

Muslimani vsako leto

obeležujejo velik dogodek iz

zgodovine islama − hidžro. Hidžra ni samo selitev

zaradi uznemirjanj iz enega

mesta v drugo oziroma

selitve muslimanov iz

Mekke v Medino. Hidžra je

veliko več kot to. Zgodila

predvsem zaradi ohranjanja

vere, življenja in svobode.

Med drugim je hidžra med

muslimani najbolj znana po

tem, da je to začetek

računanja časa, torej

hidžretskega leta.

Kakorkoli govorimo o

dogodku, ki je spremenil tok

človeške zgodovine in

človeštvu prinesel nove

vrednosti, katerih sporočila

bodo trajno vtkana v

generacije muslimanov.

Poleg svojih zgodovinskih

dejstev, ki jih hidžra nosi s

seboj, ponuja tudi vsebine

in vrednosti, ki so

pomembne za vsakodnevno

življenje. Tako je hidžra

univerzalna pot vsakega

muslimana in način

njegovega vsakodnevnega

življenja, ki se uresničuje na

več načinov.

Sama beseda hidžra in vse

njene izpeljanke se v

Kur’anu omenjajo več kot

tridesetkrat. V veliki večini

primerov se omenja v

pomenu selitve iz enega

mesta v drugo.

Med drugim Kur’an

natančno govori tudi o

vzrokih in motivih hidžre, pa

tudi o njenem poteku in

dogodkih.

izogiba grehom. ”

Ko ohranimo pravilno

verovanje (iman), ki ga

spremlja izogibanje grehov

ter prepovedanih in slabih

dejanj, in se pri tem na vso

moč trudimo boriti zoper

svoje strasti in vse druge

negativnosti, lahko upamo

na Njegovo pomoč in milost

(rahmet). Lahko bi rekli, da

je to na določen način

formula za uspeh na tem in

drugem svetu.

V znani hutbi (govoru)

poslanca Muhammed, a.s.,

na oprostilnem hadžu je

dejal: ”Želite, da vas

obvestim o tem, kdo je

vernik, mu’min? To je tisti,

ki varuje imetje in življenje

drugih ljudi in musliman je

tisti, ki drugim ljudem

prizanaša s svojim jezikom

in rokami. Mudžahid je tisti,

ki se zaradi pokornosti

Bogubori proti sebi,

mudžahir pa tisti, ki se

svoje mesto in v svoj čas

oziroma v svojo hidžro.

Del naše hidžre je na prvem

mestu pravilno verovanje

(iman) in ravno po tej

temeljni hidžri sledita drugi

dve vrsti, in sicer tista v

pravem zgodovinskem

pomenu, katere sporočila so

zajeta v Kur’anu in sunetu,

ter usklajevanje besed z

dejanji. Pomemben del naše

hidžre je, da želimo

drugemu več kot sebi, saj

so muslimani, ki so živeli v

Medini, velikodušno sprejeli

muslimane iz Meke, delili z

njimi dom, bogastvo in

usodo. Samo osebni interes

ni v duhu hidžre in

enotnosti.

Hidžra prinaša nove

vrednosti, je nova priložnost

za dobro in med drugim je

tudi priložnost za opuščanje

slabih navad in grehov.

A Kur’an tega dogodka ne

omenja samo v navedenem

kontekstu, temveč prehaja

tudi na jezikovni pomen

besede hidžra. Omenja tudi

druge hidžre kot npr. hidžro

Ibrahima, a.s. Tako je hidžra

sunet (praksa) vseh

Allahovih poslancev. Ajete

(stavke) o hidžri je potrebno

razumeti v splošnem in

univerzalnem pomenu

(‘am), kar bi pomenilo, da

se z zgodovinskega mesta

dogodka postavimo na

HIDŽRA — muslimansko novo leto

Stran 9

1. muharrema

(14. oktober

2015), po

sončnem zahodu,

nastopi novo

1437. hidžretsko

leto.

V SREDIŠČU: HIDŽRA

U literaturi za hidžru se

koristi živopisna metafora

kojom se rasvjetljava

nenadmašni značaj seobe

prvih muslimana iz Meke i

Medine. Ta glasovita

metafora glasi: "Ono što je

izlazak sunca u prirodi to je

hidžra u životu muslimana".

Sama riječ u arapskom

jeziku je etimološki vezana

za glagol hadžere, koji u

prijevodu znači izaći.

Hidžra se dogodila 622.

godine po Isau, a.s.

Muhamed, a.s., je bio

prisiljen napustiti svoj rodni

grad Meku i otići tamo gdje

neće biti u opasnosti.

Izlazak (hidžra) trajao je tri

mjeseca, a posljednji su

Meku napustili Poslanik

Muhammed, a.s., i njegov

najvjerniji prijatelj Ebu Bekr,

a odmah za njima i Alija,

jedan od najjačih

Poslanikovih uzdanika.

Grad Medina, ili Jesrib kako

se tada zvala, ponudila mu

je utočište i Poslanik, a.s., je

napustio noću svoj grad i

preselio se u Medinu u kojoj

je ostao živjeti do svoje

smrti.

Seoba Muhammeda, a.s., iz

Meke u Medinu 622. godine

opće je poznata pod

pojmom hidžra. Ipak, hidžra

nije obična seoba i

emigracija, jer su motivi

napuštanja svojih domova i

odlaska u novu i nepoznatu

sredinu kod Poslanika

Muhameda a.s. i njegovih

savremenika bili inspirirani

najvećim duhovnim

vrijednostima

izlazak islama iz sfere duha

u svijet zakona i propisa koji

reguliraju odnos čovjeka

prema Bogu, samome sebi i

drugim ljudima.

Prenosi se da je dolazak u

Medinu označen

neopisivom radošću njenih

stanovnika. Kako su

prolazili kroz bašče i

palminjake, kuće,

dočekivala su ih nasmijana,

radošću okupana lica ljudi,

žena i djece. Mnoge ruke su

Muslimanski kalendar je

lunarni, mjesečev kalendar i

godina ovog kalendara je

deset danakraća od godine

sunčevog kalendara.

Ovakav način računanja

vremena usvojen je za

vrijeme halife Omera, neka

je Allah s njim zadovoljan, a

za početak računanja

vremena uzeta je hidžra -

preseljenje Muhameda, a.s.,

iz Meke u Medinu.

U svom civilizacijskom

smislu hidžra predstavlja

hvatale povodac

Poslanikove deve koja se

zvala Kasva i čuli su se

najtopliji pozivi da se

Poslanik smjesti kod njih.

Svi se, i tadašnji ashabi i

kasnije generacije

muslimana i svi

muslimanski historičari,

slažu u jednom: Medina

nikada, ni prije ni poslije

toga dana, nije doživjela

veće radosti i veselja.

izvršio među njima

predstavlja vrhunac

solidarnosti i saradnje

nastale na ideji duhovnog i

moralnog bratstva među

ljudima.

Hidžra povezuje dvije obale

života. Prvu obalu čine ljudi

koji se nesebično žrtvuju za

ideale i bore protiv idola,

drugu obalu personificiraju

pomagači u dobru, izdašni

dobročinitelji koji na putu

Božijem daruju svoje

imetke braći po vjeri.

Pravedni halifa Hazreti

Omer među brojnim bitnim

događajima islamske

povijesti izabrao je hidžru

Muhammeda, a.s., i

njegovih ashaba iz Meke i

Medinu kao najvažniji

trenutak od kojeg

muslimani već punih

četrnaest stoljeća i 34

decenije računaju svoje

vrijeme po lunarnom

kalendaru.

Do hidžre su muslimani

Meke bili skupina vjernika

nadahnutih jakim vjerskim

osjećanjima, poslije hidžre

muslimani Medine su

organizirana i dobro

povezana zajednica u svim

oblicima života.

Muslimani koji su izvršili

seobu, muhadžiri, primljeni

su s poštovanjem i ljubavlju

od svojih medinskih

pomagača, ensarija, a

bratimljenje koje je

Poslanik islama i formalno

ZNAČAJ HIDŽRE

Stran 10

Vjernici su ostavljali

svoje domove i

imetke, žrtvovali su

prolazna materijalna

dobra za neprolazne i

univerzalne vrijednosti

vjere u Jednog Boga,

stoga je hidžra

najveća vododjelnica i

prekretnica u historiji

islama.

Iz mnogih muhadžirskih i ensarijskih srca i grudi izlijevali su se stihovi dobrodošlice

poslaniku Muhammedu, a.s., uz pratnju bubnjeva i defova, stihovi koje je islamska

tradicija do dan-danas očuvala od zaborava.

PUNI MJESEC NAS OBASJA

OD SENIJETU´L – WEDDA

KEVSEROM POJIMO DUŠE

DOK CEKAMO AHMEDA.

TI KOJI SI OD ALLAHA

CIJELOM SVIJETU POSLAN

DOŠ´O SI DA RUŽICNJAKOM

NAMIRIŠEŠ OVAJ DAN.

DOŠ´O SI DA GRAD

MEDINSKI

OSVIJETLIŠ K´O VIRLUNA

AMBEROM TI CVALI PUTI

ZBORE TI SRCA PUNA.

DOŠ´O SI DA MIROM SIJEŠ

NAŠE DUŠE ZASPALE

GRUDI KOJIM ZEMLJU SIJEŠ

BAŠCAMA TI LISTALE.

DOŠ´O SI DA LJUBAV

BRATSKA

IZ ZLOBE NAS IZVEDE

RUKE TI SE POZLATILE

AHMEDE, MUHAMMEDE.

TALEAL BEDRU ALEJNA

MIN SENIJETIL VEDA

VEDŽEBE ŠUKRU ALEJNA

MA DEALILLAHI DA

EJUHEL MEB USU FINA

DŽITE BIL EMRIL MUTA

DŽITE ŠERREFTEL MEDINA

MERHABEN JA HAJREDA

ENTE ŠEMSUN ENTE

BEDRUN

ENTE NURUN ALA NUR

ENTE MISBAHU SSUREJJA

JA HABIBI JA RESULI

Ilahija Puni mjesec nas obasja

Stran 11

Poslanikova džamija u

Medini je ne samo najveća

znamenitost grada Medine

već je i drugo najsvetije

mjesto u islamu.

Ova džamija je druga

najveća džamija na svijetu

(odmah poslije Mesdžidu-l-

harama u Meki).

Najatraktivniji dio ove

džamije je zelena kupola

iznad džamije ispod koje se

nalazi mezar Poslanika

Muhammeda, a.s., a

izgrađena početkom 12.

stoljeća. Područje u džamiji

između poslanikovog

mimbera i njegovog Mezara

se zove Revda (Dženetska

bašča). Ovako je nazvana

na osnovu vjerodostojnog

hadisa: "Prostor između

moje kuće i mog mimbera je

jedna od dženetskih bašči.“

Ovaj hadis prenose i Buhari

i Muslim od Ebu

Hurejre. Džamija je

izgrađena uz kuću

Muhammeda, a.s., na

mjestu gdje se doselio

nakon Hidžre u Medinu

622. godine po Isa a.s. (1.

god. po Hidžri).

Originalna džamija je bila

bez krova i imala je

dimenzije 30 m x 35 m.

Zidovi su građeni od

mješavine slame i blata. U

džamiju se ulazilo kroz troja

vrata Babu Rahman na

jugu, Babu Džibril na

zapadu i Babu al-Nisa na

istoku. Osnovni plan ove

džamije je prihvaćen kod

izgradnje drugih džamija

širom svijeta. Namaz se

obavljao u zasjenjenom

području na jugu, a prvi

mihrab je bio okrenut

prema sjeveru u pravcu

Kudsa (Jerusalema). Kada

je stigla naredba od Allaha,

dž.š., da se kibla okrene

prema Meki džamija je

reorijentirana prema jugu. U

to vrijeme ova džamija je

služila kao središte

zajednice, sud i vjerska

škola.

izgrađeni od crnog i bijelog

kamena. Na postolju

svakog stuba se nalaze

rešetke kroz koje se

sistemom za klimatizaciju

regulira temperatura unutar

džamije. Od deset minareta

koliko ih danas džamija ima

šest ih je viših od 100 m.

Džamija ima 85 vrata i 27

pokretnih kubeta, koja se

otvaraju poslije ikindija

namaza.

Najnovije renoviranje

džamije je urađeno za

vrijeme vladavine kralja

Fahda i od tada džamija sa

dvorištem zauzima površinu

od oko 350.000 m².

Džamija ima pravokutni

oblik i raskošno je ukrašena

višebojnim mramorom i

kamenom. Stupovi su

izrađeni od bijelog mramora

sa mesinganim kapitelima

na kojima stoje lukovi

Srce džamije Revda se od

ostalog dijela džamije

razlikuje i po tome što su u

njoj čilimi zelene boje za

razliku od crvenih čilima

kojim je pokriven sav ostali

prostor džamije. Lijepo je u

Revdi klanjati dva rekata ili

više zavisno od gužve koja

je na tom mjestu poprilično

velika.

Muhammeda, a.s. Džamija

je dobila dimenzije 100 x

300 m. Novi zidovi su

izgrađeni na kamenim

temeljima sa krovom od

tikovine koji je stajao

na kamenim stupovima.

Zidovi džamije su bili

ukrašeni mozaicima slični

onima koje se i danas

mogu vidjeti u poznatoj

Umejdskoj džamiji u

Damasku ili Al Aksa

džamiji u Jeruzalemu koje

je izgradio isti halifa.

Dvorište je bilo okruženo

galerijom sa četiri strane, a

izgrađene su i četiri munare

na uglovima džamije.

Abesidski halifa el-Mahdija

(775-785) između 779. i

781. godine je proširio

sjeverni dio džamije te je

također dodao 20 novih

vrata na džamiji, osam na

istočnoj, 8 na zapadnoj i 4

na sjevernoj strani džamije.

Sedam godina kasnije,

zbog sve većeg broja

muslimana džamija je

proširena i njena površina

je tada

udvostručena. Nakon

preseljenja Muhameda,

a.s., na Ahiret islamski

vladari nastavili su širiti i

uljepšavati džamiju.

Umejdski Kalifa El-Walid

ibn Abd el-Malik (705-715)

je 707. godine, renovirao je

i znatno povećao džamiju

sjedinivši je sa mezarom

Poslanikova džamija u Medini

Stran 12

Fotografije Poslanikove džamije u Medini

Stran 13

Hidžaz željeznica (turski:

Hicaz Demiryolu) je

uskotračna pruga (1.050

mm), koja je polazila iz

Damaska (u današnjoj Siriji)

zatim išla preko Ammana (u

današnjem Jordanu) da bi

na kraju završila u Medini (u

današnjoj Saudijskoj

Arabiji), kroz područje

Hejaza s ograncima prema

Haifi na Sredozemnom

moru. To je bio dio mreže

turskih željeznica,

sagrađenih kako bi se

produžila postojeća linija

između Istanbula i

Damaska, a koja je

počinjala na stanici

Haydarpaşa na azijskoj

strani Istanbula i išla sve do

Medine. Inače pruga je

trebala da dođe i do drugog

svetog grada Meke ali je

radove od Medine do Meke

prekinuo početak I.

svjetskog rata.

Glavna svrha Hidžaz

željeznice bila je uspostaviti

vezu između Carigrada,

glavnog grad Osmanskog

Carstva i Hejaza u Arabiji

mjesta najvažnijih svetišta

islama i svetog grada Meka.

Dužnost svakom muslimana

je da bar jednom u životu

obavi hadž. Drugi važan

razlog je bio unaprijediti

ekonomsku i političku

integraciju udaljenih

arapskih pokrajina u tursku

državu a i da bi se olakšao

prijevoz vojnih snaga u

slučaju potrebe.

Izgradnja pruge predložena

je još davne 1864. godine

da bi se olakšala putovanja

hodočasnicima kroz

pustinju u karavanima deva,

koja su ponekad trajala

preko četrdeset dana.

Medine duge točno 1322

km. Emir Hussein ibn Ali

smatrao je željeznicu kao

prijetnju arapskim lokalnim

vlastima u Hejazu. Od svojih

početaka željeznica je bila

cilj napada lokalnih

arapskih plemena u čemu

su nekada bili posebno

uspješani iz razloga što

Turci nisu bili u mogućnosti

Željeznička pruga je dosegla

Medinu 1. septembra 1908.

godine na godišnjicu

stupanja sultana na

prijesto. Određeni

kompromisi su morali biti

izrađeni kako bi se završila

do ovog datuma. Godine

1913. je otvorena nova

stanica u središtu Damaska

kao početna točka linije do

da kontroliraju područje šire

od milju sa obje strane

pruge. Zbog navike lokalnih

arapskih plemena da

drvene pragove sa pruge

koriste kao gorivo za loženje

neki dijelovi pruge su

položeni na željezne

pragove.

izgrađena je i pruga od

Berlina do Bagdada tzv.

Bagdadska željeznica

nekako u isto vrijeme. Obje

pruge su međusobno

povezane i usmjerene na

jačanju osmanske turske

vlasti nad arapskim

provincijama carstva.

Druga namjera je bila

zaštititi Hejaz i druge

arapske pokrajine od

britanske invazije.

Željeznica je započeta

1900. godine za vladavine

osmanskog sultana Abdul

Hamida II., a izgrađena je

uglavnom od Turaka s

njemačkim tehničkim

savjetnicima i uz njihovu

podršku. Javni upis zajma

za financiranje izgradnje

otvoren je diljem islamskog

svijeta. Željeznica je imala

status vakufa odnosno

vjerske zadužbine. Uz

njemačku podršku

Hidžaz željeznica

Stran 14

Hidžaska željeznica, od Damaska do Medine, čiju je izgradnju sultan Osmanskog carstva

Abdul Hamid II nazivao ostvarenjem njegovog sna, gotovo je nepoznanica u memoriji

bosanskohercegovačkih muslimana, pa i u intelektualnim krugovima, iako su i naši preci,

kao vakifi, donirali njenu gradnju u prvim godinama 20. vijeka zajedno s muslimanima iz

cijelog svijeta kad ih je sultan pozvao na to.

Početak Hidžaz željeznice u Damasku, početna stanica

Stran 15

Put Hidžaz željeznice

Svečano otvorenje u Medini 1908. godine

Radovi na željeznici. Prema historijskim podacima na željeznici je radilo

oko 75 hiljada ljudi.

Hadži Fata rođena je 1930.

godine u Bosanskoj

Gradišci. Jedna je od troje

djece Muje Suhonjića. Babo

joj je preselio u Drugom

svjetskom ratu (1942.) i

ostaje siroće u 12 godini.

Na Jesenice dolazi 1950.

godine kod svoga starijeg

brata i zapošljava se u

željezari Jesenice. Kako

kaže: "Stanovala sam u

barakama na Straži ali mi je

posao bio jako lijep i dobro

plačen."

U željezaru dolaze i mnogi

učenici na praksu te među

njima upoznaje svoga

budućeg supruga Faika

Zaimovića za kojeg se udaje

1952. godine. Sa Faikom

imaju petero djece, dva sina

i tri kćerke i to: Edbin,

Mirsad, Elvira, Edina i

Samija. S ponosom ističe

četvoro unučadi i četvoro

praunučadi.

U 38. godini života hadži

Fata ostaje bez svoga

životnog druga, saputnika

Faika, koji je preselio u 42.

godini života. Ističe lijep

život sa svojim suprugom

koji ju je poštovao. Od

1973. godine je samohrana

majka sa petoro djece. Na

upit kakav je bio život

samohrane majke sa petoro

djece kratko odgovara:

"Gorak i čemeran."

"Hvala Allahu uspjela sam

ih odgojiti u ljude i žene.

Nikom na putu nisu bili.

Paze me jako lijepo.

Svakom bi poželjela ovakvu

pažnju od svoje djece. Što

se tiče vjere tu nisam baš

zadovoljna ali eto uzdam se

u Allaha da će ih On uputiti

na pravi put. Uvijek sam u

životu bila muslimanka bez

obzira na situaciju, nadam

se da će me u tome

slijediti."- ističe hadži Fata.

da ne daje toliko para za

zekat ali hadži Fata je

ostala ustrajna i bit će dok

može, kako i sama kaže.

Kaže da i dan-danas daje

vitre za djecu jer se boji

taksirata.

Hadži Fata se priprema za

ahiret i kaže da joj najveća

želja sa dinom i imanom

preseliti na budući svijet.

Novac je ostavila djeci za

ukop da oni nemaju brige.

Ovo dovoljno govori o vjeri

Tri puta je bila na hadžu.

"Prvi put me šalje džemat

Jesenice. Ja vjerujem da je

tu utjecao moj Muftija

Nedžad ef. Drugi i treći put

sam išla o svom trošku."-

sjeća se hadži Fata.

Hadži Fata i u 85. godini

života redovno posti

ramazan. Jedna je od onih

čestitih džematlija koji

redovno plaćaju zekat. Za

zekat spominje kako su je

pokušali odvratiti od toga

nase hadži Fate Zaimović.

Na kraju je uputila poruku

svima nama, posebno

mladima: "Poručila bih im

da se vrate vjeri, da se vrate

ummetu i da se spuste na

zemlju, tj. da se ne ohole i

neka posmatraju šta se sve

dešava oko nas."

Molimo Allaha da joj podari

dobro zdravlje, hairli i

berićetan život na ovom

svijetu, a nagradu i džennet

na budućem. Amin.

Član Islamske zajednice je

bila u džematu Ljubljana

sve dok se nije pokrenuo

džemat na Jesenicama. Od

tada do danas je redovni

član IZ u džematu Jesenice.

U razgovoru ističe

specifičnost džemata i da

nije lahko biti hodža našem

narodu. Spominje druženja

omladine u njenom stanu.

Sa posebnom ljubavlju

spominje današnjeg muftiju

prof. dr. Nedžada Grabusa i

ističe da ga je najviše

voljela od svih imama.

Kako kaže, bio joj je drag

kao rođeni sin. Posebno se

obradovala kada je Muftija

došao na čelo IZ u Sloveniji.

Raduje se svakom

njegovom uspjehu u radu.

Prati redovno dešavanja u

IZ, a kako kaže "moj" mi

Muftija Nedžad ef. navrati

pa mi i on kaže. Sjeća se

još i Sakib ef. Halilovića. U

džematu je sudjelovala u

radu ali i naglašava kako

se uvijek borila za prava

imama u džematu.

Posebno se raduje izgradnji

džamije u Ljubljani za koju

uplaćuje donacije i kaže:

"Džamija, džemat i imam

su potrebni narodu kao

žednom voda."

“Džamija, džemat i imam našem narodu su potrebni kao žednom voda.«

Stran 16

PORTRET: h. Fata Zaimović

Pripremio: Munzir ef. Čelenka

U subotu, 19. septembra

2015. godine, upriličeno je

predbajramsko druženje za

žene u organizaciji ŽZ

Zemzem.

Druženje je bilo i prvo nakon

ljetne pauze i uvod u nasta-

vak druženja za žene koja

će se održavati svaku zad-

nju subotu u mjesecu.

Ovom prilikom prigodno

predavanje održala je mual-

lima Izudina Karišik i pods-

jetila prisutne na značaj

Kurban bajrama, obaveze

oko kurbana, očuvanja tra-

dicije i njegovanja različitih

adeta vezanih za bajramske

dane.

Muallima Sumeja Fidani

predstavila je plan rada i

aktivnosti za žene u nared-

nom period.

Druženje se je nastavilo u

restoranu Rajvosa uz

prigodnu bajramsku večeru

i međusobni razgovor.

Ovom prilikom želimo na-

javiti i naredno predavanje i

druženje za žene koje će se

održati u subotu, 17. okto-

bra 2015. godine, s počet-

kom u 17. sati u Pržanu, C.

Andreja Bitenca 70, Ljubl-

jana.

Dobrodošle su sve žene

koje žele korisno provesti

slobodno vrijeme.

izvedeno nekoliko ilahija i

obraćanje imama Amira

Hasanovića, koji je održao

prigodno predavanje i

upoznao prisutne sa

dosadašnjim aktivnostima i

stanjem u džematu, kao i

planom za naredni period.

U subotu, treći dan

Bajrama, organizovano je

bajramsko druženje za sve

uzraste u italijanskoj Gorici.

Zadnji dan Bajrama, u

mesdžidu Nova Gorica

upriličeno je bajramsko

druženje za polaznike

mektepske nastave i

podjela bajramskih

paketića. Okupljenim

polaznicima mekteba i

roditeljima obratio se Amir

ef. Hasanović, a polaznice

mekteba izvele su i

nekoliko ilahija. Bajramske

paketiće su djeci uručili

Amir ef. Hasanović i

predsjednik Izvršnog

odbora Edhem Burzić. Sa

dječijom radošću okončane

su i bajramske aktivnosti u

džematu Nova Gorica.

Povodom Kurban bajrama

u džematu Nova Gorica

upriličeno je nekoliko

svečanosti sa kojima su

obilježeni mubarek

bajramski dani.

Bajram-namaz se klanjao u

mesdžidu, a u njemu je

prisustvovalo oko 400

džematlija. S obzirom na

toliki broj klanjača nakon

dugog vremena, bajram-

namaz se klanjao i ispred

mesdžida. U isčekivanju

bajram-namaza upriličen je

program u kojem je

Bajram u Novoj Gorici

Predbajramsko druženje za žene u Ljubljani

Stran 17

IZ DŽEMATA

Podjela bajramskih paketića polaznicima mekteba u Novoj Gorici

Odora strpljivosti krasi samo

odabrane i istaknute

vjernike. Oni se nedaćama

suprostavljaju otvoreno,

čvrstim htijenjem i odluč-

nošću. Stoga, ako ti i ja,

nismo strpljivi, šta nam je

činiti? Ima li kakvo drugo

rješenje za nas osim

strpljenja?

Život jednog od velikana

našeg ummeta bio je pozor-

nica na kojoj su se stalno

smjenjivale tegobe i meg-

dan koji su samo pohodile

nesreće. Kad god bi se

jedne muke riješio, dolazile

bi druge, još teže i bolnije.

No, strpljenje je bilo njegovo

oružje, a njegov štit pouz-

danje u Allaha, dž.š.

Tako postupaju plemeniti

ljudi. Bore se protiv nesreće,

sve nedaće pobjeđuju i pre-

preke savladavaju.

Jedna grupa ashaba otišla

je kod Ebu Bekra, r.a., koji je

bio jako bolestan.

“Hočeš li da pozovemo

ljekara?”, kazali su.

“Ne, već me je obišao.”

“Pa šta ti je rekao?”

“Kazao je: Ja činim ono što

želim.’’ (Ovim je Ebu Bekr

alaudirao na Allaha, dž.š.,

Koji se ovako opisuje u suri

El-Burudž).

Zato budi strpljiv, u tome te

Allah pomaže. Budi strpljiv,

strpljenje je uže do spasa,

jer void ka dobru. Strpljenje

donosi nagradu, zbog njega

se grijesi potiru. Stoga, budi

strpljiv kad naiđu teška vre-

mena I oluje I nedaće nas-

rnu na tebe. Pomoć dolazi

samo nakon strpljivosti.

smijeh jer on upućuje na

širokogrudnost, toplu dušu,

plemenitost, otvoren duh i

dobrotu.

Jedan pjesnik kaže:

“Čovjek sklon smijehu

raduje se poklonu,

Ushićen je svakom prijatel-

jskom susretu.”

Smrknuto lice i mrzovolja

dokaz su nezadovoljnog i

uznemirenog čovjeka koji

nikad nije dobrog

raspoloženja.

Osmijeh vrijedi samo onda

kada proizlazi i izbija iz ljud-

kse prirode prepune do-

brote. Cvijeće i šume smi-

ješe se, rijeke i mora, nebo i

zvijezde i ptice. Ono što re-

meti njegovu nasmijanu

sliku može biti pohlepa i zlo.

Život je umijeće, a umijeće

se može naučiti. Zato je

čovjeku najbolje naučiti

kako će u svoj život unositi

cvijeće, mirise i ljubav.

Umjereni smijeh lijek je za

sve brige I tugu. To je neo-

bično moćna sila koja obve-

seljava ljudski duh i unosi

vedrinu u srce. Ebu Derda je

kazao: “Želim nasmijati

čovjeka, kako bi rasteretio

njegovo srce.”

Smijeh je trenutak kada se

duša najviše ispuni, vrhunac

spokoja i veselja. Ipak smi-

jeh treba biti umjeren kao i

sve ostale stvari.

Arapi su pohvalno gledali na

Strpljenje je blago

Nasmiješi se, osmijeh je sunnet!

Stran 18

Osmijeh pri

susretu sa bratom

jeste sadaka.

(Hadis)

SAVJETI

Preuzeto iz knjige Ne tuguj, autora Aid el-Karnija