akti gradskog vijeća – atti del consiglio municipale 2 176 ...građevine su bile u funkciji...

Br. – Nr. 8a/19. Službeni glasnik – Bollettino ufficiale Str. – Pag. 1

S A D R Ž A J – I N D I C E Str. – Pag.

128.

129.

Rovinj-Rovigno, 24. srpnja 2019. 24 luglio 2019

Akti Gradskog vijeća – Atti del Consiglio municipale

Pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Rovinja-Rovigno Testo emendato del Piano d’assetto territoriale della Città di Rovinj-Rovigno

Pročišćeni tekst Generalnog urbanističkog plana Grada Rovinja-Rovigno Testo emendato del Piano urbanistico generale della Città di Rovinj-Rovigno

2 3

176 177

Str. – Pag. 2 Službeni glasnik – Bollettino ufficiale Br. – Nr. 8a/19.

Gradsko vijeće

Temeljem odredbe članka 113. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19) Gradsko vijeće na sjednici održanoj 23. srpnja 2019. godine utvrđuje i objavljuje pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafičkog dijela Prostornog plana uređenja Grada Rovinja-Rovigno koji obuhvaća osnovni tekst Prostornog plana uređenja Grada Rovinja-Rovigno te sve kasnije izmjene i dopune („Službeni glasnik“ Grada Rovinja-Rovigno br. 9a/05, 06/12, 01/13 – pročišćeni tekst, 07/13, 07/13 – ispravak, 03/17, 07/17– pročišćeni tekst, 7/19):

PROČIŠĆENI TEKST PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA ROVINJA-ROVIGNO

II. ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Prostorni plan uređenja Grada Rovinja-Rovigno (dalje u tekstu: Plan) je dugoročni i koordinirajući planski dokument, koji utvrđuje uvjete uređenja područja Grada Rovinja-Rovigno, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode, za razdoblje do 2020. godine.

Članak 2.

Prostornim planom Grada Rovinja-Rovigno utvrđuju se dugoročne osnove organiziranja i uređivanja prostora u skladu s ciljevima i zadacima društveno-ekonomskog razvoja, a posebno: 1. osnovna podjela prostora po namjeni, 2. sustav naselja s razmještajem stanovništva i funkcijama u tim naseljima, 3. prostorni raspored gospodarskih kapaciteta i društvenih djelatnosti, 4. sustav infrastrukturnih koridora i građevina te njihovo povezivanje sa sustavom susjednih područja, 5. mjere zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, 6. mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 3.

Ovim Planom utvrđuje se koncepcija i organizacija prostora na području Grada Rovinja-Rovigno, smjernice i mjere za provođenje Plana i izradu prostornih planova užeg područja, te prava i obaveze subjekata u planiranju na području Grada Rovinja-Rovigno.

Članak 4.

Uvjeti uređenja i gradnje određeni su sukladno važećim propisima u vrijeme izrade Plana. U slučaju promjene određenog propisa citiranog u ovim odredbama, primjenjuju se odredbe promijenjenog - odgovarajućeg propisa.

Članak 5. (1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ili održavanja (u daljnjem tekstu: gradnja) navedeni u ovom Planu, kao i oni iz prostornog plana šireg područja, predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja čija se izrada uvjetuje ovim Planom i za utvrđivanje uvjeta rekonstrukcije postojećih građevina kada prostorni plan užeg područja nije donesen, te za izdavanje akata za gradnju za zahvate u prostoru koji su određeni ovim Planom (prometnice, infrastruktura i sl.). (2) Urbanistički uvjeti gradnje navedeni u ovom Planu mogu se prostornim planovima užeg područja pobliže odrediti i ograničiti.

Članak 6.

(1) Planom je obuhvaćeno područje Grada Rovinja-Rovigno kao jedinice lokalne samouprave u površini od oko 77,73 km2 (kopneno područje), oko 46,20 km2 (unutarnji obalni pojas mora), odnosno ukupne površine od oko 123,93 km2 uz pretpostavku da će ga do 2020. godine naseljavati oko 16.500 stalnih stanovnika. (2) U konačnoj prostornoj distribuciji pojedinih namjena i aktivnosti, Plan je predvidio mjere kojima se razvitak u prostoru usmjerava u smislu ciljeva prostornog razvoja koje je utvrdio Grad Rovinj-Rovigno Gradonačelnik u fazi usvajanja Koncepcije prostornog plana:


1. kvalitetnije korištenje prirodnih (posebno obala) i stvorenih (posebno kulturna dobra) vrijednosti pojedinih prostornih cjelina, 2. određenje veličine, strukture, kvalitete i kapaciteta turističke ponude, shodno granici dopustivosti opterećenja obale, 3. racionalizacija površina građevinskog područja, 4. precizno određivanje režima zaštite voda, šuma, ostalih osobito vrijednih dijelova prirode, poljoprivrednih tala, graditeljske baštine, te svih prirodnih vrijednosti. (3) Pri ispunjavanju ciljeva polazi se od opredjeljenja da se dosadašnji i budući razvoj mora podrediti poboljšanju kvalitete života. U daljnjem gospodarskom razvoju i korištenju prostora ne smiju biti dovedeni u pitanje prirodne i druge osnove života, a niti već dostignuti standard i kvaliteta življenja. (4) Planom se određuje sustav središnjih naselja vezan za planirane središnje javne i društvene funkcije i očekivani razvoj stanovanja i gospodarskih djelatnosti u njima.

Članak 7.

(1) Na području Grada Rovinja-Rovigno, naselje Rovinj u konurbaciji s Cocalettom planiranih oko 15.500 stanovnika do 2020. godine, predstavlja gradsko manje regionalno središte koje čine urbanu aglomeraciju prema Prostornom planu Istarske županije. (2) Rovinjsko Selo s planiranih oko 1.500 stanovnika do 2020. godine pripada jačim središnjim naseljima (lokalno središte) iako nije općinsko središte.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA

Članak 8. Prostornim planom uređenja Grada Rovinja-Rovigno određene su slijedeće osnovne namjene površina: Razvoj i uređenje prostora/površina naselja

Građevinska područja naselja i izdvojenih područja naselja Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja

Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička namjena - gospodarsko - proizvodna namjena - komunalno-servisna namjena

Sportsko-rekreacijska namjena

Površine za eksploataciju mineralnih sirovina

Poljoprivredne površine - osobito vrijedne poljoprivredne površine - vrijedne poljoprivredne površine

Šumske površine - gospodarske šume - šuma posebne namjene - ostale poljoprivredne i šumske površine

Vodne površine

Prometni sustav

Infrastrukturni sustavi

Namjena mora

Članak 9. (1) Razmještaj i veličina površina navedenih u prethodnom stavku ovog članka prikazani su u kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:25.000. (2) Granice građevinskih područja naselja detaljno su prikazane na kartografskim prikazima 4.0.: Građevinska područja, na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. (3) Za zone izdvojene namjene određena su zasebna građevinska područja na kartografskim prikazima iz prethodnog stavka. (4) Planirani koridori ili trase infrastrukturnih sustava određeni su načelno u prostoru, a točna trasa se treba odrediti idejnim rješenjem (projektom) za svaki pojedini zahvat u prostoru.

Članak 10.

Građevinskim područjima, prema ovim odredbama, smatraju se područja namijenjena izgradnji, koja čine Planom određena područja:


1. građevinska područja naselja i izdvojenih dijelova naselja, 2. izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, 3. izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarsko proizvodne namjene 4. izdvojena građevinska područja izvan naselja komunalno servisne namjene, 5. izdvojena građevinska područja izvan naselja za sport i rekreaciju 1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I IZDVOJENIH DIJELOVA NASELJA

Članak 11.

(1) Za razvoj naselja Planom su predviđena građevinska područja naselja i izdvojenih dijelova naselja. U građevinskim područjima naselja (Rovinj, Rovinjsko Selo) i izdvojenog dijela naselja Rovinja (Cocaletto) prostor je namijenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i gradnji svih drugih građevina i sadržaja koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i sl. (2) U građevinskim područjima naselja postoji mogućnost gradnje i uređenja građevina i ostalih zahvata zajedničkih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja, u skladu s ovim Planom. U ovim će se područjima, uz stambene, graditi i javne, društvene, poslovne, gospodarske, prometne i infrastrukturne građevine, uz uvjet zaštite i unapređenja vrijednosti prostora, očuvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog područja Grada i šireg prostora. U ovim će se područjima, također, graditi građevine za smještaj vozila i druge pomoćne građevine, parkirališni prostori, groblja, te sportske i rekreacijske građevine u skladu sa ukupnim odredbama ovoga Plana i posebnim propisima Grada Rovinja-Rovigno. (3) Stambena gradnja prvenstveno će se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja putem interpolacija, te rekonstrukcija postojećih građevina, s ciljem povećanja gustoće naseljenosti, te racionalnosti izgrađene strukture i komunalne infrastrukture.

Članak 12. (1) Kao građevinska područja izdvojenih dijelova naselja utvrđena su i područja tradicionalnih stancija: San Marco, Gati, Španidiga (Buršić), Galafia (Orbanić), Monte Carpa (Zlatić), San Nicolò, Rojnić, Angelini, Stagnera, Sarizol (Fabriš) Španidiga (kod kamenoloma) Cafolla, Montero, Bašić, Garzotto, Monkodonja, Cocaletto, Quarantotto, Sponza-Vantaso, Sarizol (kod stare škole), Milić i Val Moneda. (2) Stancije su područja gospodarskih kompleksa, čije građevine karakterizira ruralna arhitektura organizirana oko gospodarskog dvorišta. Građevine su bile u funkciji korištenja prostora poljoprivrede. Skladnu kompoziciju kompleksa činile su građevine koje poštuju mjerilo i međusobne odnose gradirane po visini. (3) Građevine treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Pri tom se naročito mora voditi računa da je na stancijama znalo biti više građevina koje su činile skladnu građevinsku i funkcionalnu cjelinu. (4) Način gradnje treba u pravilu preferirati niz i dvojni objekt, iznimno moguće je i samostojeći objekt, ako su i ostale građevine unutar te stancije samostojeći (kao na stancijama Rojnić, San Nicolò, Španidiga (kod kamenoloma) i Španidiga (Buršić)). (5) Stancije San Marco, Quarantotto, Garzotto, Sponza-Vantaso, Bašić i Sarizol (kod stare škole) imaju visoku spomeničku vrijednost, a kompleksi imaju veliki potencijal u sklopu valorizacije i zaštite kao cjelovitog kulturnog krajolika te u smislu razvoja visokokvalitetnog i autentičnog seoskog gospodarstva u okviru ponude ruralnog turizma. (6) Unutar građevinskih područja stancija moguća je izvedba slijedećih zahvata: 1. rekonstrukcija postojećih građevina, 2. interpolacija stambeno-poslovnih i poslovnih građevina unutar postojeće građevne strukture stancije, 3. izgradnja pomoćnih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i bez izvora zagađenja 1.2. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE NAMJENE

Članak 13.

(1) Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene prvenstveno će se razvijati u turističko razvojnim područjima definiranim granicama građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, smještenim na priobalnom dijelu Grada, dok se pojedinačne građevine i turističke zone mogu graditi i unutar građevinskih područja naselja, u skladu sa prostornim planovima užeg područja i ukupnim odredbama ovog Plana.


(2) U građevinskim područjima iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati i sportske i rekreacijske građevine, igrališta i otvorene površine, prometne površine, te potrebne infrastrukturne građevine i infrastrukturna mreža. U ovim građevinskim područjima ne mogu se graditi građevine stambene namjene.

Članak 14. (1) Građevine ugostiteljske i turističke namjene gradit će se u sljedećim izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene -: Valalta, Monsena-Valdaliso, Villas Rubin-Polari i Veštar. (2) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene definiraju se ukupnim odredbama Plana i dimenzioniraju se sukladno planskim veličinama s optimalnim opterećenjem prostora. (3) Planske veličine koje uključuju ukupne maksimalne smještajne kapacitete, površinu i planiranu gustoću pojedinog turističkog razvojnog područja su određene prema reciptivnim mogućnostima svakog područja, uzimajući u obzir da u konačnici treba svako od navedenih područja imati kategoriju četiri zvjezdice. To su slijedeće planske veličine:

VALALTA

do 7.000 postelja (u hotelima, turističkom naselju i kampu)

površine cca 97 ha

planirane gustoće do 80 postelja/ha MONSENA – VALDALISO

do 5.000 (u hotelima, turističkom naselju i kampu)

površine cca 62ha

planirane gustoće do 80 postelja/ha VILLAS RUBIN-POLARI


površine cca 128 ha

planirane gustoće do 80 postelja/ha VEŠTAR


površine cca 50 ha

planirane gustoće do 80 postelja/ha (4) Građevine ugostiteljske i turističke namjene gradit će se i unutar turističkih zona unutar građevinskih područja naselja Rovinj. Planske veličine koje uključuju ukupne maksimalne smještajne kapacitete i površinu pojedine turističke zone su određene prema reciptivnim mogućnostima svake zone UNUTAR OBUHVATA GUP-a ROVINJ do 3.400 postelja (u turističkim zonama u hotelima) ukupne površine 28,5 ha (3% utvrđenog građevinskog područja naselja Rovinj):

Zona Monte Mulini do 2.000 postelja (4* i 5*), površine cca 16,7 ha

otok Sv. Andrija do 800 postelja (4* i 5*) površine cca 3,5 ha

otok Sv. Katarina do 400 postelja (4*) površine cca 1,7 ha

Zona Porton Biondi do 200 postelja (4*) površine cca 4,6 ha (5) UNUTAR OBUHVATA GUP-a do 600 postelja (kao pojedinačne građevine - mali hoteli, ukupne površina cca 2,0 ha)

Zona bolnice Martin Horvat do 200 postelja (4*) površine cca 1,0 ha

Ostali mali hoteli do 400 postelja (4*) površine cca 1,0 ha (6) UNUTAR OBUHVATA NASELJA IZVAN GUP-a do 600 postelja (mali hoteli, ukupne površine cca 2,0 ha)

ROVINJSKO SELO do 400 postelja (3* i 4*) površine cca 1,0ha

COCALETO do 200 postelja (3* i 4*) površine cca 1,0ha

Članak 15. (1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene TRP-ovi (T1,T2, T3) namijenjena su gradnji isključivo građevina namijenjenih turizmu i to: pretežito ugostiteljskih građevina smještajnog tipa kao što su hoteli, aparthoteli, turistička naselja, turistički apartmani, pansioni i guest house, te kampovi; ugostiteljskih građevina u kojima će se gostima pružati usluge prehrane: restoran,


caffe bar i sl., te ostalih vrsta poslovnih građevina koje predstavljaju turističku ponudu/ prateće sadržaje poslovne zone: sportske, trgovačke, uslužne, servisne, zabavne i rekreacijske građevine. (2) U turističkim zonama u naselju mogu se graditi smještajne građevine iz skupine hoteli s otvorenim i zatvorenim bazenima.

Članak 16. (1) Unutar građevinskih područja iz članka 14. uži obalni pojas je namijenjen isključivo uređivanju morskih plaža s plažnim građevinama, sunčališta, pristupa u more, valobrana, pristana, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove i drugo, dok se smještajni kapaciteti mogu planirati na udaljenosti ne manjoj od 100 metara od obalne crte, a smještajni kapaciteti u kampu na udaljenosti ne manjoj od 25 metara (2) U užem obalnom pojasu postoji mogućnost gradnje i postavljanja građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. 1.3. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Članak 17.

(1) U područjima za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacijskim poljima kamenoloma "- „Španidigo-sjever“, Španidigo- jug" i "Montepozzo" isključivo unutar eksploatacijskih površina (oblik, veličina i dr.) određenih ovim Planom, omogućava se eksploatacija tehničkog-građevinskog kamena. Uz samo vađenje kamena na tim lokacijama moguće je razvijati prateće djelatnosti sortiranja i obrade (rezanje u blokove, proizvodnja šljunka i pijeska). Sukladno odredbama čl. 66. PPIŽ-a, rudarske građevine i postrojenja unutar eksploatacijskih polja planiraju se kao građevine izvan građev. podr. (2) Sukladno odredbama PPIŽ-a eksploatacija kamena unutar kamenoloma "Montepozzo" se može nastaviti do isteka važeće koncesije, odnosno do iscrpljenja zaliha bez prava na utvrđivanje novih rezervi mineralnih sirovina ili proširenja eksploatacijskog polja, a devastirano područje se mora sanirati sukladno st.7. čl. 46. Zakona o prostornom uređenju, detaljnoj namjeni određenoj u postupku izrade Izmjene i dopune GUP-a, a sve u skladu s važećim propisima iz oblasti rudarstva. Za predmetno područje ovim planom je utvrđena obaveza izrade UPU-a.

(3) Uz ova tri eksploatacijska polja, ovim planom je određeno i eksploatacijsko polje jurskih boksita

"Rovinj" u neposrednoj blizini bivše deponije komunalnog otpada. (4) U područjima iz stavka 1. ovog članka moguće je postavljanje privremenih prenosivih građevina u funkciji osnovne namjene, koje mogu biti priključene na potrebnu infrastrukturu. (5) Osim područja iz stavka 1. ovog članka, na području grada Rovinja-Rovigno ne dozvoljava se otvaranje drugih eksploatacijskih polja.

1.4. IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA GOSPODARSKO-PROIZVODNE NAMJENE

Članak 18.

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske – proizvodne namjene "Španidiga" ( I1) površine 2,26 ha određeno je kako bi se uz građevine koje su u funkciji osnovne namjene (eksploatacija građevinskog kamena), omogućila izgradnja i proizvodnih građevina koje su u neposrednoj vezi s osnovnom namjenom: asfaltna baza, proizvodnja - betonskih blokova, betonara, kameno klesarske radnje i slično.

1.5. IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA KOMUNALNO SERVISNA NAMJENE

Članak 19.

(1) Kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja komunalno-servisne namjene (K3) određeno je područje komunalnog deponija Lokva Vidotto površine 19,50 ha. (2) Na području komunalno-servisne zone "Lokva Vidotto" uz sanitarnu deponiju planira se i organiziranje transfer stanice s dvorištem za separiranje otpada i građevinama za reciklažu otpada, smještaj kompostane te organizacija sabirališta sa jednostavnom tehnologijom pred obrade za opasan otpad. (3) Uz navedene građevine iz stavka 2. ovog članka, unutar komunalno-servisne zone moguće je organizirati zbrinjavanje auto otpada s područja Grada Rovinja na kojem se može vršiti deponiranje starih vozila, demontaža i separiranje rezervnih dijelova te recikliranje i prešanje olupina.


1.6. SPORT I REKREACIJA

Članak 20. (1) Prostor ograničenja zaštićenog obalnog područja između definiranih građevinskih područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene te između dva izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, a koji je planiran kao šuma posebne namjene - Š3, koristi se za rekreaciju. Unutar tog područja postoji mogućnost uređivanja površina u funkciji rekreacije. (2) Pod uređivanjem površina iz stavka 1. ovog članka smatra se građenje i uređivanje pješačkih putova i trim staza, biciklističkih staza, mjesta za sjedenje i boravak, informativnih ploča i putokaza, smještaj privremenih građevina za uslužne djelatnosti vezane uz rekreaciju te i drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. (3) Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje. 1.7. IZDVOJENA PODRUČJA IZVAN NASELJA SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE

Članak 21.

(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene su: 1. golf igralište (R-1) – površine 85,12 ha s maksimalnim brojem smještajnih kapaciteta do 30 postelja 2. jahački centar (R-2) – površine 9,76 ha (6,55+3,21) 3. sportsko-rekreacijski centar – strelište (R-3) – površine 1,84 ha 4. sportsko-rekreacijski centar – nogometno igralište (R-4) – površine 1,55 ha 5. višefunkcionalni sportsko-rekreacijski centar (R-6) – površine 6,32 ha (2) U ovim područjima ne mogu se graditi građevine stambene namjene, izuzev rekonstrukcija postojećih pojedinačnih građevina stambene i druge namjene. (3) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi i uređivati i prometne površine, te potrebne infrastrukturne građevine i infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti smještaja. Iznimno, smještaj je moguće organizirati, u skladu s ukupnim odredbama ovog Plana, u izdvojenom građevinskom području izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene - golf igralište "San Marco" ali do maksimalnog broja od 30 postelja. (4) Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene iz stavka (1) ovog članka planiraju se na način da najmanje 60% površina građevinskog područja mora biti uređeno kao prirodno zelenilo i/ili parkovni nasadi, najviše 40% površina može biti uređeno kao sportski tereni i sadržaji, a ukupna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina koje se mogu izgrađivati unutar tih područja može iznositi najviše 4% ukupne površine građevinskog područja.

Članak 22.

(1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko rekreacijske namjene - golf igralište (R-1) sjeverno od područja stancije "San Marco", s 18 rupa, namijenjeno je uređenju otvorenih prostora golf igrališta. Uz golf igralište može se planirati: golf vježbalište, parkovni nasadi, golf kuća, servisne građevine, infrastrukturne građevine potrebnih za nesmetano funkcioniranje golf igrališta. (2) U građevinskom području golf igrališta mogući su zahvati planiranja zemljanih masa, vodotoka (umjetnih jezera i sl.) i sličnih radova potrebnih za privođenje namjeni. (3) Unutar golf igrališta "San Marco" moguće je planirati dio namijenjen gradnji građevina ugostiteljsko-turističke namjene . Smještajni kapaciteti iz skupine hotela (sukladno čl. 57. PPIŽ-a) moraju biti unutar centralne građevine (golf kuće) s maksimalnim brojem 30 postelja.

Članak 23. (1) Kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko rekreacijske namjene na području Grada Rovinja- Rovigno određene su dvije lokacije jahačkih centara (R-2) na kartografskom prikazu broj 1. i to kod križanja ceste Rovinj-Pula i nerazvrstane ceste za područje Madonna di Campo te zapadno od brda Moncarpa u sjevernom dijelu jedinice lokalne samouprave (uzgoj trakanera). (2) Kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko rekreacijske namjene , ovim planom određene su i dvije lokacije: sportsko strelište (R-3) u podnožju brda Turnina i nogometno igralište (R-4) u neposrednoj blizini Rovinjskog Sela. (3) Unutar lokacija jahačkih centara iz stavka (1) ovog članka moguća je izgradnja manježa, staja, hranilišta i drugih građevina nužnih za timarenje i potkivanje konja te pomoćnih građevina potrebnih za normalno funkcioniranje sportskih, odnosno rekreacijskih aktivnosti u centru. Uz te građevine moguća je izgradnja građevina za obavljanje pratećih ugostiteljskih usluga za korisnike jahačkog centra.


(4) Unutar lokacija iz stavka 2. ovog članka moguća je izgradnja strelišta i nogometnog igrališta sa gledalištem te pratećih sadržaja kao što su: pomoćne građevine sportskih, odnosno rekreacijskih aktivnosti u centru kao što su svlačionice s tuš kabinama i sanitarijama, trim kabinet, teretana te ugostiteljski objekt za korisnike centra.

Članak 24.

Članak 25.

(1) Slijedom odredbi PPIŽ-aodređeno je izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko rekreacijske namjene –višefunkcionalni sportsko-rekreacijski centar (R-6) na lokaciji Calandra. (2) Unutar tog područja omogućena je gradnja otvorenih sportskih i rekreacijskih površina i igrališta uz postavljanje potrebnih rekvizita neophodnih u njihovoj upotrebi. (3) U planiranom području iz stavka 1. ovog članka uređivat će se zemljište, ali ne i izgradnje građevina visokogradnje izuzev centralne građevine. U ovom području može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i prateće infrastrukturne građevine, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave sukladno članku 172. ovih odredbi, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti smještaja.

Članak 25a.

(1) U svrhu stvaranja uvjeta za realizaciju sportsko-rekreacijskog koridora „Željeznička pruga Rovinj-Kanfanar“, (R-7), ovim planom se određuje koridor uz postojeću prugu u širini do 50 metara (ukupno), od postaje Montepozzo do granice Grada Rovinja-Rovigno i općine Kanfanar. (2) Navedeni koridor potrebno je urediti posebnim projektom uređenja koji će sadržavati način osiguranja prohodnosti koridora za pješake, bicikliste, te eventualno posebna vozila za prijevoz izletnika. Uz osiguranje prohodnosti trase, projektom je potrebno odrediti točke-odmorišta na svakih 1-2 km, na kojima bi se u obliku uređene nadstrešnice osigurao odmor korisnika koridora. U okviru projekta potrebno je osigurati siguran pristup s koridora na sustav postojećih prometnica. (3) Navedeni projekt uređenja potrebno je izraditi u suradnji Grada Rovinja-Rovigno i Hrvatskih željeznica 1.8. POLJOPRIVREDA

Članak 26.

(1) Značajan dio područja Grada zauzima poljoprivredno zemljište, a razvoju poljoprivrede pridaje se izuzetan značaj u gospodarskom razvitku Grada, tako da se područja koja su ovim Planom posebno namijenjena za poljoprivrednu djelatnost neće smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim ovim odredbama. (2) Planom je izvršena podjela poljoprivrednih površina, koje treba u potpunosti zaštititi od nepoljodjelske namjene i neracionalnog iskorištavanja, na osobito vrijedno obradivo tlo (P1) i vrijedna obradiva tla (P2). (3) Osobito vrijedno obradivo tlo (P1) obuhvaća najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućuju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije. (4) Vrijedno obradivo tlo (P2) obuhvaća površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini. (5) Područja obradivih tala (P1 i P2), kao i dijelovi ostalih obradivih tala i šumskih površina (PŠ) namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, s mogućnošću izgradnje poljoprivredno gospodarskih građevina sukladno uvjetima iz članka 133. do 148. ovih odredbi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti izvan prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja. Na poljoprivrednim površinama na cijelom području Grada Rovinja-Rovigno mogu se graditi i sve potrebne prometne građevine i građevine infrastrukture. (6) Kao poseban režim izdvojena je zona genoparka za uzgoj autohtonih vrsta životinja Hrvatske na prostoru od 76,09 ha u neposrednom kontaktu s jahačkim centrom (R-2) zapadno od brda Moncarpa (uzgoj trakanera). Navedeno područje treba zaštititi te urediti kao poljoprivredno zemljište u svrhu uzgoja izvornih pasmina bez mogućnosti gradnje. 1.9. ŠUME

Članak 27.

(1) Područja koja su ovim Planom predviđena kao šume mogu se koristiti isključivo na način određen važećim Zakonom o šumama (NN broj 68/18, 115/18).


(2) U planiranom šumskom području ne mogu se graditi građevine, osim onih koje su dozvoljene važećim Zakonom o šumama. (3) Na području Grada Rovinja- Rovigno šumska područja Planom su određena kao: 1. šume gospodarske namjene (Š1) 2. šume posebne namjene (Š3) (4) Područja šuma gospodarske namjene (Š1) namijenjena su isključivo gospodarskom korištenju za proizvodnju šumskih proizvoda (sječa za drvnu građu ili ogrijev, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodova), u kojima se mogu graditi građevine potrebne za gospodarenje šumom: šumarske postaje (lugarnice), lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina, farme za uzgoj divljači, odnosno zahvati u prostoru koji su u skladu sa Zakonom o šumama, te sve potrebne prometne građevine (pješačke staze, interventni putevi i sl.) i građevine infrastrukture. (5) Šume posebne namjene (Š3) posebno su teritorijalno razgraničene od ostatka šumskog resursa, te se sukladno odredbama županijskog prostornog plana, kao ta namjena određuju šume unutar zaštićenog obalnog područja i to unutar zaštićenih prirodnih vrijednosti – značajni krajobraz (Limski zaljev i Rovinjski otoci i priobalno područje, posebni rezervat – ornitološki močvara Palud), a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora ili specifičnih (zaštićenih) staništa, rekreativna namjena, i oplemenjivanje krajobraza ili registrirana proizvodnja šumskog sjemena. Šume posebne namjene nalaze se i unutar građevinskog područja naselja i zona turističke izgradnje. Unutar šuma posebne namjene mogu se graditi slijedeći zahvati u prostoru: rekreacijski sadržaji te znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava i nastave, odnosno zahvati u prostoru koji su u skladu sa Zakonom o šumama. (6) Planiranje zahvata iz stavaka (4) i (5) ovog članka omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, te po potrebi Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Članak 28.

(1) Planom su određena i područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta (PŠ). Ova područja namijenjena su obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, odnosno uzgoju šume i proizvodnji drva i drugih šumskih proizvoda. (2) Za katastarske čestice unutar poljoprivrednog i šumskog zemljišta čije katastarske kulture u naravi i katastarskom operatu odgovaraju poljoprivrednom zemljištu, vrijede odredbe članka 26., a za katastarske čestice sa šumom kao katastarskom kulturom odredbe članka 27. ovih odredbi. (3) Kada u kartografskom prikazu broj 1.: Plan namjene povšina planirana namjena ne odgovara kulturi u naravi i katastarskom operatu onda se primjenjuje ova odredba. (4) U područjima ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i prateće infrastrukturne građevine.

1.10. VODNE POVRŠINE

Članak 29.

(1) Na području Grada Rovinja- Rovigno vodne površine su: 1. Evidentirani vodotoci: a) Saline s pritokama Sveti Bartol i Basilika, b) Mondelaco (CalchIera – Mondelaco), c) Campolongo (Kanal Dugo polje) s pritokama d) Obuhvatni kanal Polari II s pritokama: -obuhvatni kanal Polari I, -sabirni kanal Turnina s Rovinjskim potokom i ostalim manjim pritokama, - bujica Valtinjana e) Sabirni kanal Sjenokoša 2. Planirani kanal: kanal retencija Mala Sjenokoša – more i kanal močvara Palud-more 3. Retencije: retencije u slivu Polari i slivu Mondelaco 4. Male akumulacije – bazeni za navodnjavanje (2) Na području Grada Rovinja - Rovigno kao vodna površina izdvaja se i močvara Palud, koja se nalazi unutar rekreacijskog područja na samom jugoistočnom dijelu Grada Rovinja- Rovigno. Ovo rekreacijsko područje ujedno je i zaštićeni prostor prema odredbama zakona o zaštiti prirode, a ujedno je i područje močvarnih eko sustava uvjetovano za praćenje prema odredbama PPIŽ-a u čl. 194.. (3) Na području grada Rovinja- Rovigno ima više lokava i pojilišta koje treba sačuvati, evidentirati i vratiti u funkciju, a sve u skladu s odredbama Ramsarske konvencije.


1.11. PROMETNE POVRŠINE

Članak 30. (1) Zone prometnih površina namijenjene su gradnji javnih kolnih i kolno-pješačkih i/ili biciklističkih površina. (2) Prikazanom mrežom prometnica u grafičkom dijelu Plana obuhvaćene su postojeće i planirane državne, županijske i ostale nerazvrstane ceste. Posebnim odredbama ovog Plana određeni su planirani koridori rezervacije prostora za gradnju prometnica.

1.12. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Članak 31.

Zone infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji isključivo građevina infrastrukture i pratećih prostora za nadziranje funkcioniranja mreža i uređaja. Građevine koje će se u ovim zonama graditi ne mogu biti stambene, niti imati prostore stambene namjene.

1.13. NAMJENA MORA

Članak 32.

Planom je određena namjena morskog akvatorija. More se prema namjeni razgraničava na zone pomorskog prometa s razgraničenjem na zone lučkih područja i zone plovnih putova, te zone unutarnjeg morskog pojasa (zona ribarenja) s izdvojenom zonom sportsko rekreacijske namjene u moru.

1.14. POMORSKI PROMET

Članak 33.

(1) Zone pomorskog prometa su slijedeće: 1. lučko područje Rovinj - luka otvorena za javni promet Rovinj te unutar njega morska luka županijskog značaja (simbol) kao i stalni granični pomorski prijelaz – Rovinj (simbol) 2. izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – gatovi i pristani: Grad Rovinj: na otoku Sv. Katarina (2 pristana), Sv. Andrija (2 pristana), Sv. Ivan, TN Amarin, TN Villas Rubin, AC Veštar, AC Valdaliso, Škaraba, Bolničko naselje 3. izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – sidrišta: Grad Rovinj: Squero (sidrište za velike brodove/kruzere), Valdaliso (otok Figarola), kod otočića Veštar, uvale Lone i Valdibora (oba unutar lučkog područja) 4. luke posebne namjene – luke nautičkog turizma (marina Rovinj - Valalta, Rovinj-Luka I (ACI), Rovinj-Luka II (Valdibora) i luka nautičkog turizma - sidrište u istraživanju (južna uvala otoka Sv.Ivan). 5. preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. (2) Morski putovi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Uz te putove naznačeni su i plovni putovi turističkih linija te plovni putovi cjelogodišnjih lokalnih linija. Plovni putovi su u grafičkom dijelu Plana prikazani shematski. (3) U morskom akvatoriju moguća je gradnja i postavljanje građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe.

Članak 34.

(1) U skladu s važećim propisima o morskim lukama u lučkom području Rovinj akvatorij se može namijeniti: 1. morskoj luci otvorenoj za javni promet županijskog značaja - Rovinj, 2. morskoj luci posebne namjene – lukama nautičkog turizma – marinama: Rovinj-Luka I (ACI) i Rovinj-Luka II (Valdibora). (2) U lučkom području Rovinj mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. U njemu se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim građevinama i opremom, u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku. (3) Ovo područje namijenjeno je i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.


Članak 35. (1) U skladu s važećim propisima o morskim lukama posebne namjene, u području postojeće luke Valalta akvatorij se može namijeniti: 1. morskoj luci posebne namjene –luci nautičkog turizma – marina Rovinj - Valalta. (2) U skladu s važećim propisima, u izdvojenom lučkom području Grada Rovinja – gatovi i pristani: na otoku Sv. Katarina (2 pristana), Sv. Andrija (2 pristana), Sv. Ivan, TN Amarin, TN Villas Rubin, AC Veštar, AC Valdaliso, Škaraba, Bolničko naselje akvatorij se može namijeniti: 1. za pristajanje putničkih brodova lokalnog prijevoza te za privez sportskih i rekreativnih plovila. (3) U akvatoriju luka posebne namjene te u izdvojenom lučkom području Grada Rovinja – gatovi i pristani iz ovog članka mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani, postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajućim propisom o kategorizaciji luka, te s propisima o sigurnosti plovidbe. Ove morske zone namijenjene su i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

Članak 36.

Planom se propisuju najmanji i najveći dozvoljeni kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nautičkog turizma na području Grada Rovinja- Rovigno (LN): Marina Rovinj - Valalta – od 150 do 200 vezova u moru, Rovinj-Luka II (Valdibora) — od 380 do 400 vezova u moru te Rovinj-Luka I (ACI) od 150 do 200 vezova u moru što ukupno iznosi od 680 do 800 vezova u moru.

1.15. SPORT I REKREACIJA U MORU

Članak 37.

(1) Zona sporta i rekreacije u moru proteže se u pojasu od 300m uz morsku obalu s izdvojenom zonom od 100m uz obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije određuje se temeljem posebnog odgovarajućeg propisa i postupka. Shodno tome u pojasu od 100m uz obalu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. (2) Morske zone maritimne rekreacije namijenjene su uređenju plaža, prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim zonama maritimne rekreacije unutar građevinskih područja naselja te unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja turističko ugostiteljske namjene, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja. (3) Na posebno istraženim i opravdanim lokacijama, mogu u podmorju unutarnjeg morskog pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati novi umjetni brakovi radi proširenja potencijalnih staništa posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog utjecaja mora na uređene plaže. 1.16. ZONE RIBARENJA

Članak 38. More je razgraničeno na vanjski morski pojas (na udaljenosti većoj od 1 nautičke milje od obale) koji je namijenjen svim vrstama ribolova u okviru postojećih propisa o morskom ribarstvu, te na unutarnji morski pojas (udaljenost od zone rekreacije u moru do 1 nautičke milje od obale) koji je namijenjen gospodarskom ribolovu sa selekcioniranim tehnikama izlova, kao i za sportski ribolov. Unutar ovog područja u moru omogućuje se istraživanja s pokusnom proizvodnjom uzgoja riba na otvorenom moru. 1.17. MARIKULTURA

Članak 39.

Marikultura, odnosno uzgoj školjaka odvija se u Limskom zaljevu na područjima u grafičkom dijelu ovog plana označenim oznakom (H2). 1.18. OSTALE NAMJENE U MORU

Članak 39a. Ostale namjene kao što su eksploatacija podmorskih sirovina, razne podmorske aktivnosti i drugo moguće je obavljati pod uvjetima određenim posebnim propisima.


1.19. GROBLJA

Članak 40. (1) Područja groblja namijenjena su ukopu umrlih osoba, uz provođenje postupka određenih važećim propisima i običajima. (2) Područja groblja u grafičkom dijelu ovoga Plana označena su simbolom unutar građevinskog područja naselja,, dok će se njihov prostorni obuhvat definirati u postupku izrade i donošenja prostornog plana užeg područja. Sva Planom određena groblja definirana su već postojećim grobljima, koja se prema potrebi mogu proširivati na susjedno zemljište. Zone za proširenje groblja utvrđuju se prostornim planovima užeg područja. (3) Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi građevine, u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog odgovarajućeg propisa Grada Rovinja-Rovigno.

1.20. OSTALO

Članak 41.

Dijelovi luka koji se, prema ovim odredbama, smatraju građevinama infrastrukture (lukobrani, molovi, pristaništa i slično), a koji se grade unutar pomorskog dobra isključivo u građevinskom području prema čl. 48. Zakona o prostornom uređenju,, mogu se graditi i u prostoru postojećeg akvatorija izdvojenog lučkog područja luke otvorene za javni promet Rovinj – gatovi i pristani. Gore navedeno može se izvoditi nasipavanjem ili optimalnom kombinacijom nasipavanja i dubljenja dna. Lokacijska dozvola za zahvate u prostoru kojima se mijenja obalna crta može se izdati tek po izrađenom elaboratu kojim će se, primjenom geoloških, maritimnih i drugih potrebnih ispitivanja, potvrditi racionalnost izgradnje, ukoliko važećim propisima nije drugačije određeno.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Članak 42.

Uređivanje prostora na području Grada Rovinja-Rovigno, bilo izgradnjom građevina i ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati u skladu s odredbama ovog Plana i odredbama prostornih planova užeg područja koji se izrađuju temeljem odredbi ovog Plana.

Članak 43.

Osnovni elementi uvjeta za uređenje prostora su: 1. oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru, 2. namjena građevine, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica, 3. gradivi dio građevne čestice (veličina i površina građevine), 4. oblikovanje građevine, 5. uređenje građevne čestice, 6. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i infrastrukturu, 7. način sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, 8. drugi elementi važni za zahvat u prostoru propisani zakonom.

Članak 44. (1) Područje Grada Rovinja -Rovigno prema osnovnim uvjetima gradnje /uređenja prostora dijeli se na: 1. zaštićeno obalno područje mora – prostor ograničenja, 2. građevinska područja naselja 3. izdvojena građevinska područja izvan naselja 4. preostali dio područja Grada Rovinja -Rovigno. (2) Unutar prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora utvrđenog ovim Planom isključuje se mogućnost izgradnje izvan utvrđenih granica građevinskih područja. (3) Granice prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora te građevinskih područja naselja, izdvojenih dijelova naselja te izdvojenih građevinskih područja izvan naselja određene su na katastarskoj podlozi u grafičkom dijelu Plana.


1.15. GRAĐEVINE I ZAHVATI OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ISTARSKU ŽUPANIJU

Članak 45.

Temeljem Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 9/16– pročišćeni tekst) na području Grada Rovinja Rovigno određuju se sljedeće građevine, zahvati i površine od važnosti za Državu: 1. Sportske građevine su:

a) Golf igralište s 18 polja:

- "San Marco" (Grad Rovinj). 2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Pomorske građevine:

luke posebne namjene:

luke nautičkog turizma-marine: Rovinj - luka II (planirana), i Rovinj – luka I (postojeća)

b) Cestovne građevine:

državne ceste: D303 Rovinj – čvorište Kanfanar (A9) (postojeća, djelomična obnova postojeće i sanacija opasnih mjesta),

c) Građevine i površine elektroničkih komunikacija:

međunarodni svjetlovodni kabel: Pula –Rovinj –Poreč – Umag (podzemni) (koridori u istraživanju). 3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine za transport plina mjerno redukcijska stanica (MRS) : - MRS Rovinj (postojeća). 4. Građevine i kompleksi posebne namjene: a) Granični prijelazi: - stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu Rovinj (postojeći). 5. Eksploatacijska polja mineralnih sirovina uključivo i građevine za eksploataciju unutar eksploatacijskih polja: - eksploatacijsko polje boksita: Rovinj. 6. Građevine i drugi zahvati u prostoru u sklopu strateških investicijskih projekata Države određeni prema posebnom propisu. 7. Ribolovna područja na moru unutar morskih granica Istarske županije, sukladno Pravilniku o granicama u ribolovnom moru RH 8. Površine za marikulturu unutar zaštićenih područja prirode

- Limski kanal.

Članak 46.

Temeljem Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 9/16– pročišćeni tekst) na

području Grada Rovinja Rovigno određuju se građevine, zahvati i površine od važnosti za Županiju: 1. Građevine društvenih djelatnosti: a) Srednje škole:

- Gimnazija, Strukovna, Talijanska

b) Građevine znanosti i kulture:

- Centar za povijesna istraživanja u Rovinju

- Centar za istraživanje mora „Ruđer Bošković“ u Rovinju

c) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite:

- Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju Prim. dr. Martin Horvat u Rovinju d) Građevine primarne zdravstvene zaštite:

- Istarski domovi zdravlja: Rovinj, s pripadajućim stacionarima i ljekarnama, te disperziranim ambulantama u naseljima

e) Građevine zdravstvenih zavoda:

- Zavod za javno zdravstvo Istarske županije s ispostavama: Rovinj,

- Zavod za hitnu medicinu Istarske županije s ispostavama: Rovinj,

f) Građevine socijalne skrbi:

- Postojeće Ustanove za starije osobe i nemoćne osobe Domenico Pergolis u Rovinju, planira se

izgradnja nove i dogradnja postojeće ustanove u narednom razdoblju. 2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Morske luke

Luke otvorene za javni promet:


- županijske: Rovinj (postojeća), - izdvojena lučka područja – gatovi i pristani: Grad Rovinj: na otoku Sv. Katarina (2 pristana), Sv. Andrija (2 pristana), Sv. Ivan, TN Amarin, TN Villas Rubin, AC Veštar, AC Valdaliso, Škaraba, Bolničko naselje - izdvojena lučka područja – sidrišta: Grad Rovinj: Squero (sidrište za velike brodove/kruzere), Valdaliso (otok Figarola), kod otočića Veštar, uvale Lone i Valdibora (oba unutar lučkog područja)

Luke posebne namjene: - Luke nautičkog turizma – marine: Rovinj – Valalta (postojeća), - luke nautičkog turizma-sidrište u istraživanju – uvala otoka Sveti Ivan 3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Županijske ceste: - Ž5095 TN Valalta – Rovinj (D303) (postojeća) - Ž5096 Obrada (D303) – Štanga – Bale (D75) (postojeća) - Ž5105 Štanga (Ž5096) – T.N. Polari (postojeća) - Ž5175 Ž5096 – T.N. Veštar (postojeća) - Cocaletto (Ž5105) – Ž5175 (planirana) - Monsena – Rovinj (Ž5095) (planirana) - Obilaznica Rovinj, (Ž5095 – D303 – Ž5105) (planirana). 4. Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Helidromi:

- „San Marco“ (planirani) b) „Poletišta/sletišta“:

- „San Marco“ (planirano). 5. Građevine željezničkog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke pruge:

- Kanfanar - Rovinj (planirana) - pruga za lokalni promet, b) Stajališta:

- Rovinj (planirano), Rovinjsko Selo (planirano). 6. Građevine elektroničkih komunikacija:

elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama: - pristupne centrale kao pripadajuće građevine spojnim kabelima (postojeće). 7. Vodne građevine: a) vodne građevine za navodnjavanje i drugo zahvaćanje voda kapaciteta manjeg od 500 l/s: * sve akumulacije kapaciteta manjeg od 1.000.000m3 vode - mini akumulacije (planirane) - Turnina (Grad Rovinj) b) vodne građevine za zaštitu voda, kapaciteta manjeg od 100.000 ekvivalentnih stanovnika koje osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za područje dviju ili više jedinica lokalne samouprave ili osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2.000 ES: - UPOV Kuvi (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Rovinj c) regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama 2. reda 8. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice:

- Turnina (Rovinj) 110/35/10(20) kV (postojeća)

b) dalekovodi 110 kV:

- Rovinj - Svetvinčent (postojeći) c) dalekovodi 35 kV s transformatorskim stanicama na tim dalekovodima. 9. Građevine plinovodne infrastrukture s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Plinovod radnog tlaka 2450 bara Rovinj - Žminj - Pazin (planirani) 10. Građevine za postupanje s otpadom:

a) pretovarne stanice, reciklažna dvorišta, kompostane i sortirnice: Lokva Vidotto (Rovinj), b) reciklažna dvorišta za građevni otpad i odlagališta inertnog (građevnog) otpada planirana uz sanirana odlagališta komunalnog otpada Rovinj 11. Građevine i kompleksi za potrebe poljoprivrednih i ribarskih djelatnosti:

- veletržnice poljoprivrednih proizvoda u Rovinju 12. Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene veća od 2 ha, osim onih državnog značaja

13. Eksploatacijska polja tehničko-građevnog kamena uključivo i građevine za eksploataciju unutar

eksploatacijskih polja:

- Španidigo-sjever,


- Španidigo-jug,

14. Fenološki vrt Rovinj (vrt sa samoniklim, voćnim i šumskim biljem) – motrenje klime

Članak 47. Uvjeti gradnje za građevine iz članaka 45. i 46. ovih odredbi određuju se na temelju odredbi ovog Plana odnosno prostornog plana užeg područja, uvažavajući tehničko tehnološke zahtjeve te posebne standarde i propise odgovarajuće za pojedini zahvat u prostoru.

1.16. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1.16.1. OPĆE ODREDBE

Članak 48.

(1) Naselja se na području Grada Rovinja- Rovigno, u skladu s postavkama ovog Plana i potrebama njihovog razvoja, mogu izgrađivati samo unutar građevinskog područja naselja koje se sastoji od izgrađenog dijela naselja i neizgrađenog dijela područja tog naselja planiranog za razvoj. (2) Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene građevne čestice privedene različitoj namjeni. (3) Neizgrađeni dio građevinskog područja se sastoji iz uređenog i neuređenog dijela. (4) Uređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja na kojemu je izgrađena planirana osnovna infrastruktura:

1. prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice,

2. građevine za odvodnju otpadnih voda (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta),

3. vodoopskrbna mreža (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta),

4. niskonaponska elektroenergetska mreža (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta). (5) Neuređeni dio građevinskog područja je dio građevinskog područja određen ovim prostornim planom na kojem nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura. (6) Gradivi dio građevinskog područja se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela. Razgraničenje izgrađenog dijela vrši se rubom građevnih čestica. (7) Unutar građevinskog područja naselja Rovinj zatečene negradive površine, u smislu odredbi ovog Plana, smatraju se sve one površine na kojima se građenje ne predviđa zbog predviđenog sustava mjera zaštite prirode, kulturnih dobara, urbanog krajobraza te zaštite osobito vrijednog poljoprivrednog ili šumskog tla. (8) Neizgrađeni, uređeni i neuređeni dio građevinskog područja može se do privođenja namjeni koristiti kao poljoprivredno zemljište ili za sadržaje privremenog ili povremenog karaktera (temeljem posebnih odluka Grada): montažni kiosci, sajmovi, razne prigodne manifestacije i sl. (9) Na građevinskom području, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi građevine koji bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja. (10) Svo poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, a koje je ovim planom određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način. (11) Veličina građevinskog područja za naselje ili izdvojene dijelove naselja određuje se ovisno o planiranom broju stanovnika, bruto gustoći (stan/ha), planiranim centralnim funkcijama u naselju i drugim namjenama prostora. (12) Ovim Planom određena su građevinska područja naselja i dijelova naselja, čije su detaljne granice utvrđene na katastarskoj podlozi u grafičkom dijelu Plana.

Članak 49.

U građevinskom području predviđena je izgradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina namijenjenih za: 1. stanovanje i prateće pomoćne i gospodarske funkcije; 2. rad bez štetnih utjecaja na okoliš; 3. javne i prateće sadržaje; 4. društvene djelatnosti; 5. trgovačke i uslužne sadržaje; 6. turističke i ugostiteljske sadržaje; 7. vjerske sadržaje; 8. prometnu i komunalnu infrastrukturu; 9. sport i rekreaciju; 10. groblja.


Članak 50. (1) Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina, (2) Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. (3) Složena građevina je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina, (4) Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine, (5) Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine),

Članak 51.

(1) Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja se prema članku 3. točka 14. Zakona o gradnji (NN 153/13) smatra postojećom ili je posebnim zakonom s njom izjednačena. (2) Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), (3) Održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, (4) Ugradnja je izvedba građevinskih i drugih radova kojim se povezuju građevni proizvodi, instalacije, ili postrojenja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine, (5) Uklanjanje građevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje građevine ili njezinog dijela s mjesta na kojem se nalazi, uključivo i gospodarenje zatečenim otpadom u građevini i na građevnoj čestici, te građevnog materijala i otpada nastalog razgradnjom građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom, te dovođenje građevne čestice, odnosno zemljišta na kojemu se nalazila građevina u uredno stanje,

Članak 52.

(1) Interpolacijom se, prema ovim odredbama, smatra gradnja: 1. građevine koja je dvjema ili trima stranama vezana uz susjedne postojeće i/ili planirane građevine je ugrađena građevina (građevina u nizu). 2. građevine koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće i/ili planirane građevine je polu ugrađena građevina (osim ako nije zadnja u nizu). (2) Ugrađena, odnosno polu ugrađena građevina se smatra ona koja je najmanje 1/3 svojih stranica vezana uz susjedne građevine.

Članak 53.

(1) Unutar građevinskog područja naselja moguće je uređenje zelenih površina (park, park šume, zaštitne zelene površine) kao i građenje drugih građevina i površina koje služe za normalno funkcioniranje naselja, a u svrhu uređenja i zaštite okoliša. (2) U sklopu površina iz prethodnog stavka omogućeno je uređenje i građenje : 1. kolnih i pješačkih putova, 2. biciklističkih staza, 3. sportsko-rekreacijskih površina i igrališta, 1.16.2. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 54.

(1) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine stambene namjene, građevine javne i društvene namjene, odnosno građevine poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene na za to predviđenoj i podobnoj građevnoj čestici.


(2) U građevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije poslovne namjene, u manjem dijelu (maksimalno 49%) ukupne površine građevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica. Iznimno se u više obiteljskim građevinama s 2 funkcionalne jedinice može graditi poslovna prostorija samo u manjem dijelu ukupne površine građevine. (3) U građevinama stambene namjene mogu se graditi i prostorije javne i društvene namjene u manjem dijelu (maksimalno 49%) ukupne površine građevine (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, kulturne, vjerske i slične namjene), pod uvjetima iz članka 77. ovih odredbi. (4) U građevinama javne i društvene, odnosno poslovne namjene mogu se graditi i prostorije stambene namjene u manjem dijelu ukupne površine građevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih) jedinica. (5) U građevinama ugostiteljsko turističke namjene ne mogu se graditi prostorije stambene namjene.

Članak 55. (1) Pod građevinama i prostorijama stambene namjene, prema ovim odredbama, smatraju se stambene građevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. (2) Građevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim brojem funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.

Članak 56. (1) Prema načinu gradnje građevine stambene namjene mogu biti obiteljske, višeobiteljske, te višestambene građevine. (2) Pod obiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s 3 stambene jedinice, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom. (3) Pod višeobiteljskom građevinom prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 4, a najviše 6 funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom. (4) Pod višestambenom građevinom,prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 7, a najviše 16 funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.

Članak 57.

(1) Građevina poslovne namjene, prema ovim odredbama, smatra se da je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom (min 51%) namijenjena obavljanju gospodarske djelatnosti te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruje mogućnost osiguranja potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata, te sve postojeće poslovne građevine koje se nalaze u zoni gdje nema mogućnosti osiguranje parkinga. (2) Građevinama poslovne namjene smatraju se: 1. za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, (različite kancelarije, uredi, biroi), mali proizvodni pogoni i druge slične djelatnosti kod kojih se ne javlja buka i zagađenje okoliša-voda, zrak, tlo), te ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom. 2. za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: mali proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice, te ugostiteljsko-turistički sadržaji s glazbom i slično. (3) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. (4) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na udaljenosti od stambenih građevina tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke, te drugi propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla.

Članak 58.

Građevine poslovne namjene s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u naselju omogućavaju građenje bez negativnog utjecaja na susjedne građevine.

Članak 59.

(1) U građevinskim područjima naselja za koje nije donesen prostorni plan užeg područja, što znači da u njima nije izvršena podjela prostora po pojedinim namjenama, gospodarske djelatnosti koje se u tim naseljima ne smiju obavljati su sljedeće:


1. industrijske i obrtničke - proizvodnja ili pakiranje kemijskih sredstava za posebnu ili opću uporabu, kemijska obrada metala ili nemetala, proizvodnja građevinskih materijala ili ugradbenih elemenata, proizvodnja i prerada mesa i suhomesnatih proizvoda te ribe i morskih organizama, proizvodnja i prerada sirove kože, gume, plastičnih masa, tekstila, prediva, papira, stakla, prikupljanje i obrada otpada, proizvodnja ili pakiranje energenata ili sredstava za održavanje strojeva i vozila, te proizvodnja, skladištenje ili pakiranje toksičnih materijala, 2. ugostiteljske i turističke - turistička naselja, diskoteke i zabavni parkovi, (2) Temeljem posebnih odluka Grada Rovinja-Rovigno, izvan utvrđenih zona zaštite kulturno povijesne cjeline grada Rovinja- Rovigno i u naselju Rovinjsko Selo mogu se obavljati slijedeće obrtničke i uslužne djelatnosti: automehaničarske, autolimarske i autolakirerske, stolarske i bravarske, vinarsko-podrumarske, proizvodnje maslinovog ulja, proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda te obrade i konfekcioniranja poljoprivrednih proizvoda, obrada metala i sve druge djelatnosti koje nisu zabranjene stavkom 1. ovog članka.

Članak 60.

(1) Pomoćnom građevinom prema ovim odredbama, smatra se građevina za smještaj vozila - garaža, spremište, drvarnica, bazen do 100 m2 i slična građevina koja ne predstavlja uređenje okućnice, a koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine neke druge namjene. (2) Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna, spremnik UNP kapaciteta do 5m3, sabirna jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno poravnatog terena uz građevinu viša od 1m.

Članak 61.

(1) Pomoćnim gospodarskim građevinama smatraju se: 1. bez izvora zagađenja: šupe, ljetne kuhinje, spremišta alata i poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice) i sl. 2. s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. (2) Izgradnja pomoćnih gospodarskih građevina sa izvorima zagađenja moguća je samo u građevinskim područjima "stancija", te uz postojeće pojedinačne građevine izvan građevinskog područja na poljoprivrednom zemljištu ukoliko zadovoljavaju kriterije za građenje iz ovog plana.

1.16.3. MOGUĆNOST GRADNJE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 62.

(1) Pod gradivim dijelom građevne čestice, prema ovim odredbama, smatra se dio građevne čestice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na građevnoj čestici (osnovna i pomoćna građevina). Gradivim dijelom smatra se i terasa u prizemlju građevine koja je konstruktivni dio podzemne etaže. (2) U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje građevne čestice, kao što su nenatkrivene terase, cisterne i sabirne jame, svi manje od 1,00 m iznad konačno poravnatog terena, te dijelovi građevine kao što su vijenci, oluci, erte i slični elementi istaknuti do 0,50 m izvan ravnine pročelja građevine. (3) Gradivi dio građevne čestice za gradnju slobodno stojeće građevine visokogradnje omeđen je građevnim pravcem sa jedne ili više strana udaljenim od granice čestice sukladno ovim Odredbama. (4) Iznimno, udaljenost od granice susjedne građevne čestice može biti i manja od 3,00 m, ukoliko je to iz opravdanih razloga prihvaćeno (kada je to postojeće stanje) ili je određeno prostornim planom užeg područja (urbanistički plan uređenja). (5) Gradivi dio građevne čestice za gradnju interpolirane građevine visokogradnje može se odrediti na granici susjedne čestice, te se prema toj čestici ne mogu izvoditi otvori osim ukoliko susjedna čestica nije javna, parkovna, odnosno prometna površina. (6) Od odredbi ovog članka izuzimaju se interpolacije i gradnja unutar utvrđenih zona zaštite kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno.

Članak 63.

(1) Pod izgrađenošću građevne čestice (kig), prema ovim odredbama, smatra se odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže); (2) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k is) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.


(3) koeficijent iskoristivosti nadzemno (kis nadzemno) – odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice; (4) Tlocrtna površina (TP) je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma, te nadstrešnicu i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže. U tlocrtnu površinu se ne uračunavaju pješačka staza i vanjske stube iznad potpuno ukopanog podruma, najveće širine do 1,50 m za potrebe pješačkog pristupa do ulaza u zgradu, u koliko čine dio hortikulturnog uređenja čestice. (5) građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama svih obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan prema važećim zakonskim propisima.

Članak 64. Regulacijskim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra granica građevne čestice prema dodirnoj javnoj površini. Građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.

Članak 65. (1) Građevnim pravcem se, prema ovim odredbama, smatra obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici na način da se na njega naslanja dio građevine ili najmanje 2 najistaknutije točke pročelja. (2) Građevni pravac određuje se imajući u vidu namjenu i vrstu građevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito građevne pravce susjednih postojećih ili planiranih građevina visokogradnje, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje. (3) Uvjetima gradnje može se odrediti jedan ili više građevnih pravaca. Više građevnih pravaca moguće je odrediti za jednu građevinu naročito: 1. ukoliko to zahtjeva poseban položaj građevine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije građevine u uličnom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i slično, 2. za pojedine dijelove građevine s različitim visinama izgradnje, 3. u slučaju kada je građevina sastavljena od više dijelova i sl. (4) Maksimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijskog se ne određuje.

Članak 66.

(1) Na jednoj građevnoj čestici u građevinskom području naselja može se graditi jedna građevina osnovne namjene – stambene, stambeno-poslovne, poslovne ili ugostiteljsko turističke odnosno javne i društvene namjene, te uz njih pomoćne/prateće građevine koje s ovima čine cjelinu. (2) Za obavljanje poslovne djelatnosti mogu se koristiti i prostori ili građevine koji ranije nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, odnosno pomoćnog prostora. (3) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu postavljaju na ulični građevni pravac, a pomoćne građevine po dubini građevne čestice, iza tih građevina. (4) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik građevne čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka, ukoliko utjecaji na okoliš ne priječe takovu izgradnju.

Članak 67.

Članak 68.

1.16.4. GRANIČNE VRIJEDNOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA I VISINE GRAĐEVINA

Članak 69.

(1) Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu namjenu i vrstu građevina čija se gradnja na toj čestici planira, prometnu površinu s koje se osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice. (2) Oblik i veličina građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim pravilima struke.


(3) Oblik i veličina građevne čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da iste ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana. (4) Iznimno, površina postojeće građevne čestice može biti i veća od propisane, u situaciji ako uz istu imamo katastarsku česticu ili njen dio koji po svom obliku i veličini ne zadovoljava uvjete za formirane nove građevne čestice, a uz uvjet zadržavanja maksimalne izgrađenosti čestice određene za maksimalnu veličinu površine čestice.

Članak 69a.

(1) Stambena izgradnja prema katnosti i visini određuje se za slijedeće zone: 1. zonu kulturno-povijesne cjeline i osobito vrijednog središnjeg dijela grada

moguća je izgradnja obiteljskih i višeobiteljskih građevina;

katnost i visina određuju se sukladno odredbama pravila građenja i uređenja prostora GUP-a Rovinj-Rovigno; 2. zonu individualne izgradnje unutar GUP-a Rovinj-Rovigno i UPU-a Rovinjsko Selo:


najveća katnost iznosi tri (3) nadzemne etaže, gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+P+1K+Pk);

najveća visina građevine je 8,5m;

najveća ukupna visina građevine je 12,0m; 3. zonu niske izgradnje unutar GUP-a Rovinj-Rovigno te za naselje Cocaletto


najveća katnost građevine na ravnom terenu iznosi četiri (4) nadzemne etaže, gdje je zadnja etaža potkrovlje: (Po+P+2K+Pk)

najveća visina građevine na ravnom terenu je 9,5m;

najveća ukupna visina građevine na ravnom terenu je 13,0m;

najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi četiri (4) nadzemnih etaža, gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+S+P+1K+Pk/ Po+P+2K+Pk),

najveća visina građevine na kosom terenu je 10,5m;

najveća ukupna visina građevine na kosom terenu je 14,0m; 4. zonu visoke izgradnje samo unutar GUP-a Rovinj-Rovigno

moguća je izgradnja obiteljskih, višeobiteljskih i višestambenih građevina;

najveća katnost građevine na ravnom terenu iznosi pet (5) nadzemnih etaža, gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+P+3K+Pk),



najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi pet (5) nadzemnih etaža, gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+S+P+2K+Pk/Po+P+3K+Pk)



osim u zonama gdje je najveća postojeća katnost Emax veća ili jednaka P+4. (2) Iznimno kod postojeće izgradnje i kod nepravilnih građevinskih čestica gdje zbog njihovog oblika i veličine nije moguće izgradnju prilagoditi uvjetima iz provedbenih odredbi, udaljenosti i položaj dijela navedenih objekata mogu biti i manji, odnosno drugačiji od propisanih, a što se utvrđuje u postupku izdavanja akata za gradnju. (3) Ostali lokacijski uvjeti gradnje utvrđeni su u člancima od 70.-81. u nastavku ovih Odredbi. (4) Dozvoljena je dogradnja vanjskog stepeništa na udaljenosti manjoj od 3,0 m kada je susjedna građevina ili njezini dijelovi izgrađeni na udaljenosti manjoj od 3,0m.

Članak 70. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti građevne čestice za građevine stambene namjene unutar zona individualne izgradnje, ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja, nije strože regulirano: 1. za OBITELJSKE GRAĐEVINE:

način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i skupni;

kis nadzemno ≤0,8;

kis ≤0,9;


a) slobodno stojeća građevina:

površina čestice iznosi najmanje 500 m2, a najviše 2000 m2,

najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2, a najveća 30% površine građevne čestice,

minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m. b) poluugrađena građevina:



minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m. c) ugrađena građevina, u nizu)



minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m,

Mogu se formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično. 2. za VIŠEOBITELJSKE GRAĐEVINE:

način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni;


kis ≤0,9; a) slobodno stojeća građevina:

površina čestice iznosi najmanje 700 m2, a najviše 2000 m2;

najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2, a najveća 30% površine građevne čestice;

minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m; b) poluugrađena građevina:



minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m. c) ugrađena građevina (skupna, u nizu)



moguće je imati najviše 5 građevina u nizu;

minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m.

Članak 71. (1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina stambene namjene (obiteljskih i višeobiteljskih) unutar zona niske izgradnje, ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja, nije strože regulirano: 1. za OBITELJSKE GRAĐEVINE


kis nadzemno ≤1,1

kis ≤1,2; a) slobodno stojeće građevine:

najmanja površina čestice iznosi 420 m2, a najveća 2000 m2,

najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80m2, a najveća izgrađenost čestice iznosi: - za građevne čestice površine od 420 -700m2 - 40% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 701-2000m2 - 30% površine građevne čestice

minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m; b) polu ugrađene građevine:


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 60m2, a najveća izgrađenost čestice iznosi 40% površine čestice

minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m; c) ugrađena građevina (skupna, u nizu):


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50m2, a najveća izgrađenost čestice iznosi 50% površine čestice

minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m; 2. za VIŠEOBITELJSKE GRAĐEVINE



kis nadzemno ≤1,1



najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2 a najveća: - za građevne čestice površine od 700-1000m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 1001-1500m2 - zbir 300m2 i 20% površine građevne čestice iznad 1000m2, - za građevne čestice površine iznad 1500m2 - 400m2,

minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m; b) poluugrađene građevine:


najmanja izgrađenost čestice iznosi 60 m2, a najveća: - za građevne čestice površine od 500-700m2 - 30% površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 701-1000m2 - zbir 210m2 i 25% površine građevne čestice iznad 700m2 - za građevne čestice površine iznad 1000m2 - 285m2

minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m c) ugrađena građevina (skupna, u nizu)


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2 a najveća: - za građevne čestice površine od 250-500m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 501-700m2 - zbir 150m2 i 20% površine građevne čestice iznad 500m2,


razmak između nizova građevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu građevine.

minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m; (2) Širina postojeće građevne čestice se može zadržati. Kod formiranja nove, širina građevne čestice, određuje se sukladno članku 72. ovog plana, ovisno o načinu gradnje. (3) Rekonstrukcija postojećih građevina iz ove odredbe sukladno odredbama ovog plana.

Članak 72.

Za sve tipove obiteljskih i više obiteljskih građevina određuju se slijedeće granične vrijednosti:

1. Građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5,0 m od regulacijskog pravca i 3,0 m od granice susjednih čestica ako je katnost građevine do najviše P+1K+Pk, odnosno do h=8,0m, odnosno 4,0 m od granice susjedne čestice ako je katnost građevine iznosi P+2K i više, a maksimalna udaljenost građevinskog pravca se ne utvrđuje,

2. Iznimno kada postoje dva regulacijska pravca onda samo jedan (u pravilu onaj odakle se ulazi na građevnu česticu) mora biti na udaljenosti od 5,0m, a drugi na 4.0m.

3. Iznimno kod postojeće izgradnje i kod nepravilnih građevnih čestica gdje zbog njihovog oblika i veličine nije moguće izgradnju prilagoditi uvjetima iz provedbenih odredbi, udaljenosti i položaj dijela navedenih objekata mogu biti i manji, odnosno drugačiji od propisanih, a što se utvrđuje u postupku izdavanja akata za gradnju.

4. Dozvoljena je dogradnja vanjskog stepeništa na udaljenosti manjoj od 3,0 m kada je susjedna građevina ili njezini dijelovi izgrađeni na udaljenosti manjoj od 3,0m.

5. Ostali lokacijski uvjeti gradnje utvrđeni su u člancima od 69a.-81. u nastavku ovih Odredbi.

Članak 73. Iznimno kod zamjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju interpolacije u već izgrađenim dijelovima naselja, nova se građevina može graditi i na postojećoj građenoj čestici manje veličine od propisane u članku 70., pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te sa svim odrednicama koje se odnose na minimalne udaljenosti od prometne površine, od granice građevne čestice i drugih građevina.

Članak 74. (1) Građevne čestice utvrđuju se vodeći računa I o osiguranju uvjeta za potrebe parkirališno garažne površine korisnika građevine. (2) Građevne čestice određuju se za svaku pojedinačnu građevinu, a tako određena građevna čestica se ne smatra zemljištem nužnim za redovnu upotrebu građevine.


Članak 75.

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina stambene namjene (višestambene) unutar zona visoke izgradnje, (dovršeni dijelovi grada koji su izgrađeni temeljem ranije važećih planova), ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja, nije strože regulirano: za VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE:

način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; a) slobodno stojeće građevine

površina čestice iznosi najmanje 900 m2, a najveća 2000 m2,

najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10%, a najveća 40% površine građevne čestice.

minimalna širina građevne čestice iznosi 20 m. b) poluugrađene građevine


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10%, a najveća 40% površine građevne čestice.:

minimalna širina građevne čestice u svim njezinim presjecima iznosi 14 m. c) ugrađene građevine


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10%, a najveća 35% površine građevne čestice,

razmak između građevina u nizu iznosi min 20 m,


Članak 76. Za višestambene građevine određuju se slijedeće granične vrijednosti:

1. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca

2. najmanja udaljenost građevine od granice susjednih građevnih čestica iznosi 4 m, odnosno h/2, ako katnost građevine iznosi tri nadzemne etaže, a 6 m odnosno h/2 od granice susjednih čestica ako katnost građevine iznosi više od tri nadzemne etaže, a maksimalna udaljenost građevinskog pravca se ne utvrđuje.

Članak 77. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se grade GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, visokoškolske, kulturne, vjerske i slične građevine: 1. za slobodno stojeće i polu ugrađene građevine površina čestice iznosi minimalno 600 m2 a maksimalna površina se ne određuje, 2. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: a) za građevne čestice površine od 600-1000m2 - 30% površine građevne čestice b) za građevne čestice površine od 1000-2000m2 - zbir 300m2 i 40% površine građevne čestice iznad 1000m2 c) za građevne čestice površine iznad 2000m2 - zbir 700m2 i 50% površine građevne čestice iznad 2000m2 3. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m, 4. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m, odnosno h/2 od granice susjednih čestica, 5. maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 13,0m i maksimalne ukupne visine od 17,0m, 6. maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi Po+S+P+2K+Pk (podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine građevine od 15,0m i maksimalne ukupne visine od 19,0m.

Članak 78.

(1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se grade POSLOVNE GRAĐEVINE - uslužne, ugostiteljske, trgovačke, komunalno-servisne, te zanatske i slične građevine, osim hotela, apart hotela, pansiona, turističkih apartmana, guest house i sličnih smještajnih građevina: 1. slobodno stojeće i polu ugrađene građevine a) površina građevne čestice iznosi minimalno 700 m2 a maksimalna površina se ne određuje, b) najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna:


c) za građevne čestice površine od 700-1000m2 - 25% površine građevne čestice d) za građevne čestice površine od 1000-1500m2 - zbir 250m2 i 15% površine građevne čestice iznad 1000m2 e) za građevne čestice površine iznad 1500m2 – zbir 325m2 i 10% površine veće od 1.500 m2 2. ugrađene građevine a) površina građevne čestice iznosi minimalno 250 m2 a maksimalna površina se ne određuje, b) za građevne čestice površine od 250-400m2 - 25% površine građevne čestice c) za građevne čestice površine od 400-700m2 - zbir 100m2 i 20% površine građevne čestice iznad 400m2 d) za građevne čestice površine iznad 700m2 – zbir 160m2 i 10% površine veće od 700 m2 (2) Za sve tipove građevina iz prethodnog stavka određuju se slijedeće granične vrijednosti: 1. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete : a) slobodno stojeće i polu ugrađene (dvojne) građevine - minimalno 25 m b) ugrađene građevine (nizovi) - minimalno 10 m. 2. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m, odnosno h/2 od granice susjednih čestica, 3. maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 12,0m i maksimalne ukupne visine od 15,5m, 4. maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi Po+S+P+2K+Pk (podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine građevine od 14,0m i maksimalne ukupne visine od 17,5m.

Članak 79. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se grade UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE - hoteli, apart hoteli, pansioni, turistički apartmani, guest house i slične građevine: 1. za slobodno stojeće i polu ugrađene građevine površina čestice iznosi minimalno 1200 m2 a maksimalna površina se ne određuje, 2. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: a) za građevne čestice površine od 1200-2000m2 - 25% površine građevne čestice b) za građevne čestice površine od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine građevne čestice iznad 2000m2 c) za građevne čestice površine iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine građevne čestice iznad 10000m2 3. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m, 4. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i h/2 od granice susjednih čestica 5. maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi Po/S+P+4K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, četiri kata i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 18,5m i maksimalne ukupne visine od 22,0m, 6. maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi Po+S+P+4K+Pk (podrum, suteren, prizemlje, četiri kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine građevine od 20,5m i maksimalne ukupne visine od 24,5m.

Članak 80.

(1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice unutar građevinskog područja naselja na kojima se grade POSLOVNE i/ili PROIZVODNE GRAĐEVINE - industrijske, skladišne i slične građevine: 1. unutar zona poslovne namjene (K) unutar obuhvata GUP-a Rovinj-Rovigno i UPU-a Rovinjsko Selo 1. Za slobodno stojeće i polu ugrađene građevine u zonama poslovnih namjena u okviru građevinskih područja naselja, koje su određene prostornim planovima užih područja, površina čestice iznosi minimalno 600 m2 a maksimalna površina se ne određuje, 2. Najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: a) za građevne čestice površine od 600-900m2 - 65% površine građevne čestice b) za građevne čestice površine od 900-1200m2 - zbir 585m2 i 50% površine građevne čestice iznad 900m2 c) za građevne čestice površine od 1200-2000m2 - zbir 735m2 i 40% površine građevne čestice iznad 1200m2 d) za građevne čestice površine iznad 2000m2 - zbir 1055m2 i 35% površine građevne čestice iznad 2000m2


2. izvan zona poslovne namjene 1. Za slobodno stojeće i polu ugrađene građevine izvan zona poslovne namjene u okviru građevinskih područja naselja, površina čestice iznosi minimalno 900 m2 a maksimalna površina se ne određuje, 2. Najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: a) za građevne čestice površine od 900-1200m2 - 60% površine građevne čestice b) za građevne čestice površine od 1200-2000m2 - zbir 720m2 i 50% površine građevne čestice iznad 1200m2 c) za građevne čestice površine iznad 2000m2 - zbir 1120m2 i 40% površine građevne čestice iznad 2000m2 (2) Za sve građevine iz prethodnog stavka određuju se slijedeće granične vrijednosti: 1. Širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora zadovoljavati slijedeće uvjete : a) Unutar zona poslovne namjene - minimalno 20 m b) Izvan zona poslovne namjene - minimalno 25 m. 2. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m od granice susjednih čestica, 3. maksimalna katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi Po/S+P+2K+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje), tj. do maksimalne visine od 12,0m i maksimalne ukupne visine od 15,5,0m, 4. maksimalna katnost građevine na kosom terenu iznosi Po+S+P+2K+Pk (podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine građevine od 14,0m i maksimalne ukupne visine od 17,5m.

Članak 81.

(1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti građevne čestice za postojeće građevine koje nemaju utvrđenu građevinu česticu i za izgradnju novih građevina stambene namjene unutar zona kulturno-povijesne cjeline i osobito vrijednog središnjeg dijela grada, ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja nije strože regulirano: za OBITELJSKE GRAĐEVINE:

način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; a) slobodno stojeća građevina:

najmanja površina građevne čestice iznosi 200 m2, a najviše 500 m2,

minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m; b) polu ugrađena građevina:


minimalna širina građevne čestice iznosi 10 m; c) ugrađena građevina:

najmanja površina građevne čestice iznosi 150 m2, a najviše 350 m2 ,

minimalna širina građevne čestice iznosi 6 m; (2) Najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice se ne utvrđuje, a najveća iznosi za građevne čestice površine od 150-500m2 - 50% površine građevne čestice. (3) Postojeće izgrađene građevne čestice unutar kulturno-povijesne cjeline u pravilu se zadržavaju. (4) Ukoliko su površine postojeće izgrađene građevne čestice, manje od navedenih, ali ne manje od tlocrtne površine postojeće građevine, mogu se kao takve i zadržati. (5) Širina postojeće izgrađene građevne čestice može se zadržati. (6) Kod izgradnje nove građevine iz ove odredbe, određuju se slijedeće udaljenosti od granica građevnih čestica, u koliko posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije propisano drugačije:

1. građevinski pravac građevine nalazi se najmanje 5 m od regulacijskog, a postojeći građevinski pravac bliže od toga može se zadržati, te ukoliko se građevina nalazi između građevina s manjom udaljenosti može biti u skladu sa susjednim;

2. za slobodnostojeće i polu ugrađene građevine najmanja udaljenost građevine od granice susjednih čestica iznosi 3,0m ako je katnost građevine P+1K+Pk, odnosno do h=8,0m, odnosno 4,0 m od granice susjedne čestice ako katnost postojeće građevine iznosi P+2K i više, a maksimalna udaljenost građevinskog pravca se ne utvrđuje. (7) Kod rekonstrukcije postojećih građevina mogu se zadržati postojeće udaljenosti prema susjednim granicama građevne čestice, uz uvjet da dijelovi građevine bliži od 3,0 m nemaju otvore.


Članak 82. (1) Ovim odredbama određuju se slijedeći zahvati koji se mogu planirati u građevinskim područjima izdvojenih dijelova naselja - "STANCIJAMA": 1. rekonstrukcija postojećih građevina 2. interpolacijastambeno-poslovnih i poslovnih građevina unutar postojeće građevne strukture stancije 3. izgradnja pomoćnih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja (2) Pod postojećim građevinama smatraju se postojeće građevine stambene namjene kao i postojeće građevine i sklopovi gospodarske namjene unutar postojeće građevne strukture stancije. (3) Stambeno-poslovne i poslovne građevine u smislu ove odredbe su građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu (agroturizam), te sve ostale aktivnosti koje služe održanju ruralnog karaktera postojeće strukture. (4) Svi zahvati unutar građevinskih područja stancija izvode se temeljem akata za gradnju. Temeljem tih akata određivat će se građevne čestice za svaki pojedini zahvat. (5) Građevne čestice se formiraju na način da minimalna površina građevne čestice iznosi 1000 m2 te da se na toj građevnoj čestici nalazi postojeća stambena građevina i ostale građevine u funkciji stancije/poljoprivrednog gospodarstva, odnosno one koje formiraju postojeću građevnu strukturu stancije. (6) Pomoćne gospodarske građevine s izvorima zagađenja smatraju se sukladno članku 61. ovih Odredbi: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

Članak 83.

(1) Pod rekonstrukcijom postojećih građevina unutar stancija se podrazumijeva: 1. dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na postojećim građevinama stambene namjene, 2. dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske namjene na postojećim građevinama i sklopovima gospodarske namjene, 3. dogradnja i nadogradnja manjih postojećih pomoćnih građevina (spremište, sanitarije, garaža, drvarnica, kotlovnica, sabirna jama i cisterna), 4. promjena namjene postojećeg gospodarskog, stambenog i pomoćnog prostora ili građevine (ili dijela građevine) u gospodarski, stambeni i pomoćni prostor, u okviru postojećih gabarita, 5. modernizacija i proširenje mreže postojećih građevina, uređaja i vodova infrastrukture. (2) Pod interpolacijom unutar postojeće građevne strukture stancije se podrazumijeva izgradnja: 1. građevine koja je dvjema ili trima stranama vezana uz susjedne postojeće i planirane građevine - ugrađena građevina, 2. građevine koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće i planirane građevine– polu ugrađena građevina (osim ako nije zadnja u nizu). (3) Tipologija izgradnje unutar građevinskih područja stancija mora biti sukladna graditeljskoj tradiciji ovoga kraja, odnosno kod arhitektonskog oblikovanja potrebno je primjenjivati elemente autohtone arhitekture karakteristične za građevine tradicionalnih stancija i to naročito tlocrt građevine izdužen, s preporučenim omjerom stranica od 1:1,5, a sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine. Postojeće povijesne elemente kao što su korte (dvorišta), baladuri, krušne peći, lišijere, šterne, kažuni, kamene erte, kanalica, suhozidi i slično moraju se zadržati u izvornom obliku, (4) Na stancijama San Marco, Quarantotto, Garzotto, Sponza-Vantaso, Bašić i Sarizol (kod stare škole) svaka obnova mora se vršiti uz nadzor nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli.

Članak 84.

Stambene građevine unutar stancija mogu se rekonstruirati i/ili graditi/interpolirati uz sljedeće uvjete gradnje: 1. maksimalna tlocrtna bruto površina rekonstruirane i/ili interpolirane građevine uključujući i površinu postojeće stambene građevine može iznositi 200m2. U navedenu površinu ulazi i površina pomoćne gospodarske građevine koju je moguće graditi na jednoj građevnoj čestici. 2. maksimalni broj nadzemnih etaža može se povećati na najviše 2 (P+1), odnosno 3 (P+1+Pk) nadzemne etaže, 3. maksimalna katnost osnovne građevine iznosi Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje), 4. maksimalna visine građevine iznosi 8,5 m, max ukupne visine 11,0m. 5. maksimalna katnost pomoćne građevine iznosi Po+P+Pk (podrum, prizemlje i potkrovlje) 6. maksimalna visina pomoćne građevine iznosi 5,5 m, max ukupne visine 8,0m 7. građevina može imati podrum, 8. rekonstruirane građevine po gabaritu i izgledu moraju se uskladiti s oblicima i veličinom postojećih susjednih građevina. Udaljenost građevine prema susjednoj građevini koja na toj strani ima otvore


mora biti najmanje 3 metra. Građevine se može graditi ili rekonstruirati na granici građevne čestice ako s te strane ta i susjedna građevina nemaju otvore.

Članak 85.

(1) Stambeno poslovne i poslovne građevine iz stavka 3. članka 82. mogu se graditi/interpolirati uz slijedeće uvjete gradnje: 1. maksimalna tlocrtna površina interpolirane građevine može iznositi 200m2. 2. maksimalna katnost građevine iznosi Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje), 3. maksimalna visine građevine iznosi 8,5 m, maksimalne ukupne visine 11,0m. 4. građevine se po gabaritu i izgledu moraju uskladiti s oblicima i veličinom postojećih susjednih građevina. Udaljenost građevine prema susjednoj građevini koja na toj strani ima otvore mora biti najmanje 3 metra. Građevina se može graditi na granici građevne čestice ako s te strane ta i susjedna građevina nemaju otvore. (2) Na stacijama Gati i Cafolla moguća je i veća maksimalna tlocrtna površina interpoliranih građevina, ali ukupna izgrađenost stancije ne smije prelaziti više od 10% ukupne površine stancije (zahvata).

Članak 85a.

Na stancijama Rojnić, San Nicolò, Španidiga (kod kamenoloma) i Španidiga (Buršić) moguća je izgradnja novih samostojećih stambenih i stambeno poslovnih građevina uz slijedeće uvjete: 1. granične vrijednosti građevnih čestica sukladno člancima 70. i 71. 2. maksimalna katnost građevine iznosi Po+P+1+Pk (podrum, prizemlje, kat i potkrovlje), 3. maksimalna visine građevine iznosi 8,5 m, maksimalne ukupne visine 11,0m. 4. građevine se po gabaritu i izgledu moraju uskladiti s oblicima i veličinom postojećih susjednih građevina. Udaljenost građevine prema susjednoj građevini koja na toj strani ima otvore mora biti najmanje 3 metra.

Članak 86.

(1) Udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim izvorom zagađenja od stambenih i poslovnih građevina na novo utvrđenoj građevnoj čestici unutar stancije ne može biti manja od 12,0 m, a u postojećim dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se minimalna udaljenost od 8,0 m. (2) Udaljenost gnojišta i gnojišnih ili sabirnih jama od građevina za opskrbu vodom (cisterne, bunari i slično) ne smije biti manja od 15 metara. Položaj gnojišta ili septičkih jama mora biti nizvodno od građevina za opskrbu vodom. (3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovog članka, u uvjetima interpolacije ili rekonstrukcije, na građevnim česticama gdje zbog oblika ili veličine čestice nije moguće izgradnju prilagoditi potrebnim uvjetima, udaljenosti mogu biti manje od propisanih, ali ne manje od 1/2 propisane udaljenosti.

Članak 87. (1) Dio građevne čestice unutar građevinskih područja "stancija" organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. (2) Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste odnosno željezničke pruge, građevna se čestica mora ograditi uz te granice građevne čestice na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. (3) Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom. (4) Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika zgrade, a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.

1.16.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 88.

Oblikovanje građevine određuje se sljedećim elementima: 1. uvjeti za arhitektonsko oblikovanje, 2. visina i broj etaža, 3. vrsta krova, nagib i vrsta pokrova.


Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje

Članak 89. (1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu, odnosno mora biti usklađena s tom strukturom. (2) Horizontalni i vertikalni gabarit građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijal moraju biti usklađeni s okolnim planski dovršenim građevinama i tipologijom krajolika. (3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u pravilu, u korist dužine pročelja, a sljeme krova (na kosom terenu) paralelno sa slojnicom zemljišta. Građevina koja se izgrađuje na poluotvoreni način ili u nizu mora s građevinom uz koju se prislanja činiti arhitektonsku cjelinu. Pročelja koja se prislanjaju moraju biti spojena minimalno 1/3 dužine pročelja. (4) Sve otvore zatvoriti u pravilu griljama ili škurama. (5) Pristup etažama iznad prvog kata nije dozvoljen vanjskim stubištem. Funkcionalne veze između etaža rješavati internim-unutarnjim stepenicama.

Članak 90. (1) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3 m od granice građevne čestice osim prema regulacijskom pravcu, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. (2) Otvorima se u smislu stavke 1. ovoga članka ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 91.

(1) Građevina koje se grade kao polu ugrađene (dvojne) ili ugrađene (u nizu) moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. (2) Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom pravcu graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatro otpornog materijala i da su izvedeni vatro otporni zidovi.

Članak 92.

Visina i broj etaža

Članak 93.

(1) Najviša dozvoljena visina građevine i najveći broj nadzemnih etaža određuju se u odnosu na namjenu i druge specifičnosti građevine te su određeni u člancima 69a., 77.-80. i 84-85a. ovih odredbi. (2) Visina građevine s ravnim krovom (bez etaže potkrovlja) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, (3) Visina građevine s kosim krovom (s etažom potkrovlja) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m, (4) Ukupna visina građevine s ravnim krovom mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (5) Ukupna visina građevine s kosim krovom (s etažom potkrovlja) mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova, (6) Konačno zaravnan i uređen teren je uređeni parter čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.), čija visinska kota u odnosu na visinsku kotu prirodnog terena prije gradnje može varirati najviše do +0,60 m. (7) Pod konačno zaravnanim i uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa u podrumsku etažu najveće širine 5,0 m za spuštanje u garažu, smještena uz pročelje, te vanjske stube na terenu uz građevinu, najveće širine 1,50 m uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku etažu. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnanog i uređenog terena, potrebno je prilikom ishođenja akta za gradnju priložiti geodetski projekt, odnosno geodetski snimak s visinskim kotama prirodnog terena prije gradnje (8) Prilikom određivanja visine i ukupne visine građevina, ovim Odredbama razlikujemo ravni i kosi teren na građevnoj čestici. Pod kosim terenom građevne čestice podrazumijeva se teren čiji je nagib veći od 15% u svim presjecima paralelnim sa smjerom nagiba.


(9) Kako bi se nedvojbeno moglo dokazati status terena, potrebno je prilikom ishođenja građevne dozvole priložiti geodetski projekt, odnosno geodetski snimak s visinskom predstavom terena prije građenja. (10) Parametri kosog terena moraju biti zadovoljeni i po konačno uređenom i zaravnanom terenu.

Etaže građevine (zgrade)

Članak 94.

(1) Podrum (Po) je dio građevine čiji je volumen ukopan više od 50 % u konačno zaravnani i uređeni teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Podrum se ne smatra nadzemnom etažom. (2) Potpuno ukopani podrum je dio građevine čiji je volumen 100 % ukopan u konačno zaravnani i uređeni teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.Potpuno ukopani podrum može imati tlocrtnu površinu do najviše 70% građevne čestice i biti na udaljenosti najbliže 2,0 m od granica vlastite građevne čestice, ako teren iznad njega nije terasa u prizemlju građevine koja čini konstruktivni dio podzemne etaža i ako na tom dijelu čestice nema vrjednijeg postojećeg zelenila. Krovna ploha dijela potpuno ukopanog podruma koji je širi od tlocrtne površine nadzemnih dijelova građevine treba biti uklopljena u uređenje konačno zaravnanog i uređenog terena te hortikulturno uređena kao zeleni krov. (3) Podrumske etaže se mogu namijeniti stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi uz uvjet da su svi bitni zahtjevi za građevinu ispunjeni. (4) Pri gradnji polu ugrađenih ili ugrađenih građevina moguće je spajati podrumske etaže ukoliko se one koriste kao garažni prostor.

Članak 95. (1) Nadzemna etaža je dio građevine čiji je volumen potpuno ili najmanje 50% izvan konačno zaravnanog i uređenog terena, a to su: suteren, prizemlje, etaže kata i potkrovlje. Nadzemnom etažom se ne smatraju građevinski dijelovi zgrade iznad ravnog krova zgrade, kao što su zatvoreni dijelovi konstrukcije stubišta, strojarnice lifta, klimatizacije, ventilacije i sl., čiji gabariti nisu veći od tehnoloških potreba i ne omogućuju korištenje tog prostora u smislu osnovne namjene građevine. (2) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno nalazi se najviše jednim cijelim svojim pročeljem izvan terena. Suteren se smatra nadzemnom etažom. (3) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). (4) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja. (5) Svjetla visina nadzemne etaže iznosi minimalno 2,50 m, osim potkrovne etaže s kosom konstrukcijom krova koja može biti i niža. (6) Ograničenja iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na strojarnice dizala, strojarske instalacije (rashladne elemente za ubacivanje i izbacivanje zraka), te slične građevne elemente.

Članak 96. Prostornim planom užeg područja može se propisati i stroži način definiranja visine i etažnosti građevine.

Članak 97.

(1) Visina vijenca dijela građevine koja se gradi na istoj čestici sa stambenom građevinom ne smije biti viša od visine stambene građevine. (2) Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom 17-22o. Dozvoljavaju se i manji nagibi na maksimalno 30% krovišta.

Članak 98.

(1) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krova čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2m, odnosno ispod ravnog krova posljednje najviše planom dozvoljene etaže (etaže potkrovlja kod ravnog krova). (2) Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori na kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom koja može zauzimati najviše 30% tlocrtne površine krovne plohe i biti uvučena za 1m od ravnine pripadajućeg pročelja, tako da se ne naruši proporcija pročelja odnosno slijed i kompozicija otvora na pročelju.


(3) Potkrovlje uređeno za stanovanje i poslovnu namjenu smatra se nadzemnom etažom, ako ima siguran pristup i/ili jednu ili više prostorija uređenih za stanovanje ili poslovnu namjenu. (4) Etaža potkrovlja kod ravnog krova je najviša dopuštena etaža zgrade (potkrovlje) oblikovana ravnim krovom čija tlocrtna površina zatvorenih i/ili natkrivenih dijelova iznosi najviše 60% tlocrtne površine zgrade. Volumen takvog potkrovlja mora biti smješten, odnosno razvijen, unutar zamišljene projekcije gabarita potkrovlja projektiranog s kosim četverostrešnim krovom najvećeg krovnog nagiba 22° i nadozida najviše visine 1,2 m. Iznimno, za poluugrađene i ugrađene građevine, volumen potkrovlja s ravnim krovom može biti smješten i bliže, odnosno do ruba zgrade koji se nalazi na međi/međama građevne čestice prema susjednoj građevnoj čestici s kojom čini dvojnu građevinu. (5) Krovne terase kod kosog krova mogu zauzeti maksimalno 49% tlocrtne površine zadnje etaže.

Članak 99. (1) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne namjene, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima. (2) Izvedeni ravni krovovi koji zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosi, ukoliko ne prelaze granične vrijednosti najviše dozvoljene visine i katnosti građevine. (3) Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s uvjetima uređenja propisanim ovim Planom. (4) Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz prethodnog stavka ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni.

Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova

Članak 100.

(1) Stambene građevine mogu imati kose ili ravne krovne plohe. U krovnim plohama izvan zaštićene kulturno povijesne cjeline mogu se otvarati prostori za solarije (otvorena krovišta). (2) Kosi krov je završni konstruktivni dio zgrade iznad posljednje dozvoljene nadzemne etaže izgrađen od kosih ploha nagiba 17-22°, što ovisi o vrsti pokrova. Građevina s kosim krovom može imati najmanje 51% krovne plohe zadnje etaže građevine izgrađeno od kosih ploha. Kosi krov mora biti dvostrešan ili višestrešan. (3) Krovna atika je niski zid iznad vijenca; može služiti za prikrivanje kosog krova. (4) Krovna kućica je dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe kod kosog krova obvezno uvučen od ravnine pročelja.. (5) Krovna terasa je vanjski korisni prostor potkrovlja koji se nalazi iznad zadnjeg kata građevine, a nije natkriven konstruktivnim dijelovima građevine. (6) Nadozid je produžetak zida pročelja građevine iznad stropne konstrukcije. Nadozid u kontekstu potkrovlja kod ravnog krova je ograda na rubu pročeljnog zida te može biti i od drugog materijala (staklo, metal, inox i sl.). Visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m mjereno na unutrašnjem rubu zida, odnosno ograde od završne kote gotovog poda do vrha ograde. (7) Ravni krov je završni konstruktivni dio zgrade iznad posljednje dozvoljene nadzemne etaže izgrađen od ravnih ploha nagiba do 5°.

Članak 101. Kod ostalih građevina vrsta krova određuje se uz uvažavanje specifičnosti građevine i postojeće okolne izgradnje, pri čemu će se primjenjivati važeći propisi za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova.

Članak 102. (1) Osvjetljavanje potkrovnih prostorija moguće je ugradnjom krovnih prozora u krovnoj ili zidnoj ravnini. Sljemena mansardnih prozora u zidnoj ravnini ne smiju biti viša od sljemena krova na kojemu se prozori nalaze. (2) Na krovu je moguća izvedba konstruktivnih zahvata za iskorištavanje sunca i sličnih alternativnih izvora energije, sve u okviru gradivog dijela građevne čestice, bez obzira na njihov nagib, osim u zaštićenoj kulturno - povijesnoj cjelini i osobito vrijednog središnjeg dijela grada. 1.16.6. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 103.

Uređenje građevne čestice određuje se elementima: 1. gradnja pomoćnih građevina, 2. gradnja ograda i parterno uređenje.


Gradnja pomoćnih građevina

Članak 104. (1) Uz stambene građevine, na čestici se mogu graditi pomoćne građevine za garaže, za spremište i druge svrhe što služe redovnoj upotrebi stambene građevine, i to na način da budu: 1. prislonjeni uz stambene građevine na istoj građevnoj čestici na polu ugrađeni način, 2. odvojeno od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, 3. iznimno na granici građevne čestice, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatro otpornog materijala. (2) Površina pomoćne građevine uračunava se u ukupnu površinu izgrađenosti čestice. (3) Pomoćne građevine mogu imati podrum i prizemlje s ravnim ili kosim krovom, maksimalne ukupne visine 4,0m (kosi krov) odnosno 3,0m (ravni krov). (4) Nije dopuštena prenamjena postojećih garaža prislonjenih uz stambene građevine na istoj građevnoj čestici na polu ugrađeni način, osim ako je na građevnoj čestici zadovoljena potreba za parkiranjem sukladno odredbama iz ovog plana.

Članak 105.

Članak 106.

Iznimno, pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: 1. da se prema susjednoj čestici izgradi vatro otporni zid, 2. da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, 3. da se odvod krovne vode s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu.

Članak 107.

Članak 108. Smještaj vozila kod građevnih čestica namijenjenih gradnji stambenih građevina koje imaju neposredni kolni prilaz s prometne površine određuje se unutar građevne čestice u pomoćnim građevinama za smještaj vozila - garažama ili na otvorenom parkiralištu.

Članak 109.

(1) Pomoćne građevine za smještaj vozila – garaže ili nadstrešnice unutar građevne čestice namijenjene izgradnji stambenih građevina (obiteljskih i više obiteljskih građevina) mogu se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za gradnju osnovne građevine, kao sastavni dio osnovne građevine ili kao zasebna građevina. (2) Na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambenih građevina iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi najviše 2 garaže (ako se grade kao zasebna građevina), odnosno nadstrešnice, pri čemu njihova ukupna površina zemljišta pod građevinom ne smije premašiti 75 m2.

Članak 110.

Smještaj vozila kod građevnih čestica namijenjenih izgradnji više stambenih građevina može se odrediti u okviru građevne čestice u skupnim garažama koje mogu biti više etažne ili na parkirališnim prostorima, u skladu s aktom predstavničkog tijela ili gradonačelnika Grada Rovinja-Rovigno o prometu u mirovanju, kao i uobičajenim pravilima struke. Broj parkirališnih mjesta kod ovih građevina određuje se na isti način te na osnovu članka 185. ovih Odredbi.

Članak 111.

(1) Kod građevina ostalih namjena način smještaja vozila određuje uz uvažavanje specifičnosti građevine i primjenu akta Grada Rovinja-Rovigno o prometu u mirovanju, kao i uobičajenih pravila struke. (2) Garaže se mogu graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti građevne čestice.

Članak 112.

(1) Cisterne i spremnici za vodu mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 4,0m, osim kod rekonstrukcija i interpolacija u kulturno povijesnoj cjelini grada Rovinja-Rovigno i unutar oblikovno vrijedne cjeline naselja Rovinjsko Selo, gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati


higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima. (2) Sabirne jame mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 1,00m. Sabirne jame mogu se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez teškoća. Sabirne jame moraju biti vodonepropusne, zatvorene i odgovarajućeg kapaciteta, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima. (3) Građevine za prihvat oborinskih voda unutar građevinske čestice mogu se graditi kao drenažni kanali, upojni bunari ili na neki drugi način zatvorenog tipa ili otvorenog uz obvezu aeriranja (zbog pojave smrada vode stajaćice). Dimenzioniranje takvih građevina treba biti s minimalnim povratnim peridodom koji se primjenjuje za projektiranje javne oborinske kanalizacije u tom slivu. Položaj i dubina građevine za prihvat oborinskih voda ne smije ugrožavati stabilnost susjednih građevina pa tako njihova udaljenost od granice susjedne građevne čestice ne može biti manja od 1,00 m, odnosno njihov smještaj na građevinskoj čestici mora biti određen na način da ne remeti kvalitetu stanovanja susjeda. (4) Vanjski bazeni površine do 100m2 mogu se graditi na građevnoj čestici, uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 3,0 m.

Gradnja ograda i parterno uređenje

Članak 113.

Građevna čestica mora biti ograđena, osim ako se, zbog specifičnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne odredi drugačije.

Članak 114.

(1) Oko građevne čestice, namijenjene izgradnji stambene građevine, osim više stambene, ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, žbukane, zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice odnosno transparentne metalne ograde. (2) Kod ostalih građevina ograde se određuju uz uvažavanje specifičnosti građevine i okolne izgradnje, kao i uobičajenih pravila struke.

Članak 115.

(1) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: 1. kod državne ceste 10 metara 2. kod županijske ceste 8 metara 3. kod lokalne i nerazvrstane ceste 5 metara (2) Udaljenosti vanjskog ruba ulične ograde uz državne i županijske ceste ceste utvrdit će se i uz uvjete nadležne uprave za ceste.

Članak 116. (1) Ukupna visina ograda prema ulici može biti 1,50 m a na granici prema susjednim česticama do 2,0 m mjereno od konačno zaravnatog terena. (2) Iznimno, ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice, trga. (3) Kameno ili betonsko podnožje ograde ne može biti više od 80 cm. (4) Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). (5) U smislu ovih odredbi, visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida. (6) Kod interpolacija u povijesnoj jezgri i u kontaktnoj zoni ili uz pojedinačna kulturna dobra visina, kao i vrsta i oblik ograde je određena ovim Planom, odnosno prostornim planom užeg područja. (7) Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.

Članak 117.

Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.


Članak 118. Prilazne stepenice, terase u razini terena ili do max 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0 m.

1.16.7. NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA GRAĐEVNE ČESTICE, ODNOSNO GRAĐEVINE NA PROMETNU POVRŠINU I INFRASTRUKTURU

Članak 119.

Mjesto i način priključivanja građevine na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu odredit će nadležno tijelo ili trgovačko društvo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u postupku izrade prostornog plana uređenja užeg područja, odnosno izdavanja lokacijske dozvole.

Članak 120. (1) Prometna površina (unutar granica građevinskog područja, na koju postoji neposredni prilaz s građevne čestice ili je osnivanje takve čestice uvjetovano neposrednim prilazom na nju), mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta, odnosno izvedena sukladno s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu, te je potrebno u postupku izdavanja akata za građenje ishoditi uvjete za izgradnju od nadležne pravne osobe koja upravlja javnom cestom u skladu s člankom 51. Zakona o cestama. (2) Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području uz koju su izgrađeni ili se grade stambene građevine i na koje te građevine imaju izravni pristup. Planirana ulica mora imati, u pravilu, kolnik širok najmanje 6,00 metara za dvije vozne trake, u koliko to propisima nije drugačije regulirano i pješačke trake širine minimalno 1,80 m. (3) Iznimno, kod internih stambenih ulica, odnosno kod slijepih ulica koje su pristupne i nisu opterećene tranzitnim prometom kolnik je najmanje širine 5,00 metara za dvije vozne trake, nogostup najmanje širine 1,50 metara, a zaštitni koridor nasuprot nogostupa širine 0,75 m, tako da tako planirana interna ulica može biti ukupne širine 7,25 m (4) Ulica u izgrađenim dijelovima građevinskih područja treba udovoljavati propisima (minimalnim) za osiguravanje sigurnog stalnog i interventnog prometa (vatrogasci, komunalni servisi, zdravstvena i policijska vozila i dr.). Izuzetno, uz kolnik "slijepe ulice" može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo na jednoj njenoj strani. Udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje svih potrebnih elemenata tijela ceste ili ulice u danim uvjetima. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvarali vidno polje i time ugrožavali promet. (5) Ulična ograda se podiže iza regulacijskog pravca, u pravilu od čvrstog materijala (kamena) visine do 80 cm. Iza ulične ograde ili zidića može se saditi i zaštitna ograda od zelenila, vodeći računa o preglednosti prometa na križanjima ulica sukladno Zakonu o cestama.

Članak 121.

(1) Kada javna cesta prolazi kroz ili pored građevinskog područja naselja udaljenost građevnog pravca građevine od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste iznosi najmanje: 1. autoceste 40 m, 2. brze ceste u smislu zakona kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama, 40 m, 3. državne ceste, 25 m, 4. županijske ceste, 15 m, 5. lokalne ceste, 10 m. Ukoliko nadležna Uprava za ceste ne utvrdi drugačije u postupku utvrđivanja posebnih mjera gradnje. (2) Ako je postojeća udaljenost manja, treba stanje sanirati ukoliko je to tehnički izvedivo. (3) Najmanja udaljenost građevnog pravca od vanjskog ruba ulične ograde - regulacijskog pravca određuje se: 1. za gospodarske građevine s izvorima zagađenja i za gnojišta kada je ova vrsta objekata dozvoljena da se gradi u građevinskom području) - 20 m, 2. za sve ostale građevine - 5 m odnosno 0 - 3 m ako se radi o rekonstrukciji građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja. (4) Izuzetno, izgradnja garaže može se dozvoliti na regulacijskom pravcu, ako je građevna čestica strma, a ne postoji mogućnost njene izgradnje u dubini, da se izgradi na razini prometne površine ali


pod uvjetom da je prometnica na dijelu gdje se garaža gradi pregledna i da korištenjem garaže neće biti ugrožen promet. (5) Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu mora se odrediti tako da ne bude ugrožen promet na njoj. Kad se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima značaj županijske ceste, prilaz s te čestice sukladno Zakonu o cestama na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice. (6) Za neizgrađeni dio građevinskog područja koji se širi uzduž županijske ceste (ako je to nužno), mora biti osnovana sabirna ulica preko koje će biti omogućen izravni pristup na javnu prometnu površinu radi daljnje izgradnje uzduž ceste. Navedeno se ne odnosi na planiranje unutar obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja.

Mjesto i način priključivanja građevine na mrežu prometnica

Članak 122.

(1) Kolni prilaz građevnoj čestici, namijenjenoj gradnji građevine, moguć je s bilo kojeg mjesta prilazne prometne površine uz koju se nalazi uz poštivanje uvjeta Zakona o cestama. (2) Kolni prilaz građevnoj čestici mora biti prostorno definiran: 1. elementima postojeće izgrađene prilazne prometne površine, 2. geodetskim snimkom izgrađene prometne površine na koju se zgrada priključuje i to u dužini propisanoj za projekt priključka ili 3. projektom priključka sukladno čianku 51. Zakona o cestama (3) Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim propisima. (4) Kolni prilaz građevnoj čestici ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana.

Članak 123.

(1) Građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu širine min 3 m, na način da udaljenost građevne čestice od javne prometnice na koju se spaja prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, nije veća od 30m i ukoliko se odredi prostornim planom užeg područja. Uzdužni nagib javne prilazne prometne površine ne smije biti veći od 12%. (2) U slučaju prilaza na državnu, županijsku ili lokalnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. (3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja.

Članak 124. Kolni prilaz jednoj građevnoj čestici, namijenjenoj gradnji građevine, s mreže javnih prometnica može se osigurati i pješačkim prolazom kao javnom prometnom površinom, minimalne širine slobodnog profila 1,50m i visine 3,00m, ako se radi o gradnji interpolirane građevine, ili ako se radi o rekonstrukciji postojećih građevina, te ukoliko se to odredi prostornim planom užeg područja.

Članak 125. U slučaju kada su između građevne čestice i prometne površine uređene odnosno planirane druge javne površine (zeleni pojas, odvodni jarak i sl.) kolni prilaz građevnoj čestici s te prometnice može se omogućiti preko tih javnih površina u skladu s posebnim propisima ili odlukama Grada Rovinja-Rovigno.

Članak 126.

Na državnu odnosno županijsku cestu nije dozvoljen direktan pristup građevnih čestica neizgrađenog dijela građevinskog područja. Za njih je potrebno je osigurati posebnu prometnu površinu za pristup i sa nje pristup na državnu odnosno županijsku cestu.

Komunalno opremanje građevina

Članak 127.

Stambene građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.


Članak 128. (1) Ako se na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena zgrada se obvezatno mora priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama. (2) Otpadne vode iz domaćinstva moraju se upuštati u u sustav javne odvodnje ili u propisane sabirne jame, ukoliko nikako nije moguće osigurati spoj na sustav javne odvodnje,

1.17. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 129.

Na području Grada Rovinja-Rovigno izvan naselja mogu se graditi građevine i poduzimati drugi zahvati u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja: 1. ugostiteljsko turistička namjena – TRP-ovi: "Valalta", "Monsena-Valdaliso", Villas Rubin-Polari" i "Veštar" 2. sportsko rekreacijska namjena - golf igralište "San Marco" (R1) 3. sportsko-rekreacijska namjena – jahački centar (R-2), strelište (R-3), nogometno igralište (R-4), višefunkcionalni centar (R-6) 4. gospodarska namjena – komunalno-servisna "Lokva Vidotto" (K3) 5. gospodarska namjena – proizvodna "Španidiga" (I1)

Članak 130.

(1) Na području Grada Rovinja-Rovigno Izvan građevinskih područja, prema ovim odredbama, mogu se graditi sljedeće građevine i poduzimati drugi zahvati: 1. građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji (tovilišta/ farme, vinogradarsko - vinarski i voćarski pogoni, uljare, plastenici, staklenici, građevine za obavljanje intenzivne ratarske i povrtlarske djelatnosti, spremišta za držanje poljoprivrednih strojeva i slične građevine ali isključivo izvan prostora ograničenja ZOP-a, u područjima planiranog obradivog tla (P1, P2 i PŠ), te na katastarskim česticama čija katastarska kultura u naravi i katastarskom operatu odgovara obradivom poljoprivrednom zemljištu, 2. građevine namijenjene za gospodarenje u šumarstvu i lovstvu u planiranim područjima šuma gospodarske namjene, 3. prometne i infrastrukturne građevine na cjelokupnom području Grada Rovinja-Rovigno. 4. rekreacijske površine, 5. eksploatacijska polja mineralnih sirovina, 6. poletilište/ sletilište, 7. zahvati u morskim područjima (akvatorij), 8. zahvati u zonama rekreacije u moru (2) Izvan građevinskih područja, prema ovim odredbama, ne mogu se graditi sljedeće građevine: 1. kampovi, golf igrališta i druga sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom s pratećim zgradama, 2. stambene i pomoćne građevine za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više 3. građevine za potrebe seoskog turizma (3) Izvan građevinskih područja, prema ovim odredbama i u skladu sa posebnom odlukom Grada Rovinja-Rovigno, mogu se postavljati manji prenosivi kiosci i slične naprave. (4) Izvan građevinskog područja može se u svrhu sanacije oštećenog prirodnog i kultiviranog krajobraza planirati rekonstrukcija bez mogućnosti promjene namjene postojećih stambenih i gospodarskih građevina koje su statički neuvjetne i potencijalno opasne kao i nedovršenih građevina, a koje se smatraju postojećim u skladu s člankom 3. točka 14. Zakona o gradnji (NN 153/13).

Članak 131.

(1) Uvjeti gradnje za građevine i druge zahvate iz članka 129. ovih odredbi određeni su poglavljem 3. "Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti" ovih odredbi osim za sportsko rekreacijske građevine i zahvate, za koje su odredbe u poglavlju 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“. (2) Uvjeti gradnje za građevine i druge zahvate iz članka 130. stavka (1) točaka 3. i 6. ovih odredbi određeni su poglavljem 5. "Uvjeti za utvrđivanje koridora i površina za komunalnu i ostalu infrastrukturu " ovih odredbi. (3) Uvjeti gradnje za građevine i druge zahvate iz članka 129. točka3., te članka 130. stavak (1) točka 4. određeni su poglavljem 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“.


Članak 132. (1) Sve građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja lociraju se, projektiraju, izvode i koriste na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju te korištenje drugih građevina izvan građevinskog područja kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša, naročito krajolika. (2) U posebno zaštićenim predjelima (rezervatima) prirode i zonama zaštite izvorišta pitke vode, moguće je izuzetno odobriti gradnju (uglavnom poljskih spremišta) samo kada to zakoni dozvoljavaju i to pod posebnim uvjetima, a kojima se neće ugroziti Prostornim planom utvrđena zaštita prostora. (3) Ove građevine koriste se isključivo u funkciji stočarske i/ili poljoprivredne proizvodnje i ne mogu se prenamijeniti ili koristi kao stambene građevine ili neki drugi oblik gospodarske građevine.

1.17.1. GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

Članak 133.

(1) U cilju omogućavanja kvalitetnije obrade zemljišta i proizvodnje poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, a uz istovremenu zaštitu poljoprivrednog zemljišta i stanovništva u naseljima, određuju se oblici, veličine i karakter poljoprivrednih gospodarskih građevina koje se mogu graditi na područjima poljoprivredne namjene, kao i elementi uvjeta njihove gradnje. (2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi isključivo izvan prostora ograničenja ZOP-a i zaštićenih dijelova prirode u Planom predviđenim područjima obradivog tla (P1, P2), te ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta (Pš) koji su određeni u kartografskom prikazu broj 1: Plan namjene i korištenja površina. (3) Ovim Planom se planira gradnja poljoprivredno-zadružnog distribucijskog centra za potrebe prikupljanja poljoprivrednih proizvoda lokalnih proizvođača, njihovog otkupa te distribucije na lokalno turističko tržište, za koji se planira lokacija unutar građevinskog područja gospodarske zone Gripole – Spine ili iznimno izvan građevinskog područja rekonstrukcijom postojećih poljoprivrednih građevina u postojećim gabaritima u širem prostoru Turnine. (4) Rekosntrukcija postojeće građevine iz prethodnog stavaka moguća je jedino u slučaju da je omogućeno priključivanje katastarske čestice na kojoj je smještena postojeća građevina na prometnu mrežu kao i opremanje potrebnom komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, sabiranje i odvodnja i otpadnih voda, električna energija, odlaganje otpada i sl.) uz suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih javnopravnih tijela (vodoprivreda, sanitarna, promet i sl.).

Članak 134. Utvrđuju se slijedeći uvjeti gradnje poljoprivrednih gospodarskih građevina: 1. poljoprivredno zemljište, osnovom kojeg se stječe pravo na gradnju, se mora nalaziti na području teritorija grada odnosno katastarske općine Rovinj i/ili Rovinjsko Selo i može ga činiti jedna ili više katastarskih čestica koje sve zajedno čine poljoprivredni kompleks. 2. najmanje 70% površine poljoprivrednog zemljišta koje čini poljoprivredni kompleks mora biti obrađeno / zasađeno prije izdavanja akta kojim se odobrava gradnja, kulturama koje odgovaraju namjeni gospodarske građevine, 3. poljoprivredno zemljište koje čini poljoprivredni kompleks temeljem kojeg su stečena prava građenja ne smije se naknadno izdvajati iz poljoprivrednog kompleksa (a što se definira u aktu o gradnji), 4. veći dio (min. 51% površine) zemljišta koje čini poljoprivredni kompleks mora biti međusobno povezano, te se pravo gradnje građevina iz članka 135. može ostvariti samo na tom dijelu poljoprivrednog kompleksa, 5. ukupna površina poljoprivrednog kompleksa mora zadovoljavati propisane kriterije za određenu vrstu gospodarske građevine, 6. u ukupnu površinu uračunava se zemljište u vlasništvu podnositelja zahtjeva, te državno, gradsko ili privatno zemljište u dugogodišnjem najmu, zakupu ili koncesiji na rok od najmanje 20 godina, 7. mikro lokacija građevine mora biti tako odabrana da zauzima najmanje vrijedno obradivo tlo, da je neposredno vezano uz lokalnu cestu, te da nije vizualno izložena, vodeći računa da se poštuju udaljenosti iz čl. 140. ovog plana kao i od građevinskih područja naselja, 8. lokacija građevine kod kosog terena mora zadovoljavati uvjet da ga nadvisuje najmanje prirodna formacija zelenila. 9. građevna čestica utvrđuje se oblikom i veličinom zemljišta pod građevinom, 10. na površini oko građevine potrebno je zasaditi zaštitno zelenio (hortikulturno urediti), 11. projektnom dokumentacijom mora se obraditi tehnološki postupak, rješenje odvodnje svih otpadnih voda kao i deponiranje svog otpada iz procesa proizvodnje – komina, drop i dr. te zadovoljenje higijensko sanitarnih uvjeta (mogućnost građenja cisterne i septičke jame),


12. temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm od završne kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena, 13. konačno zaravnani i uređeni teren mora poštivati postojeću topografiju terena uz minimalnu korekciju istoga koja je nužna zbog organiziranja i funkcioniranja tehnološkog postupka .

Članak 135. (1) Na poljoprivrednom zemljištu se mogu graditi samo poljoprivredne gospodarske građevine. Poljoprivrednim gospodarskim građevinama se smatraju slijedeće građevine: 1. staklenici i plastenici s pratećim zgradama; 2. građevine za uzgoj stoke i peradi – tovilišta s pratećim zgradama; 3. vinogradarsko-vinarski, voćarski i uljarski pogoni s pratećim zgradama s kušaonicama; 4. gospodarske građevine za obavljanje intenzivne ratarske i povrtlarske djelatnosti (građevine za držanje alata, strojeva, građevine za držanje poljoprivredne opreme; građevine za primarnu obradu, preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu); 5. Spremišta za držanje poljoprivrednih strojeva (2) Predmetne građevine se mogu koristiti isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti – stočarske i poljoprivredne proizvodnje i ne mogu se prenamijeniti ili koristiti kao stambene građevine ili neke druge gospodarske građevine.

Članak 136.

Staklenici i plastenici se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni slijedeći uvjeti: 1. da podnositelj zahtjeva za izgradnju građevine obavlja djelatnost poljoprivredne proizvodnje, što se dokazuje: a) Rješenjem o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava u kojem je podnositelj nositelj rješenja (OPG), ili b) Izvadkom iz obrtnog registra, ili c) Izvadkom iz sudskog registra za trgovačka društva 2. da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na poljoprivrednom kompleksu minimalne veličine 1,0 ha.

Članak 137.

(1) Staklenicima i plastenicima, prema ovim odredbama, smatraju se građevine lagane montažno-demontažne konstrukcije, obložene staklenim ili plastičnim stijenama - folijama ili sličnim materijalom, maksimalne visine do 4,5m (bez poda), izgrađenosti zemljišta do 50%, koje mogu biti priključene na elektroenergetsku i vodovodnu mrežu, kao i ostale infrastrukturne sustave. (2) Za ove građevine nije potrebno formirati građevnu česticu, već se utvrđuje obuhvat zahvata u prostoru. (3) Staklenici i plastenici do 100 m2 tlocrtne površine mogu se postavljati na poljoprivrednom zemljištu te, na građevinskom zemljištu unutar GUP-a koje je prema prostornom planu užeg područja namijenjeno za razvoj poljoprivrede. (4) Staklenici i plastenici iznad 100 m2 tlocrtne površine mogu se postavljati samo na poljoprivrednom zemljištu izvan GUP-a. (5) Na poljoprivrednom zemljištu izvan prostora ograničenja ZOP-a minimalne površine 10 000m2, uz staklenik ili plastenik veći od 2000 m2 moguća je izgradnja prateće – pomoćne građevine za spremanje alata i strojeva, poljoprivredne opreme i slično, površine do max 200 m2 građevinska (bruto) površina, katnosti: P (prizemlje), maksimalne visine građevine do 4,5metara.

Članak 138. Građevine za uzgoj stoke i peradi: – tovilišta s pratećim zgradama se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz članka 134. i slijedeći uvjeti: 1. da podnositelj zahtjeva za izgradnju građevine obavlja djelatnost poljoprivredne proizvodnje, što se dokazuje: a) Rješenjem o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava u kojem je podnositelj nositelj rješenja (OPG), ili b) Izvadkom iz obrtnog registra, ili c) Izvadkom iz sudskog registra za trgovačka društva 2. da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na poljoprivrednom kompleksu minimalne veličine 5,0 ha. 3. da građevinska (bruto) površina nadzemnih etaža svih građevina može biti 800m2,


Članak 139. (1) Tovilišta za stoku i perad s pratećim objektima mogu se graditi na zemljištu minimalno 5,0 ha površine ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz čl. 133. i 134 za smještaj i funkcioniranje takvih objekata, koje nije pogodno za ratarsku i/ili vinogradarsku kulturu, a na udaljenostima od magistralne i regionalne ceste propisanim u članku 140. ovih Odredbi, vodeći računa o mikroklimatskim uvjetima date lokacije te posebno o pravcu dominantnih vjetrova. (2) Pratećim objektima tovilišta za stoku i perad smatraju se: 1. gnojnice, 2. stogovi, sjenici i silosi, 3. drugi objekti koji služe za skladištenje i čuvanje stočne hrane.

Članak 140.

(1) Tovilišta stoke i peradi mogu se graditi samo na većim udaljenostima od navedenih u ovom pregledu:

(2) Izuzetno, uz građevine na usamljenim izgrađenim česticama koje imaju status izdvojenih dijelova građevinskog područja (stancije), mogu se graditi tovilišta stoke i peradarnici pod uvjetom da su propisno udaljeni od drugih dijelova građevinskih područja. Udaljenost tovilišta stoke odnosno peradarnika ne može biti manja od 30 m od stambene građevine. (3) Bez obzira na ispunjavanje uvjeta iz članaka 138. i 139. te uvjeta iz stavka 1. i 2. ovog članka, tovilišta i peradarnici se ne mogu graditi na manjoj udaljenosti od 1,5 km od građevinskog područja Rovinja i Rovinjskog Sela, odnosno građevinskih područja zona turističko-ugostiteljske namjene.

Članak 141. (1) Uvjetima uređenja prostora za izgradnju tovilišta moraju se odrediti uvjeti: 1. za opskrbu vodom, 2. za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere za zaštitu okoliša, 3. za prostor za boravak ljudi zaposlenih na tovilištu (garderoba, sanitarije, dnevni boravak) i 4. za sadnju zaštitnog drveća. (2) Za gospodarske građevine u funkciji tradicionalnog stočarstva (ovčarstvo i kozarstvo) kao što su: staje, zakloništa, sirnice, obrada šišanja i održavanja; pored navedenih treba primjenjivati i kriterije tradicionalnog gospodarenja.

Članak 142.

Vinogradarsko-vinarski, voćarski i uljarski pogoni s pratećim zgradama s kušaonicama se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz čl. 133. i 134. i slijedeći uvjeti: 1. da podnositelj zahtjeva za izgradnju građevine obavlja djelatnost poljoprivredne proizvodnje, što se dokazuje: a) Rješenjem o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava u kojem je podnositelj nositelj rješenja (OPG), ili b) Izvadkom iz obrtnog registra, ili c) Izvadkom iz sudskog registra za trgovačka društva 2. da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na poljoprivrednom kompleksu minimalne veličine 3,0 ha. 3. da građevinska (bruto) površina nadzemnih etaža svih građevina može biti 600m2,

Članak 143. Građevine za obavljanje intenzivne ratarske i povrtlarske djelatnosti: građevine za držanje alata, strojeva, poljoprivredne opreme; primarnu obradu, preradu i skladištenje poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz čl. 133. i 134. i slijedeći uvjeti: 1. da podnositelj zahtjeva za izgradnju građevine obavlja djelatnost poljoprivredne proizvodnje, što se dokazuje: a) Rješenjem o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava u kojem je podnositelj nositelj rješenja (OPG), ili

Kom u d a lj e n o s t (m)

Goveda i konji Svinje Perad ovce, ovnovi, koze i jarci

od državne ceste

od županijske i lokalne ceste

30-350 100-750 500-15000 300-1000 100 50

preko 350 preko 750 Preko 15000 preko 1000 200 100


b) Izvadkom iz obrtnog registra, ili c) Izvadkom iz sudskog registra za trgovačka društva 2. da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na poljoprivrednom kompleksu minimalne veličine 3 ha. 3. da građevinska (bruto) površina nadzemnih etaža svih građevina može biti 600m2,

Članak 144.

(1) Građevine za obavljanje intenzivne ratarske i povrtlarske djelatnosti smještaju se na udaljenosti od najmanje 100 m od građevinskog područja naselja. (2) Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih intenzivnoj ratarskoj djelatnosti od javnih cesta iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta.

Članak 145.

(1) Površina i raspored građevina iz članka 138. ,142. i 143. ovih Odredbi za provođenje, utvrđuju se u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. (2) Za sve građevine iz stavka 1ovog članka određuju se slijedeće granične vrijednosti: 1. maksimalna katnost građevine iznosi Po/Su+P+Pk 2. maksimalna ukupna visina građevine iznosi 7,5 metara. 3. podrumska etaža je potpuno ukopana ili ukopana više od 50%. (3) Iznimno kada je poljoprivredni kompleks veći od minimalno propisanog, građevinska (bruto) površina nadzemnih etaža građevina se uvećava za 0,5% u odnosu na površinu iznad minimalno propisane. (4) Ukupna građevinska (bruto) površina svih građevina iz članaka 138.,142. i 143. može iznositi najviše 2.000m2. (5) Izuzetno, visina građevina može biti i veća od propisanih ukoliko to njihova funkcija ili neki tehnološki proces uvjetuje (silos i sl.).

Članak 146.

(1) Oblikovanje građevina iz članka 138., 142. i 143. mora biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i to naročito: 1. tlocrt građevine izdužen, s preporučenim omjerom stranica od približno 1:1,5, a sljeme krova ukoliko je krov jednostrešan ili dvostrešan mora pratiti smjer dužeg dijela građevine; 2. temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne smije biti viši od 60 cm od završne kote uređenog terena uz građevinu na višem dijelu terena. (2) Obvezatno je oblikovanje vanjskog prostora građevina na način da se predvidi ozelenjivanje prostora oko građevina i sadnja zaštitnog drveća prema stambenim naseljima i javnim cestama.

Članak 147.

Izgradnja građevina iz članka 138., 142. i 143. moguća je jedino u slučaju da je omogućeno priključivanje onog dijela poljoprivrednog kompleksa na kojem se izgrađuje poljoprivredna građevina na prometnu mrežu kao i opremanje potrebnom komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, sabiranje i odvodnja i otpadnih voda, električna energija, odlaganje otpada i sl.) uz suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih javnopravnih tijela (vodoprivreda, sanitarna, promet i sl.).

Članak 148.

(1) Spremišta za držanje poljoprivrednih strojeva služe za držanje alata, strojeva, vozila, poljoprivredne opreme, primarnu obradu, preradu i privremeno skladištenje poljoprivrednih proizvoda uzgojenih na posjedu. Spremište se može graditi na obradivom poljoprivrednom zemljištu ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz članka 133. i 134. i slijedeći uvjetii: 1. da podnositelj zahtjeva za izgradnju građevine obavlja djelatnost poljoprivredne proizvodnje, što se dokazuje: a) Rješenjem o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava u kojem je podnositelj nositelj rješenja (OPG), ili b) Izvatkom iz obrtnog registra, ili c) Izvatkom iz sudskog registra za trgovačka društva d) da poljoprivrednu proizvodnju obavlja na poljoprivrednom kompleksu minimalne veličine 1,0 ha (2) Za građevine iz stavka (1) ovog članka određuju se slijedeći uvjeti: 1. najveća tlocrtna građevinska (bruto) površina iznosi 30 m2, 2. maksimalna katnost građevine iznosi Po+P 3. visina građevine može biti maksimalno 3,0 m, mjereno od najniže kote uređenog terena uz pročelje građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije odnosno vijenca.


4. ukupna visina je 4,5m mjereno od najniže kote uređenog terena uz pročelje građevine do vrha sljemena, 5. podrumska etaža je potpuno ukopana ili ukopana više od 50%, 6. pristup u podrumsku etažu moguće je riješiti rampom /stepenicama izvan gabarita građevine maksimalno do 3,0 m širine 7. upotrijebljeni materijali moraju biti usklađeni s tradicionalnim načinom gradnje, 8. poljoprivredno zemljište se može sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje moraju biti u neposrednom kontaktu, pod čime se podrazumijeva i katastarske čestice koje presijeca javni put. (3) Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovog članka može se opremati potrebnom komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom, sabiranje i odvodnja i otpadnih voda, električna energija, odlaganje otpada i sl.) uz suglasnosti i pozitivna mišljenja nadležnih javnopravnih tijela (vodoprivreda, sanitarna, promet i sl.). (4) Iznimno, spremišta za držanje poljoprivrednih alata se mogu graditi i na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu (P1), ukoliko podnositelj nema drugih mogućnosti smještaja građevine.

Članak 149. Poljoprivredno zemljište koje služi kao osnova za ostvarivanje prava građenja građevina iz članka 138., 142., 143. i 148. ne može se parcelirati na manje dijelove niti se može koristiti za ostvarivanje drugih prava građenja definirano odredbama ovoga Plana.

Članak 150.

(1) Na poljoprivrednim površinama ne može se organizirati niti provoditi deponiranje kamp prikolica. (2) Deponiranja kamp prikolica, drugih objekata i naprava za smještaj u kampu ili druge kamp opreme, mogu se locirati isključivo unutar građevinskih područja zona turističke namjene u skladu s prostornim planovima užeg područja. (3) Poljoprivredno zemljište – kompleksi se ne mogu ograđivati novim ogradama, osim gradnjom kamenih ograda, tradicionalnih suhozida ili sadnjom zelene živice. Postojeći suhozidi se moraju održavati u postojećim gabaritima, kao dio kulturne baštine koja se mora štititi. (4) Temeljem odredbi Zakona o vodama, održavanje u funkcionalnom stanju, projektiranje i izgradnja vodnih građevina koje služe za uređenje vodotoka i drugih površinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda kao regulacijske i zaštitne vodne građevine, građevine za javnu odvodnju, za melioraciju i navodnjavanje moraju se omogućiti na poljoprivrednim površinama, odnosno uslijed javnog interesa mora se omogućiti prihvat i prolaz kroz poljoprivrednu česticu.

1.17.2. REKREACIJSKA PODRUČJA I GRAĐEVINE

Članak 151.

U člancima 20. i 25a.. ovih odredbi određena je namjena te osnovni programski elementi odnosno mogućnost građenja za ekreacijska područja planirana izvan građevinskih područja određene u ovom Planu. 1.17.3. POVRŠINE ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA

Članak 152.

(1) Ovim planom utvrđuju se slijedeće površine za eksploataciju mineralnih sirovina:

Broj Naziv eksploatacijskog polja

Naselje Mineralna sirovina Površina

E31. "Rovinj" Rovinj boksit 17,30 ha

E32. "Španidigo-sjever" Rovinj tehničko-građevni kamen 2,80 ha

E33. „Španidigo-jug“ Rovinj tehničko-građevni kamen 2,98 ha

(1) Prometnu vezu kamenoloma u eksploatacijskim poljima „Španidigo“ na županijsku cestu Ž-5096, koja je glavni transportni put kojim se prevozi materijal, kako u kamenolom tako i mineralnu sirovinu iz njega, temeljem rješenja studije o utjecaju zahvata na okoliš potrebno je u potpunosti asfaltirati kako bi se izbjeglo nanošenje zemlje i blata kao i kamene sitneži na javnu cestu. (2) Na postojećim eksploatacijskim poljima „Španidigo –sjever“ i „Španidigo –jug“ mora se dovršiti eksploatacija i izvršiti sanacija najkasnije do isteka valjanosti koncesijskog ugovora za eksploataciju mineralnih sirovina, bez mogućnosti njenog produljenja. Iznimno, ukoliko se u postupku prihvatljivosti


zahvata na ekološku mrežu utvrdi da ova namjena ne utječe negativno na ciljeve očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže, moguće je produljenje koncesije za eksploataciju.

Članak 153. (1) Planom je određeno je da se moraju zatvoriti i sanirati (ili prenamijeniti): 1. napuštena eksploatacijska polja, 2. sva bespravna eksploatacijska polja, 3. eksploatacijska polja u prostoru ograničenja ZOP-a, zaštićenim područjima prirode (ekološka mreža), 4. svi napušteni površinski kopovi materijala. (2) Sanacija istražnih i eksploatacijskih polja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za istraživanje, odnosno eksploataciju. (3) Planom se određuje nakon završetka eksploatacije, prenamjena za eksploatacijsko polje "Montepozzo" u Rovinju u svrhu sanacije u skladu sa Zakonom i Planom šireg područja.

1.17.4. OSTALA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 154.

(1) Izvan građevinskog područja nije moguća izgradnja benzinskih postaja. Benzinske postaje moguće je graditi unutar građevinskog područja naselja na lokacijama definiranim planom užeg područja. (2) Izvan građevinskog područja moguća je i izgradnja kapelica kao manjih građevina površine ne veće od 5-10m2 sve prema posebnom propisu.

Članak 155.

(1) Izvan građevinskog područja omogućuje se smještaj infrastrukturnih građevina (prometne i komunalne infrastrukture). Uz prometne površine moguća je izgradnja biciklističkih staza u skladu s posebnim propisom. (2) Područje sjevero-istočno od Stancije "San Marco" namijenjeno je za zahvat zračnog prometa- poletilište/sletište (IS). U području poletilišta/sletilišta mogući su zahvati uređenja travnate, drenirane poletno-sletne staze veličine 800x200 m tako da se ostvare uvjeti za 1A/2C kategoriju zračnih luka. (3) Područje letilišta u grafičkom dijelu ovoga Plana načelno je označeno, dok će se njegov konačni prostorni obuhvat definirati u postupku izrade idejnog projekta za dobivanje lokacijske dozvole. (4) Vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda, te građevine u svrhu lova (lovačke kuće, čeke i sl.) i gospodarenja šumama (šumarske postaje (lugarnice), lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina, farme za uzgoj divljači, odnosno zahvati u prostoru koji su u skladu sa Zakonom o šumama) mogu se izgrađivati izvan građevinskih područja prema posebnim propisima i prema uvjetima iz članka 43. PPIŽ-a.

1.17.5. POSTOJEĆA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 156.

(1) U svrhu sanacije područja oštećenog prirodnog i kultiviranog krajobraza, koja su prikazana na kartografskom prikazu broj 3.2. „Područja primjene posebnih uvjeta uređenja i zaštite“, a koja su zahvaćena brojnom postojećom izgradnjom, ovim Planom se propisuju mjere za sanaciju pojedinačnih postojećih građevina. (2) Pod sanacijom pojedinačnih postojećih građevina izvan građevinskih područja smatra se rekonstrukcija, bez promjene namjene. (3) Postojeće građevine izvan građevinskih područja koje su nedovršene, statički neuvjetne i potencijalno opasne mogu se sanirati ako ispunjavaju slijedeće uvjete: 1. da veličina predmetne katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta na kojoj je izgrađena postojeća građevina iznosi najmanje 2.000 m2 , a da je ta čestica u vlasništvu podnositelja zahtjeva, 2. te da osim zemljišta iz prethodne točke vlasnik predmetne postojeće građevine ima i dodatno poljoprivredno zemljište u vlasništvu veličine minimalno 1,0 ha, a da se sve nalazi na teritoriju Grada Rovinja- Rovigno. (4) Sanacija iz stavka (2) ovog članka provodi se u skladu s mjerama u nastavku: 1. Ukupna maksimalma tlocrtna površina građevine uključujući i površinu postojeće građevine može iznositi najviše 120m2. 2. katnost građevine je postojeća uz mogućnost dovršetka nezavršenog dijela građevine 3. Dozvoljena visina građevine je do najviše točke postojeće građevine. 4. Iznimno, dozvoljava se gradnja podrumske etaže.


5. Oblikovanje građevine, nagib krova i sl. usklađuje se prema uvjetima iz čl. 83. st.3. Odredbi ovog plana, (5) Mjere iz stavka (1) ovog članka primjenjuju se i na sve ostale postojeće građevine na području Grada Rovinja-Rovigno koje su izvan prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora.

Članak 156a. Postojeće građevine koje ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (3) članka 156. mogu se adaptirati, sanirati, u postojećim gabaritima, pod slijedećim mjerama sanacije: 1. maksimalna ukupna visina građevine je postojeća, iznimno za građevine čija visina prizemne etaže je manja od minimalne propisane visine ista se može povećati tako da visina građevine iznosi maksimalno 3,0 m do gornjeg ruba stropne konstrukcije odnosno vijenca, 2. ukoliko je postojeća građevina nedovršena (u skladu s posebnim propisima) može se završiti u okviru postojećih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni ili kosi krov nagiba do 220 bez nadozida, sljeme krova mora pratiti smjer dužeg dijela građevine 2. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 157.

(1) Pod gospodarskim djelatnostima se podrazumijevaju slijedeće djelatnosti: 1. proizvodna, zanatska, skladišta i servisi, te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju. 2. poslovna i trgovačka, 3. ugostiteljsko-turistička i 4. sportsko-rekreacijska – golf igralište (2) Smještaj djelatnosti iz prethodnog stavka omogućen je: 1. unutar građevinskih područja naselja i 2. unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene i 3. sportsko-rekreacijske namjene – golf igralište (3) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarske namjene gradit će se građevine čija se namjena određuje sukladno namjeni područja u kojem se nalaze. (4) U predmetnim područjima, građevine mogu biti namijenjene samo obavljanju gospodarskih djelatnosti planiranih za te zone, te za djelatnosti koje su u funkciji te zone.

2.1. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA TURISTIČKO-UGOSTITELJSKE NAMJENE

Članak 158.

(1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja turističko ugostiteljske namjene može sadržavati sve vrste građevina za turističku i ugostiteljsku djelatnost u skladu s posebnim propisima. Izgradnja u ovim područjima izvodi se temeljem urbanističkog plana uređenja i odrebama ovog plana. (2) U ovim građevinskim područjima, ne smije se planirati nova izgradnja smještajnih kapaciteta u pojasu najmanje 100 metara od obalne crte. (3) U slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina, što uključuje i dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene i sl., dozvoljava se gradnja i bliže obalnoj crti, ali ne bliže od 70 metara. (4) U slučajevima rekonstrukcije postojećih, pratećih građevina smještajnim građevinama unutar postojećih gabarita dozvoljava se gradnja i bliže od 70 m od pomorskog dobra. (5) Turistička izgradnja treba štititi nepovredivost prostora na strmim terenima. Turističku izgradnju treba u pravilu nadvisivati prirodna formacija zelenila i to min. 1/3 visine brijega. (6) U svrhu zaštite krajobraza turističkih razvojnih područja prilikom izrade UPU-a posebnu pažnju posvetiti valorizaciji i uvjetima uređenja krajobraza. (7) Vlasnik, korisnik ili zakupnik prostora unutar turističkog razvojnog područja mora poduzeti mjere upravljanja kako bi osigurao svim građanima nesmetan pristup do javnog pomorskog dobra, mogućnosti prolaza uz obalu kao i korištenje pomorskog dobra.

Članak 159.

(1) U člancima 13.-16. ovih odredbi određena je namjena te osnovni programski elementi za izdvojena građevinska područja izvan naselja turističko ugostiteljske namjene i turističke zone unutar građevinskih područja naselja određene u ovom Planu.


(2) Granični uvjeti za smještaj i izgradnju pojedinačnih građevina koje je moguće izgrađivati unutar turističkih zona unutar građevinskih područja naselja utvrđeni su člancima 54. - 57. PPIŽ-a, a za pojedinačne građevine koje nisu u TZ-ima se primjenjuju članci 78-79. Odredbi ovog plana..

Članak 160.

Uvjeti za smještaj i izgradnju ugostiteljsko-turističkih građevina u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja turističko ugostiteljske namjene treba biti tako koncipirana da: 1. veličina pojedinačnih građevnih čestica bude takva da gustoća kapaciteta ne prelazi dozvoljene gustoće u članku 14. ovih Odredbi, 2. najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za hotele, motele i pansione iznosi 0,3, a za kampove 0,05 (pomoćne građevine – sanitarije i sl.) 3. dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi 0,8, 4. građevine koje se izgrađuju mogu biti slobodno stojeće, polu ugrađene i ugrađene što ovisi o rješenju u planovima užeg područja 5. najmanje 40% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno, 6. prostor za potrebna parkirališna mjesta osigurava se na čestici ili na za to oformljenoj čestici. 2.2. IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA SPORTSKO - REKREACIJSKE NAMJENE- GOLF IGRALIŠTE

Članak 161.

(1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene R-1 – golf igralište "San Marco", koja je određena ovim planom mora se uređivati na način propisan u stavku 4. članka 21., a može sadržavati građevine samo onih namjena i zahvate koji su određeni u članku 22. ovih odredbi za provođenje. (2) Izgradnja u ovoj zoni izvodi se isključivo na temelju urbanističkog plana uređenja, te temeljem mjera zaštite okoliša iz Rješenja o usvajanju Studije o utjecaju zahvata golf igralište „San Marco“ na okoliš.

Članak 162.

Uvjeti za smještaj i izgradnju građevina koje je moguće izgrađivati unutar zone golf igrališta su: 1. maksimalna katnost osnovne građevine iznosi Po+P+1+PK (podrum, prizemlje, jedan kat i potkrovlje), maksimalne visine 7,50m i maksimalne ukupne visine građevine 11,0m. 2. maksimalna katnost pomoćne građevine iznosi Po+P+Pk (podrum, prizemlje i potkrovlje), maksimalne visine 5,0m i maksimalne ukupne visine 7,5m.

2.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA GOSPODARSKE - PROIZVODNE I KOMUNALNO SERVISNE NAMJENE

Članak 163.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske – proizvodne (I1) i gospodarske – komunalno servisne (K3) namjene ovim planom mogu sadržavati građevine samo onih namjena koje su određene u člancima 18. i 19. ovih odredbi za provođenje.

Članak 164. Uvjeti za smještaj i izgradnju gospodarskih građevina koje je moguće planirati unutar predmetnih područja su: 1. minimalna površina građevne čestice je 600m2 a maksimalna se ne određuje, 2. za građevne čestice površine od 600-900m2 - 65% površine građevne čestice, 3. za građevne čestice površine od 900-1200m2 - zbir 585m2 i 50% površine građevne čestice iznad 900m2, 4. za građevne čestice površine od 1200-2000m2 - zbir 735m2 i 40% površine građevne čestice iznad 1200m2, 5. za građevne čestice površine iznad 2000m2 - zbir 1055m2 i 35% površine građevne čestice iznad 2000m2, 6. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora iznositi minimalno 20 m, 7. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m od granice susjednih čestica, 8. maksimalna katnost osnovne građevine iznosi Po+P+PK (podrum, prizemlje i potkrovlje). 9. maksimalna visina građevine iznosi 5,0m. 10. maksimalna ukupne visine građevine iznosi 7,5m.


3. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 165.

(1) Na području Grada Rovinja-Rovigno ne planiraju se posebna područja za razvoj društvenih djelatnosti i gradnju građevina javne i društvene namjene. (2) Sve građevine javne i društvene namjene mogu se graditi isključivo unutar građevinskih područja naselja. Stoga su i uvjeti smještaja društvenih djelatnosti i gradnje građevina javne i društvene namjene dati u članku 77. ovih odredbi.

Članak 166.

Smještaj građevina društvenih djelatnosti omogućen je unutar građevinskih područja naselja. Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se građevine za: 1. odgoj i obrazovanje 2. zdravstvo i socijalnu skrb 3. kulturne i društvene organizacije 4. javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.) 5. sporta i rekreacije 6. vjerski sadržaji.

Članak 167. (1) Za izgradnju građevina iz članka 166. koriste se slijedećih orijentacijski normativi:

za primarnu zdravstvenu zaštitu 0,10 m2 po stanovniku za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2 po stanovniku za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2 po stanovniku za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisim

(2) Navedeni normativi određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja pratećim sadržajima, no ukoliko postoji interes pojedinih investitora za izgradnjom, površina pratećih sadržaja može premašiti navedene normative.

Članak 168.

(1) Površina građevne čestice građevine društvenih djelatnosti utvrđuje se shodno potrebama te građevine i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu upotrebu građevine, a određuje se za svaku pojedinačnu građevinu, a temeljem utvrđene lokacijske dozvole. (2) Površina građevne čestice građevine predškolske ustanove iznosi najmanje 35 m2 po djetetu, ako je građevina jednoetažna, odnosno najmanje 25 m2 po djetetu, ako je građevina dvoetažna. (3) Površina građevne čestice školske građevine (školska zgrada, prostor za odmor i rekreaciju, vanjski sportski tereni, zelene površine i drugo), određena je normativom od 20 do 40 m2 po učeniku.

Članak 169. (1) Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje tri njegove visine, odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti manja od tri visine. (2) Na građevnoj čestici namijenjenoj za građevine društvenih djelatnosti, odnosno na prometnoj površini uz tu česticu potrebno je osigurati broj parkirališnih mjesta prema normativima iz članka 185. ovih Odredbi.

Članak 170.

(1) Smještaj građevina sportsko-rekreacijske namjene moguć je unutar građevinskih područja naselja i unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke, odnosno sportsko-rekreacijshe namjene. (2) Pod građevinama sportsko-rekreacijske namjene podrazumijevaju se: 1. pojedinačne građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar građevinskog područja naselja na

jednoj građevnoj čestici u zoni mješovite namjene; sportski teren do 200 m2 površine, tenis teren,

bazen za plivanje vodene površine do 320 m2, 2. unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene; sportski tereni i bazeni za plivanje koji zauzimaju najviše 20% površine građevne čestice odnosno kompleksa, 3. unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene: sve vrste i kategorije sportskih i rekreacijskih građevina.


3.1. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA NASELJA

Članak 171.

U građevinskom području naselja na zasebnim građevnim česticama izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene treba biti tako koncipirana da:

1. najmanja površina građevne čestice iznosi 1.200 m2 za osnovnu građevinu, 2. najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, s time da se uračunavaju površine osnovnih i pratećih građevina uz osnovni sportski teren ili bazen, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina sportskim artiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl., 3. maksimalna visina pratećih građevina iznosi 3,5 m, 4. maksimalna katnost pratećih građevina je Po+P+Pk, 5. najmanja udaljenost pratećih građevina od susjednih građevnih čestica je 3m, 6. najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno autohtonim zelenilom.

3.2. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE U IZDVOJENIM GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA IZVAN NASELJA SPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE

Članak 172.

U sklopu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene izgradnja treba biti tako koncipirana da: 1. svaka funkcionalna cjelina u zoni bude na zasebnoj građevnoj čestici koja ima neposredan prilaz s javne prometne površine 2. formira jedinstvenu cjelinu, koja se može realizirati etapno, 3. najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5, u kojeg je uračunata i površina ugostiteljskih, trgovačkih i pratećih građevina (priručna skladišta, izdvojene sanitarije i garderobe), te otvorenih ne travnatih sportskih igrališta, 4. ugostiteljske i trgovačke građevine, odnosno sadržaji i prateće građevine čine najviše 10% bruto površine osnovne građevine, 5. najmanje 30% površine zone bude uređeno kao javni park uz sadnju autohtonog zelenila, 6. maksimalna visina pratećih građevina iznosi 6,0 m, 7. maksimalna katnost pratećih građevina iznosi Po+P+Pk,

4. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA I POVRŠINA ZA KOMUNALNU I OSTALU INFRASTRUKTURU

Članak 173.

(1) Ovim Planom utvrđene su trase, koridori i građevine prometnih, telekomunikacijskih, vodno gospodarskih i energetskih sustava. Gradnja infrastrukturnih sustava utvrđenih ovim Planom provodit će se temeljem ovih odredbi i odredbi prostornih planova užih područja, u skladu s razvojnim planovima Grada Rovinja-Rovigno i nadležnih trgovačkih društava. (2) Mjesto i način opremanja zemljišta prometnom i komunalnom infrastrukturnom mrežom prikazani su odgovarajućim grafičkim prikazima grafičkog dijela Plana koji utvrđuju uvjete gradnje infrastrukturne mreže, a opisani su i u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela. (3) Elementi infrastrukturnih sustava utvrđeni Planom smatraju se okvirnim, dok će se njihova mikro lokacija odrediti donošenjem prostornog plana užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom. (4) Detaljno određivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koji su određeni PPUG, utvrđuje se stručnim podlogama za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno idejnim rješenj ima (projektima) vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. (5) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 174. Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće potrebe grada Rovinja-Rovigno na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih će se izdavati lokacijske dozvole iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog tehničkog ili tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja, odnosno ukoliko to predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o


dodatnom raspletu mreže razine koju ovaj Plan ne obrađuje, pri čemu je potrebno uvažavati usvojene propise i standarde, te pravila tehničke prakse.

4.1. PROMET

Članak 175.

(1) Svi vidovi prometa, njihova međuzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na području Grada kao i širem prostoru, odvijat će se i usklađivati prema prometnim pravcima i koridorima rezervacije prostora planiranim ovim Planom. (2) Ovim Planom definiran je prometni sustav koji se sastoji od: 1. cestovnog, 2. željezničkog, 3. pomorskog, 4. zračnog i 5. telekomunikacijskog.

4.1.1. CESTOVNI PROMET

Članak 176.

(1) Cestovni promet odvijat će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Planom utvrđenom rješenju cestovne mreže. Plan sadrži mrežu državnih i županijskih javnih cesta, kao i nerazvrstanih cesta. (2) Ovim se Planom, izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja, određuju koridori rezervacije prostora županijskih cesta te lokalnih i nerazvrstanih cesta. Unutar tako utvrđenih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cesta ne postoji mogućnost gradnje niti rekonstrukcije niti građevina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreže.

Članak 177.

(1) Širine koridora zaštite prostora javnih cesta Planom se utvrđuju prema tablici:

Javne ceste Širine koridora u metrima

u naselju izvan naselja

Državne ceste Širina kolnika 70m

Županijske ceste Širinja kolnika 40m

Lokalne i nerazvrstane ceste Širina kolnika 30m

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja koridor rezervacije prostora određuje se lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja, te u slučaju da su u njemu već izgrađene postojeće građevine, može biti i manji od navedenih vrijednosti u stavku 1. ovog članka. (3) Održavanje novih i postojećih cesta provodit će se temeljem Zakona o cestama.

Članak 178. (1) Širina zaštitnog pojasa javnih cesta i režim njihovog uređivanja određeni su Člankom 55. Zakona o cestama. (2) Zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa svake strane: 1. državne ceste, 25 m, 2. županijske ceste, 15 m, 3. lokalne ceste, 10 m. (3) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu javne ceste bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugrožavati ili ometati promet na njoj te povećati troškove održavanja javne ceste. U suglasnosti se određuju uvjeti za obavljanje tih radova ili radnji. (4) Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila građevinu u zaštitnom pojasu javne ceste ili izvan zaštitnog pojasa javne ceste nema pravo zahtijevati izgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim propisima. (5) Način i uvjeti uređivanja nerazvrstanih cesta određuje se temeljem zakona o cestama, ostalim pozitivnim propisima koji uređuju područje cestogradnje kao i temljem važećih planova užeg područja te posebnih propisa o cestama koje su u nadležnosti Grada Rovinja-Rovigno.

Članak 179.

Prilikom uređivanja ili rekonstrukcije postojećih prometnica čiji gabariti ne zadovoljavaju uvjetima odvijanja kolnog i pješačkog odnosno biciklističkog prometa prema odredbama ovog plana, potrebno


je uređenje izvesti na način da se osigura prometovanje svih kategorija korisnika uz novu regulaciju-preregulaciju prometa ukoliko je to rješenje problema

Članak 180.

(1) Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (glavnih mjesnih i sabirnih prometnica) je 6,0 metara (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 metara (za jednu voznu traku). Iznimno, najmanja širina može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina, uz obveznu primjenu preregulacije prometa kako bi se zadovoljili uvjeti prometa svih kategorija korisnika. (2) Iznimno, kod internih stambenih ulica, odnosno kod slijepih ulica koje su pristupne i nisu opterećene tranzitnim prometom, kolnik može biti najmanje širine 5,00 metara za dvije vozne trake, nogostup može biti najmanje širine 1,50 metara, a zaštitni koridor nasuprot nogostupa širine 0,75 m, tako da tako planirana interna stambena ulica može biti ukupne širine 7,25 m. (3) Prometnica sa samo jednim kolnikom može se uređivati samo kod postojećih prometnih površina na način da se na svakih 100m uredi ugibalište na preglednom dijelu ulice, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom. (4) Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama uz kolnik. (5) Najmanja širina nogostupa, određuje se sukladno važećim pravilnicima za projektiranje prometnih površina i ostalim propisima kojima se regulira izgradnja pješačkih površina. (6) Ovisno o kategoriji ulice, može se graditi obostrani ili jednostarni nogostup. Kod izgradnje jednostranog nogostupa treba uz kolnik do ogradnih zidova osigurati slobodni profil odnosno zaštitnu širinu min 0,75m. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu. (7) Uz prometnice mogu se graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama i u skladu s pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi.

Članak 181.

Prostornim planom užeg područja, odnosno lokacijskom dozvolom, prometnica mora biti prostorno definirana najmanje elementima osovine i križanja, poprečnim profilima i okvirnom niveletom.

Članak 182.

Za potrebe izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se proteže uz državnu ili županijsku cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima organizacije nadležne za upravljanje prometnicom na koju se priključuje.

Članak 183.

(1) Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje svih elemenata prometne površine kao što su: odvodni jarak, usjek, nasip, bankine i nogostup, a ne može biti manja od širine cestovnog zemljišta određenog zakonskim propisima. (2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 184.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 185.

(1) Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom Planom određivat će se posebnom odlukom Grada Rovinja-Rovigno o prometu u mirovanju, uz osnovno načelo da se potreban broj parkirališnih mjesta mora osigurati na građevnoj čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje lokacijska (građevinska) dozvola, izuzev građevina javnih namjena kod kojih se dio propisanih parkirališnih mjesta može organizirati na javnim parkiralištima neposredno uz građevinu. (2) Prilikom gradnje građevine stambene namjene parkirališna mjesta na vlastitoj građevnoj čestici u pravilu se smješta u pojasu između građevnog i regulacijskog pravca. (3) Parkirališna mjesta na javnim površinama su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m za okomito parkiranje, odnosno prema važećim normama Republike Hrvatske. Maksimalni uzdužni i poprečni nagib iznosi 5,0%


(4) Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno te unutar oblikovno vrijedne cjeline naselja Rovinjsko Selo može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama. (5) Najmanji broj parkirališnih mjesta po određenoj namjeni-djelatnostima Planom se načelno utvrđuje prema tablici:

namjena-djelatnost potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta

1. Proizvodna 0,45 na 1 zaposlenika 2. Poslovna-uredi, banka, pošta i sl. 20 na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine 3. Poslovna-trgovina 3 na do 50 m2 bruto površine prostora/građevine 7 na 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine. 40 na do 1000 m2 bruto površine prostora/građevine 4. Poslovna-usluge 40 na do 1000 m2 bruto površine građevine 5. Turistička-hotel, motel, pansion i sl. 30 na 1000 m2 bruto građevine 6. Turistička-marina (prema posebnim propisima ovisno o kategoriji) 7. Ugostiteljska 3 na do 30 m2 bruto površine građevine 7 na 30 - 50 m2 bruto površine građevine 40 na 1000 m2 bruto površine građevine 8. Sportska 0,20 na 1 posjetitelja, korisnika 9. Javna-višenamjenska dvorana 0,15 na 1 posjetitelja (1 bus parking / 100 posjetitelja) 10. Javna-predškolska i školska 0,5 na 1 zaposlenika 11. Javna-zdravstvena, socijalna 20 na do 1000 m2 bruto površine građevine 12. Javna-vjerska 0,10 na 1 korisnika 13. Stambena 1,5 na 1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...) 14. Iznimno za građevine stambene namjene unutar izgrađenih naselja po prije važećim planovima 1,0 na 1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...)

Članak 186.

Ovim planom se predviđa korištenje mjesnih ulica i javnih cesta za javni gradski prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.

4.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

Članak 187.

(1) Ovim planom se planira rekonstrukcija pruge Kanfanar-Rovinj ukinute 1967. godine. Obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar bi bila i u funkciji lokalnog prometa na razvojnoj osnovi grada, Rovinj - Rovinjsko Selo - Kanfanar. (2) Željezničko stajalište grada Rovinja ovim planom je određeno na lokaciji Montepozzo. (3) Kako je ovim Planom u članku 21. i 25.a određeno područje sportsko-rekreacijske namjene (R7) koridora „Željeznička pruga Rovinj-Kanfanar“, odnosno izrada projekta uređenja u suradnji Grada Rovinja-Rovigno i Hrvatskih željeznica, ovisno o odlukama ta dva subjekta ovisit će mogućnost realizacije rekonstrukcije navedene u stavku (1) i stavku (2) ovog članka.

4.1.3. POMORSKI PROMET

Članak 188.

(1) Pomorski promet usmjeravat će se na slijedeće zone pomorskog prometa: 1. lučko područje Rovinj - luka otvorena za javni promet Rovinj te unutar njega morska luka županijskog značaja kao i stalni granični pomorski prijelaz – Rovinj 2. izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – gatovi i pristani: Grad Rovinj: na otoku Sv. Katarina (2 pristana), Sv. Andrija (2 pristana), Sv. Ivan, TN Amarin, TN Villas Rubin, AC Veštar, AC Valdaliso, Škaraba, Bolničko naselje 3. izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – sidrišta: Grad Rovinj: Squero (sidrište za velike brodove/kruzere), Valdaliso (otok Figarola), kod otočića Veštar, uvale Lone i Valdibora (oba unutar lučkog područja)


4. luke posebne namjene-luke nautičkog turizma-marine (Rovinj - Valalta, Rovinj -Luka I (ACI), Rovinj -Luka II (Valdibora), 5. luke posebne namjene- luke nautičkog turizma-sidrište u istraživanju: uvala otoka Sveti Ivan, 6. preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. (2) Morski putovi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Uz te putove naznačeni su i plovni putovi turističkih linija te plovni putovi cjelogodišnjih lokalnih linija. Plovni putovi su u grafičkom dijelu Plana prikazani shematski. (3) U morskom akvatoriju moguća je gradnja i postavljanje građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe. (4) Na postojećim lokacijama luka iz stavka 1. ovog članka predviđeno je kompletiranje novim sadržajima, tako da se ne potiskuju osnovne funkcije luke. Planirani sadržaji te kapaciteti određeni su u člancima 34. - 36. ovih Odredbi.

4.1.4. ZRAČNI PROMET

Članak 189.

(1) Sjevero-istočno od Stancije "San Marco" je osiguran prostor za uređenje poletilišta/ sletilišta kao zahvata koje se planira za 1A/2C kategoriju zračnih luka. (2) Prilikom projektiranja i izgradnje ovog poletilišta/ sletilišta prometna komponenta uvjeta gradnje mora se utvrditi temeljem važećeg Zakona o zračnom prometu i ostalih odgovarajućih propisa. 4.1.5. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV

Članak 190.

(1) Organizaciju poštanske mreže na području Grada Rovinja-Rovigno čine postojeći poštanski centar - dostavni poštanski ured 52210 u Rovinju u kojem je danas koncentriran cjelokupni poštanski promet na području Grada Rovinja-Rovigno. (2) Zbog težnje za proširenjem broja i asortimana usluga, te disperzije poštanskih ureda i potreba turizma, planira se proširenje poslovanja na još tri šalterska poštanska ureda u Rovinjskom Selu, Cocalettu i unutar naselja Borik u Rovinju. (3) Za prostor pojedinog poštanskog ureda potrebno je osigurati površinu veličine 35m2 , s odgovarajućim cestovnim prilazom. (4) Mreža telekomunikacija na području Grada Rovinja-Rovigno planirana je da omogući dovoljan broj telefonskih priključaka. U tom smislu planira se povećanje kapaciteta odnosno dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika kao i maksimalan broj spojnih veza. (5) Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica u pravilu izvan kolnika. (6) Prikazani smještaji planirane elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezana oprema koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2.1. „Prometni sustav, elektroničke komunikacije“ usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije prikazanih rješenja, a koje su nužne iz razloga poštivanja zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti kao i kulturtno-povijesnih cjelina.

Članak 191. (1) Daljnjim razvojem elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme broj pristupnih čvorova koji sadrže aktivnu opremu može se povećati. Smještaj aktivne opreme može se predvidjeti u zatvorenom prostoru poslovnih građevina površine 15 m2, ili u tipskim kabinetima (ormarima) koji se montiraju na zemljišta predviđena za tu namjenu odgovarajuće površine. Konačni smještaj i broj površinskih infrastrukturnih građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te potrebama korisnika, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan na grafičkom dijelu plana nije obvezan. (2) Za sve nove poslovne, stambeno-poslovne i stambene građevine potrebno je predvidjeti izgradnju kabelske kanalizacije do najbliže točke konekcije s postojećom, a sve prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama i odgovarajućim Pravilnicima. Isto vrijedi i za sve poslovne, rekreacijske i urbane zone.

Članak 192.

(1) Sukladno Pročišćenom tekstu Odluke o donošenju Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije pročišćeni tekst 14/16) građevinske dozvole za samostojeće antenske stupove izdavat će u


skladu s Odredbama za provođenje PPIŽ-a, a na temelju važeće zakonske regulatiive i posebnih uvjeta nadležnih tijela i/iIi osoba određenih posebnim propisima. (2) U člancima 118. i 119. Plana iz stavka (1) ovog članka detaljno se propisuju uvjeti za lociranje antenskih stupova.

Članak 193.

(1) Zaštitni koridor postojećih i novih kabelskih sustava iznosi 1m u kojem treba izbjegavati gradnju drugih objekata. U slučaju potrebe gradnje drugih objekata, te ekonomske opravdanosti, postojeće trase TK kabela moguće je premještati. Za buduće trase TK kabela nije potrebna rezervacija koridora, već će se njihova gradnja prilagođavati postojećoj i planiranoj izgrađenosti. (2) Svi objekti, osim komunalnih, priključuju se na nepokretnu TK mrežu te opremaju telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni. (3) Izgradnja nove elektroničke komunikacijske mreže u urbanim dijelovima mora se planirati polaganjem podzemnih kabela, dok se priključenja individualnih stambenih građevina mogu izvoditi i nadzemnom mrežom. (4) Potrebno je omogućiti postavljanje svjetlovodnih razdjelnih ormara (vanjskih za na stup ili s postoljem) za smještaj pasivne opreme svjetlovodne pristupne mreže. (5) Postojeće TK kapacitete, gdje je to potrebno, treba izmjestiti u novoizgrađenu infrastrukturu kabelske kanalizacije. (6) U rubnim dijelovima pojedinog područja treba predvidjeti i mogućnost za montažu distribucijskih čvorova kabinetskog tipa (ormari), dimenzija 2x1x2 m za čiju lokaciju nije potrebno formirati zasebnu građevnu česticu. (7) U cilju postizanja što više razine komunalnog uređenja potrebno je planirati i primjeren broj javnih govornica do kojih je potrebno utvrditi pristup i osobama s invaliditetom. 4.2. KOMUNALNA I OSTALA INFRASTRUKTURA 4.2.1. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

Članak 194.

(1) Na osnovi analize dosadašnjeg razvoja za pretpostaviti je da će se rast vršnog opterećenja kretati između 3,5 i 4,0% što ujedno znači da bi 2020. godine vršno opterećenje iznosilo između 45,2 i 52,2 MW. Za navedeno vršno opterećenje potrebno je u postojećoj napojnoj transformatorskoj stanici planirati zamjenu postojećih transformatora sa novim jedinične snage od 40 MVA. (2) Kao glavni izvor električne energije i dalje ostaje postojeća transformatorska stanica 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina). (3) Sagledavajući činjenicu da se napajanje postojeće TS 35/10(20) kV Rovinj vrši većim dijelom nadzemnim 35 kV vodovima koji prolaze većim dijelom kroz urbanizirano područje, potrebno je predvidjeti njihovu zamjenu novim podzemnim kabelima iste naponske razine. Nakon uvođenja transformacije 110/20 kV i pretvorbe TS 35/10(20) kV Rovinj u 20 kV rasklopište, navedeni 35 kV kabeli napajali bi po 20 kV naponu područje grada Rovinja. (4) Uz navedene kabele potrebno je planirati koridore magistralnih 20 kV podzemnih kabela koji će povezivati napojnu transformatorsku stanicu 110/20 kV sa ostalim budućim 20 kV rasklopištima odnosno sa glavnim 20 kV čvorištima unutar ali i izvan granica ovog prostornog plana.

Članak 195.

(1) Širina zaštitnog koridora za električne vodove u odnosu na os trase je slijedeća:

Naponska razina (kV)

širina koridora (m)

400 ±50

220 ±40

110 ±30

35 ±20

(2) Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih građevina naponske razine 10(20) kV kao i planiranja ostalih zahvata u prostoru predviđenih ovim planom potrebno je pridržavati se slijedećih odredbi: 1. sva planirana srednje naponska mreža treba biti predviđena za 20 kV napon 2. sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvođenja 20 kV napona treba planirati sa transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvođenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV.


3. kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebati će kod prijelaza na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom. 4. određene dionice postojeće 10 kV kabelske mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za prelazak na pogon s 20 kV naponom trebati će se zamijeniti novim 20 kV kabelima. 5. Nove transformatorske stanice TS 10(20) kV postavljaju se na način da im je omogućen kolni pristup. Pri planiranju potrebno je transformatorske stanice uklopiti u postojeći krajolik odnosno građevnu strukturu. Građevnu česticu određenu za TS potrebno je hortikulturno urediti. 6. prilikom planiranja određenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a naročito nadzemnih mreža svih naponskih razina ( 110 kV, 35 kV i 10(20) kV ) obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative ( zaštitni koridori i sl. ).

4.2.2. SOLARNI KOLEKTORI I FOTONAPONSKE ĆELIJE

Članak 195a.

(1) Gradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija omogućena je: 1. na krovovima građevina svih namjena za vlastite potrebe, 2. na krovovima i pročeljima građevina gospodarske namjene, za vlastite i komercijalne potrebe, 3. na terenu građevinskih čestica komunalno-servisne i gospodarske (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i dr.) namjene, za vlastite i komercijalne potrebe, 4. na terenu građevinskih čestica stambene i mješovite namjene, za vlastite potrebe, 5. na nadstrešnicama javnih parkirališnih površina za vlastite i komercijalne potrebe, te za potrebe napajanja javne rasvjete 6. na stupovima (solarne elektrane) unutar čestica komunalno-servisne i proizvodne namjene izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, za komercijalne potrebe. (2) Nije dozvoljena gradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na područjima i građevinama zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ovog Plana. (3) Solarne kolektore i fotonaponske ćelije u građevinskim područjima naselja nije moguće smještati na teren između osnovne građevine i regulacijskog pravca. (4) Kad se solarni kolektori i fotonaponske ćelije smještaju na kosi krov, njihova ploha ne smije biti udaljena više od 200 mm od plohe krova, a kad se postavljaju na ravni krov, njihov najviši dio ne smije biti viši od 2 m od plohe krova.

4.2.3. OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM

Članak 196.

(1) Ovim planom je predviđena izgradnja distributivne plinovodne mreže (mreža 1. instalacije) duljine 35 km iz PEHD cijevi, koja će se u budućnosti širiti. (2) Pored distributivne mreže planom je predviđena izgradnja visoko tlačnog plinovoda Pula – Umag iz čeličnih cijevi, za koji treba osigurati koridor sukladno propisima. Idejno rješenje je pokazalo da je optimalni promjer cijevi tog plinovoda DN 300 (12"). (3) Mjerno redukcijska stanica (MRS) je niski objekt površine 15 m2, a služi za preuzimanje plina iz visokotlačnog transportnog plinovoda, reduciranje tlaka na niži distributivni tlak, te mjerenje predane količine plina distributivnoj plinovodnoj mreži radi obračuna. Lokacija MRS Rovinj-Rovigno predviđena je na prostoru Turnina – Campolongo u koridoru visokotlačnog plinovoda Pula – Umag, a za koju treba predvidjeti česticu od 100 m2. Vršni kapacitet MRS Rovinj za potrebe gradske distributivne mreže je 4000 Sm3/h tlaka 4 bara te 8000 Sm3/h tlaka 16 bar za buduću potrošnju npr. prema Pazinu što ukupno daje 12000 Sm3/h. (4) Na području Grada Rovinja-Rovigno na poljoprivrednim površinama za uzgoj biljaka i cvijeća u staklenicima i plastenicima, predviđa se grijanje istih u zimskoj sezoni. Sukladno svjetskim trendovima, u takvim se objektima postavljaju plinske kogeneracijske mini elektrane koje pored toplinske energije proizvode i električnu energiju, pa se na taj način postiže daleko veći ekonomski efekt. Takve kogeneracijske mini elektrane u principu ne rade više od 6 sati dnevno, a proizvedena toplinska energija u vidu vruće vode se skladišti u posebnim izoliranim spremnicima i služi za zagrijavanje staklenika ili plastenika tokom cijelog dana. (5) Ukupna instalirana snaga na cjelokupnom području Grada Rovinja-Rovigno koja bi se sastojala od mnogo manjih jedinica ne bi smjela prelaziti 20 MW. Za tu primjenu predviđen je dodatni kapacitet u MRS Rovinj na srednjem tlaku od 3250 Sm3/h.


Članak 197. (1) Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku domaćih normi i standarda uglavnom njemačke odnosno međunarodne DIN, ISO i DVGW norme. (2) Kod izgradnje magistralnog plinovoda Pula - Umag koristila se odredba iz SL br.26/85 Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima. U skladu s odredbama iz tog Pravilnika potrebno je osigurati koridor od 60 m (30 m sa svake strane). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi građevine namijenjene stanovanju ili boravku ljudi. Iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30 m sa svake strane ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda i to: za promjer plinovoda do 125 mm – koridor od 10 m sa svake strane, a za promjer plinovoda od 125 mm do 300 mm – koridor od 15 m sa svake strane. (3) U ovom planu se predviđa slobodan koridor od 18 m (6 m sa jedne strane plinovoda i 12 m sa druge strane plinovoda) iz razloga da se mogu raditi potrebni popravci i rekonstrukcije na samom plinovodu. (4) Kod izgradnje MRS-a dovoljno je predvidjeti površinu od 150 m2 za MRS-e većih kapaciteta, odnosno 100 m2 za MRS-e manjih kapaciteta, a minimalne udaljenosti MRS-a kapaciteta do 30.000 m3/h su: 1. za magistralne ceste do 20 m, 2. za regionalne i lokalne ceste do 10 m. 3. za ostale ceste do 6 m, 4. za šetališta i parkirališta do 10 m.

4.2.4. VODOOPSKRBNI SUSTAV

Članak 198.

(1) Za daljnje poboljšanje vodoopskrbe Grada Rovinja-Rovigno ovim planom se predviđa rekonstrukcija dijelova mreže, izgradnja nove mreže, proširenje postojećih vodosprema i izgradnja novih. (2) Ovim planom se omogućuje i korištenje pitke vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina, i to kako iz sustava "Istarskog vodovoda" tako i iz ostalih izvora, prema lokalnim uvjetima. (3) Ovim planom se omogućuje i istraživanje isplativosti korištenja modernih tehnologija (npr. desalinizacija morske vode) u cilju racionalizacije korištenja pitke vode kao sanitarne vode ili pak vode za natapanje zelenih površina unutar izdvojenih turističkih zona. (4) Navedeno će se graditi prema godišnjim planovima i srednjoročnim planovima izgradnje objekata i uređaja infrastrukture, a na osnovu potreba i procjena prioriteta.

Članak 199.

Pod rekonstrukcijom dijelova mreže ovim Planom se podrazumijeva rekonstrukcija postojećih cjevovoda većim profilom, čime bi se uklonila postojeća uska grla u distribucijskom sustavu grada. Izgradnja-rekonstrukcija postojećih cjevovoda naročito se odnosi na dio stare jezgre grada i dovoda do nje, a čiji vodoopskrbni sistem je najstariji u gradu i sa malim profilima. Rekonstrukcije postojeće mreže u starogradskoj jezgri, vezane su uz izgradnju ostale infrastrukture (naročito kanalizacije) pa će se izvoditi etapno prema gradskom planu izgradnje infrastrukture.

Članak 200.

(1) Pod izgradnjom nove mreže ovim Planom se podrazumijeva: 1. Izgradnja vodoopskrbe zone “Gripole - Spinè” i visoke zone grada (područje oko HEP-a) čime bi se rasteretila dosadašnja potrošnja iz vodosprema Rovinj, Valtida i Monvì i povećao pritisak u mreži. 2. Izgradnja tranzitnih vodovoda potrebnih za kvalitetnom opskrbom pojedinih zona. 3. Izgradnja vodovodne mreže naselja Štanga, bolničkog naselja. 4. Izgradnja vodovodne mreže naselja Valsavie. 5. Dovršetak izgradnje vodovodne mreže naselja Valbruna II sjever. 6. Izgradnja-rekonstrukcija postojećeg tranzitnog voda vodosprema Rovinj-grad. 7. Popraviti u dogovoru sa vatrogasnom postajom u Rovinju postojeću požarnu zaštitu grada, a prema važećim propisima i požarnoj ugroženosti pojedinih dijelova grada. (2) Izgradnje su locirane uz glavne prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar zone biti će planirana prostornim planom užeg područja. (3) Prilikom formiranja ulica na području UPU-a potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže, te prilikom rekonstrukcije postojećih cjevovoda dozvoljava se dislociranje


postojećih cjevovoda koji prolaze česticama za građenje tako da se smještaju unutar slobodnog profila postojećih i planiranih prometnica, zelenih i drugih površina. (4) Prilikom planiranja i projektiranja vodoopskrbne mreže mora se pridržavati slijedećih smjernica: 1. Ukoliko se na predmetnom području dogode značajne promjene u smislu većih potreba za vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, svaki od takvih zahtjeva potrebno je zasebno razmatrati. 2. Za izgradnju novih cjevovoda predvidjeti kvalitetne materijale, te profile prema hidrauličkom proračunu i prema posebnim uvjetima koje izdaju stručne službe Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet 3. Trase cjevovoda smjestiti unutar zelenih površina između prometnice i građevina, odnosno u nogostup, a samo iznimno u trup prometnice. 4. Priključak građevne čestice na vodovodnu mrežu izvodi se izgradnjom tipskog šahta ili vodomjerne niše s vodomjerom uz rub parcele, te priključivanjem na najbliži cjevovod, sukladno posebnim propisima i posebnim uvjetima Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet (5) Vodoopskrbna mreža prikazana na kartografskom prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana.

Članak 201.

(1) Ovim Planom se planira proširenje i izgradnja slijedećih vodosprema:

Vodosprema postojeća zapremina planirana zapremina razlika zapremine

Monlongo 2.600 m3 2.600 m3

Rovinj 800 m3

Rovinj novi 1.000 m3 2.600 m3 800 m3

Valtida 1.300 m3 3.900 m3 2.600 m3

Monvì 1.000 m3 2.000 m3 1.000 m3

Monte delle Cavalle 3.900 m3 3.900 m3

Magnan 1.300 m3 1.300 m3

Ukupno 6.700 m3 16.300 m3 9.600 m3

(1) Treba spomenuti da će se u sustav opskrbe grada uključiti i PK Rovinjsko Selo zapremine 600 mł koja se nalazi u sustavu Butoniga koja će služiti i kao vodosprema. (2) Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnoj izloženosti).

4.2.5. ODVODNJA OTPADNIH VODA

Članak 202.

Ovim planom se sustav odvodnje Grada Rovinja-Rovigno planira na slijedeći način: 1. Aglomeracija Rovinj - sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Cuvi planiranog kapaciteta 63.000 ES s III. stupnjem pročišćavanja na lokaciji sadašnjeg uređaja i podmorskim ispustom u more, pokriva prostor unutar granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana južne turističke zone Villas Rubin-Polari i Veštar, naselja Rovinjsko Selo i Cocaletto te sjevernu turističku zonu Monsena - Valdaliso; 2. Područje turističke zone Valalta rješavati će se zasebnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda - UPOV Valalta planiranog kapaciteta 7.350 ES s II. stupnjem pročišćavanja 3. Sustav otoka Sv.Andrija s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda kao zasebnim uređajem III stupnja i podmorskim ispustom u more za rješavanje otpadnih voda na otocima Sv.Andrije i Maškin. 4. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na gradskoj deponiji „Lokva Vidotto“ kao zasebni uređaj III stupnja za rješavanje procjednih i otpadnih voda sanitarnog odlagališta.

Članak 203. (1) Oborinske vode prikupljati će razdjelnim sustavom građenja kanalizacije na način da se cijelo područje Grada podijeli na manje slivne površine sa kojih će se oborinske vode za svako pojedino slivno područje prihvatiti i odovoditi razdjelnim sustavom kanalizacije do konačnog recipijenta, a koji može biti glavni kolektor, more (ispust), upojna građevina (upuštanjem u tlo) ili vodotok. (2) Način prihvata i odvodnje oborinskih voda treba rješavati primjenjujući princip integriranog rješenja odvodnje u prostoru što znači da će se u ovisnosti o postojećoj izgrađenosti promatranog područja odnosno u odnosu na planske dokumente i utvrđene namjene površina, u odnoso na upojnu moć tla


na mjestu ispuštanja kao i provjerom utjecaja razine mora na ispustima u isti primjeniti pozitivna i racionalna tehnička rješanja. (3) Prije ispuštanja oborinskih voda u glavne oborinske kolektore, more, vodotoke ili podzemlje oborinske vode moraju se što je moguće duže zadržati unutar pojedinog sliva usporavanjem tečenja i retencioniranjem te pročišćavanjem od ulja i masnoća sa zauljenih javnih površina. Vrijeme zadržavanja određuje se uvjetima in situ i stanju glavnih kolektora, visini visoke vode mora i mogučnošću upoja tla na mjestu ispuštanja u podzemlje. (4) Ukoliko se planiraju sigurnosni ispusti /preljevi iz crpnih stanica, prije ispuštanja pročišćene i /ili nepročišćene otpadne vode u prijemnik (more) treba predvidjeti okno za uzorkovanje otpadne vode, a kakvoća vode u oknu za uzorkovanje, treba biti u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. (5) Oborinske vode prikupljanju se u javne objekte za odvodnju samo sa javnih površina dok se oborinske vode sa građevinskih čestica trebaju rješavati unutar istih. (6) Iznimno u nepovoljnim uvjetima izgradnje zgrada u odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u starogradskoj jezgri bez vrtova odnonso nedostatne površine za izgradnju upojnih građevine, zbog same konfiguracije terena – depresije odnosno zemljište nedovoljne upojne moći) moguće je uz dokaze o istom i uz suglasnost nadležne gradske službe, premao uvjetima vlasnika javne građevine za odvodnju oborinskih voda priključiti i otpadne vode tih zgrada. (7) Povratni periodi za dimenzioniranje javnih objekata za prihvat i odvodnju oborinskih voda utvrditi će se za svaki pojedini sliv u odnosu na ugroženost i racionalnost izgradnje. Za stambena naselja povratni period je 2 godine, za društvenu izgradnju i područja veće ugroženosti P=5 godina. Za sabirne otvorene kanale -vodotoke povratni period je 20godina. (8) U ovom planskom razdoblju potrebno je prioritetno završiti planirani gradski sustav i izgraditi kanalizacijsku mrežu za sjeverni dio grada. 4.2.6. UREĐENJE VODOTOKA I VODA

Članak 203a.

(1) Na području Grada Rovinja- Rovigno vodne površine su: 1. Evidentirani vodotoci: a) Saline s pritokama Sveti Bartol i Bazilika, b) Mondelaco (CalchIera – Mondelaco), c) Campolongo (Kanal Dugo polje) s pritokama d) Obuhvatni kanal Polari II s pritokama: obuhvatni kanal Polari I, sabirni kanal Turnina s Rovinjskim potokom i ostalim manjim pritokama, bujica Valtinjana e) Sabirni kanal Sjenokoša s pritokama 2. Planirani kanal: kanal retencija Mala Sjenokoša – more i kanal močvara Palud-more 3. Retencije: retencije u slivu Polari i slivu Mondelaco 4. Male akumulacije – bazeni za navodnjavanje (2) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora odnosno površina sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke i vode utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. (3) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine toka. (4) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. (5) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih priloga ovog Plana. (6) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. (7) Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenih sa Strategijom upravljanja vodama. (8) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. (9) Obrana od poplava provodi se temeljem Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) i Državnog plana obrane od poplava (NN 84/10), dok su elementi za upravljanje obranom od poplava sadržani u Planu obrane od poplava na vodama II. reda (bivše lokalne vode)


Istarske županije Područje Grada Rovinja pripada Sektoru E – sjeverni Jadran, branjenom području 22 – mali slivovi „Mirna – Dragonja“ i „Raša – Boljunčica“ – malom slivu „Raša – Boljunčica“. 5. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

5.1. ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Članak 204.

(1) Na području Gada Rovinja-Rovigno zastupljene i u prijedlogu zaštite su slijedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode: 1. posebni rezervat - u moru 2. posebni rezervat –ornitološki 3. spomenik prirode-geološki 4. park šuma 5. značajni krajobraz 6. spomenik parkovne arhitekture (2) Navedena područja prikazana su na kartografskom prikazu broj 3.1.A. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – područja posebnih uvjeta korištenja – Zaštita prirode baštine“.

Članak 205.

Zaštita prirodne baštine provodi se putem mjera zaštite slijedećih zaštićenih područja:

KATEGORIJA ZAŠTITE

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE

PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI

ZA PREKATEGORIZACIJU

POSEBNI REZERVAT

- u moru Limski zaljev (1979. godine)

- močvara Palud – ornitološki (2001. godine)

- Mala i Velika Sestrica - ornitološki

SPOMENIK PRIRODE

- kamenolom "Fantazija"- geološki (1986. godine)

- uvala Saline (Valalta)

III. PARK-ŠUMA

- Zlatni rt/ Punta Corrente (1948. godine) - Škaraba (1995. godine)

- Porton Biondi

- Rt Mucia

- Sv. Katarina

- Rt Križ

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

- Limski zaljev (1964. godine)

- Rovinjski otoci i priobalno područje (1968. godine)

- Područje između Rovinja i Bala,

- Rovinjski otoci i priobalno područje – evidentiran zahtjev za izmjenu granica postojećeg zaštićenog područja (izostaviti područje GUP-a Rovinj te dio Valalte)

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

- drvored čempresa na groblju u Rovinju (1969. godine)

- Park unutar bolnice "Dr.M.Horvat"

- Park Gimnazije i Doma za starije i nemoćne osobe „Domenico Pergolis“

Članak 206.

(1) Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 144/13), odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. (2) Na području i u okolici posebnog ornitološkog rezervata nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti ptičjih populacija, a to su ponajprije uznemiravanje, prenamjena zemljišta, izgradnja, eksploatacija mineralnih sirovina i dr. (3) Na području i u okolici posebnog rezervata u moru nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti populacija faune, a to su ponajprije intenzivniji infrastrukturni zahvati, neprimjereno sidrenje, eksploatacija mora i dr.


(4) Značajke spomenika prirode (geološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu. (5) Zaštićene park-šume treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i namjene prostora. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. (6) Zaštićeni park treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjernice njihova očuvanja. (7) Parkove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnim matricama (ukoliko postoje) odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture (skulpture, fontane, klupe, staze, igrališta i dr.). (8) Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. Nužno je zaustaviti i sanirati divlju gradnju, naročito u zaštićenom obalnom pojasu. (9) U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene. (10) U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno: 1. sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika, 2. odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare, 3. uskladiti i prostorno organizirati različite interese, 4. posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale, 5. izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju, 6. izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente, 7. štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom, 8. planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije. (11) Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (i ostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve, špilje i dr.) – kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zaštićena područja ili njihove dijelove. (12) Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima (izuzev posebnih rezervata), s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja ("carrying capacity"). Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja predloženih za zaštitu, ograničiti izgradnju novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donošenju planova upravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnosti s budućim mjerama zaštite tog područja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.

Članak 207.

(1) U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će sustav mjera zaštite obuhvaćenih dijelova prirode. U prostorne planove užeg područja ugrađuju se utvrđene mjere zaštite. (2) U postupku izdavanja akata za građenje za zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode obuhvaćenim Planom, kao i akata za građenje za susjedne građevine, ishodit će se posebni uvjeti


građenja od nadležnog tijela državne uprave. Ne može se izdati akt za građenje bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela državne uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru. (3) U šumi posebne namjene (Š3) kopnenog južnog dijela Limskog zaljeva na području Grada Rovinja-Rovigno, ovim planom se planira uređenje pješačkih (treking i edukacijske staze i sl. na kopnu i u moru), „bike“ staza (brdski biciklizam – po prirodnom terenu), jahaćih staza, i slično s mogućnošću uređenja odmorišta/vidikovaca, (4) Ovim planom se omogućuje da se dio akvatorija planira za rekreaciju u moru (penjanje iznad vode, kajaking, plivanje, pecanje i sl.), sve u smislu stvaranja preduvjeta za realizaciju jedinstvenog i cjelovitog rekreativnog područja te promocije Limskog zaljeva i Limske drage kao jedinstvenog prostornog i prirodnog fenomena. (5) Za navedeno je potrebno prethodno izraditi jedinstveni projekt uređenja, kojeg će verificirati predstavničko tijelo Grada Rovinja uz prethodne aktivnosti i suglasnosti nadležnog tijela državne uprave opisane u stavku (1) i (2) ovog članka, te uz posebne uvjete korištenja šume koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede, Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije. (6) U širem području obuhvata zaštićenog geološkog spomenika prirode – Kamenolom Fantazija u Rovinju-Rovigno, moguće je u okviru prezentacije lokaliteta, organizirati zonu za prihvat posjetitelja geološkog parka s mogućnošću izgradnje/ uređenja nužnih parkirališnih površina te manjih sportsko-rekreacijskih igrališta (dječje igralište, boćalište, košarkaško igralište i sl.) uz prethodno ishođeno pozitivno mišljenje nadležnog državnog tijela. (7) U dijelu obuhvata zaštićenog geološkog spomenika prirode – Kamenolom Fantazija u Rovinju-Rovigno, a koji se nalazi unutar obuhvata GUP-a moguće je organizirati zonu za prihvat posjetitelja geološkog parka s mogućnošću gradnje i uređenja nužnih parkirališnih površina te moguće zadržavanje postojeće građevine i rekonstrukcija u skladu s člancima 69a., 71. i 72. ovog Plana, a sve uz prethodno ishođeno pozitivno mišljenje nadležnog državnog tijela.

6.1.A. STROGO ZAŠTIĆENE I UGROŽENE VRSTE

Sisavci

Članak 207a.

(1) Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, područje Grada Rovinja je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili strogo zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablicu s popisom strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategorijama CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci. Tablica Vrste sisavaca procijenjene ugroženosti na području Grada Rovinja (RE – regionalno izumrla vrsta, CR - kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – rizična, NT – potencijalno ugrožena, LC – najmanje zabrinjavajuća, DD – vjerojatno ugrožena; SZ – strogo zaštićena vrsta; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13); E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime

vrste

Regionalna kategorija

ugroženosti

Zaštita po PSZV

Dodatak II Direktive o staništima

Glis glis sivi puh LC

Lepus europaeus europski zec NT

Miniopterus schreibersi* dugokrili pršnjak EN SZ

Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš VU SZ

Myotis emarginatus riđi šišmiš NT SZ

Plecotus kolombatovici Kolombatovićev dugoušan

DD SZ

Rhinolophus blasii* Blazijev potkovnjak VU SZ

Rhinolophus euryale južni potkovnjak VU SZ

Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT SZ

Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak NT SZ

Sciurus vulgaris vjeverica NT

Tursiops truncatus dobri dupin EN SZ

* potencijalno područje rasprostranjenosti (2) Za njih se utvrđuje slijedeći sustav mjera zaštite:


U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. Obnova zgrada i crkava u kojima je evidentirana kolonija šišmiša trebala bi se obavljati u razdoblju kad u tim objektima nisu porodiljne i/ili zimujuće kolonije šišmiša. U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Grada Rovinja.

Ptice Članak 207b.

(1) S obzirom na ovdje prisutna staništa te uzimajući u obzir podatke dostupnih znanstvenih i stručnih studija, područje Grada Rovinja je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i strogo zaštićenih ptica navedenih u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, te vrsta za koje je potrebno osigurati mjere zaštite staništa odnosno vrsta koje je nalaze na Dodatku I. EU Direktive o pticama (Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.1.2010.)). (2) Na sve ptice iz prirode koje se prirodno pojavljuju u Republici Hrvatskoj, temeljem članka 153. stavaka 2. i 5. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) primjenjuju se mjere zaštite (zabranjene radnje) strogo zaštićenih vrsta, no odredbama članka 155. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13) mjere zaštite (zabranjenih radnje) strogo zaštićenih vrsta ne primjenjuju se za ptice koje se nalaze na popisu divljači sukladno posebnom propisu iz područja lovstva, te u slučajevima odstupanja koja neće štetiti održavanju populacija strogo zaštićenih vrsta a nužna su radi sprječavanja ozbiljnih šteta, očuvanja javnog zdravlja, sigurnosti, istraživanja i ostalih propisanih opravdanih razloga. Tablica Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste ptica na području Grada Rovinja (CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno poznate; gp – gnijezdeća populacija, zp – zimujuća populacija, pp – preletnička populacija, NSZ - nije strogo zaštićena vrsta)

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti

Dodatak I Direktive o

pticama

Acrocephalus melanopogon* crnoprugasti trstenjak CR gp

Alcedo atthis* vodomar NT gp

Anthus campestris primorska trepteljka LC gp

Circaetus gallicus** zmijar EN gp

Gavia arctica* crnogrli plijenor LC zp

Gavia stellata* crvenogrli plijenor

Lanius minor NSZ sivi svračak LC gp

Lullula arborea NSZ ševa krunica LC gp

Phalacrocorax aristotelis morski vranac LC gp

Podiceps grisegena* riđogrli gnjurac NT zp

Sterna albifrons mala čigra EN gp

Sterna hirundo crvenokljuna čigra NT gp

Sterna sandvicensis* dugokljuna čigra NT zp

*zimovalica, **vjerojatno područje gniježđenja (3) Za njih se utvrđuje slijedeći sustav mjera zaštite: 1. U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (regulacije vodotoka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati). 2. U cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanište ovih vrsta ptica. 3. U slučaju planiranja izvođenja zahvata koji mogu imati značajan utjecaj na ciljne vrste i staništa te na cjelovitost područja Ekološke mreže RH, za njih je potrebno provoditi ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13). 4. U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica


dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama). 5. U cilju eliminiranja stradavanja ptica na elektroenergetskim objektima, a posebice ptica koje imaju veliki raspon krila te su stoga u većoj opasnosti od strujnog udara na tim objektima potrebno je tehničko rješenje izvesti na način da se ptice zaštite od strujnog udara. 6. Republika Hrvatska je stranka Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa od 2000. godine (Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska konvencija), Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 6/00) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja od 2000. godine (Zakon o potvrđivanju konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija), Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 6/00). 7. Pri utvrđivanju prikladnog tehničkog rješenja izvedbe elektroenergetskih objekata potrebno je u cilju zaštite ptica od stradavanja uzrokovanog strujnim udarom slijediti Preporuku stalnog odbora Bernske konvencije br. 110 (2004.) o smanjivanju negativnih utjecaja nadzemnih vodova na ptice u kojoj su analizirana tehnička rješenja koja su i opisana u članku „Prilog tipizaciji tehničkih rješenja za zaštitu ptica i malih životinja na srednjenaponskim elektroenergetskim postrojenjima“ (J. Bošnjak, M. Vranić; Hrvatski ogranak međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave - CIGRÉ; 7. Savjetovanje HO CIGRÉ, Cavtat, 2005., http://www.encron.hr/pdfs/C3-03-2005.pdf), kao i upute Bonnske konvencije o izbjegavanju ili ublažavanju utjecaja električnih vodova na migratorne vrste ptica - Guidelines on How to Avoid or Mitigate Impact of Electricity Power Grids on Migratory Birds in the African-Eurasian Region“ (Prinsen, H.A.M., Smallie, J.J., Boere, G.C. & Píres, N. (Compilers); AEWA Conservation Guidelines No. 14, CMS Technical Series No. 29, AEWA Technical Series No. 50, CMS Raptors MOU Technical Series No. 3, Bonn, Germany, 2012., http://www.unep-ewa.org/sites/default/files/publication/ts50_electr_guidelines_03122014.pdf).

Vodozemci i gmazovi

Članak 207c.

(1) Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Grada Rovinja je stanište sljedećih ugroženih vrsta vodozemaca: Tablica Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste vodozemaca na području Grada Rovinja (CR – kritično ugrožene vrste, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13))

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste

Kategorija ugroženosti

Zaštita po PSZV


Bombina variegata žuti mukač LC SZ

Proteus anguinus* čovječja ribica EN SZ

Triturus carnifex veliki vodenjak NT SZ

* potencijalno područje rasprostranjenosti (2) Za njih se utvrđuje slijedeći sustav mjera zaštite: Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa. (3) Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Grada Rovinja je stanište sljedećih ugroženih vrsta gmazova: Tablica Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste gmazova na području Grada Rovinja (CR – kritično ugrožene vrste, EN – ugrožene, VU – osjetljive, NT – niskorizične, LC – najmanje zabrinjavajuće, DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PPDSZSZ - Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/09); E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)

Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti

Zaštita po

PSZV


Caretta caretta glavata želva VU SZ

http://www.encron.hr/pdfs/C3-03-2005.pdf

http://www.unep-ewa.org/sites/default/files/publication/ts50_electr_guidelines_03122014.pdf

http://www.unep-ewa.org/sites/default/files/publication/ts50_electr_guidelines_03122014.pdf


Elaphe quatuorilineata četveroprugi kravosas NT SZ

Emys orbicularis barska kornjača NT SZ

Podarcis melisellensis krška gušterica LC SZ

Podarcis siculus primorska gušterica LC

Telescopus fallax crnokrpica NT SZ

Testudo hermanni kopnena kornjača NT SZ

(4) Za njih se utvrđuje slijedeći sustav mjera zaštite: Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna, vodena, obalna, travnjačka i stjenovita staništa.

Leptiri i vretenca

Članak 207d. (1) Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske, područje Grada Rovinja je stanište više ugroženih vrsta leptira. Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih stabala i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja te sakupljačke aktivnosti kolekcionara. Tablica Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste danjih leptira na području Grada Rovinja (NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate; SZ – strogo zaštićene vrste; PSZV - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13); E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku)

Hrvatsko ime vrste

Kategorija ugroženosti

Zaštita po PSZV


Glaucopsyche alexis veliki kozlinčev plavac NT

Papilio machaon obični lastin rep NT SZ

Pseudophilotes vicrama kozlinčev plavac NT

Scolitantides orion žednjakov plavac NT

Thymelicus acteon Rottemburgov debeloglavac

DD

Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ

(2) Za njih se utvrđuje slijedeći sustav mjera zaštite: 1. Potrebno je ograničavati inteziviranje poljoprivrede i izgradnje na područjima važnim za očuvanje leptira, ograničiti uporabu pesticida na poljopivrednim zemljištima u blizini nalazišta gore navedenih vrsta, te održivim gospodarenjem u šumama i na poljoprivrednim površinama očuvati biljke hraniteljice. 2. U cilju zaštite leptira trebalo bi očuvati lokve, a o leptirima voditi brigu i prilikom održavanja travnjaka, te eventualnoj melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima. (3) Na području Grada Rovinja temeljem recentnih opažanja utvrđena su nalazišta sljedećih strogo zaštićenih i ugroženih vrsta vretenaca koje su prema Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske određene kao najugroženije (s iznimno visokim, vrlo visokim i visokim rizikom od izumiranja u Hrvatskoj – u kategorijama CR, EN i VU): Tablica Vrste procijenjene ugroženosti i strogo zaštićene vrste vretenaca na području Grada Rovinja (CR - kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – osjetljiva)

Znanstveno/hrvatsko ime vrste Kategorija ugroženost

i

Nalazište (i/ili u blizini naselja)

*Aeshna viridis Zeleni kralj

CR Palud

Lestes virens Mala zelendjevica

VU Palud


*Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21 svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992.): Dodatak IV (životinjske i biljne vrste od značaja za zajednicu i kojima je potrebna stroga zaštita). (4) Za njih se utvrđuje slijedeći sustav mjera zaštite: 1. Potrebno je spriječiti antropogeni utjecaj na pogodnim (potencijalnim) i poznatim staništima vretenaca, zaštititi lokalitete na kojima su prisutne vrste te staništa na kojima se one razmnožavaju, smanjiti onečišćenje vodenih staništa agrokemikalijama, održavati povoljan vodni režim i kakvoću vode, spriječiti unos biljojednih vrsta riba i prekomjerno iskorištavanje vode te na prirodi prihvatljiv način upravljati hidrotehničkim zahvatima u poplavnim područjima velikih rijeka. 2. U cilju zaštite primorskih lokvi i močvarnih staništa potrebno je spriječiti njihovo isušivanje, zatrpavanje i onečišćenje, spriječiti prenamjenu močvarnih staništa u poljoprivredne i druge svrhe te očuvati veće ujezerene vodene površine i osigurati hidrološki minimum u sredozemnom dijelu Hrvatske.

Flora

Članak 207e.

(1) Na području Grada Rovinja temeljem recentnih opažanja utvrđena su nalazišta sljedećih ugroženih biljnih vrsta koje su prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske određene kao najugroženije (regionalno izumrle ili pred izumiranjem – u kategorijama RE, CR, EN i VU): Tablica Ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste na području Grada Rovinja (CR - kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – rizična)

Znanstveno/hrvatsko ime vrste Kategorija

ugroženosti

Adonis annua L. emerd. Huds. Jesenski gorocvijet

EN

Carex extensa Gooden. Obalni šaš

EN

Carex flava L. Žuti šaš

EN

Cyperus longus L. Dugi oštrik

VU

Desmazeria marina (L.) Druce Sredozemna ljuljolika

VU

Glaucium flavum Crantz Primorska makovica

EN

Hibiscus trionum L. Vršačka sljezolika

EN

Hordeum marinum Huds. Primorski ječam

VU

Ophioglossum lusitanicum L. Zimski jednolist

CR

Ophrys apifera Huds. Pčelina kokica

EN

Ophrys bertolonii Moretti Bertolinijeva kokica

VU

Ophrys fuciflora Haller Bumbarova kokica

VU

Ophrys fusca Link Smeđa kokica

VU

Ophrys sphegodes Mill. Kokica paučica

VU

Orchis coriophora L. Kožasti kaćun

VU

Orchis papilionacea L. Leptirasti kaćun

VU

Orchis purpurea Huds. VU


Grimizni kaćun

Orchis simia Lam. Majmunov kaćun

VU

Orchis tridentata Scop. Trozubi kaćun

VU

Orlaya kochii Heywood Moračina širolistna

EN

Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. Svinuti tankorepaš

VU

Ranunculus ophioglossifolius Vill. Jednolisni žabnjak

EN

Salsola kali L. Slankasta solnjača

VU

Salsola soda L. Sodna solnjača

VU

Serapias vomeracea (Burm.f.) Briq. Dugousna kukavica

VU

Suaeda maritima (L.) Dumort. Primorska jurčica

VU

Wolffia arrhiza (L.) Horkel ex. Wimm Beskorjenska sitna leća

VU

(2) Za njih se utvrđuje slijedeći sustav mjera zaštite: Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta ugroženih biljnih vrsta. Na detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta (gore istaknutih ugroženih vrsta flore) nije prihvatljivo planirati građevinska područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na obnovljive izvore energije), melioracije zemljišta, golf igrališta, antenske stupove, te prometnu i komunalnu infrastrukturu. 6.1.B. EKOLOŠKI ZNAČAJNA PODRUČJA

Ugrožena i rijetka staništa

Članak 207f.

(1) Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (Narodne novine br. 88/14) i EU Direktivi o staništima (Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992.)) na području Grada Rovinja prisutna su ugrožena i rijetka staništa koja su u narednom tabličnom prikazu istaknuta debljim otiskom (Napomena: oznaka * znači da su ugroženi pojedini pojedini tipovi staništa, a ne cijela skupina određenog NKS koda).

Tablica Zastupljenost stanišnih tipova na području Grada Rovinja

Tip staništa - NKS NKS kod (ha) (%)

Kopnena staništa - poligoni

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci C.3.5. 229,68 2,96

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Dračici C.3.5./D.3.1. 88,13 1,14

Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Primorske, termofilne šume i šikare medunca

C.3.5./E.3.5. 2391,21 30,84

Primorske, termofilne šume i šikare medunca E.3.5. 2843,96 36,68

Primorske, termofilne šume i šikare medunca / Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

E.3.5./C.3.5. 95,45 1,23

Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike

E.8.1. 224,46 2,90

Nasadi četinjača E.9.2. 83,32 1,07

Površine stjenovitih obala pod halofitima / Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

F.4.1./C.3.5. 33,70 0,43

Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom I.1. 103,71 1,34


Mozaici kultiviranih površina I.2.1. 989,76 12,77

Mozaici kultiviranih površina / Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci / Bušici

I.2.1./C.3.5./D.3.4. 20,00 0,26

Mozaici kultiviranih površina / Aktivna seoska područja / Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

I.2.1./J.1.1./I.8.1. 68,51 0,88

Intenzivno obraivane oranice na komasiranim površinama I.3.1. 64,84 0,84

Vinogradi I.5.3. 84,46 1,09

Javne neproizvodne kultivirane zelene površine I.8.1. 157,23 2,03

Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja J.1.1./J.1.3. 6,12 0,08

Gradske jezgre J.2.1. 207,70 2,68

Gradske stambene površine J.2.2. 26,03 0,34

Ostale urbane površine J.2.3. 5,81 0,07

Industrijska i obrtnička područja J.4.1. 13,22 0,17

Površinski kopovi J.4.3. 15,45 0,20

Ukupno: 7752,75 100,00

Morski bentos - poligoni

Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja G.3.2. 2503,77 6,74

Naselja posidonije G.3.5. 101,11 0,27

Infralitoralna čvrsta dna i stijene G.3.6. 26,06 0,07

Cirkalitoralni pijesci G.4.2. 34415,05 92,62

Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene G.4.3. 112,76 0,30

Ukupno: 37158,75 100,00

Morski bentos - točkasti lokaliteti

Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala - Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa

G.3.2.3.4.

Biocenoza infralitoralnih algi G.3.6.1.

Biocenoza muljevitih detritusnih dna G.4.2.1.

Morska obala

Stjenovita morska obala/Biocenoza gornjih stijena mediolitorala/ Biocenoza donjih stijena mediolitorala

F.4./ G.2.4.1./G.2.4.2.

Stjenovita morska obala/Zajednice morske obale na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka/Biocenoza gornjih stijena mediolitorala/ Biocenoza donjih stijena mediolitorala/ Zajednice mediolitorala na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka

F.4./F.5.1.2./ G.2.4.1./G.2.4.2./ G.2.5.2.

Stijene - točila

Kvarnersko-liburnijske vapnenačke stijene / Ilirsko-jadranska, primorska točila

B.1.4.1./B.2.2.

(2) Staništa ugroženih i endemičnih vrsta Na području Grada Rovinja nema hrvatskih endemičnih vrsta odnosno endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku. (3) Ekološki koridori i selidbeni putovi životinja Na području Grada Rovinja nisu definirani ekološki koridori i selidbeni putovi životinja. (4) Mjere zaštite: 1. Površinske kopnene vode i močvarna staništa - osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; - očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; - održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa; - očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;


- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju; - sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvora; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina; - u gospodarenju vodama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); 2. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine - očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - spriječiti vegetacijsku sukcesiju te uklanjati vrste, pogotovo drvenaste, koje obrastaju točilo a ne pripadaju karakterističnim točilarkama; - poticati stočarstvo na primorskim točilima zbog očuvanja golog tla i sprečavanja sukcesije; - postavljanje novih, te izmještanje postojećih penjačkih i planinarskih putova provesti na način koji ne ugrožava rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste; 3. Travnjaci, visoke zeleni i šikare - gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa; - očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka; - očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima termofi lnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište; - poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u primorskim travnjačkim područjima; - poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu; - provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije; - na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara; - očuvati bušike, te spriječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem; - očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova; 4. Šume - prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; - u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; - u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; - u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; - u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih vrsti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); - pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi; - uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina; - osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama; Detaljne mjere za očuvanje šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove/programe na području Grada Rovinja. 5. Morska obala, more i kompleksi staništa (estuariji, lagune i velike plitke uvale i zaljevi) - očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana;


- osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more; - očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale i priobalnih područja; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće; - ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju; - uklanjati strane invazivne vrste; - očuvati muljevite, pjeskovite, šljunkovite i kamenite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom te sanirati devastirana područja gdje god je moguće; 6. Podzemlje - u slučaju pronalaska speleološkog objekta, o tome je nužno što prije obavijestiti Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu; - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; - ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini; - očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze; - sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode; - sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata; 7. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom - očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina im materijalom; - uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom; - uklanjati invazivne vrste; - očuvati korovne zajednice čije su karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini; - spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste; 8. Izgrađena i industrijska staništa - spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati endemične vrste; - uklanjati invazivne vrste. 9. Potrebno je inventarizirati očuvane prirodne plaže te u postupku izdavanja koncesija ugovorima o koncesijskom odobrenju propisati mjere zaštite prirode, a posebno mjere očuvanja priobalne vegetacije. Ne planirati širenje građevinskog područja na račun ugroženih vodenih i vlažnih staništa. Zaustaviti daljnju degradaciju vodenih i vlažnih staništa, te prema mogućnostima izvesti njihovu revitalizaciju. Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za ugrožene vrste. 10. Onemogućiti fragmentaciju staništa i narušavanje povoljnih stanišnih uvjeta. Na lokacijama (i u neposrednoj blizini) ugroženih tipova staništa kao i na detaljno utvrđenim lokacijama (i u neposrednoj blizini) nalazišta ugroženih vrsta flore i vrsta koje su ciljne vrste područja ekološke mreže RH, nije prihvatljivo planirati građevinska područja, definirati namjenu površina za proizvodne, poslovne i turističke djelatnosti koje podrazumijevaju gradnju objekata i prateće infrastrukture, planirati elektrane (uključujući i one na obnovljive izvore energije), melioracije zemljišta, antenske stupove, te prometnu i komunalnu infrastrukturu. 6.1.C. PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (EU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000)

Članak 207g.

(1) Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/2013, 105/2015) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju). Tablica Područja ekološke mreže RH na području Grada Rovinja

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA 2000 PODRUČJA)

R.br. Naziv područja Oznaka

1. Područja očuvanja značajna za ptice -

POP (Područja posebne zaštite - SPA)

Akvatorij zapadne Istre HR1000032

2. Područja očuvanja značajna za vrste i Šire rovinjsko područje HR2001360


3. stanišne tipove - POVS (Područja od značaja za Zajednicu -

SCI)


4. Otoci rovinjskog područja - podmorje HR3000462

5. Limski zaljev - kopno HR2000629

6. Limski zaljev - more HR3000001

(2) Navedena područja prikazana su na kartografskom prikazu broj 3.1.B. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – područja posebnih uvjeta korištenja – Ekološka mreža“. (3) Mjere zaštite: 1. Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne novine br. 15/2014). 2. Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 80/13). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti eventualno planirane vjetroelektrane, solarne elektrane, centre za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i melioracijske zahvate, pristaništa, luke, planiranu marikulturu, golf igrališta i razvoj turističkih zona. 5.2. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

Članak 208.

(1) U ovom Planu su prikazana nepokretna kulturna dobra koja su obzirom na stupanj zaštite podijeljena na: registrirana (R), preventivno zaštićena (PZ) i evidentirana (E). (2) Potrebno je naglasiti da još uvijek postoje neistražena područja, te se stoga mora računati na mogućnost dodatnih saznanja i otkrića novih kulturnih dobara. Prostornim planom su nepokretna kulturna dobra razlučena u nekoliko vrsta: 1. arheološke i hidro arheološke zone i lokaliteti 2. kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, 3. povijesni graditeljski sklop, 4. povijesne civilne i sakralne građevine.

Članak 209.

(1) Ovim planom su potvrđene Prostornim planom Istarske županije utvrđene arheološke i hidro arheološke zone nacionalne i županijske razine značaja: 1. Priobalno područje od Uvale Veštar južno od Rovinja do Valbandona i 2. Širi zaobalni agrarni prostor Grada Rovinja-Rovigno (2) Dijelovi tih širih područja koji se nalaze na području Grada Rovinja označeni su na kartografskom prikazu. (3) Unutar tih širih zona na kartografskom prikazu su označeni slijedeći lokaliteti - zone koji su određeni rješenjima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine kao zone preventivne zaštite ili kao registrirana kulturna dobra: 1. Kao hidroarheološka zona označuje se zona olupine potonulog putničkog austrougarskog parobroda "Baron Gautsch" – kulturno dobro (R) Z-98 2. Olupina trgovačkog broda „Hans Schmidt“ – kulturno dobro (R), Z–23 (4) Na kartografskom prikazu 3.1. označeni su i slijedeći arheološki lokaliteti:

Redni broj

Naziv lokaliteta Vremensko razdoblje karakteristike nalazišta stupanj zaštite

1 Majorov vrh (Monmaiur) Prapovijest Gradinsko naselje E

2 Sv. Eufemija Prapovijest Nekropola E

3 Valfaborso (Kota 29,5 - brdo južno od Rta Sv.

Eufemije)

Prapovijest Gradinsko naselje E

4 Monlongo Prapovijest Tumul E

5 Monpaderno Prapovijest Gradinsko naselje E

6 Fratusa Prapovijest Tumul E

7 Montero Prapovijest Gradinsko naselje E

8 Mondelaco Prapovijest Gradinsko naselje E

9 Salteria Prapovijest Tumul E


10 Laste Prapovijest Gradinsko naselje E

11 Monte delle Cavalle Prapovijest Gradinsko naselje E

12 Sv. Katarina Prapovijest E

13 Turnina Prapovijest Gradinsko naselje PZ, P-4054

14 Valtida Prapovijest Gradinsko naselje E

15 Monvì Prapovijest Gradinsko naselje E

16 Sveti Andrija Prapovijest Gradinsko naselje E

17 Monparadis Prapovijest Gradinsko naselje E

18 Monruvinal Prapovijest Gradinsko naselje E

19 Sveti Ivan Prapovijest E

20 Monbrodo Prapovijest Gradinsko naselje P-5412

20a Mongarsel Prapovijest Gradinsko naselje P-5430

21 Pisuio Prapovijest Naselje E

22 Stancija Garzotto Prapovijest Gradinsko naselje E

23 Canonica Prapovijest Gradinsko naselje E

24 Grašićev vrh Prapovijest Gradinsko naselje E

25 Moncastellier Prapovijest Gradinsko naselje P-5431

26 Monsporco Prapovijest Gradinsko naselje E

27 Sarisol Prapovijest Gradinsko naselje E

28 Mušego Prapovijest Tumul P-5134

29 Moncodonja Prapovijest Gradinsko naselje Z-94

30 Montejar Prapovijest Tumul E

31 Šimetov vrh Prapovijest Gradinsko naselje E

32 Vela Gomila Prapovijest Gradinsko naselje E

33 Perićeva glavica Prapovijest Gradinsko naselje E

34 Maričevica Prapovijest Gradinsko naselje E

35 Gradina Prapovijest Gradinsko naselje E

36 Koren Prapovijest Gradinsko naselje E

37 Maškin Prapovijest Gradinsko naselje E

38 Sveti Feliks Antika Ostaci arhitekture i kasnoantičkih grobova

E

39 Sveti Bartul Antika Ostaci arhitekture E

40 Valsaline Antika Ostaci arhitekture i kamenolom

E

41 Valfaborso Antika Ostaci arhitekture i kamenolom

E

42 Valdibora Antika Ostaci arhitekture E

43 Sveti Andrija Antika Ostaci arhitekture E

44 Cuvi Antika Ostaci arhitekture E

45 Villas Rubin Antika Ostaci arhitekture E

46 Polari Antika Ostaci arhitekture E

47 Rt Moro Antika Ostaci arhitekture E

48 Veštar I Antika Kamenolom P-5164

49 Veštar II Antika Ostaci arhitekture P-5164

50 Cisterna Antika Ostaci arhitekture E

51 Pisuio Antika Ostaci arhitekture E

52 Rt Sv. Damjana Antika Kamenolom E

53 Turnina Antika - srednji vijek Ostaci arhitekture PZ, P-4054

54 Sv. Pelagije Antika Ostaci arhitekture E

Članak 210.

(1) Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama i u zonama i područjima lokaliteta iz članka 209. i članka 205. potrebno je od nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete građenja za izdavanje lokacijske dozvole i prethodnu odobrenje za izdavanje potvrde na glavni projekt.


(2) U širem području važnog arheološkog lokaliteta iz članka 209. i geološkog lokaliteta iz članka 205. moguće je za prezentaciju lokaliteta ako se zato ukaže potreba, organizirati zonu za realizaciju arheološkog/ geološkog parka s mogućnošću izgradnje prateće građevine (recepcija/infopunkt-trgovina, sanitarije i odmorišta/; muzej/ izložbeni prostor, predavanja, depoi, sanitarije, ugostiteljski sadržaji/; nužne parkirališne površine) uz prethodno ishođeno pozitivno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli i drugih nadležnih državnih tijela. (3) U područjima u kojima se ovim Planom, predviđa izgradnja građevina, a nalaze se na području evidentiarnih arheoloških lokaliteta, investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu osigurati arheološki nadzor nad svim zemljanim radovima (uključujući i radove izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture). Ovisno o vrsti i količini arheoloških nalaza, arheološki nadzor može prerasti u arheološko sondiranje, odnosno arheološko istraživanje do kraja kulturnog sloja, a značaj arheoloških nalaza in situ može uvjetovati djelomičnu izmjenu projekta. (4) Za sve neizgrađene i neuređene dijelove građevinskih područja potrebno je prije ili tijekom izrade urbanističkih planova uređenja izvršiti arheološku reambulaciju terena. (5) Arheološku reambulaciju terena potrebno je izvršiti i za sve ostale dijelove građevinskih područja za koja nije propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja, te prije trasiranja i gradnje infrastrukturnih objekata i uređaja. Ovisno o rezultatima reambulacije nadležni Konzervatorski odjel propisati će daljnje uvjete zaštite arheološke baštine.

Članak 211. (1) Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja - Rovigno, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod rednim brojem Z-4811; rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske - KLASA: UP I -612-08/10-06/0135; UR:BROJ: 532-04-01-1/3-11-2 od 21.ožujka 2011. godine, (koje je defakto revizija rješenja Konzervatorskog zavoda u Rijeci broj 01-192/I od 15.12.1963.god. kojim je Kulturno - povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno zaštićena kao spomenik kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem RRI-53). (2) Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrđene su zone „A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura), „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i „C“ (ambijentalna zaštita) u kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera zaštite. Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu broj 3.1.C. „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – područja posebnih uvjeta korištenja – Zaštita kulturne baštine“. (3) Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju (Klasa: UP-I-612-08/10-06/0135; Urbroj:532-04-01-1/3-11-2 od 21. ožujka 2011.godine) Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, koje je osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru. (4) Sve intervencije u prostoru kulturno-povijesne cjeline, unutar utvrđenih zona zaštite iz stavka 2. ovog članka, uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja. (5) Kao rezultat istraživanja iz stavka 4. ovog članka unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno, u zonama „A“ i „B“ i „C“, izrađene su konzervatorske podloge. (6) Do usvajanja konzervatorske podloge za cijeli poluotok Rovinj, moguća je samo rekonstrukcija u postojećim gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenske građevine.

(7) Do donošenja UPU-a za područja Tvornice duhana, Tvornice Mirna i Sjeverne luke Valdibora moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenske građevine, osim za rekonstrukciju i gradnju novih zahvata u akvatoriju Sjeverne luke – Valdibora koji su potvrđeni Studijom prostornih mogućnosti Sjeverne luke – Valdibora u Rovinju-Rovigno te za koje su izrađeni svi potrebni prethodni radovi koji su navedeni u točki 5. stavka (3) Članka 239.

(8) Na području kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno potrebno je provoditi cjelovitu zaštitu arhitektonskih, urbanističkih i kulturno povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora, te je potrebno strogo kontrolirati unošenje novih struktura. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Za sve zahvate koji se planiraju izvoditi unutar zaštićene povijesne jezgre grada Rovinja, kao i na ostalim kulturnim dobrima evidentiranim ovim Planom odgovarajuće se primjenjuju mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14), drugim propisima i ovim Odredbama za provođenje.


(9) Za svaki zahvat sanacije, obnove, rekonstrukcije, gradnje, nadogradnje, prenamjene, obilježavanje objekata, kao i intervencije u prostoru u zaštićenoj zoni potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Puli.

Članak 212.

(1) Povijesnim graditeljskim sklopom smatra se gradski fortifikacijski sustav Rovinja s pripadajućim gradskim vratima, bedemima i kulama. (2) Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem metoda rekonstrukcije propisanih za fortifikacijske cjeline, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija.

Članak 213.

(1) Ovim planom kao povijesne civilne i sakralne građevine su označene: Nepokretna kulturna dobra unesena u registar kulturnih dobara RH 1. Pojedinačno zaštićena kulturna dobra LISTA ZAŠTIĆENIH DOBARA 1. Zgrada starog tribunala (Palača Costantini) , (broj registracije RRI-18-1961, Klasa: 03-287/1-1961) 2. Crkva sv. Trojstva, (broj registracije Z-361, Klasa: UP/I-612-08/02-01/222, Ur.broj: 532-10-1/8(JB)-02-02) 3. Crkva i samostan sv. Franje Asiškoga, (broj registracije Z-2481, Klasa: UP/I-612-08/05-06/1333, Ur.broj: 532-04-01-1/4-05-02) 4. Crkva sv. Brigide, (broj registracije Z-1765, Klasa: UP/I-612-08/04-01-06/449, Ur.broj: 532-10- 1/8(JB)-04-02) 5. Crkva sv. Cecilije, (broj registracije Z-3105, Klasa: UP/I-612-08/06-06/0508, Ur.broj: 532-04-01-01/4-06-02) 6. Crkva sv. Eufemije u Salinama, (broj registracije Z-2832, Klasa:UP/I-612-08/06-06/0261, Ur.broj:532-04-01-1/4-06-2) 7. Crkva Blažene Djevice Marije od Milosti, (broj registracije Z-4012, Klasa: UP/I-612-08/08-06/0562, Ur.broj: 532-04-01-01/4-08-02) 8. Svjetionik ˝Sv. Ivan na pučini˝, (broj registracije Z-611, Klasa: UP/I-612-08/02-01/1086, Ur.broj: 532-10-1/8(JB)-03-02) 9. Gradinsko naselje Moncodonja, (UP/I-612-8/02-01/88; broj registracije Z-94) 10. Olupina trgovačkog broda „Hans Schmidt“, (UP/I-612-8/02-01/178; broj registracije Z-23) 11. Austrougarski putnički brod „Barun Gautsch“, (UP/I-612-8/02-01/051; broj registracije Z-98) LISTA PREVENTIVNO ZAŠTIĆENIH DOBARA 1. Crkva sv. Ciprijana - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 31.08.2015. (UP/I-612-8/15-05/0178; broj registracije P-5106) 2. Crkva sv. Eufemije s pripadajućim zvonikom - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 14.08.2015. (UP/I-612-8/15-05/0177; broj registracije P-5089) 3. Arhitektonski kompleks dvorca Hutterott i samostan Sv. Andrije na Crvenom otoku - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 22.12.2015. (UP/I-612-8/15-05/0321; broj registracije P-5262) 4. Zgrada kazališta Antonio Gandusio - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 24.03.2016. (UP/I-612-8/16-05/0218; broj registracije P-5303) 5. Arheološko nalazište Turnina - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 18.07.2011. (UP/I-612-8/11-05/0209; broj registracije P-4054) 6. Prapovijesni tumuli na položaju Mušego - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 10.09.2015. (UP/I-612-8/15-05/0243; broj registracije P-5134) 7. Višeslojni kopneni i podvodni arheološki lokalitet u uvali Veštar - - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 04.09.2015. (UP/I-612-8/15-05/0218; broj registracije P-5164 8. Prapovijesno gradinsko naselje Mongarsel - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 04.08.2016. (UP/I-612-8/16-05/0232; broj registracije P-5430) 9. Crkva Sv. Bartolomeja kraj Rovinja - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 25.08.2016. (UP/I-612-8/16-05/0268; broj registracije P-5494) 10. Prapovijesno gradinsko naselje Moncastellier - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 03.08.2016. (UP/I-612-8/16-05/0230; broj registracije P-5431) 11. Prapovijesno gradinsko naselje Monbrodo - preventivno zaštićeno kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture od 21.07.2016. (UP/I-612-8/16-05/0139; broj registracije P-5412)


2. Sakralni objekti zaštićeni u sklopu Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja- Rovigno 1. Župna crkva sv. Jurja m. i sv. Eufemije 2. Crkva sv. Josipa 3. Crkva Gospe od Zdravlja 4. Crkva sv. Tome Apostola 5. Gospa od sedam žalosti (Oratorij) 6. Crkva sv. Križa 7. Crkva sv. Benedikta Opata 8. Crkva sv. Martina 9. Crkva sv. Karla Boromejskog 10. Crkva sv. Nikole 3. Evidentirani sakralni objekti: 1. Crkva Bezgrešnog začeća BDM na Končeti 2. Crkva sv. Ivana Bosca 3. Crkva sv. Tome 4. Crkva sv. Krištofora 5. Crkva sv. Bartola 6. Crkva sv. Pelagija (stara) 7. Crkva sv. Pelagija (nova) 8. Crkva sv. Prota 9. Crkva sv. Ivana i Pavla u Polarima 10. Crkva sv. Damjana kod Paluda 11. Crkva sv. Trojstva kod stancije Garzotto 12. Crkva Sv. Nikole u Sarizolu 13. Crkva sv. Franje iz Paole kod stancije Angelini 14. Majka Božja od Turnine 15. Crkva sv. Andrije na Crvenom otoku 16. Crkva sv. Antuna Opata u Rovinjskom Selu 17. Sv. Marija od Snijega južno od Rovinjskog Sela 18. Crkva sv. Ivana na otoku Sv. Ivan na Pučini 19. Crkva sv. Ivana Evangeliste u Valalti 4. Evidentirani civilni objekti: 1. Kompleks bolnice za ortopediju i rehabilitaciju »Primarius dr. Martin Horvat« 5. Popis srušenih sakralnih objekata: 1. Crkva sv. Uršule 2. Crkva sv. Roka 3. Crkva sv. Mihovila 4. Crkva sv. Kuzme i Damjana 5. Crkva sv. Barnabe 6. Crkva sv. Duha 7. Crkv sv. Jakova 8. Crkva sv. Antuna Opata 9. Crkva sv. Antuna Padovanskog 10. Crkva sv. Lovre 11. Crkva sv. Petra 12. Crkva sv. Ivana Krstitelja 13. Crkva sv. Spasitelja 14. Crkva Majke Božje od Utjehe 15. Crkva Majke Božje Snježne 16. Crkva sv. Vida i Modesta 17. Crkva sv. Gotarda 18. Crkva sv. Feliksa 19. Crkva sv. Katarine (na istoimenom otoku) (2) Na sva zaštićena kulturna dobra, kao i na kulturna dobra evidentirana ovim Planom odgovarajuće se primjenjuju mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14), drugim propisima i ovim Odredbama za provođenje.


(3) Za svaki zahvat održavanja, sanacije, obnove, rekonstrukcije, prenamjene, obilježavanje objekata na zaštićenim kulturnim dobrima iz članka 213., potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje, dok je za zahvate na evidentiranim kulturnim dobrima potrebno ishoditi mišljenje tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli. (4) Sva područja za koje iz literature i povijesnih arhiva znamo ili pretpostavljamo da se na njima nalazio nekakav srušeni sakralni objekt potencijalni je arheološki lokalitet, te se na predmetna područja primjenjuju odredbe iz članka 210. kao i odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 214.

Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata (uključujući i radove izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture) naiđe na arheološke nalaze, izvođač radova i investitor dužni su postupiti sukladno čl. 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH (NN 69/99, 151/03,157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14), a koji glasi: „Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo“.

5.3. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU

Članak 215.

Prostornim planom uređenja Grada Rovinja određena su područja posebnih ograničenja u korištenju: 1. zaštitne zone vodocrpilišta – prijedlog obuhvata 2. uređenje vodotoka voda 3. zaštita prirodnih resursa: more, vode (zaštita kakvoće voda) 4. zaštita prirodnih predjela, obalno područje i zaštićeni obalni pojas 5. poljoprivredno zemljište 6. i šume i šumsko zemljište

Članak 216.

(1) Prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske županije broj 12/2005, 2/2011) na području Grada Rovinja-Rovigno nema utvrđenih zona sanitarne zaštite.

(2) Ovim planom samo su naznačene zaštitne zone vodocrpilišta "Campolongo" u Rovinju kao pričuvnog izvorišta za javnu vodoopskrbu, odnosno za zahvaćanje vode radi korištenja u proizvodnom postupku (tehnološke i slične potrebe) u prehrambenoj industriji . Za detaljno utvrđivanje navedenih zona zaštite potrebno je započeti postupak utvrđivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Gradskom vijeću.

(3) Sukladno odredbama posebnog propisa (Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, NN 66/2011) ovim Planom se određuje ograničenje korištenja užeg i šireg područja vodocrpilišta, te se za zahvate u prostoru u II. i III. zoni sanitarne zone izvorišta propisuju slijedeća ograničenja u korištenju prostora: (4) U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti zabranjuje se: 1. ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, 2. svako privremeno i trajno odlaganje otpada, 3. građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, 4. građenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš, 5. izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom), 6. podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i mineralnih voda, 7. građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik i 8. izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina, osim onih vezanih uz vodoistražne radove za javnu vodoopskrbu i obnovljive izvore energije. (5) U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti primjenjuju se zabrane kao u III. zoni sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i: 1. poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice,


2. stočarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, 3. ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica, 4. formiranje novih groblja i proširenje postojećih i 5. reciklažna dvorišta i pretovarne stanice za otpad.

Članak 216a. (1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda sastavni je dio cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Raša – Boljunčica“. (2) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora odnosno površina sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoke i vode utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. (3) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine toka. (4) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. (5) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih priloga ovog Plana. (6) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. (7) Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenih sa Strategijom upravljanja vodama. (8) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. (9) U svrhu zaštite od štetnog djelovanja voda Planom se određuju područja ugrožena plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda. Područja ugrožena plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda prikazana su na kartografskom prikazu 3.2. „Područja primjene posebnih uvjeta uređenja i zaštite“. Na tim područjima određuju se mjere zaštite od štetnog djelovanja voda. (10) Obrana od poplava provodi se temeljem Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) i Državnog plana obrane od poplava (NN 84/10), dok su elementi za upravljanje obranom od poplava sadržani u Planu obrane od poplava na vodama II. reda (bivše lokalne vode) Istarske županije Područje Grada Rovinja pripada Sektoru E – sjeverni Jadran, branjenom području 22 – mali slivovi „Mirna – Dragonja“ i „Raša – Boljunčica“ – malom slivu „Raša – Boljunčica“.

Članak 217. (1) Ovim se Planom također utvrđuje područje priobalnog mora za koje je obvezno poduzimanje mjera zaštite i sanacije u cilju dosizanja kakvoće mora I. i II. vrste sukladno propisima te odredbama ovog Plana u dijelu zaštite mora. (2) More II. vrste koje se utvrđuje ovim Planom je sve postojeće priobalno more na udaljenosti manjoj od 1000 m od postojećih naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura u priobalju, izuzev prostora lučkih područja utvrđenih ovim Planom. (3) Unutar prostora lučkih područja Rovinj, Rovinj - Valdibora kakvoća mora III. vrste može se održati do 2020.g, a nakon toga se moraju stvoriti infrastrukturni uvjeti za zadovoljenje kriterija kakvoće mora II. vrste.

Članak 218.

(1) Obalno područje je dio kopna koje je posebno izloženo prema moru i koje predstavlja zasebnu krajobraznu cjelinu - Istarsko priobalje sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju, a koje je utvrđeno kombinacijom kriterija nadmorske visine (50 m.n.v.) i udaljenosti od obalne linije (2000 m). Obalno područje utvrđeno kao krajobrazna cjelina (prirodni krajobraz/ kultivirani krajobraz) zahvaća cijelu površinu teritorija Grada Rovinja. (2) Kriterije zaštite treba osnivati na principima aktivne zaštite prema konceptu održivog razvitka. Potrebno je prije svega gospodarskim mjerama (stimulacijama) barem dijelu krajolika vratiti identitet (posebno kultiviranom krajoliku priobalnog dijela, koji zapuštanjem poljoprivrednih kultura i previše intenzivnom izgradnjom gubi identitet). To je posebno važno provesti na onim dijelovima obale koji nisu obuhvaćeni zaštitom na temelju Zakona o zaštiti prirodne i spomeničke baštine.


Članak 219. (1) Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju 153/13) u člancima 46.-49. određeno je Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) kao područje od posebnog interesa za Državu. (2) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte, pojasu koji se naziva prostor ograničenja. (3) Temeljem tih odredaba Zakona, na području Grada Rovinja-Rovigno određen je prostor ograničenja zaštićenog obalnog područja mora. (4) Unutar ovako određenog prostora ne može se graditi ako nije donesen urbanistički plan uređenja, odnosno GUP, osim objekata infrastrukture te građevina i zahvata unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i turističkih zona određenih u članku 239. ovih Odredbi za provođenje. (5) Utvrđuje se da trajno (do vremena buduće valorizacije prostora, novih razvojnih prostornih planova i usklađenja s budućim potrebama) negradivi dio prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja bude: 1. u građevinskom području grada Rovinja-Rovigno kod novo planiranih građevina do 25 m, osim u kulturno - povijesnoj graditeljskoj cjelini grada Rovinja-Rovigno gdje je moguća izgradnja prema uvjetima skladne gradnje-interpolacije može i uz obalu, 2. u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene do 100 m od obalne crte (izuzev u slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina u građevine više kategorije dozvoljava se gradnja i bliže pomorskom dobru, ali ne bliže od 70 m, a u slučajevima rekonstrukcije postojećih pratećih uslužnih građevina dozvoljava se gradnja i bliže od 70 m.) 3. na ostalom dijelu obale min. 1.000 m od obale. (6) U negradivom dijelu prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora se osigurati kontinuirani prohodni koridor cijelom dužinom obale, što znači da je zabranjeno postavljanje trajnih prepreka koje bi priječile prolaz uz obalu. (7) Prohodni koridor iz prethodnog stavka može se uređivati sukladno odredbama članka 20. stavci 2. i 3. (8) Prostor ograničenja zaštićenog obalnog područja označen je na kartografskim prikazima plana u mjerilima 1:25.000 te na katastarskoj karti u mjerilu 1:5.000.

Članak 220.

(1) Zaštita područja koja su Planom određena kao poljoprivredne površine, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, odredbama ovog Plana i ostalim odgovarajućim propisima. (2) Ovim planom se ograničava korištenje poljoprivrednih površina u svrhu građenja. Odredbama ovog plana na poljoprivrednim površinama je omogućena gradnja samo građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (sukladno člancima 133.–149-1. i čl. 156. ovih Odredbi).

Članak 221.

(1) Zaštita područja koja su Planom određena kao šume, te i ostalih šuma i šumskog zemljišta, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o šumama, odredbama ovog Plana i ostalim odgovarajućim propisima. (2) Zaštita šuma koje se nalaze unutar zaštićenih dijelova prirode iz članka 205. ovih odredbi provodi se u skladu s važećim Zakonom o zaštiti prirode. 6. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 222.

(1) Grad Rovinj-Rovigno, putem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, opredijelio se za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se osiguralo: 1. smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka, 2. iskorištavanje vrijednih tvari i energije, 3. obrađivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i recikliranja, 4. odlaganje minimalnih količina ostatnog otpada. (2) Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Grada Rovinja podrazumijeva: 1. donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada, 2. edukaciju stanovništva, 3. podizanje turističkog ugleda Rovinja kroz zaštitu okoliša, 4. izradu detaljnog programa za uspostavu primarne reciklaže, 5. uspostavu primarne reciklaže za staklo, papir i otpadna ulja, 6. skupljanje baterija i starih lijekova,


7. kompostiranje zelenog reza te biorazgradivog otpada skupljenog u ugostiteljskim objektima i na tržnici, 8. izdvajanje auto-guma, 9. uvođenje mehaničko-biološke obrade ostatnog otpada, 10. odlaganje ostatnog otpada, 11. odlaganje električnog i elektroničkog otpada (kućanski aparati, uređaji, računala i sl.) saniranje svih nelegalnih odlagališta na području Grada Rovinja (3) Zbrinjavanje otpada s područja grada Rovinja-Rovigno rješava se integriranim sustavom gospodarenja otpadom na županijskoj razini kojeg sačinjava: 1. županijski centar za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ (ŽCGO Kaštijun), 2. pretovarna stanica, reciklažno dvorište i sortirnica „Lokva Vidoto“, 3. reciklažno dvorište „Turnina“ i

Članak 223.

(1) U okviru sustava gospodarenja otpadom Grada Rovinja-Rovigno biootpad, komunalni i mješani komunalni te ostali otpad sakupljat će se te pripremat prije oporabe i zbrinjavanja na pretovarnoj stanici, reciklažnom dvorištu i sortirnici "Lokva Vidotto", na lokaciji definiranoj granicama građevinskog područja pod nazivom "komunalno-servisna zona". Na području obuhvata Plana ne smiju se otvarati druga odlagališta otpada. (2) Sve aktivnosti vezane za zbrinjavanje otpada na lokaciji "Lokva Vidotto"" moraju se provoditi sukladno mjerama zaštite okoliša koje su sadržane u odredbama zakonskih propisa i pod zakonskih akata iz oblasti zaštite okoliša, odredbama ovog Plana, a na temelju zaključaka Studije o utjecaju na okoliš odlagališta. (3) Akti za provedbu prostorih planova i građevinske dozvole za zahvate u zoni Planom predviđene pretovarne stanice, reciklažnog dvorišta i sortirnice ne mogu se izdati bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata u prostoru. (4) Na lokaciji pretovarne stanice, reciklažnog dvorišta i sortirnice „Lokva Vidotto“ ovim planom se omogućuje postavljanje mobilnog postrojenja za proizvodnju biodizela kao i postavljanje solarnih kolektora na zatvorene sektore deponije radi proizvodnje električne energije, uz prethodno pribavljena odobrenja nadležnih tijela o prihvatljivosti utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata u prostoru te o prihvatu električne energije u sustav prijenosa.

Članak 224.

(1) Građevni otpad će se odlagati u Planom predviđenim lokacijama: 1. sjeveroistočno od Turnine - sanacija postojeće deponije građevinskog otpada, 2. kamenolom Španidiga (po završetku eksploatacije) te 3. na lokaciji pretovarna stanica, reciklažno dvorište i sortirnica „Lokva Vidoto (pozajmište zemljišta). (2) Dosadašnje odlagalište komunalnog otpada Mondelaco potrebno je nastaviti sanirati u posebnim propisom utvrđenom roku. (3) Postojeće odlagalište građevnog otpada na lokaciji Turnina potrebno je sanirati pejzažnom rekultivacijom.

Članak 225.

(1) Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. (2) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.). (3) Za postavljanje kontejnera iz stavka 1 i 2 ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojime se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. (4) Kruti otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta. (5) Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad.

Članak 226.

Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važeće propise iz oblasti postupanja s otpadom, a naročito: Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13) i Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99,57/00, 129/00,59/01,26/03-pročišćeni tekst, 82/04,110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09, 49/11, 144/12 i 147/14). U slučaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis.


7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 227. (1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu. Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od buke i posebnu zaštitu, kao i mjere za unapređenje stanja na područjima naročito ugroženog područja. (2) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provoditi će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 228.

(1) Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. (2) Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stava 1. ovoga članka.

Članak 229.

(1) Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice (prvenstveno kemijske čistionice i dr.) u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima. (2) Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima će odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih zgrada najmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.

Članak 230.

(1) Otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda ili upuštati u nepropusne sabirne jame koje se kontrolirano prazne. (2) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. (3) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih objekata i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta. (4) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti pred-tretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Članak 231.

(1) U cilju zaštite voda potrebno je provoditi cjelovitu briga o podzemnim i nadzemnim vodama. (2) Podzemne vode štite se radi osiguranja potrebnih količina vode za piće na način da se: 1. sustavno prati kakvoća vode na slivnom području, 2. uređuju postojeća i planirana vodocrpilišta, 3. uređuju evidentirani vodotoci, odnosno povremeni bujični tokovi, 4. određuju prostori za skladištenje opasnih i otpadnih tvari i saniraju postojeća odlagališta otpada, 5. izgrađuju sustavi za prikupljanje, pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda, 6. povezuju vodoopskrbni sustavi u cjeloviti regionalni sustav. (3) Postojeće lokve na prostoru Grada Rovinja-Rovigno štite se radi osiguranja vode za piće za faunu.

Članak 231a.

(1) Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu izvan utvrđenih građevinskih područja naselja i građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja te mjerama za sprječavanje i smanjenje onečišćenja s kopna. Navedene mjere su iste kao u stavku (2) prethodnog članka. (2) U područjima koja su vrlo osjetljiva, gdje je more visoke kakvoće, a namjenjeno je za marikulturu (Limski zaljev) ograničiti ili zabraniti izgradnju koja nije u funkciji marikulture. (3) Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi slijedeće mjere zaštite:


1. u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, te osigurati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica i kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, 2. odrediti mjesto i način servisiranja brodova te 3. osigurato opremu za sprječavanje širenja i uklanjanje onečišćenja

Članak 232. (1) U svrhu zaštite od onečišćenja voda u vodotocima, odnosno unutar slivova evidentiranih vodotoka iz članka 203a. ovih Odredbi za provedbu, se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih građevina. (2) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti pred tretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

Članak 232a. (1) U svrhu zaštite od štetnog djelovanja voda Planom se određuju područja ugrožena plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda. Područja ugrožena plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda prikazana su na kartografskom prikazu 3.2. „Područja primjene posebnih uvjeta uređenja i zaštite“. Na tim područjima određuju se mjere zaštite od štetnog djelovanja voda. (2) Obrana od poplava provodi se temeljem Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) i Državnog plana obrane od poplava (NN 84/10), dok su elementi za upravljanje obranom od poplava sadržani u Planu obrane od poplava na vodama II. reda (bivše lokalne vode) Istarske županije Područje Grada Rovinja pripada Sektoru E – sjeverni Jadran, branjenom području 22 – mali slivovi „Mirna – Dragonja“ i „Raša – Boljunčica“ – malom slivu „Raša – Boljunčica“. (3) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda sastavni je dio cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Raša – Boljunčica“. (4) Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke odnosno unutar slivova evidentiranih vodotoka treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda. (5) Svi vodotoci iz članka 203.a ovih Odredbi za provedbu evidentirani u Vodoprivrednom informacijskom sustavu, kao i ostali tokovi na kojima se može javiti površinsko tečenje a nisu evidentirani kao vodotoci moraju se čistiti i održavati te izvoditi drugi potrebni zaštitni radovi i provoditi mjere zaštite, kako se ne bi ugrozila njihova protočnost. Za upravljanje, uređenje i održavanje ostalih tokova na kojima se može javiti površinsko tečenje, a nisu evidentirani kao vodotoci, potrebno je utvrditi nadležnost sukladno odgovarajućim važećim propisima. (6) Kod uređivanja prikazanih područja ugroženih plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda primjenjivati odredbu članka 203.a ovog Plana. (7) Za građenje u označenim područjima ugroženim plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda sav rizik i sve štete od plavljenja snosi investitor odnosno vlasnik građevine.

Članak 232.b (1) Prema elaboratu „Poplave mora na priobalnim područjima“ (Split, ožujak 2013.), metodom ekspertne procjene procijenjene su maksimalne visine razine mora u odnosu na HVRS71: - za područje sjeverno od Rovinja maksimalne visine razine mora za 50-godišnji povratni period iznose: H (cm) ≥ 125, - za područje južno od Rovinja maksimalne visine razine mora za 50-godišnji povratni period iznose: H (cm) od 115 do 124, - apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je 1986. za vrijeme dugotrajnog juga i iznosi Hmax = 10,8m, - maksimalna registrirana visina vala u sjevernom Jadranu za buru iznosi Hmax = 7,2m, - procijenjena 100-godišnja povratna vrijednost najvišeg vala u Jadranu iznosi 13,5m, - navedene vrijednosti odnose se na otvoreni Jadran, dok se u obalnom području javljaju bitno manji valovi ovisno o topografskim karakteristikama i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetra. (2) Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (“Narodne novine”, br. 66/16) mjerodavne visine poplava mora na priobalnom području Grada Rovinja su: - velika vjerojatnost pojave: do 2,2mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), odnosno 2,175mn.m. na području sjeverno od utoka u more vodotoka Mondelaco, odnosno 2,075mn.m. na području između utoka u more vodotoka Mondelaco na sjeveru i Zlatnog rta (Punta Corrente) na jugu - srednja vjerojatnost pojave: do 3,3mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), odnosno 3,05mn.m. na području sjeverno od Zlatnog rta (Punta Corrente)


- mala vjerojatnost pojave: do 5,3mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), odnosno 4,8mn.m. na području sjeverno od Zlatnog rta (Punta Corrente) (3) Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. iz stavka 2. ovoga članka procijenjene su maksimalne visine valova na obalnom području Grada Rovinja do 5,3mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), odnosno 4,8mn.m. na području sjeverno od Zlatnog rta (Punta Corrente). (4) Za građenje u području moguće poplave mora sav rizik i štete od plavljenja snosi investitor odnosno vlasnik građevine. (5) U postupcima izrade i donošenja prostornih planova užih područja (osim generalnog urbanističkog plana) za planirane morske luke potrebno je provesti detaljna istraživanja i procjene maksimalnih visina valova – procijeniti 100-godišnju povratnu vrijednost najvišeg vala ovisno o topografskim karakteristikama i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetra, kako bi se smanjila opasnost od poplava mora uslijed pojave velikih valova. (6) U postupcima izdavanja akata za provedbu prostornih planova odnosno građenje za sve zahvate u prostoru u priobalnom području Grada Rovinja, na zemljištu do 4,8mn.m. odnosno do 5,3mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), utvrđuje se obveza pribavljanja posebnih uvjeta Hrvatskih voda kojima bi se odredile mjere za zaštitu od poplava mora, pri čemu Hrvatske vode putem izdavanja tih posebnih uvjeta mogu zahtijevati izradu analize rizika od poplava mora za taj zahvat u prostoru.

Članak 233. (1) Gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takovi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednosti krajolika ili ekološka ravnoteža. (2) Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem na snagu ovog plana, osim šuma unutar zaštićenih dijelova prirode iz članka 205. ovih odredbi što je regulirano odredbama Zakona o zaštiti prirode. (3) Izuzetno od stava 2. ovog članka, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukture predviđene ovim planom i planovima više razine. (4) Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti.

Članak 234. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla, i treba ih trajno štititi od prenamjene.

Članak 235. Kvaliteta povremenih bujičnih pritoka se ne ispituje redovno, ali oni i nisu jače onečišćeni.

Članak 236.

Režim uređenja i korištenja zemljišta u vodo zaštitnom području izvorišta uključujući zone sanitarne zaštite, način i uvjete korištenja zemljišta unutar svake od tri zone sanitarne zaštite, te zone sanitarne zaštite građevina i uređaja vodoopskrbnog sistema na području PPUG provodi se na temelju Odluke o zonama sanitarne zaštite.

Članak 237. (1) Aktima za provedbu prostorih planova za zahvate u prostoru propisat će se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite okoliša, a naročito: 1. Zakon o zaštiti od požara (92/10)); Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03),); Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, br. 8/06),; Pravilnik o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole (Narodne novine br. 115/11), Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99), Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, br. 146/05), Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine, br. 93/08), Pravilnik o zaštiti šuma od požara (Narodne novine, br. 33/14), 2. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10); Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99); Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) 116/07 i 141/08; Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine, br. 117/07), 3. Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružje (Narodne novine, br. 70/17), 4. Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) 5. Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08 i 88/10); 6. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16);


7. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11 130/11, 56/12 i 14/14); Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10), 8. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15); Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) 9. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14), 10. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) 11. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95.,70/97.,128/99.,57/00.,129/00.,59/01.,26/03.–pročišćeni tekst, 82/04. 110/04 – Uredba 178/04; 38/09, 79/09 i 153/09, 49/11, 144/12 i 147/14) (2) U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 238.

(1) Uređivanje prostora, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem ukupnih odredbi ovog Plana, prostornog plana šireg područja i prostornih planova užeg područja, te ostalih odgovarajućih propisa Grada Rovinja-Rovigno. (2) Način i dinamiku provedbe ovog Plana utvrdit će tijela Grada Rovinja-Rovigno, a zavisit će o prioritetima koji će se utvrditi, obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, te vrstama i karakteristikama zahvata u prostoru.

Članak 239. (1) Na cjelokupnom području obuhvata Plana, osim područja za koja je uvjetovana izrada prostornih planova užeg područja (generalnog urbanističkog plana i urbanističkih planova uređenja), Plan će se provoditi izdavanjem akata za provedbu prostornih planova i izdavanjem građevinskih dozvola temeljem odredbi za provođenje ovog Plana. (2) Za zahvate u prostoru u područjima za koja je, prema odredbama ovog Plana i odredbama GUP-a (ili drugim odgovarajućim propisima) Grada Rovinja-Rovigno, obavezno donošenje prostornog plana užeg područja, ne mogu se izdavati akti za provedbu prostornih planova i izdavati građevinske dozvola do donošenja tih prostornih planova. (3) Iznimno od stavka (2) ovog članka, za zahvate unutar izgrađenih, neizgrađenih/ uređenih dijelova i neuređenih dijelova GUP-a Rovinj-Rovigno, mogu se izdavati akti za provedbu prostornih planova, odnosno izdavati građevinske dozvole temeljem odredbi za provođenje GUP-a za slijedeće zahvate: 1. izgradnja stambenih (obiteljskih i više obiteljskih), poslovnih i stambeno poslovnih građevina na česticama unutar izgrađenog dijela (interpolacije na neizgrađenim česticama) i unutar neizgrađenog/uređenog dijela građevinskog područja naselja koje je opremljeno izgrađenom planiranom osnovnom infrastrukturom, 2. rekonstrukcija postojećih građevina (koje se smatraju postojećim u skladu s člankom 3. točka 14. Zakona o gradnji (NN 153/13) unutar izgrađenog dijela, odnosno neizgrađenog/uređenog, 3. rekonstrukcija postojećih građevina (koje se smatraju postojećim u skladu s člankom 3. točka 14. Zakona o gradnji (NN 153/13) unutar neuređenih dijelova građevinskog područja naselja, u opsegu potrebnom za osiguranje neophodnih uvjeta života i rada (sukladno člancima 253. i 254.), te 4. za rekonstrukciju postojećih i gradnju novih prometnih površina i infrastrukturnih vodova (4) Iznimno od stavka (2) ovog članka, za zahvate unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja naselja Cocaletto mogu se izdavati akti za provedbu prostornih planova, odnosno izdavati građevinske dozvole temeljem odredbi za provođenje ovog Plana za slijedeće zahvate: 1. izgradnja stambenih (obiteljskih i više obiteljskih), poslovnih i stambeno poslovnih građevina na česticama unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja (interpolacije na neizgrađenim česticama) i unutar neizgrađenog/uređenog dijela građevinskog područja naselja koje je opremljeno izgrađenom planiranom osnovnom infrastrukturom, 2. rekonstrukcija postojećih građevina (koje se smatraju postojećim u skladu s člankom 3. točka 14. Zakona o gradnji (NN 153/13) unutar izgrađenog dijela 3. rekonstrukcija postojećih građevina (koje se smatraju postojećim u skladu s člankom 3. točka 14. Zakona o gradnji (NN 153/13) unutar neuređenih dijelova građevinskog područja naselja, u opsegu potrebnom za osiguranje neophodnih uvjeta života i rada (sukladno člancima 253. i 254.), te 4. za rekonstrukciju postojećih i gradnju novih prometnih površina i infrastrukturnih vodova. (5) Iznimno od stavka (2) ovog članka, za zahvate unutar izgrađenih dijelova turističkih zona Villas Rubin – Polari i Veštar mogu se izdavati akti za provedbu prostornih planova, odnosno izdavati građevinske dozvole temeljem odredbi za provođenje ovog Plana za slijedeće zahvate:


1. izgradnja i rekonstrukcija postojećih građevina (koje se smatraju postojećim u skladu s člankom 3. točka 14. Zakona o gradnji (NN 153/13) unutar izgrađenog dijela građevinskog područja turističkih zona 2. rekonstrukcija postojećih građevina (koje se smatraju postojećim u skladu s člankom 3. točka 14. Zakona o gradnji (NN 153/13) unutar neuređenih dijelova građevinskog područja naselja, u opsegu potrebnom za osiguranje neophodnih uvjeta života i rada (sukladno člancima 253. i 254.), te 3. za rekonstrukciju postojećih i gradnju novih prometnih površina i infrastrukturnih vodova. (6) Pod rekonstrukcijom postojećih građevina u smislu ovih odredbi smatra se dogradnja, nadogradnja, adaptacija, sanacija, promjena namjene i gradnja zamjenskih građevina, sve u skladu s odredbama Zakona o gradnji (NN 153/13) (7) Pod rekonstrukcijom postojećih građevina iz točke 3. Stavka (2), točke 3. stavka (4) i točke 2. stavka (5) ovog članka, smatra se samo dogradnja, adaptacija, sanacija i gradnja zamjenske građevine. (8) Za zahvate u prostoru za koje se temeljem posebnih propisa ne izdaje lokacijska dozvola, a izdaje se građevinska dozvola, Plan će se provoditi izdavanjem te dozvole, prema postupku iz zakona i ostalih propisa.

Članak 239a. Pod izgradnjom i rekonstrukcijom postojećih građevina stavka (5) članka 239. smatra se: 1. izgradnja, odnosno postavljanje manjih pratećih građevina, 2. izgradnja samostalnih građevina sanitarnih čvorova, 3. rekonstrukcija postojećih građevina recepcije, komunalno-servisnih građevina, plažnih građevina s ugostiteljskim sadržajima i bazena, 4. zahvati djelomičnog uređenja plaža gdje prevladavaju prirodne strukture te postavljanje plutajućih objekata u zonama rekreacije u moru.

Članak 239b. (1) Pod izgradnjom, odnosno postavljanjem manjih pratećih građevina iz točke 1. stavka (1) prethodnog članka smatraju se: 1. pješački i kolno-pješački putevi, infrastrukturni vodovi, te ostale infrastrukturne građevine i oprema, 2. urbana oprema, manja dječja igrališta do 100 m2 za smještaj osnovnih sprava: ljuljačka (dvosjed), klackalica, penjalica i tobogan, 3. plažni barovi s natkrivenim prostorom do 50 m2, etažnosti E=P, visine V=3,5 m, 4. manje građevine za trgovinu i ugostiteljstvo, etažnosti E=P, visine V=3,5 m, površine do 35 m2

zatvorenog (negrijanog) prostora, 5. te garderobe i spremišta plažnih i sličnih rekvizita, rekreacijskih plovila i sl., etažnosti E= P, visine V=3,5, veličine do 35 m2 zatvorenog (negrijanog) prostora, 6. samostojeće nadstrešnice do 100m2 7. bazeni, vodene površine do 100m2 8. „spray“ parkovi/ vodena dječja igrališta, površine do 1.000m2 (2) Prilikom odabira lokacije za smještaj građevina iz prethodnog stavka ovoga članka voditi računa da isti svojim položajem, bukom, mirisom i sl. ne ometaju korištenje javnih površina i ugodan boravak korisnika turističke zone.

Članak 239c.

(1) Pod izgradnjom samostalnih građevina sanitarnih čvorova iz točke 2. stavka (1) članka 239a. smatra se izgradnja građevina koje uz grupe sanitarija mogu sadržavati i prostore za sakupljanje otpada, pranje rublja, hladnjake za goste kampa, saune, trim kabinet, bazene i sl. sukladno posebnom propisu. (2) Etažnost samostalne građevine je E=P, ukupna visina Vuk=6,5 m. Građevine se mogu graditi na zasebnim građevnim česticama, a granica građevne čestice mora biti udaljena minimalno 1 m od vanjskog zida građevine. (3) Izbor i projektiranje svih građevina i opreme iz ove odredbe treba biti primjereno karakteru turističke ponude, kvalitetno i ujednačeno na razini cijele zone.

Članak 239d.

(1) Prilikom rekonstrukcije postojećih građevina iz točke 3. stavka (1) članka 239a. može se omogućiti povećanje BRP-a postojeće građevine do 30 % uz mogućnost povećanja katnosti na P+1. (2) Najveći broj nadzemnih etaža građevina (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje); gradnja podzemnih etaža (podruma i pretežito ukopanih etaža – ukopanih preko 50% volumena, odnosno sa manje od jednim cijelim pročeljem izvan terena) dozvoljena je na cijelom izgrađenom području turističke zone.


Kao uređeni i zaravnani teren za izračun visine građevine u pravilu se ne računaju vanjski ulazi u podzemne etaže. (3) Prilikom rekonstrukcije građevina na kosom terenu, etažnost prizemlje+kat (P+1) može se zamijeniti za suteren+prizemlje (Su+P).

Članak 239e. (1) Pod zahvatima djelomičnog uređenja plaža gdje prevladavaju prirodne strukture iz točke 4. stavka (1) članka 239a, smatraju se slijedeće intervencije 1. zahvatI djelomičnog uređenja za dostup moru, kretanje po plažnom prostoru, mjesta za sunčanje i komunikacije sa sekundarnom plažom. 2. moguća je gradnja rampi, pasarela, sunčališnih platoa, stepenica, potpornih zidova, nasipavanje pijeskom i šljunkom u svrhu „prihranjivanja“ već uređenih plaža i sl. Primjena gradivog materijala od kamena, betona, drva i željeza i sl. 3. moguća postava privremenih sezonskih mobilnih prefabriciranih pontona (PVC ili sl.) u moru u funkciji boljeg ulaza u more i proširenja plaže. (2) Prirodni oblici dijelom moraju biti očuvani. (3) Intervencije na plažama gdje se planira veća sanacija koja sadržava novo oblikovanje obalne crte primjenjujući nasipavanje u moru, gradnju stabilizacijskih pera, valobrana, i sl. nije moguća do donošenja UPU-a za turističku zonu (4) Kod uređenja sekundarnih plaža mogući su zahvati uređenja travnih ploha, terasiranja, gradnje potpornih zidova, stepenica, staza, i sl. (5) Na površinama rekreacije u moru moguće je građenje fiksnih i postavljanje raznih plutajućih objekata u svrhu rekreacije i označavanja i obilježavanja zone rekreacije, sve prema posebnim uvjetima nadležnih tijela za upravljanje, te provođenje reda na pomorskom dobru

Članak 239f.

U postupcima izrade prostornih planova užeg područja kroz izradu, kao i kod izdavanja akata za provedbu prostornih planova za sve građevine iz stavka (3) članka 239., treba dokazati da planirane visine nisu u suprotnosti s člankom 133. stavak (2) Prostornog plana Istarske županije – Pročišćeni tekst (Službene novine Istarske županije broj 14/16), odnosno da se istima ne ugrožavaju vizure i ne smanjuje ambijentalna vrijednost prostora.

Članak 240.

Članak 241.

Neposredno na temelju ovog Plana uvjeti gradnje određuju se za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju, ali isključivo za cestovne i elektroenergetske građevine. Za ostale građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Istarsku županiju urbanistički uvjeti gradnje određuju se prostornim planovima užeg područja, u skladu s odredbama ovog Plana i prostornog plana šireg područja.

Članak 242. Plan se može provoditi izradom studija, idejnih rješenja, odnosno stručnih podloga, kojima će se sagledati prometni i drugi infrastrukturni sustavi u cjelini ili parcijalno, pri čemu predložena rješenja mogu dijelom i odstupiti od planiranih.

Članak 243. Zemljište se uređuje i štiti putem odredbi ovog Plana, kao i odredbi važećih prostornih planova užeg područja. Svi elementi navedeni u ovom Planu predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja (generalnog urbanističkog plana i urbanističkih planova uređenja), čija se izrada uvjetuje ovim Planom.

Članak 244. Prostorni planovi užeg područja, doneseni prije donošenja ovog Plana za područja obuhvaćena ovim Planom, provodit će se prema njihovim odredbama, ukoliko one nisu u suprotnosti s odredbama ovog Plana. 8.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA


Članak 245. (1) Ovim Planom se određuju prostori za koje su izrađeni ili je utvrđena obaveza izrade prostornih planova užeg područja (generalni urbanistički plan i urbanistički planovi uređenja), sukladno odredbama ovog Plana. (2) Sadržaj, mjerila kartografskih prikaza, obvezni pokazatelji i standard elaborata prostornih planova užeg područja određeni su posebnim propisom. Iznimno, ovim Planom određuje se obveza izrade grafičkog dijela urbanističkog plana uređenja zona turističke izgradnje isključivo u mjerilima 1:1000 ili 1:2000.

Članak 246.

Ovim Planom određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi posebnu i detaljnu dokumentaciju i to:

1. Generalni urbanistički plan 2. Urbanistički plan uređenja

Članak 247.

Zakonom o zaštiti okoliša te Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš određuju se zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Članak 248.

Članak 249. Generalni urbanistički plan za urbanu aglomeraciju Rovinja-Rovigno u obuhvatu utvrđenom ovim Planom na snazi je temeljem Odluke o donošenju GUP-a Grada Rovinja-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno, br. 7a/06, 3/08 i 02/13),

Članak 250.

(1) Temeljem Odluke o donošenju UPU-a na snazi su slijedeći planovi: 1. Urbanistički plan uređenja naselja Rovinjsko Selo; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno, br. 08/07), 2. Urbanistički plana turističke zone Monsena Valdaliso; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno, br.j 05/10), 3. Urbansitički plan uređenja turističke zone Valalta; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno, br. 05/11 i 05/15), 4. UPU gospodarske zone Gripole-Spine u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.8/10 i 3/14, 5. Urbanistički plan uređenja naselja Valbruna istok u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno, br. 05/18), 6. Urbanistički plan uređenja naselja Lacosercio istok u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno, br.j 05/18), (2) Temeljem Odluke o donošenju DPU-a na snazi su slijedeći planovi: 7. DPU područja Sv. Vid - S. Vein i Valbruna u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno - br. 2/01, 8. DPU Valsavie u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno - br. 10/02, 9. DPU šireg područja Gimnazije u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno - br. 09/03, 10. DPU turističke zone ˝Monte Mulini˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 4/07 i 6/14, 11. DPU sportsko-rekreativne zone ˝Valbruna˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 4/07 , 12. DPU gospodarske zone ˝Štanga˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.1/08 i 6/15, 13. DPU zone hotela Rovinj u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja j-Rovigno - br. 4/08, 14. DPU sportsko-rekreativne zone Monvi-Cuvi u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.1/09, 15. DPU uređenja naselja „Salterija“; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.7/12, 16. DPU Južne luke Sveta Katarina u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.4/14, (3) Obveza izrade Urbanističkog plana uređenja utvrđuje se za:


1. neizgrađeni i neuređeni dio građevinskog područja naselja Cocaletto 2. za izdvojena građevinska područja izvan naselja turističo ugostiteljske namjene: a) Villas Rubin-Polari b) Veštar 3. za golf igralište˝San Marco˝. Urbanistički planovi uređenja za navedena područja moraju se izraditi za područja u cjelini, tj. za svako područje treba izraditi jedinstveni UPU. (4) Obveza izrade urbanističkih planova uređenja unutar obuhvata GUP-a Rovinj-Rovigno određuje se za slijedeća područja: I.Sjeverna luka – Valdibora, II.područja Montepozzo - kamenolom i gospodarska zona III.stambenih naselja: III.1.Laste III.2.Montepozzo - Laconovo III.3.Concetta – istok III.4.Lacosercio - zapad III.5.Lacosercio - Lamanova IV.turističke zone IV.1. Porton Biondi IV.2. otok Sveta Katarina IV.3. otok Sveti Andrija V.industrijske zone Calchiera.

Članak 251.

(1) Obveza izrade urbanističkih planova uređenja unutar obuhvata GUP-a Rovinj-Rovigno za prostore urbane preobrazbe određuje se za slijedeća područja: VI. prostori urbane preobrazbe: VI.1. Tvornica duhana Rovinj; VI.2. Tvornica Mirna; VI.3. Bolnica "Dr.M.Horvat"; VI.4. Gospodarska zona Turnina; VI 5. Bivši istarski boksiti; VI 6 Višenamjenska zona Lamanova - M2; (2) Za navedene prostore potrebno je izradom Urbanističkog plana uređenja odrediti planske mjere i uvjete kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina i/ili rasporeda, oblika i veličine postojećih građevinskih čestica. (3) Kako se prostori urbane preobrazbe VI.1., VI.2. i VI.5. nalaze unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja, u zonama „B i C“, do usvajanja konzervatorskih podloga kao podloge za izradu UPU-a, moguća je samo rekonstrukcija u postojećim gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina. (4) Za zonu Tvornice Mirna ovim Planom se određuju uvjeti za izradu Urbanističkog plana uređenja: 1. u cijelosti se treba poštivati Konzervatorski elaborat za dio povijesne cjeline Uvale Valdibora, kompleksa Mirne i Bolnice Martin Horvat koji je potvrđen od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli (Klasa: 612-08/15-10/0111; Urbroj: 532-04-02-10/8-16-04 od 30. ožujka 2016. godine); 2. na dijelu prostora obuhvata potrebno je zadržati prerađivačku industriju koja je povijesna djelatnost na prostoru Grada Rovinja-Rovigno; 3. unutar obuhvata plana potrebno je osigurati slijedeće sadržaje koji su kompatibilni lokaciji i postojećim povijesnim građevinama: 4. muzej industrijske arhitekture; 5. tehnološki park; 6. poduzetnički inkubator; 7. tehnički muzej. 8. za izradu urbanističkog plana uređenja potrebno je izraditi Program za cjelinu zone kojeg usvaja Gradonačelnik, a sastavni dio Programa mora biti idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje cjeline zone; 9. do donošenja Urbanističkog plana uređenja ovim planom se zabranjuju pojedinačni zahvati unutar zone obuhvata.


Članak 252. (1) Svi prostorni planovi užeg područja kao i akti za provedbu prostornih planova te građevinske dozvole koje se izdaju izravnom primjenom moraju biti izrađeni u skladu s odredbama ovog plana i PPIŽ-a. (2) Prostornim planovima iz stavka 1. ovog članka mogu se propisati detaljniji stroži uvjeti za izgradnju i uređenje prostora. (3) U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi za provođenje, kod izdavanja akata za provedbu prostornih planova te građevinske dozvole primijeniti će se strože norme. 8.2. REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆIH GRAĐEVINA U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA

Članak 253.

Na površinama što su PPUG Rovinja-Rovigno predviđene za drugu namjenu, ako se nalaze unutar negradivog dijela građevinskog područja, ili su po namjeni u skladu s njima, a nalaze se na području za koje je predviđena izrada urbanističkog plana uređenja, može se, radi osiguravanja neophodnih uvjeta života i rada, odobriti rekonstrukcija postojećih građevina i to za: 1.stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u postojećim gabaritima; 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevinskoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m2; 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 bruto razvijene građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova; 5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke I. broj 4. ovoga stavka; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). 2.građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine; 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novo planirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima; 4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; 5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

Članak 254.

(1) Pod rekonstrukcijom postojećih građevina (koja je u skladu s namjenom utvrđenom Prostornim planom, a nalazi se na području za koje je obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja) radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada, u smislu ovih odredaba podrazumijeva se: 1. izvođenje radova kojima se na građevini otklanjaju opasnosti za okolinu u smislu stabilnosti, sigurnosti u pogledu života i zdravlja ljudi, sigurnosti od požara, sigurnosti prometa i susjednih građevina, 2. rekonstrukcija kojom se zadovoljavaju ili poboljšavaju osnovni uvjeti stanovanja, 3. rekonstrukcija kojom se zadovoljavaju ili poboljšavaju osnovni uvjeti rada, 4. radovi kojima se sprečava propadanje građevina. (2) Pod osiguranjem neophodnih uvjeta života podrazumijeva se: 1. rješavanje sanitarnih prostorija veličine do 12 m2 (nadogradnjom ili dogradnjom, ovisno o arhitektonskim karakteristikama objekta) i sistema zbrinjavanja sanitarno-otpadnih voda, 2. rekonstrukcija i popravak krovišta i to: a) stabilizacija krovnog vijenca (horizontalno uključenje) s izvođenjem do maksimalno 50 cm nadozida, b) zamjena krovnih greda,


c) zamjena neadekvatnog pokrova (od salonita, plastičnog evala i sl., kanalicama ili mediteran crijepom), 3. rekonstrukcija ili prigradnja kuhinje i sličnih utilitarnih sadržaja, ukoliko ih nema u postojećoj stambenoj građevini, 4. rekonstrukcija ili prigradnja streha, lođa, vanjskog dimnjaka, stubišta koja su nužna za pristup na etažu, a čime se ne narušava arhitektonski sklad građevine (3) Pod osiguranjem neophodnih uvjeta rada podrazumijeva se: 1. dopuna, proširenje, izmjena, usavršavanje i zaokruživanje tehnološkog procesa rada i organizacije poslovanja unutar postojećih gabarita građevina, 2. održavanje i proširenje objekata do 10% gabarita građevina radi poboljšanja uvjeta rada gospodarskih subjekata, 3. uređenje prostorija za rad, s tim da se tu može obavljati djelatnost koja je u skladu s važećim zakonima.

Članak 255.

Kod rekonstrukcije vrijednih i zaštićenih građevina potrebno je ishođenje posebnih uvjeta od nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva Kulture.

Članak 256. (1) Kod rekonstrukcije ili prenamjene postojećih građevina potrebno je urediti fasadu sa svim njenim elementima, krovište u cijelosti, a prema urbanističko-konzervatorskim uvjetima. (2) Sve postojeće građevine koje podliježu rekonstrukciji ili prenamjeni moraju imati projekt obnove fasade i krovišta sa troškovnicima. (3) Svakoj intervenciji na fasadi prethodi nužna izrada projektne dokumentacije. Pod intervencijama na fasadi smatra se i zamjena dotrajale stolarije (prozori, izlozi, ulazna vrata) kao i popravak, obnova i profilacija štukature, bojanje fasade, postavljanje reklama i svjetlosnih natpisa, rasvjetnih tijela i drugo.

9. MJERE ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

Članak 257.

Sukladno posebnim zakonskim propisima: 1. Zakon o sustavu civilne zaštite (NN broj 82/15) 2. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86), 3. Pravilnik o uzbunjivanju stanovništva (NN 47/06). U nastavku se propisuju slijedeće mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Članak 257a.

Temeljem Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća za Grad Rovinj-Rovigno (Službeni glasnik Grada Rovinja br 8/11), a sukladno članku 6. stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (N.N. 3/14 i 67/14), utvrđuju se i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša.

Članak 257b.

(1) Na području Grada postoji mala ugroženost od djelovanja i posljedica nastanka poplave, a najviše je ugroženo obalno područje Grada. Poplava najčešće nastaje uslijed velike plime i velikih količina kiše u kratkom vremenu. U tom bi slučaju moglo biti ugroženo 30-tak podrumskih prostorija. Ugroženo stanovništvo se ne očekuje, no moguće je plavljenje oko 5-6 ha obradivih površina. Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite: 1. Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima su preventivnog karaktera, a odnose se na redovito održavanje kanala. 2. Unutar koridora treba planirati dogradnju sustava zaštite od poplava, mjestimičnu rekonstrukciju, sanaciju i redovno održavanje vodnih građevina. 3. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. 4. Zabraniti gradnju bilo kakvih objekata u koritima i odvodnim kanalima kako bi se omogućio neprekidan tok vode prema moru. 5. U područjima gradnje riješiti sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda u potrebitoj protočnosti.


(2) Prostori ugroženi plavljenjem prikazani su na kartografskom prikazu 3.2. „Područja primjene posebnih uvjeta uređenja i zaštite“. (3) Obrana od poplava provodi se temeljem Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) i Državnog plana obrane od poplava (NN 84/10), dok su elementi za upravljanje obranom od poplava sadržani u Planu obrane od poplava na vodama II. reda (bivše lokalne vode) Istarske županije Područje Grada Rovinja pripada Sektoru E – sjeverni Jadran, branjenom području 22 – mali slivovi „Mirna – Dragonja“ i „Raša – Boljunčica“ – malom slivu „Raša – Boljunčica“.

Članak 257c. (1) Prema seizmološkoj karti za povratni period od 500 godina područje Grada može biti, u najgorem slučaju, ugroženo potresom do 7º MCS skale, ali najvjerojatnija mogućnost potresa je do 6º MCS skale. (2) Najveći dio objekata spada u zgrade III. grupe (građevine s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno panelne građevine i dobro građene drvene građevine), a nešto manji dio u građevine II. grupe (građevine od pečene opeke, građevine od krupnih blokova, te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom). (3) U slučaju potresa intenziteta 5-6º MCS skale moglo bi doći do laganih i umjerenih oštećenja kamenih zgrada uglavnom smještenih u središtu Grada tzv. Stari grad na poluotoku i jednako tako na suprotnom djelu, gdje je najveća koncentracija zgrtada I. grupe, te u jednom manjem dijelu ruralnih sredina (zaseoci) kao i stara jezgra naselja Rovinjsko Selo. Kod ostalih zgrada i građevina moglo bi doći samo do laganih oštećenja. (4) Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite: 1. Kod gradnje zgrada i građevina, naročito onih za čiju se izgradnju zahtjeva lokacijska i građevinska dozvola, te potvrda glavnog projekta (preko 400 m² odnosno 600 m²) potrebno je provesti seizmička, geotehnička i geomehanička istraživanja. 2. Protupotresno projektiranje i građenje (tehnika gradnje i izbor materijala) treba provoditi sukladno zakonskim propisima kojima će se kod rekonstrukcije postojećih, te izgradnje novih zgrada i građevina osigurati otpornost na potres do 7° MCS. 3. Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske - protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći ( naročito vatrogasci i HMP) te eventualne evakuacije stanovništva. 4. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između zgrada kako ne bi došlo do međusobnog zarušavanja, kao i propisanu udaljenost od prometnica i rubova kolnika.

Članak 257d. (1) Područje Grada može biti ugroženo od posljedica suše, a najugroženija područja su poljoprivredne površine na predjelima Valalta, Madona del Campo, Veštar i Polari. (2) Materijalne štete mogu pretrpjeti individualna poljoprivredna gospodarstva uglavnom u poljoprivrednim kulturama, posebno povrću i vinovoj lozi, a šteta može biti i na lovno-gospodarskoj osnovi. Ne očekuje se posebno štetnih posljedica ili ugroza po stanovništvo. (3) Kroz mjere zaštite od suše i smanjenja šteta u dokumentima prostornog uređenja potrebno je: 1. kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) u ruralnim sredinama nastaviti sa započetom praksom izgradnje hidrantske mreže. 2. uključiti se u izgradnju sustava navodnjavanja dijela poljoprivrednih površina kroz Ured za poljoprivredu Istarske županije koji je nositelj inicijativnog projekta za navodnjavanje u županiji. 3. prostornim planovima, zahvatima u prostoru, uvjetima građenja obavezati sve investitore na obavezno priključenje na sustav javne vodovodne mreže. 4. prostornim planovima zabraniti zatrpavanje postojećih izvorišta vode, bara, lokava i pojilišta, te zabraniti rušenje i devastaciju javnih i privatnih cisterni za vodu i kaptaža. 5. na sušom ugroženom području Grada (dio. tzv. crvene Istre) obavezno treba predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač 6. zabraniti uništavanje ili izmjene namjene postojećih cisterni za vodu,lokalnih izvora i bara.

Članak 257e.

(1) Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar na ovom području su česti i u slučaju nastanka dolazi do velikih materijalnih šteta uslijed rušenja stabala kao i do manjeg oštećenja zgrada i građevina poglavito u turističkim naseljima Valalta, Monsena-Valdaliso, Porton Biondi, Villas Rubin, Polari te Veštar. Veliku štetu mogli bi pretrpjeti i plastenici (povrtlarske kulture), u okolici naselja Cocaletto kao i nasadi voćnjaka i vinograda na cijelom području. (2) Moguća je i pojava jakog vjetra u proljetnim i jesenskim mjesecima, ali on je tada kratkotrajan i u pravilu prate ga jake kiša ili tuča. (3) Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite:


1. Prostornim planovima uređenja potrebno je predvidjeti proizvodnju u plastenicima i staklenicima na dijelovima Grada manje ugroženim od vjetra. 2. Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra, posebice u turističkim naseljima.

Članak 257f.

(1) Ugroženost područja Grada od snježnih oborina je vrlo mala i neposredno ne može značajnije ugroziti stanovništvo i materijalna dobra. Može uzrokovati kratkotrajna ograničenja u prometu, a prisutan je i rizik od prometnih nesreća. (2) Tuča može izazvati štete na poljoprivrednim kulturama naročito povrću i vinovoj lozi, a veće štete mogu nastati i na plastenicima. (3) Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda, koje u hladno doba godine ugrožavaju promet, ali i kretanje pješaka, poglavito osoba starije životne dobi. To je naročito izraženo u samom središtu grada gdje je opasnost za pješake povećana zbog izlizanih i dotrajalih kamenih podloga. (4) Nema potrebe za posebnim zahvatima i mjerama zaštite u urbanističkim planovima, ali bi se kod gradnje nezaštićenih vanjskih građevina, te naročito šetnica i trgova trebalo voditi računa o korištenju protu kliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih putova.

Članak 257g.

(1) Na području Grada postoji mogućnost nastajanja tehničko – tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim (i drugim) objektima u poduzećima koja koriste, skladište ili proizvode opasne i štetne tvari kao što su Maistra (sumporna kiselina) i „Mirna“ (opasna tvar amonijak). (2) Uslijed akcidenta, u najgorem mogućem slučaju, u ovim zgradama može biti ugroženo do 20 osoba uglavnom u samom objektu ili neposrednoj blizini, pri čemu bi se najčešće moglo raditi o lakšim ili srednje teškim ozljedama (opekline, problemi u disanju, problemi izazvani strahom i panikom), a vrlo mali broj (do najviše 5 osoba) mogao bi imati teže posljedice po zdravlje ili smrtno stradati. (3) Može doći do oštećenja postrojenja u gospodarskim zgradama kao i uništenja materijalnih dobara i okoliša u njihovoj neposrednoj blizini. (4) U slučaju akcidenta na benzinskim postajama (za koji postoji mala vjerojatnost nastanka) moglo bi doći do vrlo velikih oštećenja samih zgrada i građevina, sa težim posljedicama za okolna materijalna dobra i okoliš, a mogli bi stradati radnici i osobe koji se zateknu na tim objektima (najviše do 10 osoba). (5) Najveći problem u slučaju incidenta u kojem bi došlo do istjecanja opasnih tvari odnosno stvaranja oblaka amonijaka. U tom kontekstu naročitu ugrozu čini Hladnjača Mirna smještena u objektu u gradu (Valdibora), pri čemu poseban problem predstavlja obavješćivanje građana o akcidentu i potrebi zadržavanja u zatvorenom prostoru. (6) Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite: 1. U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala, mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja (tankvane). Sve građevine moraju biti spojeni na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije. 2. Gradnju zgrada i postrojenja u kojima se na bilo koji način koriste ili skladište opasne tvari planirati izvan građevinskih područja namijenjenih stanovanju, društvenim djelatnostima (škole, vrtići, dom zdravlja, dom umirovljenika) kao i područja u kojima se okuplja veći broj ljudi (trgovački centri, stadioni i sl.). 3. Gradnju takvih zgrada planirati na rubovima poduzetničkih zona kako se u slučaju nesreće ne bi ugrozilo stanovništvo. 4. Kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba u dogovoru sa nadležnim tijelom za poslove ZiS planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje. 5. Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske - protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći ( naročito vatrogasci i HMP) te eventualne evakuacije stanovništva. 6. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između zgrada kako bi se posljedice eventualne nesreće sve na najmanju moguću mjeru i izbjegao „domino efekt“

Članak 257h. (1) Uslijed nesreća ili katastrofa izazvanih nesrećama u prometu ugroženost stanovništva je minimalna i kreće se ispod 1% stanovništva. (2) Tehničko-tehnološka nesreća u prometu stvorila bi zastoje u prometu, no ne bi ostavila teže posljedice osim na same sudionike nesreće. .


(3) Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite: 1. U pogledu mjera zaštite u urbanističkim planovima i građenju potrebno je voditi računa da se mjesta za pretakanje opasnih tvari urede izvan prometnica sa najvećom gustoćom prometa. 2. Prometovanje opasnim tvarima urediti prostornim planovima na način da se onemogući neposredan pristup sa magistralnih cesta. 3. Na križanjima ulica i cesta moraju sa na osnovi kuta preglednosti utvrditi zone u kojima se ne smiju izgrađivati objekti niti podizati nasadi, o čemu voditi računa kod izgradnje i rekonstrukcije cesta. 4. Kod izgradnje i rekonstrukcije prometnica području vodozaštitnih zona osigurati izgradnju separatora.

Članak 257i.

(1) Na području Grada razina ugroze od pojava epidemioloških bolesti i sanitarnih opasnosti je vrlo mala, ali se u iznimnim situacijama, posebno kao posljedica neke druge veće nesreće ili katastrofe mogu pojaviti epidemiološke bolesti: 1. U iznimnim slučajevima mogu se desiti sporadični slučajevi salmonele ili neke zarazne bolesti pri čemu su naročito ugrožene kuhinje i blagovaonice škola, dječji vrtići te hoteli odnosno turistička naselja. Procjenjuje se da ukupan broj slučajeva ne bi trebao prelaziti brojku od 150 osoba, pri čemu bi eventualni „teži slučajevi“ bili sporadični - do 10 osoba. 2. Potres ili neka druga velika nesreća mogli bi u najgorem mogućem slučaju posljedično uzrokovati pojavu epidemioloških i sanitarnih opasnosti, kada bi uslijed smanjenja higijenskih uvjeta opasnost od zaraznih bolesti bila povećana, ali ne značajno, zbog dostignutog stupnja zdravstvene kulture stanovništva i dostignutog stupnja razvoja zdravstvene zaštite. 3. Problem bi mogla predstavljati i potreba smještaja većeg broja ljudi u zajedničke prostore (dvorane, škole i sl.) što bi pogodovalo razvoju i širenju zaraznih bolesti. (2) Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite: 1. Propisanim mjerama u dokumentima prostornog uređenja potrebno je osigurati potpunu odvojenost fekalne od oborinske kanalizacije, te onemogućiti miješanje vode za piće sa oborinskom ili fekalnom kanalizacijom. 2. Zatvoriti i sanirati postojeće divlje deponije smeće, te onemogućiti otvaranje novih. 3. Postojeći gradski deponij koristiti uz poštivanje svih mjera zaštite sa intencijom

Članak 257j.

(1) Grad trenutno raspolaže sa ukupno 7 sirena za javno uzbunjivanje koje su u funkciji i uvezane su jedinstveni sustav uzbunjivanja preko ŽC 112. (2) Sustav javnog uzbunjivanja pokriva područje obuhvaćeno GUP-om Grada, te naselje Rovinjsko Selo dakle najgušće naseljeni dijelovi grada sa oko 14.000 stanovnika (oko 98% ukupnog stanovništva) i područje u kojem su koncentrirane sve škole, javne službe, bankarske i druge institucije, postrojenja sa opasnim tvarima i dr. (3) Ruralne sredine nisu pokrivene sustavom javnog uzbunjivanja zbog raštrkanosti i male koncentracije stanovnika, te zbog nepostojanja objekata sa opasnim tvarima. (4) U društvenim i gospodarskim zgradama (školama, vrtiću, trgovačkim centrima, prometni terminali, sportske dvorane i stadioni, proizvodni pogoni) gdje boravi ili se okuplja veći broj osoba potrebno je uspostaviti i održavati sustave unutarnjeg uzbunjivanja (interni razglas, display, zvono, ručna sirena) koji će imati osigurani prijem priopćenja Županijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. (5) Po mjeri izgradnje naselja, naročito poduzetničkih zona i naselja Cocaletto, GUP-om Grada i odgovarajućim UPU-ima, kao jednu od mjera zaštite i spašavanja, odnosno zahvata u prostoru treba predvidjeti instalaciju sustava za javno uzbunjivanje (sirenu za javno uzbunjivane) i njezino uvezivanje u jedinstveni sustav putem ŽC 112. Broj i vrstu uređaja, te njegovu lokaciju potrebno je odrediti sukladno zahtjevima u prostoru, odnosno uvjetima građenja izdanim od strane DUZS-PUZS Pazin.

Članak 257k.

(1) Premda nije za očekivati nesreću takvih razmjera koja bi zahtijevala jednovremenu evakuaciju velikog broja stanovnika Grada, treba predvidjeti da bi mogla biti prilično otežana evakuacija dijela stanovništva u slučaju potresa 7° MCS ili doprema pomoći zbog specifičnog položaja same starogradske jezgre. (2) Problem bi mogao nastati u urbanoj gradskoj jezgri, dok prometna razvedenost prema ruralnim sredinama omogućuje više alternativnih pravaca evakuacije ili dopreme pomoći. (3) U ovakvim uvjetima, GUP-om Grada treba predvidjeti jednu prometnicu na sjevernom dijelu Grada koja bi u normalnim uvjetima predstavljala potrebnu zaobilaznicu, a u najgoroj varijanti nesreće jedan od smjerova za evakuaciju, odnosno dopremu pomoći.


Članak 257l. (1) Za očekivati je potrebu sklanjanja dijela stanovništva i turista u slučaju olujnog nevremena za što grad Rovinj u svojim hotelima, dvoranama i školama raspolaže određenim kapacitetima, a osloncem na IŽ i potpuno dostatnim kapacitetima. (2) Za sklanjanje stanovništva u slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u Rovinju postoje 4 skloništa osnovne zaštite ukupnog kapaciteta 300 osoba te 2 skloništa dopunske zaštite ukupnog kapaciteta 75, te velik broj podrumskih i drugih prostorija pogodnih za sklanjanje stanovništva. (3) Obzirom na Procijenjene opasnosti grad trenutno raspolaže dostatnim kapacitetom skloništa.

Članak 257m. (1) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne zgrae, zgrada mora biti udaljena od susjednih zgrada najmanje 4,0 m. Zgrada može biti smještena i na udaljenosti manjoj od 4,0 m od susjedne građevine, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličine otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. U protivnom, zgrada mora biti odvojena od susjednih zgrada požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da zgrada ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. (2) Iznimno od prethodnog stavka, građevine u kojima se obavlja skladištenje ili promet zapaljivim tekućinama i plinovima, eksplozivima, pirotehničkim sredstvima i streljivom moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih zgrada i komunalnih uređaja sukladno posebnom propisu. (3) Radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih sredstava iz zgrada i gašenja požara na zgradi i otvorenom prostoru, zgrada mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu. (4) Sukladno posebnom propisu, potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu za zahvate u prostoru na zgradama i u prostorima u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova. (5) Kod projektiranja zgrada za koje ne postoje hrvatski propisi prema kojima projektant može odrediti potrebnu klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije (a također ni druge zahtjeve u svezi građevinske zaštite od požara), projektant može primijeniti odgovarajuće inozemne propise kao priznata pravila tehničke prakse. (6) Mjere zaštite od požara tijekom zahvata u prostoru obvezatno se provode u skladu s odredbama slijedećih posebnih propisa: 1. Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine, br. 92/10), 2. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine, br. 108/95 i 56/10), 3. Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružje (Narodne novine, br. 70/17), 4. Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje grašđevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (Narodne novine br. 29/13 i 87/15), 5. Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od požara (Narodne novine br. 56/12 i 61/12), 6. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine, br. 35/94, 55/94 i 142/03), a) vatrogasne pristupe planirati tako da omogućavaju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed b) slijepe vatrogasne pristupe duže od 100 metara planirati tako da na svom kraju imaju okretišta koja omogućavaju sigurno okretanje vozila 7. Pravilnik o zapaljivim tekućinama (Narodne novine, br. 54/99), 8. Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine, br. 117/07), 9. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, br. 8/06), a) predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu 10. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (Narodne novine, br. 93/98, 116/07 i 141/08), 11. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine, br. 100/99), 12. Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine, br. 93/08), 13. Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (Narodne novine, br. 26/09, 41/09 i 66/10), 14. Pravilnik o zaštiti šuma od požara (Narodne novine, br. 33/14), 15. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, br. 146/05), 16. Pravilnik o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u


postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole (Narodne novine br. 115/11), 17. Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara, 18. Procjena ugroženosti od požara i plan zaštite od požara Grada Rovinja.

Članak 258.

Članak 259.

KLASA/CLASSE: 350-05/17-02/35 Predsjednik URBROJ/NUMPROT:2171-01-01/1-19-4 Gradskog vijeća Rovinj-Rovigno, 23. srpnja 2019. Valerio Drandić, v.r. Temeljem odredbe članka 113. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19) Gradsko vijeće na sjednici održanoj 23. srpnja 2019. godine utvrđuje i objavljuje pročišćeni tekst odredbi za provedbu i grafičkog dijela Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja-Rovigno koji obuhvaća osnovni tekst Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja-Rovigno te sve kasnije izmjene i dopune („Službeni glasnik“ Grada Rovinja-Rovigno br. 7a/06, 03/08, 02/13, 7/19):

PROČIŠĆENI TEKST GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA ROVINJA-ROVIGNO

II. ODREDBE ZA PROVEDBU PLANA Temeljne odredbe

Članak 1.

Generalnim urbanističkim planom (u daljnjem tekstu GUP) se, u skladu s Prostornim planom Istarske Županije («Službene novine Istarske županije» br. 2/02, 1/05, 4/05 i 14/05–pročišćeni tekst, 10/08, 7/10, 16/11 – pročišćeni tekst, 19/12, 9/16, 14/16 – pročišćeni tekst), (u daljnjem tekstu PPIŽ) i Prostornim planom uređenja Grada Rovinja-Rovigno („Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“, br. 9a/05, 06/12, 01/13-pročišćeni tekst, 07/13 i 03/17, 07/17-pročišćeni tekst), (u daljnjem tekstu PPUG) utvrđuju način i oblici zaštite i korištenja, uvjeti i smjernice za uređivanje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te drugi elementi važni za grad Rovinj - Rovigno.

Članak 2. (1) GUP se izrađuje za građevinsko područje grada Rovinja-Rovigno koje je utvrđeno u PPUG Rovinja-Rovigno. (2) GUP-om je obuhvaćena površina kopnenog dijela 903 ha, pripadajući otoci 55 ha i pripadajući akvatorij od 1515 ha.

Članak 3. Elaborat Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja-Rovigno sastoji se od: (A) Tekstualnog dijela (B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5 000 i 1:10 000 1. Korištenje i namjena prostora mjerilo 1:5.000 2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti mjerilo 1:10.000 3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža 3.1. Prometni sustav - mjerilo 1:5.000 3.2. Elektro-energetika i plinoopskrba 1:10.000 3.3. Vodoopskrbni sustav 1:10.000 3.4. Odvodnja otpadnih voda i uređenje vodotoka 1:10.000 3.5. Pošta i telekomunikacije 1:10.000 4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora mjerilo 1:10.000 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite 4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite


4.3. Oblici korištenja i način gradnje 4.3.1. Prostori za razvoj i uređenje 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora 4.3.3. Način gradnje

Ciljevi i koncepcija prostornog uređenja grada Članak 4.

1. Osnovna polazišta: 1.1. Postojeće granice GUP-a ostaju nepromijenjene (osim u dijelovima kada postojeća granica presijeca rubne građevne čestice). 1.2. Utvrđuje se kontinuitet temeljnih planskih postavki iz važećih dokumenata prostornog uređenja kojima je utvrđena strategija uređenja prostora . 1.3. Plansko razdoblje GUP-a je do 2025. god. 1.4. U obuhvatu GUP-a prostor se generalno dijeli na: A - Gradivi dio građevinskog područja : - izgrađeni i pretežito izgrađeni ili uređeni dio građevinskog područja , - građevinsko područje planirano za izgradnju i uređenje (neizgrađeni dio građevinskog područja), - akvatorij lučkog područja i kontaktno područje. B - Negradivi dio građevinskog područja : - zaštitne zelene površine, gradski parkovi, park šume, tematski park i kultivirani mediteranski krajobraz , - vodne površine - vodotoke ,

- obalno područje u funkciji turizma i rekreacije , - akvatorij izvan lučkog područja.

2. Stanovništvo i stanovanje

2.1. Stanje na području jedinice lokalne samouprave Rovinj-Rovigno (odnosno k.o. Rovinj) prema popisu iz 2011.god.:

*IZVOR: Popis stanovništva iz 2011. - broj stanovnika

(13.056 +4.668 povremenih stanovnika) 17.724 - broj kućanstava: 5.573

- broj stambenih jedinica: 8.963 svih stanova, od toga: za stalno stanovanje: 6.829 i

za povremeno stanovanje: 1.556.

2.2. Za razdoblje do 2025 g. osigurane su planske pretpostavke za područje naselja Rovinj-Rovigno: - broj stanovnika do 19.668 - broj kućanstava do 5.650 - broj stambenih jedinica do 10.000 od toga za stalno stanovanje do 7.200 za povremeno stanovanje 1.556. 2.3. U granicama GUP-a nije planirana zona isključivo stambene namjene. Stanovanje je planirano u zonama mješovite namjene. Stanovanje u kulturno-povijesnoj cjelini posebno je planirano. 2.4. GUP-om su definirana pravila za zaštitu uređenje i regulaciju prostora. Sukladno navedenim pravilima prostor u obuhvatu GUP-a dijeli se na: - 1. urbanistički dovršeni dijelovi grada, - 2. urbanistički nedovršeni dijelovi grada, - 3. nova regulacija neuređenih dijelova grada, 3. Turizam

Gospodarska namjena izdvojena zbog svojih posebnosti.

3.1. Postojeći smještajni kapaciteti u obuhvatu GUP-a a) hotelski kapaciteti - gradsko područje: 227 postelja - Zona Monte Mulini: 1101+500 (u gradnji) postelja - otok Sv. Andrija: 645 postelja


- otok Sv. Katarina: 290 postelja *b) kamp Porton Biondi –1188 korisnika u kućicama *podaci Turističke zajednice grada Rovinja za 2018. 3.2. Planirani smještajni kapaciteti

GUP-om se određuje da smještajni kapaciteti u gradu Rovinju-Rovigno mogu biti samo iz skupine hoteli. Smještajni objekti mogu biti u turističkim zonama isključive namjene i zonama mješovite namjene i to:

a) u zonama mješovite namjene (3* ; 4* i 5*) , b) u zonama isključivo turističke namjene (4* i 5*) . Osim na Sv. Katarini i na Sv. Andriji na drugim rovinjskim otocima nije planirana izgradnja smještajnih kapaciteta. Za plansko razdoblje do 2025. god. određuju se maksimalni smještajni kapaciteti i kategorija: a) Smještajni kapaciteti u zonama mješovite namjene - kulturno-povijesna cjelina do 1.000 postelja (3*; 4* i 5*) - ostalo gradsko područje do 1.000 postelja (3*; 4* i 5*) a1) U privatnom smještaju (domaćinstva) do 8500 postelja b) Smještajni kapaciteti u zonama isključivo turističke namjene ukupne površine 28,5 ha - u hotelima: - zona Monte Mulini do 2.000 postelja (4* i 5*) - površine 16,7 ha - otok Sv. Andrija do 800 postelja (4* i 5*) - površine 3,5 ha - otok Sv. Katarina do 400 postelja (4*) - površine 1,7 ha - zona Porton Biondi do 200 postelja (4*) - površine 4,6 ha b1) kao pojedinačne građevine - mali hoteli, ukupne površina do 2,0 ha: - Zona bolnice Martin Horvat do 200 postelja (4*) - površine 1,0 ha - Ostali mali hoteli do 400 postelja (4*) c) Nautičari : - Rovinj-Luka I (ACI) od 150 do 200 vezova u moru - Rovinj -Luka II (Valdibora) od 380 do 400 vezova u moru

4. Gospodarstvo

GUP-om su diferencirane dvije osnovne podjele gospodarskih zona: 1. Gospodarske zone isključive namjene 2. Mješovita namjena - pretežito poslovna 1. Gospodarske zone isključive namjene GUP-om su planirane gospodarske zone isključive namjene: a) Postojeće gospodarske zone na kojima je započeo proces realizacija

- Gripole - Spinè - Štanga b) Prenamjena postojeće zone - Turnina - Montepozzo c) Planirana gospodarska zona isključive namjene Calchiera. 2. Mješovita namjena - pretežito poslovna GUP-om je planirano preseljenje i promjena namjene pojedinih postojećih gospodarskih zona. Planirana namjena tih zona je pretežito poslovna. Postojeće gospodarske zone koje mijenjaju sadašnju namjenu ili se izmještaju na novu lokaciju (sukladno uvjetima i okruženju u kojem se nalaze): - ex TDR Rovinj i tvornica Mirna (kad se zadovolje uvjeti propisani Prostornim planom uređenja Grada Rovinja i ovim Planom) izmještaju se na novu lokaciju, a postojeće lokacije mijenjaju namjenu u višenamjenske gradske centre,

- kamenolom Montepozzo ukida se nakon isteka koncesije i dobiva novu namjenu: usluga, održavanje i čuvanje plovila, i dr.

- lokacija ex "Istarski boksiti" mijenja namjenu: mješovita - pretežito poslovna namjena i garažni objekt, - lokacija Lamanova je višenamjenska zona.

5. More

Akvatorij u obuhvatu GUP-a podijeljen je u tri osnovne cjeline: − morske luke i pripadajući akvatorij


− zona sporta i rekreacije u moru, − površine plovnih putova i ribarenja. U cjelinama su lokacije i obuhvat cjelina utvrđeni načelno. Detaljni razmještaj utvrditi će se kroz studije, odnosno planovima, programima i projektima uređenja u skladu s Programom rada Gradonačelnika. 6. Sport i rekreacija

Gradski sportski centar primarno za sportove na moru (veslanje, ronjenje, jedrenje i sl.) planiran je u dijelu Sjeverne luke Valdibora. Sportsko rekreacijska zona Cuvi, višefunkcionalna je sportska zona za potrebe turista i građana Rovinja. Sportska zona Valbruna primarno je određena kao zona za nogomet i prateće sportove. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije sportskog centra Delfin i jedriličarskog kluba u Južnoj luci. 7. Javna i društvena namjena

GUP-om su osigurane prostorne potrebe za rekonstrukciju i izgradnju objekata javne i društvene namjene. Ovim planom utvrđuje se mogućnost: - izgradnje novog pastoralnog centra u zoni Valbruna, - rekonstrukcije i dogradnje Provincijalata sestara Uršulinki, - izgradnje nove škole i vrtića u predjelu Lacosercio, - izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje predškolske i školske ustanove u predjelu Bolničko naselje, - izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja predškolskih ustanova na svim postojećim lokacijama, - izgradnje centra u predjelu Gripole za više sadržaja javne i društvene namjene, - izgradnja novog prostora u gospodarskoj zoni Gripole za potrebe JVP Rovinj , - izgradnja i rekonstrukcija Doma za starije i nemoćne osobe «Domenico Pergolis», i izgradnja novog doma za starije i nemoćne osobe u predjelu Karmelo u sjevernom dijelu Parka hrvatskih branitelja domovinskog rata, - rekonstrukcija Doma kulture, - rekonstrukcija kazališta Gandusio, - izgradnja i rekonstrukcija gradske knjižnice, - izgradnja zgrade lučke uprave i turističke zajednice, - izgradnja i rekonstrukcija Centra izvrsnosti, - izgradnja hostela za mlade. Ovim planom omogućena je rekonstrukcija i nadogradnja ostalih objekata isključivo javne i društvene namjene. 8. Promet

Cestovni promet Organizacija cestovnog prometa iz važećeg GUP-a neznatno se mijenja i to prije svega u dijelu sabirnih prometnica. Uvjet za prihvatljivo funkcioniranje cestovnog prometa u vršnim oterećenjima je realizacija cjelovitog modela cestovnog prometa. Križanja glavnih prometnica u nivou definirano je kružnim raskrižjima ili semaforizacijom. Ovim Planom je planirano preseljenje i promjena namjene postojeće lokacije autobusnog kolodvora koji se nalazi u sklopu gospodarske zone ex TDR Rovinj. Lokacija novog autobusnog kolodvora za međugradski i međunarodni promet utvrđuje se na lokaciji postojećeg parkirališta na Concetti. Promet u mirovanju Utvrđene su potencijalne lokacije za garažne kuće: - u sastavu novog autobusnog kolodvora - lokacija postojećeg parkirališta na Concetti, - u sastavu budućih višenamjenskih građevina na lokacijama tvornica Mirna i ex TDR Rovinj, te na Lamanovi i Turnini, - Concetta - parkiralište, - lokacija bivši "Istarski boksiti". Javne parkirališne površine, u pravilu treba izvoditi kao dvonamjenske prostore (igrališta, parkovne površine, zeleni potezi i sl.) Pješački promet


Planom je određeno da se uzduž cijele obale obuhvaćene GUP-om mora osigurati prostor za šetnice uz more, a koje u nekim dijelovima služe i za bicikliste i invalidska kolica (posebno od bolnice "Dr. Martin Horvat" do kulturno povijesne cjeline grada i od TN "Villas Rubin" do južne luke). Pomorski promet Određen je akvatorij sjeverne i južne luke. Unutar akvatorija načelno su definirane lokacije za buduće namjene. Intervencije na obalnoj crti i u moru, a u cilju utvrđivanja pripadajućih kopnenih sadržaja i zaštite akvatorija, definirati će se kroz studije i detaljnu dokumentaciju prostornog uređenja. Željeznički promet Sukladno PP Istarske županije i PPUG-a Rovinj-Rovigno planira se rekonstrukcija dijela željezničke pruge Kanfanar-Rovinj. Obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar bi bila i u funkciji lokalnog prometa na razvojnoj osnovi grada, Rovinj - Rovinjsko Selo – Kanfanar. Do vremena aktiviranja željezničkih postrojenja treba čuvati koridor željezničke pruge s mogućnosti uređenja istog za biciklističke i pješačke staze i prostor za stanične objekte. Planirana je izgradnja stajališta željeznice na lokaciji Mondelaco. Zračni promet Na području GUP-a nema predviđenih lokacija za helidrome. Telekomunikacije Iz osnovnih smjernica razvoja definiranih na razini Županije vidljiva je transformacija telekomunikacija. Raspored baznih stanica u gradu Rovinju-Rovigno utvrditi će se na lokacijama koje će zajednički koristiti tvrtke koje pružaju ovu vrstu usluga. 9. Infrastruktura Odvodnja Sustav odvodnje u obuhvatu GUP-a planira se na slijedeći način:

sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda UPOV Cuvi planiranog kapaciteta 63.000 ES s III. stupnjem pročišćavanja na lokaciji sadašnjeg uređaja i podmorskim ispustom u more, pokriva prostor unutar granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana;

sustav otoka Sv.Andrija s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda kao zasebnim uređajem III stupnja i podmorskim ispustom u more za rješavanje otpadnih voda na otocima Sv.Andrije i Maškin. Na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda „Cuvi“ (UPOV „Cuvi“) izgrađen je predtretman otpadnih voda i podmorski ispust uređaja. UPOV „Cuvi“ je predviđeno rekonstruirati i izgraditi III stupanj pročišćavanja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda „Sv.Andrija“ izgrađen je do III. stupnja pročišćavanja MBR tehnologijom. Vodoopskrba Postojeća koncepcija vodoopskrbe za grad Rovinj-Rovigno prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2025. god. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije i poboljšanja postoje mreže i povećanje kapaciteta vodosprema (Monvi 2000m3, Rovinj I. i II. 2600 m3). Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnu izloženost). GUP-om je omogućena rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove mreže. GUP-om se omogućuje istraživanje isplativosti modernih tehnologija u cilju racionalizacije korištenja pitke vode (npr. izgradnja uređaja za desalinizaciju). Uređenje vodotoka Za područje obuhvata GUP-a nije izrađen Plan upravljanja vodnim područjem. Planom su određene površine i koridori za uređivanje evidentiranih vodotoka Mondelako (Calchiera – Mondelaco) i Kanal Dugo polje (Campolongo) potokom Martin, način utvrđivanja koridora vodotoka do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), te uvjeti za gradnju u koridorima vodotoka. Cilj uređenja vodotoka je osiguranje neškodljivog protoka slivnih voda, zaštita građevinskih područja, infrastrukturnih građevina, poljoprivrednih površina i drugih vrjednijih sadržaja od bujičnih voda, te držanje erozije u prihvatljivim granicama.


Elektroenergetska mreža

Postojeća koncepcija elektroenergetske mreže za grad Rovinj-Rovigno prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2025. god. Do kraja planskog perioda računa se s vršnim opterećenjem distribucije 52,2 MW. Prijenosna mreža 110 kv, 20 kv, 10 kv i ostali objekti u funkciji distribucije električne energije (rasklopišta i trafostanice) moraju biti u skladu sa smjernicama iz GUP-a.

Opskrba plinom

Ukupna instalirana snaga na cjelokupnom području Grada Rovinja-Rovigno koja bi se sastojala od mnogo manjih jedinica ne bi smjela prelaziti 20 MW. Za tu primjenu predviđen je dodatni kapacitet u MRS Rovinj na srednjem tlaku od 3250 Sm3/h. Mjerno redukcijska stanica (MRS) je niski objekt površine 15 m2, a služi za preuzimanje plina iz visokotlačnog transportnog plinovoda, reduciranje tlaka na niži distributivni tlak, te mjerenje predane količine plina distributivnoj plinovodnoj mreži radi obračuna. Lokacija MRS Rovinj-Rovigno je na prostoru Turnina – Campolongo u koridoru visokotlačnog plinovoda Pula – Umag. Vršni kapacitet MRS Rovinj za potrebe gradske distributivne mreže je 4000 Sm3/h tlaka 4 bara te 8000 Sm3/h tlaka 16 bar za buduću potrošnju npr. prema Pazinu što ukupno daje 12000 Sm3/h. 10. Zaštita prirodne i graditeljske baštine

U okviru cjelokupnog područja obuhvata Plana, koje već kao jadransko priobalno područje predstavlja prostor posebne vrijednosti i osjetljivosti, identificirana su značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode. Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode uvrštenih u popis temeljem važećih zakonskih odredbi i evidentiranih PPIŽ, PPU Grada Rovinja-Rovigno utvrđene su točkom 9. ovih Odredbi. Svi zahvati u prostoru za područja i lokalitete evidentirane na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite, moraju se provoditi uz suglasnost tijela državne uprave nadležnih za prirodna i kulturna dobra. Planom se razlikuju dvije osnovne kategorije krajobraznih, prirodnih i kulturno povijesnih cjelina: - zaštita utvrđena na temelju zakona i drugih propisa - zaštita zasnovana na temelju važećih odluka, te odredbi važećih prostornih planova i ovoga plana Zaštita prirodne baštine Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno u skladu sa zakonom, odredbama prostornih planova šireg područja i ovim odredbama. Zaštita graditeljske baštine GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, pojedine građevine ili njezini dijelovi, građevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i podvodna nalazišta i zone, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti. GUP-om su utvrđene mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Sustav mjera zaštite jest ukupnost svih zaštitnih mjera utvrđenih radi potpune zaštite i očuvanja pojedinog kulturnog dobra. Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod rednim brojem Z-4811; rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske - KLASA: UP I -612-08/10-06/0135; UR:BROJ: 532-04-01-1/3-11-2 od 21.ožujka 2011.godine, (koje je defakto revizija rješenja Konzervatorskog zavoda u Rijeci broj 01-192/I od 15.12.1963.god. kojim je Kulturno - povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno zaštićena kao spomenik kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem RRI-53). Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrđene su zone „A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura), „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i „C“ (ambijentalna zaštita) u kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera zaštite. Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju (Klasa: UP-I-612-08/10-06/0135; Urbroj:532-04-01-1/3-11-2 od 21. ožujka 2011.godine), Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, koje je osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru.


11. Ostale zaštićene površine

Nepokretnim kulturnim dobrom smatra se i krajobraz koji sadrži povijesno karakteristične strukture koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru. U tom smislu GUP je odredio potrebu zaštite i uređenja rubova grada – kultivirani mediteranski krajobraz.

Sve aktivnosti koje koriste prostor mediteranskog kultiviranog poljoprivrednog krajobraz trebaju biti planski kontrolirane i usmjeravane na način da se potencijal prostora koristi uz zaštitu prirodnih resursa, posebno neobnovljivih, kao vrijednosnih prostornih struktura za razvoj drugih djelatnosti u budućnosti, gdje upravo poljoprivredna djelatnost, proizvodnja zdrave hrane ima posebno značajno mjesto. Pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i urbanističkog planiranja Članak 5.

U GUP-u su korišteni stručni i zakonima i drugim propisima određeni ili uvjetovani izrazi (termini) koji imaju precizno utvrđeno praktično i pravno značenje. U cilju boljeg razumijevanja svih sastavnica ovog urbanističkog dokumenta, prigodom stručnih i javnih rasprava od strane svih mjerodavnih subjekata odlučivanja, priložen je i ovaj izbor najvažnijih ili najčešćih stručnih izraza korištenih u Planu:

adaptacija

sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva postojeće građevine, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

blok

dio gradskog prostora definiran sa svih strana uličnom mrežom i/ ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.);

etaže građevine (zgrade)

- podrum (Po)

dio građevine čiji je volumen ukopan više od 50 % u konačno zaravnani i uređeni teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Podrum se ne smatra nadzemnom etažom.

- potpuno ukopani podrum (Po)

dio građevine čiji je volumen 100 % ukopan u konačno zaravnani i uređeni teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Potpuno ukopani podrum može imati tlocrtnu površinu do najviše 70% građevne čestice i biti na udaljenosti najbliže 2,0 m od granica vlastite građevne čestice, ako teren iznad njega nije terasa u prizemlju građevine koja čini konstruktivni dio podzemne etaža i ako na tom dijelu čestice nema vrjednijeg postojećeg zelenila. Krovna ploha dijela potpuno ukopanog podruma koji je širi od tlocrtne površine nadzemnih dijelova građevine treba biti uklopljena u uređenje konačno zaravnanog i uređenog terena te hortikulturno uređena kao zeleni krov.

- nadzemna etaža

dio građevine čiji je volumen potpuno ili najmanje 50% izvan konačno zaravnanog i uređenog terena, a to su: suteren, prizemlje, etaže kata i potkrovlje. Nadzemnom etažom se ne smatraju građevinski dijelovi zgrade iznad ravnog krova zgrade, kao što su zatvoreni dijelovi konstrukcije stubišta, strojarnice lifta, klimatizacije, ventilacije i sl., čiji gabariti nisu veći od tehnoloških potreba i koji ne omogućuju korištenje tog prostora u smislu osnovne namjene građevine.

- suteren (S)

dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno nalazi se najviše jednim cijelim svojim pročeljem izvan terena. Suteren se smatra nadzemnom etažom.

- prizemlje (P)

dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,0 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

- kat (K)

dio građevine čiji se prostor nalazi između dva stropa iznad prizemlja.

- potkrovlje (Pk)


dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krova čija visina nadozida ne može biti viša od 1,2m, odnosno ispod ravnog krova posljednje najviše planom dozvoljene etaže (etaže potkrovlja kod ravnog krova).

- etaža potkrovlja kod ravnog krova (Pk)

najviša dopuštena etaža zgrade (potkrovlje) oblikovana ravnim krovom čija tlocrtna površina zatvorenih i/ili natkrivenih dijelova iznosi najviše 60% tlocrtne površine zgrade. Volumen takvog potkrovlja mora biti smješten, odnosno razvijen, unutar zamišljene projekcije gabarita potkrovlja projektiranog s kosim četverostrešnim krovom najvećeg krovnog nagiba 22° i nadozida najviše visine 1,2 m. Iznimno, za poluugrađene i ugrađene građevine, volumen potkrovlja s ravnim krovom može biti smješten i bliže, odnosno do ruba zgrade koji se nalazi na granicama građevne čestice prema susjednoj građevnoj čestici s kojom čini dvojnu građevinu.

funkcionalna jedinica

jedna prostorija ili skup prostorija jednoznačne namjene koje čine samostalnu uporabnu cjelinu: stan, apartman, poslovni prostor i dr.;

gospodarska javna infrastruktura

su mreže, neposredno namijenjene izvođenju gospodarskih javnih službi s područja prometa, energetike, komunalnoga gospodarstva, upravljanja vodama i gospodarenja drugim vrstama prirodnog bogatstva ili zaštite okoliša, kao i druge mreže i objekti u javnom korištenju. Gospodarska javna infrastruktura je državnoga i lokalnog značenja;

grad Rovinj-Rovigno

označava naselje Rovinj-Rovigno sa statusom grada;

Grad Rovinj-Rovigno

označava Rovinj-Rovigno, teritorijalnu-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave (JLS);

gradivi dio građevine čestice

površina građevne čestice predviđena za smještaj građevina, a određena je općim i posebnim uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica građevne čestice

građevni pravac

zamišljeni pravac na kojem se nalazi pročelje osnovne građevine u odnosu na regulacijski pravac.

građevine stambene namijene

mogu biti: obiteljske, više obiteljske, te više stambene građevine.

- obiteljska građevina

stambena građevina s najviše 3 funkcionalne, odnosno stambene jedinice, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.

- više obiteljska građevina

stambena građevina s najmanje 4, a najviše 6 funkcionalnih, odnosno stambenih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.

- više stambena građevina

stambena građevina s najmanje 7, a najviše 16 funkcionalnih, odnosno stambenih jedinica, pri čemu se i apartman smatra stambenom jedinicom.

građevinsko područje naselja

koje je utvrđeno prostornim planom uređenja grada Rovinja-Rovigno je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i proširenje,

- izgrađeni dio građevinskog područja

područje određeno prostornim planom koje je izgrađeno.

- neizgrađeni dio građevinskog područja

je područje određeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj, a sastoji se iz uređenog i neuređenog dijela.


- uređeni dio građevinskog područja

neizgrađeni dio građevinskog područja na kojemu je urbanističkim planovima uređenja koji su na snazi planirana osnovna infrastruktura:

o prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice,

o građevine za odvodnju otpadnih voda (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta),

o vodoopskrbna mreža (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta),

o niskonaponska elektroenergetska mreža (zadovoljavajućeg raspoloživog kapaciteta).

- neuređeni dio građevinskog područja

neizgrađeni dio građevinskog područja određen ovim prostornim planom na kojem nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura.

- gradivi dio građevinskog područja

građevinsko zemljište koje se sastoji od izgrađenog, uređenog ili dijela područja koje je prostornim planom namijenjeno za građenje građevine ili uređenje površina javne namjene, odnosno od neizgrađenog dijela ovim planom predviđenog za građenje. Razgraničenje između izgrađenog i neizgrađenog dijela vrši se rubom građevnih čestica.

- negradive površine

sve one površine na kojima se građenje ne predviđa zbog predviđenog sustava mjera zaštite prirode, kulturnih dobara, urbanog krajobraza,.

građevinska (bruto) površina zgrade

zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama svih obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan prema važećim zakonskim propisima.

građevine i prostorije stambene namjene

stambene građevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. Građevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim brojem funkcionalnih (stambenih ili poslovnih) jedinica namijenjene stanovanju.

interpolacija

gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u pretežito izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu naselja.

izvorni urbanistički planovi

planovi temeljem kojih je prvobitno formirano i započeto s izgradnjom određeno područje Grada, a dostupni su na uvid u Odsjeku za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Rovinja;

koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis)

odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice,

koeficijent iskoristivosti nadzemno (kis nadzemno) – odnos građevinske (bruto) površine nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice;

koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig)

odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže);

komunalna infrastruktura

su građevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda, održavanju čistoće naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulična rasvjeta, tržnice na malo, groblja i površine javne namjene u naselju;

lokacijski uvjeti


kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom;

lokalni uvjeti

temeljna polazišta za izradu detaljnijih prostornih planova i urbanističko – tehničkih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadrže elemente stanja i prostornih mogućnosti, npr:

o reljef, voda, zelenilo; o posebno vrijedni dijelovi prirodnog nasljeđa i kulturno-povijesnih građevina i cjelina; o karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; o ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine građevine; o trgovi, ulice i druge javne površine; o veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje te visina i površina postojećih građevina; o opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom; o komunalna oprema; o druge posebnosti i vrijednosti. Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeđenu javnom površinom.

način gradnje građevina (zgrada)

može biti slobodnostojeći, poluugrađeni i ugrađeni:

- slobodnostojeća građevina (SS)

građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina koja istovremeno ne može biti i na granici/granicama predmetne građevne čestice;

- poluugrađena ili dvojna građevina (D)

Građevina koja se jednom cijelom stranom ili najmanje trećinom (1/3) duljine jedne strane nalazi na granicama građevne čestice prema susjednoj građevnoj čestici, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina koja se istovremeno može nalaziti i na istoj granicama predmetne građevne čestice kao i osnovna građevina;

U slučaju kada se poluugrađena građevina samo jednim dijelom strane nalazi na granici vlastiti građevne čestice, udaljenost preostalih dijelova te strane mora biti najmanje 3,00 m, odnosno sukladno protupožarnim propisima. U protivnom dijelovi pročelja i krovnih ploha na manjoj udaljenosti od propisane, ne smiju imati otvore.

U koliko se poluugrađena građevina planira cijelom stranom na granici vlastite građevne čestice, udaljenost njenog građevnog pravca od regulacijskog mora biti najmanje 5,0 m, odnosno udaljenost građevnog pravaca može biti najbliža za pola udaljenosti građevnog pravca od regulacijskog pravca, postojeće susjedne građevine s kojom čini dvojnu građevinu.

- ugrađena građevina (skupna građevina, niz) (S)

građevna cjelina (sklop) od najmanje tri međusobno prislonjene osnovne građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, odnosno građevina koja se s najmanje dvije cijele strane, i to najmanje trećinom (1/3) duljine svake od tih strana, nalazi na granicama građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina koja istovremeno može biti i na granici/granicama predmetne građevne čestice;

U slučaju kada se samo jedan dio jedne strane nalazi na granici vlastiti građevne čestice, udaljenost preostalih dijelova te strane mora biti najmanje 3,00 m, odnosno sukladno protupožarnim propisima. U protivnom dijelovi pročelja i krovnih ploha na manjoj udaljenosti od propisane, ne smiju imati otvore. Ugrađenom građevinom se smatra i poluugrađena građevina ako ona zajedno sa postojećim građevinama na susjednoj/susjednim građevnim česticama čini dio niza, odnosno skupnu građevinu.

U koliko se ugrađena građevina planira cijelom stranom, odnosno cijelim stranama na granici vlastite građevne čestice, udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca mora biti najmanje 5,0 m, odnosno pola udaljenosti građevnog pravca od regulacijskog pravca postojeće susjedne građevine s kojom čini ugrađenu građevinu prema kojoj je cijelom stranom na granici.

namjena prostora/površina


planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja,

oblikovanje građevina (zgrada):

- balkoni, lođe, istaci

dijelovi građevine, u višim etažama, koji su smješteni unutar gradivog dijela građevne čestice:

o balkon

otvoreni dio zgrade koji je istaknut izvan ravnine pročelja zgrade najčešće izveden kao konzolno ugrađena ploča;

o lođa

otvoreni dio zgrade koji je uvučen u tijelo zgrade i otvoren najviše sa dvije strane;

o istaci

konzolni dijelovi građevine izvan plohe pročelja i iznimno izvan građevnog pravca kao što su: krovne strehe, horizontalne okapnice iznad otvora i sl., vertikalni fasadni elementi, te krovne atike, istaknuti najviše do 0,3 m, kao i konzolna streha natkrivenog ulaza u zgradu do 0,8 m izvan plohe pročelja, odnosno površine do 1,2 m2;

- kosi krov

završni konstruktivni dio zgrade iznad posljednje dozvoljene nadzemne etaže izgrađen od kosih ploha nagiba 17-22°, što ovisi o vrsti pokrova. Građevina s kosim krovom može imati najmanje 51% krovne plohe zadnje etaže građevine izgrađeno od kosih ploha. Kosi krov mora biti dvostrešan ili višestrešan.

- krovna atika

niski zid iznad vijenca i/ili slojeva krova; može služiti za vizualno prikrivanje kosog krova.

- krovna kućica

dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe kod kosog krova obvezno uvučen od ravnine pročelja.

- krovna terasa

vanjski korisni prostor potkrovlja koji se nalazi iznad zadnjeg kata građevine, a nije natkriven konstruktivnim dijelovima građevine.

- nadozid

produžetak zida pročelja građevine iznad stropne konstrukcije. Nadozid u kontekstu potkrovlja kod ravnog krova je ograda na rubu pročeljnog zida te može biti i od drugog materijala (staklo, metal, inox i sl.). Visina nadozida ne može biti viša od 1,2 m mjereno na unutrašnjem rubu zida, odnosno ograde od završne kote gotovog poda do vrha ograde.

- ravni krov

završni konstruktivni dio zgrade iznad posljednje dozvoljene nadzemne etaže izgrađen od ravnih ploha nagiba do 5°.

vijenac građevine

Horizontalna krovna streha izvan plohe pročelja, iznad zadnjeg kata, odnosno u nivou krovne plohe.

obuhvat zahvata u prostoru

područje u kojem se planira izgradnja građevine određeno kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova, određeno na odgovarajući način.

održavanje građevine

izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

opremanje zemljišta

osiguravanje uvjeta za gradnju planom određene građevine izgradnjom javne infrastrukture i priključivanja na nju, čime se omogućava uporabljivost zemljišta za namjene, određene prostornim dokumentom;


osnovna građevina

građevina iste ili pretežite namjene sukladno prostorno-planskoj namjeni, površine unutar koje se nalazi građevna čestica na kojoj se građevina nalazi ili planira;

osnovna namjena prostora/površina

planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene,

pomoćne građevine

građevina koja se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji osnovne građevine, a čija je namjena u funkciji osnovne građevine, kao što su: građevina za smještaj vozila, bazen, spremište, drvarnica, vrtna sjenica, nadstrešnica i slična građevina.

Pomoćnom građevinom smatra se i cisterna za vodu, podzemni i nadzemni spremnik kapaciteta do 10 m3, sabirna jama i slična građevina, ukoliko je njena visina na najnižoj točki konačno zaravnanog i uređenog terena uz građevinu viša od 1,0 m.

područje obuhvata urbanističkog plana uređenja

prostorno i funkcionalno zaokruženo područje

postojeća građevina

građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

postojeća katastarska čestica

čestica evidentirana katastarskim planom;

površina javne namijene

svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.),

pretežita namjena

planirano korištenje prostora/površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća naprema drugim planiranim površinama;

prirodna plaža

prostor obale unutar naselja koja se prostire uz morsku obalu između obalne crte i planirane šetnice uz more (lungomare) u kojem se bitno ne mijenjaju značajke krajolika zahvatima. Predmetna područja ne smatraju se ¨prirodne plaže¨ u smislu odredbi PPIŽ-a. Prirodne plaže definirane PPIŽ-om ne planiraju se ovim Planom;

prostori po dovršenosti:

- dovršeni dijelovi

morfološke i programske promjene su najstrože kontrolirane (povijesno nasljeđe) ili nisu niti moguće, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgrađene i neizgrađene strukture; to su gradska područja koja imaju status povijesnog nasljeđa, dovršena nova naselja izgrađena prema izvornim urbanističkim planovima, cjeloviti kompleksi jedne namjene;

- nedovršeni dijelovi

područje s dovoljno razvijenom mrežom ulica, mrežom drugih javnih površina i prepoznatljivom fizičkom strukturom; prostor se uređuje sa ciljem dopune i unapređivanja stanja, nova gradnja i uređivanje (izgrađenog i neizgrađenog) se interpolira;

- neregulirani predjeli

područje na kojem ne postoji ni ulična mreža niti mreža drugih javnih površina ili je postojeća mreža toliko deficitarna da nije moguća gradnja bez planiranja novih ulica i drugih pratećih javnih površina;


urbana područja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter područja (morfologiju, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);.

rampa

kolni i pješački prilaz podzemnoj etaži (Po) nagiba do 12.5 % s prelazima od 6% sve unutar čestice, ukoliko je zid rampe viši od 1,5 m potrebno je terasasto se udaljiti 1,5 od ruba čestice, na način koji je propisan za potporne zidove;

regulacijski pravac

pravac povučen granicom građevne čestice koja razgraničuje površinu postojećeg prometnog koridora/trase (prometne površine) u izgrađenim dijelovima građevinskih područja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora (javne prometne površine) od površina građevnih čestica u nedovršenim dijelovima građevinskih područja.

složena građevina

sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina,

teren:

- prirodni teren

neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), bez promjene kote terena u odnosu na zatečeni teren, koja je uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, sportsko-rekreacijskih igrališta i slično, a prikazana na geodetskom snimku zatečenog stanja, geodetskom situacijskom nacrtu ili drugoj odgovarajućoj geodetskoj podlozi s prikazom visinskih kota;

- konačno zaravnan i uređen teren

uređeni parter čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.), čija visinska kota u odnosu na visinsku kotu prirodnog terena prije gradnje može varirati najviše do ±0,60 m.

Pod konačno zaravnanim i uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa u podrumsku etažu najveće širine 5,0 m za spuštanje u garažu, smještena uz pročelje, te vanjske stube na terenu uz građevinu, najveće širine 1,50 m uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku etažu. Kako bi se nedvojbeno mogao dokazati status konačno zaravnanog i uređenog terena, potrebno je prilikom ishođenja akta za gradnju priložiti geodetski projekt, odnosno geodetski snimak s visinskim kotama prirodnog terena prije gradnje.

- kosi teren

teren čiji je nagib veći od 15% u svim presjecima paralelnim sa smjerom nagiba.

tlocrtna površina (TP)

površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma te nadstrešnice i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže. U tlocrtnu površinu se ne uračunavaju pješačka staza i vanjske stube iznad potpuno ukopanog podruma, najveće širine do 1,50 m za potrebe pješačkog pristupa do ulaza u zgradu, u koliko čine dio hortikulturnog uređenja čestice;

urbana sanacija

skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja devastiranih nezakonitim građenjem i na drugi način;

visina građevina (zgrada):

(11) visina građevine s ravnim krovom (bez etaže potkrovlja)

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije (bez slojeva krova) zadnjega kata,

(12) visina građevine s kosim krovom (s etažom potkrovlja)

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,


(13) visina građevine s ravnim krovom (s etažom potkrovlja)

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba ograde, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

(14) ukupna visina građevine s ravnim krovom

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova

(15) ukupna visina građevine s kosim krovom (s etažom potkrovlja)

mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova,

zamjenska građevina

nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće

građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na

okoliš dotadašnje građevine.

1. Uvjeti određivanja razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

1.1.Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene

Članak 6. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnome urbanističkom planu su:

postojeći i planirani broj stanovnika;

postojeći i planirani broj turista i drugih povremenih stanovnika;

temeljna obilježja prostora Rovinja-Rovigno i ciljevi razvitka urbane strukture i razvitka grada;

valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine;

održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša i unapređivanje kvalitete života;

poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina;

racionalno korištenje infrastrukturnih sustava. 1.2. Korištenje i namjena prostora

Članak 7. Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000 i to:

1. Kulturno-povijesna cjelina grada M1-Z 2. Mješovita namjena

mješovita- pretežito stambena M1

mješovita (poseban program) M1-1

mješovita - pretežito poslovna M2 3. Javna i društvena namjena

upravna D1

socijalna D2

zdravstvena D3

predškolska D4

školska D5

kulturna D6

znanost, tehnološki parkovi D7

vjerska D8

površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene označene su kao D (sve navedene i druge javne i društvene namjene) 4. Gospodarska namjena

proizvodna namjena I

poslovna namjena - pretežito uslužna K1

poslovna namjena - pretežito trgovačko – ugostiteljska K2

poslovna namjena - pretežito komunalno - servisna K3

površine na kojima su moguće sve gospodarske namjene označene su kao K (sve navedene i druge gospodarske namjene)


ugostiteljsko – turistička namjena (skupina hoteli) T1

ugostiteljsko - turističku namjenu - informacijski punkt T4 5. Sportsko - rekreacijska namjena

sportska namjena R1

rekreacijska namjena R2

uređena kupališta R3

prirodne plaže i lungomare R4

plažni objekti R5

polu uređene plaže R6

sport i rekreacija u moru R7 6. Javne zelene površine

javni park Z1

gradske park – šume (zaštićene park-šume) Z2

tematski park Z3 7. Zaštitne zelene površine i kultivirani mediteranski krajobraz

zaštitne zelene površine Z

kultivirani mediteranski krajobraz MK 8. Komunalne građevine

groblje (+)

tržnica T 9. Površine infrastrukturnih sustava

površine infrastrukturnih sustava IS

autobusni kolodvor AK

stajalište željeznice SŽ

javna parkirališta P

garažna kuća GP

benzinska postaja BP 10. Morske luke Luke otvorene za javni promet:

luka otvorena za javni promet županijskog značaja Rovinj (sidro) - komunalni dio luke (sidro+k) - granični prijelaz (x) - ribarski privez (sidro+r)

izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – gatovi i pristani: (manje sidro+s)

izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – sidrišta: (sidro+s, sx) Luke posebne namjene:

luke nautičkog turizma-sidrište u istraživanju (sidro+sx i Ln)

luke nautičkog turizma-marine: - Rovinj – luka I (ACI) LN - Rovinj – luka II (Valdibora) LN 11. Vodne površine

vodotoci / vodotoci u sustavu obrane od poplava GUP-om je planirana mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar namjena iz ove odredbe izradom urbanističkih planova uređenja. 1.2.1. Mješovita - pretežito stambena namjena unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno - M1-Z


Članak 8. (1) Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno je spomenik kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrđene su zone: - „A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura), - „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i - „C“ (ambijentalna zaštita) u kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera zaštite. (2) Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju (Klasa: UP-I-612-08/10-06/0135; Urbroj:532-04-01-1/3-11-2 od 21. ožujka 2011.godine) Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine, koje je osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru. (3) Unutar granica kulturno-povijesne cjeline obveza je izrade konzervatorskih podloga. Na površinama namjene M1-Z moguće je graditi i uređivati prostore jedino uz poštivanje posebnih mjera zaštite koje moraju biti sukladne Rješenju iz prethodnog stavka ovog članka. (4) Postojeće i planirane građevine uglavnom su pretežito stambene namjene. Na površinama ove namjene dozvoljena je i izgradnja (rekonstrukcija i prenamjena) građevina gospodarskih (poslovna namjena –pretežito uslužna – K1, ugostiteljsko-turistička - T1), javnih i društvenih sadržaja – D (upravna, zdravstvena, kulturna, predškolska i školska, socijalna i vjerska namjena) koji ne ometaju stanovanje i funkcioniranje pješačke zone unutar Kulturno-povijesne cjeline. (5) Na površinama namjene M1-Z, mogu se graditi i uređivati slijedeći sadržaji:

prodavaonice robe dnevne potrošnje;

vrste obrta sukladne stanovanju i usluge u domaćinstvima;

druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori – uredi i sl.);

sadržaje kulture, društvene i političke ustanove ;

turističke agencije, pošte, banke i sl.;

ugostiteljstvo i smještajni objekti iz skupine hoteli i ostali ugostiteljski objekti za smještaj;

dječja igrališta, predškolske i školske ustanove;

javne parkove i zaštitno zelenilo.

linijske i površinske infrastrukturne građevine. (6) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene unutar kulturno-povijesne cjeline (M1-Z) ne mogu se graditi trgovački centri, proizvodni obrti, skladišta, benzinske postaje i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, zagađenjem zraka i slično) ometaju stanovanje. (7) Postojeće sadržaje iz prethodnog stavka je moguće rekonstruirati u svrhu poboljšanja uvjeta rada bez dodatnih povećanja gabarita, ali uz tendenciju dislociranja istih u utvrđene zone za te namjene, a te prostore prenamijeniti u namjenu primjerenu stanovanju. 1.2.2. Mješovita namjena

Članak 9. (1) Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore iz skupine: - mješovite - pretežito stambene namjene (M1 i M1-1-posebni programi), - mješovite - pretežito poslovne namjene (M2). (2) Na površinama mješovite namjene ne mogu se smjestiti građevine i uređivati prostori koji zbog buke, prašine, mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje. Mješovita - pretežito stambena namjena - M1

Članak 10. (1) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. (2) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene mogu se graditi i isključivo stambene građevine. (3) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, u sklopu stambene građevine, mogu se graditi i uređivati slijedeći prateći sadržaji:

prodavaonice robe dnevne potrošnje;

vrste obrta sukladne stanovanju i usluge domaćinstvima;


druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori – uredi i sl.);

kulturne, javne, društvene i političke ustanove,

turističke agencije, pošte, banke i sl.;

sportsko - rekreacijska igrališta;


dječja igrališta, predškolske i školske ustanove ;

javni parkovi i zaštitno zelenilo,

linijske i površinske infrastrukturne građevine. (4) Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 49% GBP-a. (5) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene dozvoljena je izgradnja građevina i drugih namjena:

- gospodarskih (trgovačkih -K1, uslužnih -K2, ugostiteljsko-turističkih -T1), - javnih i društvenih -D (predškolskih i školskih, socijalnih i vjerskih) - medicinsko-zdravstvenih –D3 (privatna poliklinika, estetska kirurgija, stomatološke ordinacije, osnovna medicinska dijagnostika...), s mogućnošću gradnje jednog stambenog prostora za vlastite potrebe, a sve sukladno odredbama iz ovog plana koje se odnose na pojedine namjene. (6) Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi trgovački centri, proizvodni obrti, skladišta, benzinske postaje i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, zagađenjem zraka i slično) ometaju stanovanje. (7) Postojeće sadržaje iz prethodnog stavka je moguće rekonstruirati u svrhu poboljšanja uvjeta rada bez dodatnih povećanja gabarita, ali uz tendenciju dislociranja istih u utvrđene zone za te namjene, a te prostore prenamijeniti u namjenu primjerenu stanovanju. Mješovita - posebni programi - M1-1

Članak 11.

Programom kojeg potvrđuje Gradonačelnik i detaljnijim planom odrediti će se pretežitost namjene, način građenja i korištenja te i uređivanja ovih prostora. Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati samo kao cjelovite zone. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje. Za ove prostore nije predviđena mogućnost etapnog rješavanja infrastrukture (posebno se to odnosi na odvodnju otpadnih i oborinskih voda). Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 12.

(1) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene prevladava poslovna namjena (sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada). To su prostori urbane preobrazbe današnjih tvornica, skladišta i sličnih namjena u središtu grada i to: bivša TDR, tvornica Mirna, zona Lamanova, bivši Istarski boksiti i zona Škver. (2) Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:


tržnice;

trgovine;

kulturna namjena;

garažne kuće;

javnu i društvenu namjenu;

stanovanje (do 30 % ukupnog GBP-a prostora zone);

poslovne namjene;

uslužne sadržaje;

sport i rekreaciju;

parkove i dječja igrališta;

linijske i površinske infrastrukturne građevine. (3) Područja bivše TDR, tvornice Mirne, bivši Istarski boksiti i višenamjenska zona Lamanova su područja urbane preobrazbe, za koje se utvrđuje obveza donošenja urbanističkih planova uređenja. Na osnovu programa Gradonačelnik za predmetne zone može raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj.


(4) Za navedene prostore potrebno je izradom Urbanističkog plana uređenja odrediti planske mjere i uvjete kojima se bitno mijenjaju obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja promjenom mreže javnih površina, namjene i oblikovanja građevina i/ili rasporeda, oblika i veličine postojećih građevnih čestica. (5) Područja bivše TDR, tvornice Mirne, bivši Istarski boksiti i višenamjenska zona Lamanova su prostori od posebnog interesa za grad i moraju se planirati samo cjelovito. Obveza je izrada programa za predmetne zone kojeg usvaja Gradonačelnik. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje i konzervatorske smjernice (osim za zonu Lamanova, koja se ne nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini). (6) Za zonu Škver ne propisuje se obveza donošenja UPU-a.

Članak 13. Briše se. 1.2.3. Javna i društvena namjena

Članak 14.

(1) Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu s pratećim sadržajima. (2) Građevine za javnu i društvenu namjenu su:

upravne D1

socijalne D2

zdravstvene D3

predškolske D4

školske D5

za kulturu D6

za znanost D7

vjerske (crkve i samostani) D8 (3) U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. (4) Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine. (5) Iznimno, u zoni bolnice Dr. Martin Horvat (D3) dio građevina može se prenamijeniti u hotel kao dio sustava zdravstvenog turizma te se izgraditi zatvoreni bazen sportsko-rekreacijske namjene, koji će imati karakter gradskog bazena otvorenog za javnost. 1.2.4. Gospodarska namjena (proizvodna, poslovna i ugostiteljsko - turistička)

Članak 15.

(1) Površine isključivo gospodarske namjene određene su za:

proizvodnu namjenu I

za sve poslovne namjene K

poslovnu namjenu - pretežito uslužna K1

poslovnu namjenu - pretežito trgovačko ugostiteljska K2

poslovnu namjenu - pretežito komunalno-servisna K3

ugostiteljsko - turističku namjenu – skupina hoteli T1

ugostiteljsko - turističku namjenu - informacijski punktovi T4 (2) Na površinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, smještaju se gospodarski sadržaji koji ne smetaju gradskom okolišu, odnosno susjednim namjenama. (3) Unutar područja proizvodne i poslovne namjene mogu se graditi građevine gospodarskih (trgovačkih, uslužnih, ugostiteljsko-turističkih), javnih i društvenih sadržaja. (4) Proizvodna namjena – I su industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, novi tehnološki park, pogoni za završnu obradu zdrave hrane, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine. (5) Poslovna namjena K – sve poslovne namjene (K1;K2;K3) je zona u kojoj je omogućen smještaj svih građevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguća je lokacija svih sadržaja za potrebe JVP Rovinj-Rovigno. (6) Poslovna namjena - pretežito uslužna K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, skladišni prostori, usluga održavanja i čuvanja plovila i sl.


(7) Poslovna namjena - pretežito trgovačko-ugostiteljska K2 su trgovački centri koji bitno utječu na urbanističku organizaciju grada, oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu. U trgovačkim centrima ne mogu se graditi prostori za stanovanje. Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i građevine poslovne namjene (K1) osim proizvodnih i komunalno-servisnih građevina. (8) Poslovna namjena - pretežito komunalno-servisna K3 su komunalni sadržaji koji su u funkciji poboljšanja komunalne infrastrukture grada. Na tim površinama mogu se graditi građevine za komunalne i slične djelatnosti (spremišta i radionice za komunalna vozila i sl.), građevine za prikupljanje posebnog otpada (staklo, papir, ambalaža, metal, drvo, krupni kućni otpad i sl.), garažne kuće, građevine za zbrinjavanje životinja i drugi komunalni sadržaji. (9) Na površinama proizvodne namjene ( I ) i poslovne namjene (K1; K2 i K3) mogu se graditi i:

građevine za malo poduzetništvo;

prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni, informacijski punktovi i slični prostori i građevine;

građevine za zabavu u funkciji turizma;

prometne građevine, javne garaže, sportske površine i rasadnici;

uredski prostori, istraživački centri i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu. (10) Ugostiteljsko-turistička namjena - skupina hoteli – T1 su površine predviđene isključivo za ugostiteljsko-turističku namjenu, a podrazumijevaju smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije (najmanje sa 4 zvjezdice). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, građevina za zabavu u funkciji turizma i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude). (11) Ugostiteljsko-turistička namjena - informacijski punkt – T4 su površine predviđene za informacijski centar i ugostiteljske djelatnosti bez mogućnosti smještaja. Ovi sadržaji mogu se graditi kao građevine isključive namijene ili kao dio više funkcionalnih građevina. (12) Građevina gospodarske namjene, prema ovim odredbama, smatra se građevinom koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju gospodarske djelatnosti te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruje mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata. Iznimku čine građevine poslovne namjene unutar zona (kulturno–povijesna cjelina i širi centar) čija građevna čestica ne može zadovoljiti navedeni uvjet pa se parkiranje mora osigurati na drugi način odnosno izvan zone. (13) Građevinama gospodarske namjene smatraju se: - za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, (različite kancelarije, uredi, biroi), medicinske i zubarske ordinacije te ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom.

- za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, te ugostiteljsko-turistički sadržaji s glazbom i slično.

(14) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti, sukladno odredbi 10. ovoga Plana. (15) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke, te drugi propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. (16) Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u naselju omogućavaju izgradnju bez utjecaja na susjedne građevine. Turistička - luke posebne namjene – LN

Članak 16. Briše se. 1.2.5. Sportsko-rekreacijska namjena

Članak 17.

(1) Sportsko - rekreacijska namjena sadrži površine za sport i rekreaciju, a na moru površine za uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare (mora biti u kontinuitetu slobodan pristup i prolaz uz obalu). (2) Sportska namjena - R1


Na površinama sportske namjene mogu se graditi sportske dvorane, bazeni i stadioni i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, s ili bez gledališta, te drugi otvoreni ili zatvoreni prostori s pratećim sadržajima što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina sportskim artiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl. (3) Rekreacijska namjena - R2 Planirana zona nalazi se unutar kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno i podliježe posebnom režimu uređivanja. Prostor Valdibore, dio kojeg je i zona rekreacijske namjene R2 od posebnog je interesa za grad i može se planirati samo kao cjelovita zona. U zoni R2 mogu se uređivati otvorena sportska igrališta te manji prateći prostori i građevine u funkciji osnovne namjene, parkiralište i javni park. Na površinama sportsko rekreacijske namjene – sport i rekreacija R2 mogu se uređivati sve vrste otvorenih igrališta te manji prateći prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj namjeni, kao što su uredi rekreacijskog kluba, garderobe, sanitarije, spremišta sportske opreme i manji ugostiteljski sadržaji. Navedene sadržaje moguće je smjestiti i unutar mješovite namjene (M1, M1-1 i M2) na zasebne čestice uz osiguranje adekvatnog broja parkirališnih mjesta. (4) Uređena kupališta - R3 Unutar zona R3 prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, radovi produbljivanja i nasipavanja obale i mora, rampe, stepeništa i sl., postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, obavljati i drugi slični radovi maritimne rekreacije, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja, odnosno ocjeni prihvatljivim utjecajem na okoliš. Na posebno istraženim i opravdanim lokacijama, a temeljem idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš mogu se u podmorju unutarnjeg morskog pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati stabilizacijska pera, rampe, uređenje i nasipavanje morskog dna, novi umjetni brakovi/valobrani radi proširenja potencijalnih staništa posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog utjecaja valova na uređene plaže. (5) Prirodne plaže i lungomare - R4 Zone R4 prostiru se uz morsku obalu između obalne crte i planirane šetnice uz more (lungomare). Unutar tih područja postoji mogućnost uređivanja površina u funkciji rekreacije. Pod uređivanjem površina smatra se građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih putova i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak u prirodnom ambijentu, rampi i stepenica te drugi građevinski zahvati na kopnu i u moru za ulaz u more i kupanje, gradnja, informativnih ploča i putokaza, te drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogeni šumskih površina, a napose šumski rub otvoren moru. Omogućava se djelomično čišćenje zašikarenih dijelova šumskih površina u obalnom pojasu za stvaranje zasjenjenih i osunčanih površina na dijelu plaže izvan uskog obalnog ruba. Plažni objekti – R5 Ovim planom omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare). Iznimno može biti i drugačije ako je to definirano detaljnijim planovima uređenja. Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji plaže (maritimne rekreacije) i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i slično). Pri lokaciji ovih objekata potrebno posebnu pažnju posvetiti postojećem zelenilu, te reljefnim datostima terena. Građevine moraju biti uklopljene u zatečeni krajobraz. (6) Polu uređene plaže - R6 U kontaktnoj zoni plaže i mora (primarna plaža) te u podmorju zone R6 mogu se izvoditi manji zahvati iskopa i nasipa, graditi prilazi, stepenice, rampe, ulazi u more, manje kameno-betonske konstrukcije, potporni zidovi, školjere, stabilizacijska pera i zaštitno-ekološki brakovi. U pojasu između kontaktne zone obale i mora te obalne šetnice (sekundarna plaža) omogućuje se gradnja terasiranih i zaravnjenih ploha za formiranje sunčališta, mjesta za sjedenje i boravak u prirodnom ambijentu, rampi i stepenica, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te drugih sličnih zahvata u prostoru uz obavezno očuvanje kvalitetnijih dijelova prirodne obale. Očuvanje kvalitetnijih dijelova prirodne obale se odnosi na one prirodne pojave primarne i sekundarne plaže i podmorja s posebnim, rijetkim, iznimnim percepcijskim, strukturnim i ekološkim karakteristikama - nosiocima prirodnosti. (7) Zona sporta i rekreacije u moru - R7 Proteže se u pojasu od 300 m uz morsku obalu s izdvojenom zonom od 100 m uz obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije određuje se temeljem posebnog propisa i postupka. Shodno tome u pojasu od 100 m uz obalu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila.


(8) Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje. (9) Smještaj građevina sportsko-rekreacijske namjene moguć je:

unutar područja mješovite namjene (M1, M1-1, M2), na jednoj građevnoj čestici

- sportski tereni: tenis teren, badminton, košarka, boćalište i sl.,

- bazen za plivanje vodene površine do 320 m2,

unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene (skupine hoteli) T1:

- sportski tereni i

- bazeni za plivanje;

unutar sportsko-rekreacijskih zona (R1 i R2): - sve vrste i kategorije sportskih i rekreacijskih građevina sukladno odredbama 44. i 45.. 1.2.6. Javne zelene površine

Članak 18.

(1) Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana i gostiju. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove turističkih zona, četvrti ili susjedstva, trgova i skverova, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl. Tipološki oblik parka određuje način i razinu opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom, što se određuje programom, odnosno projektom za lokacijsku dozvolu. Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je pravilima iz točke 8. ovih odredbi. (2) Gradske park – šume (zaštićene park –šume) - Z2 su šume posebne namjene čije su funkcionalno oblikovne karakteristike određene njihovim prirodnim obilježjima. Gradske park - šume (zaštićene park –šume) mogu se oblikovati kao parkovne površine, a gospodarenjem se zadržava njihova izvorna struktura šume, uz mogućnost opremanja samo onim sadržajima koji će od opće korisnih funkcija šume imati naglašeniju rekreativnu funkciju. Moguće intervencije na prostoru gradskih park - šuma (zaštićene park –šume) određene su pravilima iz točke 8. ovih odredbi. (3) Tematski park - Z3 je prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom) te nema nužno naglašenu vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadržajna struktura tematskog parka, opremljenost građevinama i opremom te drugi uvjeti realizacije parka odrediti će se programom. 1.2.7. Zaštitne zelene površine i kultivirani mediteranski krajobraz

Članak 19.

(1) Zaštitne zelene površine - Z su površine oblikovane radi potrebe zaštite okoliša te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama (erozija, tradicionalni krajobrazi, zaštita od buke, zaštita zraka, ublažavanje toplinskih otoka i druge zaštitne zone). (2) Mediteranski kultivirani krajobraz - MK su površine poljoprivrednih zemljišta uglavnom na rubovima grada kultivirane tradicionalnom poljoprivrednom djelatnosti (vinogradi, maslinici, voćnjaci, povrtnjaci) kao i Fenološki vrt Rovinj. (3) Mjere očuvanja i zaštite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih površina, i moguće intervencije određene su pravilima iz točke 8. ovih odredbi. 1.2.8. Komunalne građevine

Članak 20.

(1) Groblje je površina na kojoj se, osim uređivanja ukopnih mjesta, mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja. Pratećim sadržajima prema ovim odredbama smatraju se mrtvačnica, cvjećarnica, parking, te pomoćni objekti u funkciji održavanja groblja i sl. Lokacija pratećih sadržaja planirana je južno od glavnog ulaza u groblje. Planirano je izmještanje klesarstva na pripadajuću površinu groblja istočno od novo proširenog dijela groblja. Ovim planom osiguran je prostor za proširenje groblja zapadno od postojećeg groblja. (2) Tržnica - T je površina na kojoj se obavlja promet namirnicama na malo. 1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava


Članak 21. (1) Površine infrastrukturnih sustava - IS su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske i površinske građevine za promet. (2) Na površinama predviđenima za gradnju komunalnih građevina i uređaja i građevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se:

uređaji za pročišćavanje otpadnih voda;

spremnici za vodu;

uređaji za kanalizaciju;

trafostanice 110/x kV;

mjerno-primopredajne plinske redukcijske stanice ;

komutacijske građevine;

crpilišta vode;

građevine za druge komunalne i slične djelatnosti;

vodne građevine sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda. (3) Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa grade se i uređuju:

ulična mreža i trgovi;

javna parkirališta;

željeznička pruga,

mreža biciklističkih staza i traka;

pješačke zone, putovi i sl.;

javne gradske površine. (4) Iznimno, i na zasebnim građevnim česticama, mogu se graditi i poslovne građevine (uredske i prateće) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti. (5) Na površinama iz ove odredbe ne mogu se graditi stambene građevine. 1.2.10. Morske luke Luke otvorene za javni promet

Članak 22.

(1) U skladu s važećim propisima o morskim lukama, luke otvorene za javni promet planiraju se kao:

luka otvorena za javni promet županijskog značaja Rovinj: - komunalni dio luke, - granični prijelaz, - ribarski privez,

izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – gatovi i pristani: - na otoku Sv. Katarina (2 pristana), - Sv. Andrija (2 pristana), - Sv Ivan – sjeverna uvala, - Škaraba i - Bolničko naselje (San Pelagio);

izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – sidrišta: - Valdaliso (otok Figarola), - uvala Valdibora – unutar lučkog područja, - Squero (sidrište za velike brodove/kruzere), - uvala Lone – unutar lučkog područja. (2) Na prostoru luke otvorene za javni promet Rovinj mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. U luci se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim građevinama i opremom, u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku.

(3) Luka je namijenjena i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa. (4) Dijelovi luka koji se, prema ovim odredbama, smatraju građevinama infrastrukture (lukobrani, molovi, pristaništa i slično), a koji se grade unutar pomorskog dobra, mogu se graditi i u prostoru postojećeg akvatorija. Gore navedeno može se izvoditi nasipavanjem ili optimalnom kombinacijom nasipavanja i dubljenja dna. Akti kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za zahvate u prostoru kojima se mijenja obalna crta može se izdati tek po izrađenom elaboratu


kojim će se, primjenom geoloških, maritimnih i drugih potrebnih ispitivanja, potvrditi racionalnost izgradnje i utjecaj namjeravanog zahvata na okoliš.

Luke posebne namjene

Članak 22-a.

(1) Luke posebne namjene planiraju se za:

luke nautičkog turizma-sidrište u istraživanju (od županijskog značaja);

luke nautičkog turizma-marine (od državnog značaja): - Rovinj – luka I (ACI) - Rovinj – luka II (Valdibora) (2) Luke nautičkog turizma – sidrište (sidro+sx+LN), marina (LN) Planom se razlikuju luke nautičkog turizma marina i sidrište. (3) Planom se propisuju kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nautičkog turizma – marine (LN): - Rovinj - luka I. (ACI) od 150 do 200 vezova u moru i - Rovinj – luka II (Valdibora) od 380 do 400 vezova u moru, što ukupno iznosi od 530 do 600 vezova u moru. (4) Kopneni dio marine su površine predviđene isključivo za izgradnju potrebnih sadržaja visoke kategorije (najmanje sa 4 sidra) kao pratećih sadržaja luke posebne namjene, a sve u skladu s posebnim propisom. Prateći sadržaji kopnenog dijela luke posebne namjene su:

ugostiteljski sadržaji (bez smještaja),

turističke agencije, uredi i sl.,

trgovački sadržaji,

sadržaji zdravstvenog turizma (wellness, fitness, spa sadržaji),

infrastrukturne građevine i sustavi, parkirališta i sl. . Nije moguće planirati sportsko-rekreacijske sadržaje. (5) Planom se planira luka nautičkog turizma - sidrište, odnosno ¨nautička sidrišta¨ u južnoj uvali otoka Sv Ivan. (6) U akvatoriju luka posebne namjene mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani, postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajućim propisom o kategorizaciji luka, te s propisima o sigurnosti plovidbe. (7) Ove zone namijenjene su i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa. 1.2.11. Površine svih namjena

Članak 22-b.

(1) Na površinama svih namjena utvrđenih GUP-om mogu se graditi ulična mreža i trgovi; parkirališta, garaže, dječja igrališta, mreža biciklističkih staza i traka, pješačke zone, putovi, infrastrukturna mreža, TS, FTTC kabineti, punionice za vozila na električni pogon i sl., sve sukladno odgovarajućim zakonskim propisima za pojedinu vrstu zahvata (sukladno posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela) (2) Postava reklamnih i info panoa omogućuje se na površinama svih namjena, sukladno posebnoj gradskoj odluci i posebnim zakonskim propisima, na način da ne ometa pješački promet i preglednost cestovnog prometa. 1.3. Razgraničavanje namjena površina

Članak 23.

(1) Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima, geodetskim elaboratima ili lokacijskom dozvolom. U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora. (2) Detaljno razgraničenje između površina različitih namjena obavlja se uz suglasnost Gradonačelnika grada Rovinja-Rovigno.


2. Uvjeti uređivanja prostora za građevine od važnosti za županiju i državu

Članak 24. Temeljem Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 9/16– pročišćeni tekst) i Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog značaja) (NN br. 37/14) na području Grada Rovinja-Rovigno određuju se sljedeće građevine, zahvati i površine od važnosti za Državu i Županiju: a) Zahvati u prostoru od značaja za Državu Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Državu, te navode omogućeni zahvati: Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Pomorske građevine:

luke posebne namjene:

luke nautičkog turizma-marine: Rovinj - luka II (planirana), i Rovinj – luka I (postojeća)

Cestovne građevine:

državne ceste: D303 Rovinj – čvorište Kanfanar (A9) (postojeća, djelomična obnova postojeće i sanacija opasnih mjesta),

Građevine i površine elektroničkih komunikacija:

međunarodni svjetlovodni kabel: Pula –Rovinj –Poreč – Umag (podzemni) (koridori u istraživanju). Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - Građevine za transport plina mjerno redukcijska stanica (MRS) : - MRS Rovinj (postojeća). Građevine i kompleksi posebne namjene: - Granični prijelazi: - stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u pomorskom prometu Rovinj (postojeći). Građevine i drugi zahvati u prostoru u sklopu strateških investicijskih projekata Države određeni prema posebnom propisu. b) Zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju Građevine društvenih djelatnosti: a/ Srednje škole:

- Gimnazija, Strukovna, Talijanska;

b/ Građevine znanosti i kulture:

- Centar za povijesna istraživanja u Rovinju,

- Centar za istraživanje mora „Ruđer Bošković“ u Rovinju;

c/ Građevine sekundarne zdravstvene zaštite:

- Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju Prim. dr. Martin Horvat u Rovinju; d/ Građevine primarne zdravstvene zaštite:

- Istarski domovi zdravlja: Rovinj, s pripadajućim stacionarima i ljekarnama, te disperziranim ambulantama u naseljima;

e/ Građevine zdravstvenih zavoda:

- Zavod za javno zdravstvo Istarske županije s ispostavama: Rovinj,

- Zavod za hitnu medicinu Istarske županije s ispostavama: Rovinj;

f/ Građevine socijalne skrbi:

- Postojeće Ustanove za starije osobe i nemoćne osobe Domenico Pergolis u Rovinju, planira se

izgradnja nove i dogradnja postojeće ustanove u narednom razdoblju. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Morske luke

Luke otvorene za javni promet: - županijske: Rovinj (postojeća); - izdvojena lučka područja – gatovi i pristani: na otoku Sv. Katarina (2 pristana), Sv. Andrija (2 pristana), Škaraba, Bolničko naselje; - izdvojena lučka područja – sidrišta: Squero (sidrište za velike brodove/kruzere), uvale Lone i Valdibora;

Luke posebne namjene: luka nautičkog turizma – sidrište otok Sv Ivan.


Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Županijske ceste: - Ž5095 TN Valalta – Rovinj (D303) (postojeća) - Ž5096 Obrada (D303) – Štanga – Bale (D75) (postojeća) - Ž5105 Štanga (Ž5096) – T.N. Polari (postojeća) - Monsena – Rovinj (Ž5095) (planirana) - Obilaznica Rovinj (Ž5095 – D303 – Ž5105) (planirana). Građevine željezničkog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke pruge:

- Kanfanar - Rovinj (planirana) - pruga za lokalni promet; b) Stajališta:

- Rovinj (planirano). Građevine elektroničkih komunikacija:

elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama: - pristupne centrale kao pripadajuće građevine spojnim kabelima (postojeće). Vodne građevine: - vodne građevine za zaštitu voda, kapaciteta manjeg od 100.000 ekvivalentnih stanovnika koje osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za područje dviju ili više jedinica lokalne samouprave ili osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2.000 ES: UPOV Kuvi (postojeći) sa sustavom odvodnje aglomeracije Rovinj; - regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama 2. reda. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: - dalekovodi 35 kV s transformatorskim stanicama na tim dalekovodima. Građevine i kompleksi za potrebe poljoprivrednih i ribarskih djelatnosti:

- veletržnice poljoprivrednih proizvoda u Rovinju. Fenološki vrt Rovinj (vrt sa samoniklim, voćnim i šumskim biljem) – motrenje klime

Članak 25. Uvjeti gradnje za navedene građevine određuju se na temelju odredbi ovog Plana odnosno prostornog plana užeg područja, uvažavajući tehničko tehnološke zahtjeve te posebne standarde i propise odgovarajuće za pojedini zahvat u prostoru. Građevine od važnosti za Državu i Istarsku županiju moguće je smjestiti na površinama mješovite, javne i društvene, gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene, na površinama infrastrukturnih sustava, na javnim gradskim površinama, unutar vodnog dobra, na površinama za budući razvoj i, iznimno, na javnim i zaštitnim zelenim površinama. 3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 26. (1) Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se djelatnosti definirane odredbom 15. ovog plana. (2) U građevinskim područjima gospodarske namjene, građevine mogu biti namijenjene samo obavljanju gospodarskih djelatnosti planiranih za te zone, te za djelatnosti koje su u funkciji te zone. Osim u zonama mješovite namjene u kojima je osnovna stambena namjena, a u odredbama 10. – 12. definirano je koje su gospodarske djelatnost kompatibilne stanovanju te se sukladno tome mogu graditi u zonama mješovite namjene. (3) Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama planiranima kao: - gospodarska namjena – sve gospodarske namjene, određene kao zone proizvodne namjene (I); poslovne namjene (K), ugostiteljsko-turističke namjene (T) - zona luke posebne namjene (LN) i - mješovite namjene – sve zone mješovite namjene određene kao zone pretežito poslovne namjene (M2); pretežito stambene namjene (M1), pretežito stambene namjene unutar kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (M1-Z); i to sukladno člancima 8. - 12. i člankom 5. ovog Plana.


(4) Smještaj građevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit će se s mjerama zaštite okoliša, s tim da su dopuštene samo djelatnosti obzirne prema okolišu koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene, zasnovane na modernim i novim tehnologijama, ili imaju obilježja tradicionalne Rovinjske proizvodnje i usluga. (5) Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određeni su u ovim odredbama i kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora. Proizvodna namjena - ( I )

Članak 27. (1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za građevine proizvodne namjene, unutar područja isključivo gospodarske namjene ukoliko urbanističkim planovima uređenja pojedinih područja nije strože regulirano: 1. način gradnje - slobodno stojeći; 2. površina čestice iznosi najmanje 2000 m2, a najveća površina se ne određuje; 3. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi za građevne čestice površine: - od 2000 - 5000m2 - 30% površine građevne čestice, - od 5001 - 10000m2 zbir 1500m2 i 25% površine građevne čestice iznad 5000m2, - od 10001 - 15000m2 – zbir 2750 m2 i 20% površine građevne čestice iznad 10000m2, te - iznad 15000m2 – zbir 3750m2 i 15% površine građevne čestice iznad 15000m2. 4. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m. (2) Određuju se slijedeće granične vrijednosti za sve proizvodne građevine: 1. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 15 m od regulacijskog pravca, 2. najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi 7 m; 3. najveća visina građevine je 12,0 m, najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova, 4. unutar građevine moguće je imati više etaža, 5. unutar građevne čestice osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno članku 81. ovog Plana, 6. unutar građevne čestice osigurati minimalno 20% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima. Poslovne namjene

Članak 28. (1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za građevine poslovne namjene, unutar svih područja na kojima je temeljem ovog plana, moguć smještaj građevina gospodarskih sadržaja ukoliko urbanističkim planovima uređenja za određena područja nije strože regulirano: 1. način gradnje: slobodno stojeći i poluugrađeni; 2. površina čestice iznosi najmanje 600 m2, a najveća površina se ne određuje, 3. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi za građevne čestice površine: - od 600-900m2 - 65% površine građevne čestice, - od 901-1200m2 - zbir 585m2 i 50% površine građevne čestice iznad 900m2, - od 1201-2000m2 - zbir 735m2 i 40% površine građevne čestice iznad 1200m2, - iznad 2001m2 - zbir 1055m2 i 35% površine građevne čestice iznad 2000m2. 4. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m. (2) Određuju se slijedeće granične vrijednosti za sve poslovne građevine: 1. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca; 2. najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi 4 m, odnosno pola visine građevine (h/2) za građevine više od 8,00 m; 3. najveća visina građevine je 12,00 m, 4. najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova, 5. unutar građevine moguće je imati više etaža; 6. unutar građevne čestice osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno članku 81. ovog Plana,


7. unutar građevne čestice osigurati najmanje 30% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima. (3) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene - parametri koji odstupaju od propisanih mogu se zadržati bez povećanja odstupanja. Zone prenamjene postojećih gospodarskih zona

Članak 29. Briše se. Ugostiteljsko - turistička namjena (skupine hoteli)

Članak 29. (1) Ovom odredbom se određuju slijedeće granične vrijednosti za građevine čestice (funkcionalne cjeline) ugostiteljsko-turističke namjene (skupine hoteli) – T1, unutar ugostiteljsko-turističkih zona isključive namjene T1, ukoliko urbanističkim planovima uređenja pojedinih područja nije strože regulirano: 1. način gradnje: slobodno stojeći; 2. površina građevne čestice iznosi najmanje 1200 m2, a najveća površina se ne određuje; 3. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi za građevne čestice površine: - od 1200-2000m2 - 25% površine građevne čestice; - od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine građevne čestice iznad 2000m2; - iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine građevne čestice iznad 10000m2; 4. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m. (2) Određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevine iz stavka 1. ove odredbe: 1. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca; 2. najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi 4 m, za građevine visine do P+2; 3. najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi pola visine građevine (h/2) za građevine katnosti od P+3 do P+4; 4. najveća katnost građevina u zoni Monte Mulini je pet nadzemnih etaža, odnosno prizemlje i četiri kata (P+4) ili prizemlje, tri kata i potkrovlje (P+3K+Pk); 5. visinu i katnost je potrebno usklađivati s visinom i katnosti postojećih građevina na građevnim česticama u neposrednoj blizini; 6. najveća katnost građevina u zoni Porton Biondi je tri nadzemne etaže, odnosno prizemlje i dva kata (P+2K) ili prizemlje, jedan kat i potkrovlje (P+1K+Pk); 7. najveća visina građevine u zoni Monte Mulini iznosi 18,50 m; 8. najveća visina građevine u zoni Porton Biondi iznosi 11,00 m; 9. najveća ukupna visina građevine ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova; 10. krov može biti ravni ili kosi s nagibom od 170 do 220 (ukoliko se pokrivaju crijepom); 11. prostor za potrebna parkirališta može se osigurati ili na čestici pojedine građevine ili na zajedničkom parkiralištu unutar zone ili u izdvojenoj garažnoj kući; 12. za zone na otocima prostor za potrebna parkirališta osigurati na zajedničkom parkiralištu ili u garažnoj kući, u sklopu područja Lamanova i/ili bivši Istarski boksiti; 13. potreban broj parkirališnih mjesta rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata; 14. najmanje 40% od ukupne površine zone mora biti ozelenjeno; 15. Iznimno GUP-om se određuje da je postojeća zona ugostiteljsko – turističke namjene Monte Mulini zona rekonstrukcije i interpolacije. Sukladno navedenom za vrijednosti iz ove odredbe koje se odnose na veličine građevne čestice i odnose između građevina, mogu biti i drugačije uz uvjet usklađenosti s posebnim propisima koji reguliraju promet u mirovanju. (3) Sv. Katarina i Sv. Andrija (Crveni otok)

Ovim planom određuje se mogućnost rekonstrukcije postojećih građevina.

Za postojeće smještajne objekte (do donošenja urbanističkog plana uređenja) ovim je planom omogućena rekonstrukcija u postojećim gabaritima, a u cilju podizanja kategorije građevine/zone.

Za postojeće prateće objekte dozvoljava se dogradnja na način određen odredbama 152-b. do 152-g., a u svrhu poboljšanja usluge i organizacije rada na otocima.

Članak 30. (1) Ovim odredbama omogućuje se unutar zona mješovite - pretežito stambene namjene - M1, M1-1 i mješovite namjene – pretežito poslovne namjene – M2, gradnja i rekonstrukcija samostalnih građevina


ugostiteljsko-turističke namjene (skupina hoteli i ostali ugostiteljski objekti za smještaj) s najviše 80 ležajeva, ukoliko su zadovoljeni slijedeći nužni uvjeti i ukoliko urbanističkim planovima uređenja pojedinih područja nije strože regulirano: 1. način gradnje: slobodno stojeći i poluugrađeni; 2. površina građevne čestice iznosi najmanje 1200 m2, a najveća površina se ne određuje; 3. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi za građevne čestice površine: - od 1200-2000m2 - 25% površine građevne čestice, - od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine građevne čestice iznad 2000m2, - iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine građevne čestice iznad 10000m2, 4. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m, 5. građevna čestica mora imati neposredan pristup na glavnu mjesnu ili sabirnu prometnicu. (2) Određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevine iz stavka 1. ove odredbe: 1. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca; 2. najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi pola visine građevine (h/2); 3. najveća katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže: Po+P+2K+Pk (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 10,5m i maksimalne ukupne visine od 14,0m, 4. najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (potpuno ukopan podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do maksimalne visine od 12,5m i maksimalne ukupne visine do 16,0m. 5. prostor za potrebna parkirališta osigurati na građevnoj čestici građevine; 6. potreban broj parkirališnih mjesta rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata; 7. unutar građevne čestice osigurati najmanje 40% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima. Zona luke posebne namjene (LN),

Članak 31. (1) Ovim odredbama omogućuje se unutar zone luke posebne namjene – luka nautičkog turizma - marina LN, gradnja sadržaja visoke kategorije (najmanje sa 4 sidra) kao pratećih sadržaja luke posebne namjene, ukoliko su zadovoljeni slijedeći nužni uvjeti i ukoliko urbanističkim planom uređenja tog područja nije strože regulirano: 1. način gradnje: slobodno stojeći i poluugrađeni; 2. površina građevne čestice iznosi najmanje 1200 m2, a najveća površina se ne određuje; 3. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi 25% površine građevne čestice; 4. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m. (2) Određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevine iz stavka 1. ove odredbe: 1. najveća katnost građevina u zoni je tri nadzemne etaže, odnosno prizemlje i dva kata (P+2K) ili prizemlje, jedan kat i potkrovlje (P+1K+Pk); 2. najveća visina građevine iznosi 11,00 m; 3. najveća ukupna visina građevine ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova; 4. prostor za potrebna parkirališta može se osigurati ili na čestici pojedine građevine ili na zajedničkom parkiralištu unutar zone ili u izdvojenoj garažnoj kući; 5. potreban broj parkirališnih mjesta rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata; 6. unutar građevne čestice osigurati najmanje 40% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima. Ugostiteljsko-turistička namjena – informacijski punkt T4

Članak 32. (1) Ovim odredbama omogućuje se gradnja građevine ugostiteljsko turističke namjene – informacijski punkt (bez mogućnosti smještaja), unutar područja isključive namjene T4, ukoliko su zadovoljeni slijedeći nužni uvjeti i ukoliko urbanističkim planom uređenja nije strože regulirano: 1. način gradnje: slobodno stojeći; 2. površina građevne čestice iznosi najmanje 600 m2, a najveća 1000 m2; 3. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi 30% površine građevne četice;


4. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m. (2) Određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevine iz stavka 1. ove odredbe: 1. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 3 m od regulacijskog pravca, 2. najmanja udaljenost građevine od granica susjedne građevne čestice iznosi 4 m, 3. najveća visina građevine je 5,50 m; 4. najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (ravni ili kosi) i o vrsti pokrova; 5. najveća katnost građevina je prizemlje (P); 6. unutar građevne čestice osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno članku 81. ovog Plana, 7. unutar građevne čestice osigurati najmanje 30% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima.

Članak 32-a. Briše se. 4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 33. (1) U Generalnom urbanističkom planu su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, znanstvenih institucija, građevina kulture i društvenih organizacija, zdravstvenih i socijalnih ustanova, sporta i rekreacije, vjerskih građevina i drugih građevina javnog interesa. (2) Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu. U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj namjeni koja se obavlja u tim građevinama, npr. sportski ili rekreacijski sadržaji. (3) Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. (4) Građevine društvene namjene mogu se smjestiti i na površinama mješovite namjene (M1, M1-Z, M1-1 i M2). (5) Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti određeni su ovim odredbama i na kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora. 4.1. Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole

Članak 34.

(1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići), osnovne i srednje škole planiraju se tako da pokriju potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu, a prema mreži, za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. (2) Potrebe za predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika. (3) Svi urbanistički parametri moraju odgovarati važećim državnim standardima za određenu vrstu građevina. Predškolske ustanove

Članak 35. (1) Kod gradnje predškolskih ustanova primjenjuju se sljedeći normativi: 1. broj djece predškolske dobi određuje se sa 9% broja stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim ustanovama 60 % od broja djece; 2. veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 35 m2 građevinskog zemljišta po djetetu, ako je građevina jednoetažna, odnosno 25 m2, ako je građevina dvoetažna, uzimajući u obzir lokalne uvjete. (2) Predškolske ustanove se grade kao P ili P+1K+Pk. (3) Iznimno predškolske ustanove mogu biti zasebna cjelina u okviru stambenih, poslovnih i sportskih građevina uz poštivanje uvjeta nadležnih javnopravnih tijela, te da se osigura najmanje 15 m2 po djetetu vanjskog prostora u neposrednoj blizini građevine.


Osnovne škole

Članak 36. (1) Kod gradnje osnovnih škola primjenjuju se sljedeći normativi:

broj djece školske dobi određuje se s 10% broja stanovnika;

broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na najviše 28 učenika;

veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 30-40 m2 po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete. (2) Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u optimalno u jednoj smjeni, najviše dvije smjene. Srednje škole

Članak 37.

Kod gradnje srednjih škola primjenjuju se sljedeći normativi:

prostorni kapacitet srednjoškolske građevine određuje se najviše za 1200 učenika;

broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi na najviše 28 učenika;

veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 20 – 40 m2 po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Članak 38. Kod određivanja lokacija za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put djeteta/đaka od stanovanja do predškolske ustanove/škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Građevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu. Dječja igrališta

Članak 39. Gradnja dječjih igrališta omogućuje se tako da se osigura: - po djetetu starosti do 6 god - 4 m2, - po djetetu starosti od 7 do 14 god - 1 m2.

4.2. Znanstvene institucije, građevine za kulturu

Članak 40. Ovim planom omogućava se razvoj i širenje građevina za znanost i kulturu na postojećim lokacijama i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora, a temeljit će se na postojećoj situaciji i dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih institucija ili ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovništva. 4.3. Zdravstvena i socijalna skrb

Članak 41. (1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb moguće je rekonstruirati (dogradnja i nadogradnja) u skladu s prostornim mogućnostima lokacije, a gradnja novog doma za starije i nemoćne osobe određena je u skladu s posebnim standardima na lokaciji Karmelo. (2) Ovim Članak ma omogućuje se unutar zona mješovite - pretežito stambene namjene izgradnja samostalnih građevina za starije i nemoćne osobe te građevina medicinsko-zdravstvene namjene ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti koji su propisani u odredbi 42-a., te ukoliko se na građevnoj čestici može osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za zaposlene i goste u skladu s odredbama ovog plana. 4.4. Vjerske građevine

Članak 42. Postojeće vjerske građevine proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a nove se grade prema potrebama i na lokacijama u skladu s odredbama ovog plana i kartografskim prikazom: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA.

Članak 42-a. (1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne, znanstvene, vjerske i slične građevine, ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano:


1. način gradnje: slobodnostojeći i poluugrađeni; 2. površina čestice iznosi najmanje 600 m2, a najveća površina se ne određuje, 3. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice, a najveća iznosi za građevne čestice površine: - od 600-1000m2 - 30% površine građevne čestice, - od 1000-2000m2 - zbir 300m2 i 40% površine građevne čestice iznad 1000m2, - iznad 2000m2- zbir 700m2 i 50% površine građevne čestice iznad 2000m2, 4. širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 20 m. (2) Određuju se slijedeće granične vrijednosti za sve građevine javne i društvene namjene: 1. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca, 2. udaljenost građevine od susjednih građevnih čestica iznosi 4 m, odnosno h/2, 3. najveća katnost i visina građevine na ravnom terenu iznosi četiri nadzemne etaže: Po+P+2K+Pk (podrum, prizemlje, dva kata i potkrovlje), tj. do najveće visine 13,0m i maksimalne ukupne visine 17,0m, 4. najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi pet nadzemnih etaža: Po+S+P+2K+Pk (podrum, suteren, prizemlje, dva kata i potkrovlje) tj. do najveće visine građevine 15,0m i najveće ukupne visine 19,0m, 5. na građevnoj čestici mora se osigurati minimalno 30% zelenila kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima, 6. na građevnoj čestici planirane građevine osigurati potrebna broj parkirališnih mjesta sukladno članku 81. ovog plana. 3.5. Sport i rekreacija

Članak 43. Postojeće sportsko-rekreacijski građevine će se rekonstruirati i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima i standardima, a nove se grade prema potrebama, u skladu s uvjetima određenim ovim odredbama i na kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA; 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora.

Članak 44. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za građevine sportske namjene – R1 na površinama isključivo sportsko-rekreacijske namjene (R1) u koliko urbanističkim planovima za određena područja nije drugačije određeno: 1. svaka građevina unutar obuhvata zahvata treba biti na zasebnoj građevnoj čestici koja mora imati prilaz s javno prometne površine; 2. način gradnje: slobodnostojeći;

3. površina građevne čestice iznosi najmanje 1200 m2 za osnovnu građevinu, a najveća se ne određuje; 4. najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3, s time da se uračunavaju površine osnovnih građevina (dvorane, zatvoreni bazeni i drugo) i pratećih građevina; 5. svjetla visina osnovne građevine od 7 do 15 m (ovisno o vrsti sportske građevine), 6. planerska površina za jedno gledališno mjesto je: - sjedeće mjesto 1,5 – 2 m2

- stajaće mjesto 0,75 – 1,0 m2

za gledalište izgrađeno na nasipima ove se površine povećavaju za 50 – 75% , 7. najmanje 20% površine zone mora biti uređeno kao javni park uz sadnju autohtonog zelenila, 8. unutar građevne čestice osigurati minimalno 20% zelenila, kombinacijom visokog i niskog raslinja, drvoredima. 9. smještaj vozila korisnika bude riješen na čestici po ključu min 20% - max 25% gledalaca i to za: - bicikl 3% gledalaca (1m2 po biciklu), - motocikl 1-2% gledalaca (3 m2 po motociklu), - osobni auto 9 – 15 % gledalaca (25 – 30 m2 po automobilu), - autobusi za 5 – 6% gledalaca (60 – 80 m2 po autobusu). Jedan automobil koristi 3 gledatelja, a jedan autobus prosječno 40 gledatelja. 10. krovne plohe mogu biti ravne, kose ili zaobljene.

Članak 45. (1) Ovim odredbama propisuje se da izgradnju pratećih građevina uz građevine namjene R1 i R2, koje su određene u članku 17. treba koncipirati tako da:


prateći sadržaji mogu biti u sklopu osnovne građevine ili kao zasebna građevina,

prateće građevine čine najviše 30% bruto površine osnovne građevine, osim za stadione, gdje udio može biti i veći. (2) Ovim Članak ma određuju se granične vrijednosti za prateće građevine na građevnim česticama namjene R1 i R2: 1. najmanja dozvoljena izgrađenost se ne propisuje, a najveća iznosi 10%, 2. maksimalna visina (V) pratećih građevina iznosi 3,5 m, 3. maksimalna katnost pratećih građevina je Po+P+Pk, 4. maksimalna ukupna visina građevine ovisi o vrsti pokrova , 5. najmanja udaljenost pratećih građevina od susjednih građevnih čestica je 3m, 6. osigurati broj parkirališnih mjesta sukladno članku 81.

Članak 45-a. Uređena kupališta - R3 Ovim odredbama određuju se uvjeti gradnje za zahvat u prostoru Uređena kupališta – R3, na za to određenim lokacijama ukoliko urbanističkim planovima uređenja pojedinih područja nije strože regulirano: 4. zahvati cjelovitog uređenja, ovim planom određenog područja obale; 5. uređenje određenog područja obale sukladno projektnom rješenju, odobrenog od strane Gradonačelnika; 6. moguća je gradnja, rekonstrukcija i izvođenje radova: 3.1.plažnih objekata na način propisan odredbom 45-c.; 3.2.pješačkih puteva/staza, gdje lungomare mora biti ukupne najveće širine 3,0 m, sa rubnjacima i hodnom površinom od čvrstog materijala (beton, kamen, asfalt, betonski opločnici, decking, antistres podloga i sl.), a sporedni putevi i staze najveće širine do 1,6 m sa rubnjacima i hodnom površinom od prirodnog (nabijena zemlja, šljunak, pijesak ili sl.) ili čvrstog materijala; 3.3. rampi i stepenica za ulaz u more i kretanje na kopnu, i za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti širine i karakteristika sukladno zakonskoj regulativi i propisima; 3.4. sunčališta, sunčališnih platoa, većih površina kao šljunčanih plaža ili betonskih ili kameno-betonskih konstrukcija na više nivoa; 3.5. potpornih zidova najveće visine 0,80 m, U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine tada isti izvesti u terasama s horizontalnom udaljenošću zidova od min. 0,8 m; 3.6. obalnih zidova (mogućnost većih segmenata) uz obavezno planiranje mornarskih stuba i/ili drugih stuba za siguran izlazak iz mora; 3.7. javne rasvjete uz šetnicu uz more (lungomare) i drugdje prema projektu zahvata; 3.8. postavljanja tipskih elemenata urbane opreme (klupe, koševi za otpad, informativne ploče, putokazi i sl.) prema projektu zahvata; 3.9.otvorenih nenatkrivena igrališta za rekreaciju bez pratećih građevina; 3.10. dječjih igrališta s napravama za rekreaciju s antistres podlogom; 3.11. postavljanja naprava u moru za privez rekreacijskih plovila; 3.12. postave privremenih sezonskih mobilnih prefabriciranih pontona (PVC ili sl.) u moru u funkciji boljeg ulaza u more i proširenja plaže; 3.13. produbljivanja i nasipavanja pijeskom i šljunkom u svrhu „prihranjivanja“ već uređenih plaža i sl.; 3.14. školjere, stabilizacijska pera, zaštitno-ekološki brakovi.

Članak 45-b. Prirodne plaže i lungomare – R4 Ovim odredbama određuju se uvjeti gradnje za zahvat u prostoru Prirodnih plaža i lungomare – R4, na za to određenim lokacijama ukoliko urbanističkim planovima uređenja pojedinih područja nije strože regulirano: 1. zahvati minimalnog uređenja, ovim planom, određenog područja obale; 2. uređenje određenog područja obale sukladno projektnom rješenju, odobrenog od strane Gradonačelnika; 3. svi zahvati moraju poštivati kontinuitet obalne šetnice (lungomare): 4. gradnja, rekonstrukcija i izvođenje radova: 4.1. plažnih objekata na način propisan odredbom 45-c.; 4.2.pješačkih puteva i trim staza, gdje lungomare mora biti ukupne najveće širine 3,0 m, sa rubnjacima i hodnom površinom od čvrstog materijala (beton, kamen, asfalt, betonski opločnici, decking, antistres podloga i sl.), a sporedni putevi i staze najveće širine do 1,6 m sa rubnjacima i hodnom površinom od prirodnog materijala (nabijena zemlja, šljunak, pijesak ili sl.);


4.3.potpornih zidova najveće visine 0,50 m, U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine tada isti izvesti u terasama s horizontalnom udaljenošću zidova od min. 0,8 m, a teren svake terase, na većem dijelu površine terase, hortikulturno urediti (ozeleniti); 4.4.javne rasvjete uz šetnicu uz more (lungomare); 4.5.postavljanje tipskih elemenata urbane opreme (klupe, koševi za otpad, informativne ploče, putokazi i sl.) bez invazivnog temeljenja i bez priključivanja na instalacije (solarno napajanje);

Članak 45-c. Plažni objekti – R5 (1) Ovim odredbama određuju se granične vrijednosti za građevine Plažni objekti – R5, na za to određenim lokacijama ukoliko odredbama ovog plana nije drugačije:

način gradnje - slobodno stojeći;

zahvat gradnje, odnosno rekonstrukcije postojeće objekta i/ili uređenja prostora plažnog objekta mora poštivati kontinuitet obalne šetnice (lungomare); (2) Određuju se slijedeće granične vrijednosti: 1. najveća građevinska (bruto) površina objekta 15 m2; 2. najveća katnost građevine jedna nadzemna etaža (prizemlje), do najveće visine 3,50 m; 3. najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (ravni neprohodni/zeleni ili kosi) i o vrsti pokrova; 4. mogućnost natkrivenog otvorenog prostora uz objekt, tlocrtne površine do 50 m2, bez zadiranja u površinu obalne šetnice (lungomare); 5. plažni objekti ne mogu biti na međusobnoj udaljenosti manjoj od 80 m. Plažni objekti istovrsnog načina korištenja (npr. ugostiteljski objekt - caffe' bar) ne mogu biti na međusobnoj udaljenosti manjoj od 160 m; (3) Oblikovanje plažnog objekta je tipsko za sve plažne objekte u sklopu cjelovitog projektnog rješenja pojedinog područja (sukladno kartografskom prikazu 1: Korištenje i namjena prostora). Projektno rješenje cjelovitog područja mora biti odobrenog od strane Gradonačelnika. (4) Montažno-demontažni ili prefabrcirani način gradnje, uz mogućnost polaganja objekta na prethodno pripremljeni i konačno zaravnani i uređen teren i/ili na temelj ispod samog objekta u koliko smješteni u sklopu područja R3, R4 i R6. Površina oko plažnog objekta mora biti hortikulturno uređena niskim raslinjem. (5) Iznimno, postojeći plažni objekti, na planiranim lokacijama, koji su bruto površine veći od propisane veličine se mogu zadržati.

Odredba 45-d. Polu uređena plaža – R6 Ovim odredbama određuju se uvjeti gradnje za zahvat u prostoru polu uređena plaža – R6, na za to određenim lokacijama ukoliko urbanističkim planovima uređenja pojedinih područja nije strože regulirano: 1. zahvati djelomičnog uređenja, ovim planom, određenog područja obale; 2. uređenje određenog područja obale sukladno projektnom rješenju, odobrenog od strane Gradonačelnika; 3. prirodna plaža i obala duž šetnice, uz manje intervencije uređenja pojedinih dijelova obale u funkciji rekreacije na moru; 4. gradnja, rekonstrukcija i izvođenje radova: 4.1. plažnih objekata na način propisan odredbom 45-c.; 4.2. pješačkih puteva i trim staza, gdje šetnica uz more (lungomare) mora biti ukupne najveće širine 3,0 m, sa rubnjacima i hodnom površinom od čvrstog materijala (beton, kamen, asfalt, betonski opločnici, decking, antistres podloga i sl.), a sporedni putevi i staze najveće širine do 1,6 m sa rubnjacima i hodnom površinom od prirodnog materijala (nabijena zemlja, šljunak, pijesak ili sl.); 4.3. rampi i stepenica za ulaz u more i kretanje na kopnu, i za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti širine i karakteristika sukladno zakonskoj regulativi i propisima; 4.4. sunčališta sa prirodnim materijalom (šljunak, pijesak i sl.) i sunčališnih platoa manjih površina kao betonskih ili kameno-betonskih konstrukcija na više nivoa, ukupne površine po sunčalištu do 100 m2, (cca 20% površine kopnenog dijela zahvata) obavezno u kombinaciji sa prirodnom obalom i plažom. Ovakve površine se moraju razvijati kao proširenja pješačke staze uz obalnu šetnicu (lungomare); 4.5. potpornih zidova najveće visine 0,50 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine tada isti izvesti u terasama s horizontalnom udaljenošću zidova od min. 0,8 m; 4.6. obalnih zidova u manjem dijelu radi osiguranja postojećih uređaja i instalacija za odvijanje sigurne plovidbe, uz obavezno planiranje stuba za siguran izlazak iz mora; 4.7. produbljivanja i nasipavanja pijeskom i šljunkom u svrhu „prihranjivanja“ već uređenih plaža i sl.;


4.8. školjere, stabilizacijska pera, zaštitno-ekološki brakovi; 4.9. javne rasvjete uz šetnicu (lungomare); 4.10. postavljanja tipskih elemenata urbane opreme (klupe, koševi za otpad, informativne ploče, putokazi i sl.); 4.11. otvorenih manjih nenatkrivenih igrališta za rekreaciju bez pratećih građevina u pojasu iza šetnice (lungomare); 4.12. dječjih igrališta s napravama za rekreaciju s antistres podlogom u pojasu iza šetnice (lungomare); 4.13. postavljanja naprava u moru za privez rekreacijskih plovila; 4.14. postave privremenih sezonskih mobilnih prefabriciranih pontona (PVC ili sl.) u moru u funkciji boljeg ulaza u more i proširenja plaže.

Članak 46. Drugi sadržaji društvenog interesa (1) Drugi sadržaji društvenog interesa (uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke), planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora. (2) Spomenici, spomen - obilježja i sl. mogu se graditi na trgovima, na drugim pješačkim površinama bez opstruiranja pješačkog prometa i na zelenim površinama.

Članak 47. Briše se. 5. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 48. (1) Pod građevinama i prostorijama stambene namjene, prema ovim odredbama, smatraju se stambene građevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. (2) Građevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim dijelom funkcionalnih jedinica namijenjene stanovanju. (3) Uvjeti smještaja stambenih građevina određeni su ovim odredbama i na kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora; 4.3.3. Način gradnje. 5.1. Tipovi zona za stambene građevine

Članak 49.

(1) Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, planira se u slijedećim namjenama označenim u kartografskom prikazu broj 1.: „Korištenje i namjena površina“: - u kulturno-povijesnoj cjelini (M1-Z), - u zonama mješovite - pretežito stambene (M1), - mješovite - posebni programi (M 1-1), - mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), (2) Stambena izgradnja prema katnosti i visini podijeljena je na: - zone kulturno-povijesne cjeline i osobito vrijednog središnjeg dijela grada

moguća je izgradnja obiteljskih građevina;

katnost i visina određuju se sukladno odredbama pravila građenja i uređenja prostora; - zonu individualne izgradnje:


najveća katnost iznosi tri (3) nadzemne etaže, gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+P+1K+Pk);

najveća visina građevine je 8,5 m;

najveća ukupna visina građevine je 12,0m; - zonu niske izgradnje


najveća katnost građevine na ravnom terenu iznosi četiri (4) nadzemne etaže, gdje je zadnja etaža potkrovlje: (Po+P+2K+Pk):




najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi četiri (4) nadzemne etaža, gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+P+2K+Pk),


najveća ukupna visina građevine na kosom terenu je 14,0m; - zonu visoke izgradnje

moguća je izgradnja obiteljskih, višeobiteljskih i višestambenih građevina;

najveća katnost građevine na ravnom terenu iznosi pet (5) nadzemnih etaža, gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+P+3K+Pk),



najveća katnost građevine na kosom terenu iznosi pet (5) nadzemnih etaža, gdje je zadnja etaža potkrovlje (Po+P+3K+Pk );


najveća ukupna visina građevine na kosom terenu je 17,0m;

osim u zonama gdje je najveća postojeća katnost Emax veća ili jednaka P+4. (3) Pri iskazivanju naziva etaža potrebno je pridržavati se broja nadzemnih etaža i propisanih visina, odnosno mogući su i drugi nazivi i kombinacije etaža nego navedeni, a sve sukladno definicijama iz pojmovnika ovih odredbi.

5.2. Način gradnje i korištenje stambenih građevina Način gradnje

Članak 50.

(1) Ovisno o lokalnim uvjetima i stupnju dovršenosti prostora definirani su uvjeti i način gradnje stambenih građevina. (2) Stambene građevine u smislu načina gradnje mogu se graditi kao:

slobodno stojeće građevine;

poluugrađene (dvojne) građevine;

skupne građevine (ugrađene, u nizu). (3) Način gradnje nove građevine i rekonstrukcije određuje se sukladno položaju građevne čestice unutar prostora Grada i pravilima građenja ovih odredbi (poglavlje 8.). Način korištenja

Članak 51.

(1) Prema načinu korištenja; ovisno o broju funkcionalnih jedinica, građevine stambene namjene mogu biti: obiteljske građevine, višeobiteljske, te višestambene građevine. (2) Pod obiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina do najviše tri (3) funkcionalne jedinice. (3) Pod višeobiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje četiri (4), a najviše šest (6) funkcionalnih jedinica. (4) Pod višestambenom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje sedam (7), a najviše šesnaest (16) funkcionalnih jedinica. (5) Poslovni prostori i prostori društvenih djelatnosti u građevinama stambene namjene mogu se graditi kao zasebne funkcionalne jedinice, u manjem dijelu (maksimalno 49%) ukupne neto površine građevine, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih jedinica.

Članak 52. Briše se. Granične vrijednosti građevnih čestica

Članak 53.

(1) Oblik i veličina građevne čestice određuju se obzirom na namjenu i vrstu građevina čija se gradnja na toj čestici planira, prometnu površinu s koje se osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice.


(2) Oblik i veličina građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim pravilima struke.

(3) Oblik i veličina građevne čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da postojeće građevine ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana. (4) U slučajevima kada je sukladno posebnom zakonu potrebno utvrditi zemljište nužno za redovnu upotrebu građevine, ovim planom se definiraju slijedeći kriteriji : - građevna čestica nije isto što i zemljište nužno za redovnu upotrebu građevine - kriteriji za utvrđivanje oblika i veličine građevne čestice temeljem ovog plana nisu kriteriji i za utvrđivanje zemljišta nužno za redovnu upotrebu građevine - isključivo zemljište ispod građevine predstavlja zemljište nužno za redovnu upotrebu građevine.

Članak 54. (1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti građevne čestice za građevine stambene namjene unutar zona individualne izgradnje, ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja, nije strože regulirano. (2) Za OBITELJSKE GRAĐEVINE:





najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2, a najveća: - 30% površine građevne čestice,

minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m. b) poluugrađena građevina:


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 60 m2, a najveća: - 30% površine građevne čestice,

minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m. c) ugrađena građevina, u nizu


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2, a najveća:

- 30% površine građevne čestice,


mogu se formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično. (3) Za VIŠEOBITELJSKE GRAĐEVINE:




površina čestice iznosi najmanje 700 m2, a najviše 2000 m2;


minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m; b) poluugrađena građevina:



minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m. c) ugrađena građevina (skupna, u nizu)





Članak 55. Briše se.

Članak 56. Za sve tipove građevina iz odredbe 54. i 56-a., određuju se slijedeće udaljenosti od granica:


građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5,0 m od regulacijskog pravca i 3,0 m od granice susjednih čestica ako je katnost građevine do najviše P+1K+Pk, odnosno do h=8,0m, odnosno 4,0 m od granice susjedne čestice ako je katnost građevine iznosi P+2K i više, a maksimalna udaljenost građevinskog pravca se ne utvrđuje.

Članak 56-a. (1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina stambene namjene (obiteljskih i višeobiteljskih) unutar zona niske izgradnje, ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja, nije strože regulirano. (2) Za OBITELJSKE GRAĐEVINE





najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80m2, a najveća izgrađenost čestice iznosi: - za građevne čestice površine od 420 -700m2 - 40% površine građevne čestice; - za građevne čestice površine od 701-2000m2 - 30% površine građevne čestice;

minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m; b) polu ugrađene građevine:


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 60m2, a najveća izgrađenost čestice iznosi 40% površine čestice;

minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m; c) ugrađena građevina (skupna, u nizu):


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50m2, a najveća izgrađenost čestice iznosi 50% površine čestice;

minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m. (3) Za VIŠEOBITELJSKE GRAĐEVINE





najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2 a najveća: - za građevne čestice površine od 700-1000m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 1001-1500m2 - zbir 300m2 i 20% površine građevne čestice iznad 1000m2, - za građevne čestice površine iznad 1500m2 - 400m2,

minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m; b) poluugrađene građevine:


najmanja izgrađenost čestice iznosi 60 m2, a najveća: - za građevne čestice površine od 500-700m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 701-1000m2 - zbir 210m2 i 25% površine građevne čestice iznad 700m2, - za građevne čestice površine iznad 1000m2 - 285m2,

minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m; c) ugrađena građevina (skupna, u nizu)


najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2 a najveća: - za građevne čestice površine od 250-500m2 - 30% površine građevne čestice, - za građevne čestice površine od 501-700m2 - zbir 150m2 i 20% površine građevne čestice iznad 500m2,


razmak između nizova građevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu građevine.


minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m. (4) Širina postojeće građevne čestice se može zadržati. Kod formiranja nove, širina građevne čestice, određuje se sukladno članku 54. ovog plana, ovisno o načinu gradnje. (5) Rekonstrukcija postojećih građevina iz ove odredbe sukladno odredbama ovog plana za pravila gradnje i uređenja prostora.

Članak 56-b. (1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti građevne čestice za postojeće građevine koje nemaju utvrđenu građevinu česticu i za izgradnju novih građevina stambene namjene unutar zona kulturno-povijesne cjeline i osobito vrijednog središnjeg dijela grada, ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja nije strože regulirano. (2) Za OBITELJSKE GRAĐEVINE: 1. način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; a) slobodno stojeća građevina:


minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m; b) polu ugrađena građevina:


minimalna širina građevne čestice iznosi 10 m; c) ugrađena građevina:

najmanja površina građevne čestice iznosi 150 m2, a najviše 350 m2 ,

minimalna širina građevne čestice iznosi 6 m. (3) Najmanja dozvoljena izgrađenost građevne čestice se ne utvrđuje, a najveća: - za građevne čestice površine od 150-500m2 - 50% površine građevne čestice. (4) Za postojeće građevne čestice veće od navedenih mogu se kao takve zadržati uz uvjet poštivanja propisanog koeficijenta izgrađenosti za najveću dozvoljenu površinu građevne čestice u odnosu na planirani način gradnje (SS, D, S). (5) Postojeće izgrađene građevne čestice unutar kulturno-povijesne cjeline u pravilu se zadržavaju. (6) Ukoliko su površine postojeće izgrađene građevne čestice, manje od navedenih, ali ne manje od tlocrtne površine postojeće građevine, mogu se kao takve i zadržati. (7) Širina postojeće izgrađene građevne čestice može se zadržati. (8) Kod izgradnje nove građevine iz ove odredbe, određuju se slijedeće udaljenosti od granica, u koliko posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela nije propisano drugačije:

građevinski pravac građevine nalazi se najmanje 5 m od regulacijskog, a postojeći građevinski pravac bliže od toga može se zadržati, te ukoliko se građevina nalazi između građevina s manjom udaljenosti može biti u skladu sa susjednim;

za slobodnostojeće i polu ugrađene građevine najmanja udaljenost građevine od granice susjednih čestica iznosi 3,0m ako je katnost građevine P+1K+Pk, odnosno do h=8,0m, odnosno 4,0 m od granice susjedne čestice ako katnost postojeće građevine iznosi P+2K i više, a maksimalna udaljenost građevinskog pravca se ne utvrđuje. (9) Kod rekonstrukcije postojećih građevina mogu se zadržati postojeće udaljenosti prema susjednim granicama građevine čestice, uz uvjet da dijelovi građevine bliži od 3,0 m nemaju otvore.

Članak 57. (1) Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina stambene namjene (višestambene) unutar zona visoke izgradnje, (dovršeni dijelovi grada koji su izgrađeni temeljem ranije važećih planova), ukoliko planovima užeg područja ili pravilima građenja i uređenja prostora, za određena područja, nije strože regulirano. (2) za VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE: 2. način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; a) slobodno stojeće građevine 3. površina čestice iznosi najmanje 900 m2, a najveća 2000 m2, 4. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10%, a najveća 40% površine građevne čestice; 5. minimalna širina građevne čestice iznosi 20 m; b) poluugrađene građevine 6. površina čestice iznosi najmanje 600 m2, a najveća 1200 m2, 7. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10%, a najveća 40% površine građevne čestice; 8. minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m. c) ugrađene građevine 9. površina čestice iznosi najmanje 600 m2, a najveća 1200 m2,


10. najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10%, a najveća 35% površine građevne čestice; 11. razmak između građevina u nizu iznosi min 20 m. 12. minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m. (3) Za višestambene građevine određuju se slijedeće granične vrijednosti: 13. građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca 14. najmanja udaljenost građevine od granice susjednih građevnih čestica iznosi 4 m, odnosno h/2, a maksimalna udaljenost građevinskog pravca se ne utvrđuje.

Članak 58. Briše se.

Članak 58-a. Briše se.

Članak 58-b. Briše se.

Članak 59. Briše se. 5.3. Način gradnje pomoćnih građevina Pomoćne zgrade

Članak 60.

(1) Uz stambene građevine, na čestici se mogu graditi pomoćne građevine. Pomoćne zgrade mogu se smještati na građevnoj čestici na način da budu:

prislonjeni uz stambene građevine na istoj građevnoj čestici na polu ugrađeni način,

odvojeno od stambene građevine na istoj građevnoj čestici,

na granici uz susjedne građevne čestice, uz uvjete: o da je zid prema susjednoj čestici izveden od vatro otpornog materijala, o da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, o da se odvod krovne vode s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu;

smještena najmanje 5 m od regulacijskog pravca. (2) Iznimno se postojeće pomoćne građevine koje su izgrađene na manjoj udaljenosti od regulacijskog pravca mogu zadržati. (3) Najveća tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) svih pomoćnih zgrada (najviše dvije) je 75 m2, a površina pomoćne zgrade uračunava se u ukupnu izgrađenost čestice. (4) Pomoćne zgrade mogu imati podrum i prizemlje (Po+P) s ravnim ili kosim (jednostrešnim ili dvostrešnim) krovom bez nadozida, maksimalne ukupne visine 4,0 m (kosi krov) odnosno 3,0 m (ravni krov). (5) Nije dopuštena prenamjena postojećih pomoćnih zgrada u stambeni prostor. (6) Iznimno, ukoliko se postojeća pomoćna zgrada nalazi u gradivom dijelu građevne čestice i zadovoljava načine gradnje i korištenja za osnovnu zgradu, prenamjena je moguća. Ostale pomoćne građevine

Članak 61.

(1) Cisterne i spremnici za vodu mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od svih granica građevne čestice ne bude manja od 1,0 m, osim kod rekonstrukcije i interpolacije u kulturno povijesnoj cjelini grada Rovinja-Rovigno gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru predmetne građevne čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima. (2) Sabirne jame se obavezno grade na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje za obiteljske kuće iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne otpadne vode do opterećenja od 12 ekvivalenata stanovnika (ES). Sabirne jame mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od svih granica građevne čestice ne bude manja od 1,00m. Otvor na komori sabirne jame mora se graditi s uzdignutim rubom, zatvoren metalnim poklopcem za preklop i mora imati otvor svijetle dimenzije 60 x 60 cm. Na području gdje je predviđena izgradnja sustava javne odvodnje, a sustav nije izgrađen sabirna jama se mora graditi na mjestu sa kojeg je izvediv priključak na budući sustav sukladno posebnim uvjetima gradnje. Sabirna jama mora biti izgrađena na način da je


omogućen pristup vozila za odvoz otpadnih voda. Za ostale građevine na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje otpadne vode sa opterećenjem većim od 12 ES odvode se preko uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik ili koriste za navodnjavanje sukladno Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Rovinja i posebnih propisa. (3) Sabirne jame moraju biti izgrađene u skladu s tehničkim normama i sanitarno – higijenskim propisima a prema uvjetima koje odredi nadležno tijelo. U sabirne jame mogu se upuštati samo sanitarne otpadne vode, industrijske otpadne vode, nastale kao posljedica tehnološkog procesa ako su prethodno pročišćene do propisanog stupnja, radioaktivne otpadne vode ako su prethodno pročišćene do propisanog stupnja. (4) Građevine za prihvat oborinskih voda unutar građevne čestice mogu se graditi kao drenažni kanali, upojni bunari ili na neki drugi način zatvorenog tipa ili otvorenog uz obvezu aeriranja (zbog pojave smrada vode stajaćice). Dimenzioniranje takvih građevina treba biti s minimalnim povratnim periodom koji se primjenjuje za projektiranje javne oborinske kanalizacije u tom slivu. Položaj i dubina građevine za prihvat oborinskih voda ne smije ugrožavati stabilnost susjednih građevina; pa tako njihova udaljenost od granice susjedne građevne čestice ne može biti manja od 1,00 m, odnosno njihov smještaj na građevinskoj čestici mora biti određen na način da ne remeti kvalitetu stanovanja susjeda. (5) Spremnici UNP i lož ulja mogu se ugrađivati kao nadzemni poluukopani i ukopani. Kod ugradnje spremnika treba poštovati sve važeće propise za takve vrste objekata (gromobranska i protupožarna zaštita, osiguranje od podzemnih voda, zaštitni bazen, osvjetljenje, provjetravanje, postavljanje na betonske temelje. Preporuča se da lokacija spremnika ne bude u dijelu dvorišta ulaznog dijela građevine. Ukoliko se spremnik smjesti prema ulici obveza je izrade vizualne barijere (kameni zid, visoka vegetacija i sl.). (6) Bazeni se mogu graditi na građevnoj čestici osnovne građevine uz uvjet da udaljenost od svih granica predmetne građevne čestice ne bude manja od 3,0 m te konstrukcija bazena (lice vodene površine) ne izlazi više od 0,60 m od konačno zaravnanog i uređenog terena. 5.4. Uređivanje građevne čestice

Članak 62.

(1) Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se na tradicionalan način, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala. (2) Terase, ograde i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obilježjima naselja. Preporuča se da se predvrtovi (prostor između građevinskog pravca i regulacijskog pravca) hortikulturno uređuju visokim i niskim zelenilom. (3) Na građevnoj čestici u zoni ulaza potrebno je predvidjeti prostor za smještaj priključnih ormarića i/ili okana za komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, te spremnika za sakupljanje otpada po vrstama (najmanje 4 komada). (4) Prostor za sakupljanje otpada uređuje se kao otvoreni nenatkriveni prostor, treba biti lako pristupačan s javne prometne površine i zaklonjen od izravnog pogleda s ulice arhitektonskim barijerama (ogradom i sl.) i/ili hortikulturno oblikovan (živica i sl.). (5) Na građevnoj se čestici mogu izvoditi radovi na uređenju i građenju: staza, platoa terasa i stuba oslonjeni cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, vrtnog bazena ili ribnjaka najveće tlocrtne površine 12m2 i dubine do 1m od razine okolnog tla, otvorenog ognjišta najveće tlocrtne površine do 1,5m2 i visine do 3m od razine okolnog tla, tenisko igralište i sl., a koji se ne uračunavaju u izgrađenost građevne čestice. Gradnja ograda i potpornih zidova

Članak 63.

(1) Građevna čestica za obiteljske i više obiteljske građevine mora biti ograđena, osim ako se, zbog specifičnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne odredi drugačije. (2) Oko građevne čestice, namijenjene izgradnji obiteljskih i više obiteljskih građevina ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, žbukane, zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice odnosno metalne ograde. (3) Kod ostalih građevina ograde se određuju uz uvažavanje specifičnosti građevine i okolne izgradnje, kao i uobičajenih pravila struke. (4) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometnu površinu. (5) Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,50 m u što je uključeno kameno ili betonsko podnožje ograde, a na granici prema susjednim česticama najveće visine do 2,0 m, mjereno od konačno


zaravnanog terena na nižoj strani. Iznimno, ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice i trga. (6) Kameno ili betonsko podnožje ograde prema svim okolnim česticama ne može biti više od 80 cm. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od metalne ograde ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). (7) Ulična ograda ne može biti dio potpornog zida ukoliko reljef terena (vrlo strmi teren preko 18%) to ne zahtjeva. (8) Kod interpolacija u kulturno-povijesnoj cjelini ili uz pojedinačna kulturna dobra, prostornim planom užeg područja, kao i konzervatorskim uvjetima može se odrediti točna visina, vrsta i oblik ograde. (9) Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa. (10) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. (11) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,5 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine (kao npr. rampe za vozila za ulazak u podrumsku etažu) tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase treba hortikulturno urediti. U smislu ovih odredbi, visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida. (12) Prilazne stepenice, nenatkrivene terase u razini terena ili uzdignute do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl., mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se obavezno osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice minimalne širine 3,0 m, odnosno sukladno posebnim propisima iz područja zaštite od požara. 5.5. Oblikovanje građevina

Članak 64.

Oblikovanje građevine određuje se sljedećim elementima:

uvjeti za arhitektonsko oblikovanje,

visina i broj etaža,

vrsta krova, nagib i vrsta pokrova. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje

Članak 65.

(1) Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu, odnosno mora biti usklađena s tom strukturom, onako kako je utvrđeno odredbama ovog plana. (2) Kod oblikovanja građevina i primjene materijala i detalja mora se uvažavati tradicija gradnje za ovo područje uz mogućnost primjene suvremenog arhitektonskog izraza. Gabariti novih građevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj građevnoj čestici, te prema planski dovršenim susjednim postojećim građevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina. (3) Horizontalni i vertikalni gabarit građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim planski dovršenim građevinama i tipologijom krajolika. (4) Građevina koja se izgrađuje na poluotvoreni način ili u nizu s građevinom uz koju se prislanja mora oblikovno činiti arhitektonsku cjelinu. (5) Sve otvore zatvoriti griljama ili škurama. U novim dijelovima naselja, a izvan registrirane povijesne jezgre i kontaktne zone iznimno je moguće ugrađivanje roleta. (6) Pristup etažama iznad prvog kata nije dozvoljen otvorenim stubištem. Funkcionalne veze između etaža rješavati u cijelosti zatvorenim stubištem i po potrebi liftom. (7) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne granice, osim prema javnim površinama, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. (8) Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. (9) Kao dvojne ili u nizu mogu se, na zajedničkoj granici dvije ili više susjednih građevnih čestica, graditi određene gospodarske građevine (prema Članak ma 28., 29. i 31.) pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi minimalne otpornosti dva sata. (10) Postojeće građevine u nizu koje su građene kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se rekonstruirati, dograđivati i nadograđivati kao cjelina ili ukoliko je realizacija etapna obvezno je ishoditi lokacijsku dozvolu za cjelinu niza.


Visina i broj etaža

Članak 66. (1) Najviša dozvoljena visina građevine i najveći broj nadzemnih etaža određuju se u odnosu na namjenu, zonu lokacije i druge specifičnosti građevine, imajući u vidu postojeću i planiranu okolnu izgradnju. (2) Prilikom određivanja visine i ukupne visine građevina, ovim Odredbama razlikujemo ravni i kosi teren na građevnoj čestici. (3) Kako bi se nedvojbeno moglo dokazati status terena (ravni ili kosi), potrebno je prilikom ishođenja građevne dozvole priložiti geodetski projekt, odnosno geodetski snimak s visinskom predstavom prirodnog terena prije planiranja terena prethodnog građenju. (4) Parametri kosog terena moraju biti zadovoljeni i po konačno uređenom i zaravnanom terenu. (5) Građevine mogu imati podzemne i nadzemne etaže sukladno namjeni i Članak ma ovog plana. (6) Za stambene etaže najmanja svijetla visina propisana je posebnim propisom. (7) Podrumske etaže se mogu namijeniti stambenim ili poslovnim prostorima za boravak ljudi uz uvjet da su svi bitni zahtjevi za građevinu ispunjeni. (8) Pri gradnji polu ugrađenih ili skupnih građevina moguće je kolno povezati podrumske etaže, ukoliko se one koriste kao garažni prostor. Iste moraju samostalno zadovoljavati sve bitne zahtjeve za pojedinačnu građevinu, neovisno o građevini s kojom čine polu ugrađenu ili skupnu građevinu. (9) Postojeći prostori bez namjene u potkrovlju mogu se prenamijeniti u stambene ili druge namjene. (10) Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu i mogu zauzimati najviše 30% tlocrtne površine krovne plohe. (11) Postojeće krovne kućice se mogu zadržati, bez mogućnosti gradnje novih krovnih kućica kako na novim građevinama tako i kod rekonstrukcije postojećih građevina. (12) Izvedeni ravni krovovi koji zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosi, ukoliko ne prelaze granične vrijednosti najviše dozvoljene visine i katnosti građevine. Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s uvjetima uređenja propisanim ovim Planom. (13) Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethodnih stavaka ove odredbe mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, samo u koliko ne prelaze granične veličine propisane ovim odredbama. Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova

Članak 67.

(1) Stambene građevine mogu imati kosi (17o-22o) ili ravni krov (do 5o). (2) U kosim krovnim plohama izvan zaštićene kulturno-povijesne cjeline mogu se otvarati krovne terase u skladu s odredbama ovog plana. (3) Pomoćne građevine mogu imati kose, ravne ili kombinirane - kose i ravne krovove, ali bez nadozida, sukladno odredbi 60. (4) Vrsta krova određuje se uz uvažavanje posebnosti građevine. Ako se krovovi izvode kao kosi u pravilu imaju pokrov od kanalica, mediteran crijepa ili sličnih materijala. (5) Građevina s ravnim krovom je ona koja ima ravni krov u cijeloj površini ili većim dijelom (preko 51%) tlocrtne površine zadnje etaže građevine. (6) Građevina s ravnim krovom je ona koja ima krovnu plohu, dijelom ravni krov i dijelom kosi krov, ali koji zajedno tvore jednu krovnu cjelinu. U tom slučaju površina krovne plohe s kosim krovom može biti i manja od 51% krovne plohe zadnje etaže građevine te kosi krov može biti i jednostrešni. (7) Osvjetljavanje potkrovnih prostorija moguće je ugradnjom krovnih prozora u krovnoj ili zidnoj ravnini bez krovnih kućica. Prozori se mogu ugraditi u parapetnom zidu. Balkonska vrata se mogu ugraditi u zidnoj ravnini uvučenih dijelova etaže u svrhu pristupa krovnoj terasi. Nije dozvoljena gradnja novih krovnih kućica. (8) Na krovu je moguća izvedba uređaja za iskorištavanje sunca i sličnih alternativnih izvora energije (osim u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini), sve u okviru gradivog dijela građevne čestice, koji mora pratiti nagib kosog krova ili može biti skriven krovnom atikom ili upušten u krovnu plohu. (9) Ravni krov može se graditi kao neprohodan i prohodan. Na prohodne terase je moguća gradnja manjih bazena u okviru dopuštene visine građevine, te na koju je moguć direktan pristup stubištem i/ili dizalom. (10) Zeleni krovovi se smatraju neprohodnim. (11) Krovne terase kod kosog krova mogu zauzeti maksimalno 50% tlocrtne površine građevine. Preporuča se obodne dijelove krovnih terasa urediti hortikulturno ozelenjivanjem. (12) Kod ravnog prohodnog krova, obavezno je postavljanje/gradnja zaštitne ograde koja ne može biti viša od 1,20 m, odnosno manja od 1,0m, mjereno od završne kote gotovog poda do vrha ograde.


5.6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i infrastrukturu

Članak 68.

Mjesto i način priključivanja građevine na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu odredit će nadležno tijelo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u postupku izrade detaljnijeg plana uređenja užeg područja, odnosno izdavanja akata kojima se određuju uvjeti gradnje Prometna površina

Članak 69.

(1) Unutar granica građevinskog područja (osim u kulturno povijesnoj cjelini grada Rovinja-Rovigno) uvjetuje se neposredan pristup na građevnu česticu s prometne površine, koja se mora projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. (2) Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području uz koju su izgrađeni ili se izgrađuju stambene građevine i na koje te građevine imaju izravni pristup. (3) Novoformirana ulica mora imati, u pravilu, kolnik širok najmanje 6,00 metara za dvije vozne trake, ukoliko to propisima nije drugačije regulirano i pješačke trake širine minimalno 1,80 m, jednostrano tako da tako planirana prometnica bude ukupne širine 7,80 m. (4) Iznimno, kod manjih stambenih ulica, odnosno kod slijepih i ulica koje su pristupne te nisu opterećene tranzitnim prometom te gdje je obvezno veće ograničenje brzine kretanja vozila, kolnik je najmanje širine 5,00 metara za dvije vozne trake, nogostup najmanje širine 1,50 metara, a zaštitni koridor nasuprot nogostupa širine 0,75 m, tako da tako planirana prometnica bude ukupne širine 7,25 m. (5) Iznimno, najmanja širina kolnika može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina, ali ne manja od 3,5 m. (6) U izgrađenim dijelovima grada iznimno se može izgraditi ulica sa samo jednim voznim trakom širine 3,5 m uz uvjet preglednosti u cijelosti odnosno uz izgradnju ugibališta, ako to prilike na terenu dopuštaju, na međusobnom razmaku 100 m u pravcu i 50 m u nepreglednim dijelovima ulice. (7) Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu. (8) Uz prometnice mogu se graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama i u skladu s pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. (9) Ulica u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja treba udovoljavati propisima (minimalnim) za osiguravanje sigurnog stalnog i interventnog prometa (vatrogasci, komunalni servisi, zdravstvena i policijska vozila i dr.). Izuzetno, uz kolnik "slijepe ulice" može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo na jednoj njenoj strani, ili u nedostatku širine prometnice i bez nogostupa. Udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje svih potrebnih elemenata tijela ceste ili ulice u danim uvjetima. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvarali vidno polje i time ugrožavali promet. (10) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste iznosi najmanje: 15. kod državne ceste 10 m, 16. kod županijske ceste 8 m, 17. kod lokalne ceste 5 m, ako kartografskim prikazom 3.1. PROMETNI SUSTAV nije strože određeno, te ukoliko nadležna Uprava za ceste ne utvrdi drugačije u postupku utvrđivanja posebnih mjera gradnje. (11) Ako je postojeća udaljenost manja, treba stanje sanirati ukoliko je to tehnički izvedivo, odnosno drugim zakonski raspoloživim mjerama osigurati sigurnost u prometu. (12) Udaljenost građevnog pravca građevine od vanjskog ruba zemljišnog pojasa javne ceste iznosi najmanje:

državne ceste, 25 m,

županijske ceste, 15 m,

lokalne ceste, 10 m. ukoliko nadležna Uprava za ceste ne utvrdi drugačije u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta gradnje. (13) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu javne ceste bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu


javnoj cesti, kao i ugrožavati ili ometati promet na njoj te povećati troškove održavanja javne ceste. U suglasnosti se određuju uvjeti za obavljanje tih radova ili radnji. (14) Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila građevinu u zaštitnom pojasu javne ceste ili izvan zaštitnog pojasa javne ceste nema pravo zahtijevati izgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim propisima. (15) Kad se građevna čestica nalazi uz križanje sporedne ulice i ulice koja ima značaj državne ili županijske ceste, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu, sukladno Zakonu o cestama, mora se izvesti preko sporedne ulice. (16) Za neizgrađeni dio građevinskog područja koji se širi uzduž državne ili županijske ceste, mora biti osnovana (sabirna) ulica preko koje će biti omogućen izravni pristup na javnu prometnu površinu radi daljnje izgradnje uzduž ceste. (17) Iznimno, u slijepim ulicama moguće je dozvoliti pristup na javnu prometnu površinu u cijeloj širini građevne čestice radi osiguranja parkinga na istoj, uz suglasnost Savjeta za promet Gradskog vijeća. Mjesto i način priključivanja građevine na mrežu prometnica

Članak 70. (1) Kolni prilaz građevnoj čestici mora biti prostorno definiran:

geodetskim snimkom izgrađene prometne površine na koju se građevina priključuje i to u dužini propisanoj za projekt priključka ili

projektom priključka sukladno članku 51. Zakona o cestama. (2) Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim propisima. (3) Kolni prilaz građevnoj čestici ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana. (4) Građevna čestica mora imati samo jedan neposredan kolni pristup na prometnu površinu najmanje širine 3 m (na koju može biti spojena jedna građevna čestica), a najveće 4,5 m. (5) Udaljenost građevne čestice od prometnice na koju se spaja prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, ne smije biti veća od 30 m, a može biti i drugačija ukoliko se odredi urbanističkim planom uređenja. Uzdužni nagib prilazne prometne površine ne smije biti veći od 12%. (6) Građevna čestica može imati i vatrogasni pristup, u koliko je propisano posebnim propisima. Vatrogasni pristup ne smatra se kolnim pristupom. (7) U slučaju prilaza na državnu, županijsku ili lokalnu cestu u postupku izdavanja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. (8) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz križanja ulica različitog značaja, prilaz s te čestice na prometnu površinu sukladno posebnim uvjetima upravnog odijela nadležnog za upravljanje tim prometnim površinama. (9) Iznimno, kada postoje dva regulacijska pravca onda samo jedan (u pravilu onaj odakle se ulazi na česticu) mora biti na udaljenosti od 5,0m, a drugi na 4,0m. (10) Služnost za prilaz na građevnu česticu može se utvrđivati. (11) Pristup vozila građevnoj čestici s mreže prometnica može se osigurati i pješačkim prolazom odnosno rampom kao prometnom površinom, minimalne širine slobodnog profila 2,5 m i visine 3 m, ako se radi o gradnji interpolirane građevine, ili ako se radi o rekonstrukciji postojećih građevina, te ukoliko se to odredi prostornim planom užeg područja. Komunalno opremanje građevina

Članak 71.

(1) Stambene i ostale građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano za površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora. (2) Građevine se obvezatno priključuju na vodovodnu mrežu. (3) Otpadne vode moraju se upuštati u sustav javne odvodnje ili u propisane sabirne jame (za obiteljske kuće) ili uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ukoliko nikako nije moguće osigurati spoj na sustav javne odvodnje. (4) Ukoliko se građevine interpoliraju u dovršene ili djelomično dovršene predjele grada moguće je upuštati otpadne vode u propisane sabirne jame kako je utvrđeno odredbom 61. i 97. U nereguliranim prostorima nije moguće prijelazno rješenje, obavezna je izgradnja kanalizacijske mreže. (5) Otpadne oborinske vode s građevnih čestica trebaju se sakupljati i ispuštati unutar istih i nije dozvoljeno priključivanje u javni sustav odvodnje oborinskih voda. Iznimno moguće je, uz suglasnost


nadležne gradske službe, priključiti otpadne oborinske vode građevine i čestice na javne građevine za odvodnju oborinskih voda u nepovoljnim uvjetima izgradnje građevina u odnosu na uvjete odvodnje (građevine u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini bez vrtova odnosno nedostatne površine za izgradnju upojnih građevina) odnosno u uvjetima nedovoljne upojne moći tla, a što je potrebno dokazati. Povratni period za dimenzioniranje građevina za prihvat i odvodnju oborinskih voda treba predvidjeti u odnosu na planiranu zaštitu građevine, odnosno građevne čestice, a najmanje 2 godine.

6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže

Članak 72.

Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

prometni sustav;

telekomunikacije i pošte;

vodnogospodarski sustav;

energetski sustav. Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama. Komunalnu infrastrukturu u pravilu je potrebno planirati u zaštitnom pojasu cesta. 6.1. Prometni infrastrukturni sustavi

Članak 73.

(1) Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati: Cestovni promet

ulična mreža i trgovi;

parkirališta, garažne kuće i garaže;

mreža biciklističkih staza i traka;

pješačke zone, putovi i sl.;

benzinske postaje i drugi sadržaji;

autobusni kolodvor i drugi sadržaji;

spremišta autobusa;

javne gradske površine – tematske zone. Željeznički promet

željeznička pruga, građevine i prateći sadržaji. Pomorski promet

luke posebne namjene;

luke za javni promet;

granični pomorski prijelaz. (2) U kartografskom prikazu broj 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav određeni su koridori za cestovna i željezničko-cestovna čvorišta, određeno je lučko područje i razmještaj funkcija u lučkom području. Detaljni prostorni odnosi određivat će se detaljnijim rješenjima prometnica. (3) Ovim Planom utvrđuje se obveza rekonstrukcija svih javnih pješačkih površina, prometnica, stajališta javnog prijevoza, pristupi do javnih objekata i javnih površina, do objekata kolektivnog stanovanja i do objekata koji mogu zapošljavati invalidne osobe, horizontalne i vertikalne komunikacije do javnih i zajedničkih prostorija u javnim objektima. Rekonstrukcija podrazumijeva primjenu svih prostornih standarda sukladnih Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera. 6.1.a. Ulična mreža i trgovi

Članak 74.

(1) Generalnim urbanističkim planom predviđa se rekonstrukcija, gradnja i uređivanje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj motornog, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.


(2) U planiranju, projektiranju, rekonstrukciji, gradnji i uređivanju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša. (3) Generalnim urbanističkim planom predviđa se uređivanje ili gradnja trgova kao važnih žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora. Za planiranje, projektiranje, te gradnju i uređivanje trgova mjerama provedbe osigurat će se prostorno-oblikovni kriteriji najvišega urbanog standarda. (4) Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih gradskih ulica, (primarnih i sekundarnih cesta), sabirnih, stambenih i ostalih prometnih površina. Glavna gradska ulična mreža

Članak 75.

(1) Osnovnu karakteristiku nove prometne mreže čine četiri primarna prometna pravca i dvije tangencijalne veze sjever-jug. (2) Primarne glavne gradske ulice su: D 303 - Glavna cestovna veza Rovinja-Rovigno prema brzoj cesti (državnoj cesti D21, Trst-Pula), Pazinu, Rijeci i Zagrebu Glavni cestovni prilaz u sjevernu luku grada. ŽC 5096 - Županijska cesta Rovinj-Bale-Pula Glavni cestovni prilaz u južnu luku grada Cesta Južni dio grada Rovinja-Rovigno – ŽC 5105 Trg na križu/ Villas Rubin / Polari Cesta Sjeverni dio grada Rovinja-Rovigno – ŽC 5095 Monsena/ Borik/ groblje/ D303 (3) Sekundarne glavne gradske ulice su: Priobalna tangenta – Bolnica/ Braće Brajković/ Vijenac Braće Lorenzetto/ Istarska/ Omladinska/ Zagrebačka/ Luje Adamovića/ Škaraba Glavna tangenta – Valalta/ Montepozzo/ Campolongo/ Gripole/ Štanga /Valbruna/ Centener/ Hotel Eden - Koridor planirane prometnice u rangu županijske ceste. (4) U cilju zaštite državne ceste D 303 potrebno je poštivati zaštitni pojas uz cestu u skladu s člankom 55. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14). (5) Spojeve na županijske ceste potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14), važećom normom za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4.050, Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim za prometno područje planiranja i projektiranja. (6) Autobusna stajališta na županijskim cestama potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o autobusnim stajalištima (NN 119/07). (7) Biciklističke staze i nogostupe uz županijske ceste potrebno je planirati u skladu s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), ostalim zakonima, propisima i normativima vezanim za predmetno područje planiranja i projektiranja. (8) Projektnu dokumentaciju infrastrukturnih mreža planiranu unutar cestovnog koridora i zaštitnog koridora županijskih cesta potrebno je izraditi u skladu s prethodno ishodovanim uvjetima nadležne uprave za ceste.

Članak 76. (1) Kao sekundarna glavna gradska prometnica ovim Planom je određena Glavna tangenta - Valalta/ Montepozzo/ Campolongo/ Gripole/ Štanga /Valbruna/ Centener/ Hotel Eden - koridor planirane prometnice u rangu županijske ceste. (2) Planom su istaknute dvije dionice te prometnice. To su: 1. dionica od Aleje Ruđera Boškovića (D303) na sjever do ceste za Valaltu, istočno od postojećeg kamenoloma i uz planiranu gospodarsku zonu Calchiera (preko te dionice će biti moguć optimalan pristup tim gospodarskim zonama, a položaj i gradnja ove dionice u najvećoj mjeri će zavisiti od realizacije gospodarske zone Calchiera i korištenja prostora kamenoloma) 2. dionica je dio glavne tangente zapadno od gospodarske zone Gripole-Spine', a istočno od Štange i Valbrune (ulica Braće Božić) do ceste za Villas Rubin (u ovom prostoru već danas postoji kvalitetna prometnica (Štanga i Aleja 30. svibnja) te od Avenije 30. svibnja do Ulice Kresinskih žrtava. (3) Kako je svim dosadašnjim prostornim planovima utvrđena potreba da se hitno izgradi središnji nužni dio glavne tangente u području Lamanove-Gripola (od područja Štange do ulazne ceste Aleje Ruđera Boškovića) za navedenu 2. dionicu je izrađena projektna dokumentacija „Južne obilaznice – I faza“:


1. lokacijska dozvola (Klasa: UP/I-350-05/09-01/15, Urbroj: 2171/01-6/09-14 od 3. kolovoza 2009.god. pravomoćne s danom 24.08.2009), 2. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole (Klasa: UP/I-350-05/12-01/46, Urbroj: 2171-01-05-02-12-2 od 30. srpnja 2012.god. pravomoćne s danom 06.08.2012.), 3. Lokacijska dozvola za javnu rasvjetu – južna dionica I faza (Klasa: UP/I-350-05/11-01/09, Urbroj: 2171-01-05-02-11-13 od 03.08.2011.god. pravomoćne s danom 06.09.2011.) 4. II. Izmjena i dopuna lokacijske dozvole (Klasa: UP/I-350-05/16-01/000022, Urbroj: 2171-01-05-

02/7-16-0002 od 15.11.2016.god. pravomoćne s danom 01.12.2016.),

te započeta na osnovu Potvrde glavnog projekta– južna obilaznica I. faza (Klasa: 361-03/10-01/66,

Urbroj: 2171-01-05-02-10-4 od 28.12.2010.god) sve izrađeno od Via ing d.o.o. iz Pule.

(4) Ovim se Planom određuje infrastrukturni koridor 1. dionice Glavne tangente od ukupno 50 metara, odnosno po 25 metara od planirane osi te prometnice. (5) Za 2. dionicu Glavne tangente određuje se infrastrukturni koridor od 40 metara, odnosno po 20 metara od planirane osi prometnice. (6) Do izgradnje planirane Glavne tangente, unutar infrastrukturnog koridora rezervacije prostora za gradnju te ceste ne postoji mogućnost gradnje niti rekonstrukcije građevina visokogradnje niti građevina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreže, ukoliko nadležna Uprava za ceste ne utvrdi drugačije. (7) Udaljenost građevnog pravca građevine od vanjskog ruba zemljišnog pojasa planirane ceste iznosi minimalno 5,5 m, a konačna udaljenost pojedine građevine unutar zaštitnog pojasa županijske ceste utvrđuje se u skladu s posebnim uvjetima nadležne Uprave za ceste u postupku utvrđivanja posebnih mjera gradnje. (8) Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila građevinu u zaštitnom pojasu javne ceste ili izvan zaštitnog pojasa javne ceste nema pravo zahtijevati izgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim propisima. (9) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja koridor rezervacije prostora određuje se lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja, te u slučaju da su u njemu već izgrađene postojeće građevine, može biti i manji od prethodno navedenih vrijednosti. Ostala gradska ulična mreža

Članak 77.

(1) Sabirne prometnice 1. Služe skupljanju i raspodjeli prometa iz stambenih i turističkih zona i njihovom povezivanju na ostalu cestovnu mrežu. Ujedno na sebe preuzima dio međuzonskih putovanja, ali im nije namjena isključivo tranzitnog prometa. 2. Gradske sabirne prometnice služe za miješani promet (motorni, biciklistički i pješački). 3. Mogućnost spajanja planiranih sabirnih prometnica na planiranu županijsku cestu definirati će se u postupku projektiranje županijske ceste. (2) Stambene prometnice Služe skupljanju i raspodjeli prometa u stambenim zonama i njihovom povezivanju na uličnu mrežu, a nije dozvoljen tranzitni promet. Služe za miješani promet i razlikuju se po namjeni kao sabirne unutar naselja te interne po stambenim blokovima. (3) Ostale prometnice U ostale prometnice spadaju tzv. poslovne-industrijske ceste, parkirne površine, biciklističke staze. Ostale prometnice služe za kvalitetno odvijanje prometa unutar poslovnih zona, parkirnih površina i njihovo povezivanje na glavne i sabirne gradske prometnice. Etapna izgradnja cestovne prometne mreže

Članak 78.

(1) Jedan od važnih elemenata Generalnog urbanističkog plana jest etapna realizacija cestovnog prometnog sustava. Kao prva etapa poboljšanja postojeće prometne mreže predložene su takve smjernice i mjere regulacije koje vremenski ili sadržajno ograničavaju kretanja automobila na nekim uličnim pravcima. Kako mjere regulacije imaju u pogledu kapaciteta svoje granice, biti će neophodno odmah prići i građevnim zahvatima u mreži. (2) Kao krajnji cilj prometnog rješenja u centru je pretvaranje centra u jedinstvenu pješačku zonu gdje bi od motornih vozila bila prisutna samo komunalna vozila, mini bus, taxi, te vremenski ograničena opskrba stanovnika i trgovina. (3) Od građevnih manjih mjera treba odmah pristupiti rekonstrukciji križanja u smislu proširenja s trakama za razvrstavanje ili kružnih raskrižja, osiguranja preglednosti križanja ili ugradnje semafora.


Izgradnja novih dijelova ulične mreže treba prioritetno obuhvatiti izgradnju dijela glavne središnje tangente grada od Štange, Gripole do nove glavne ulazne ceste u Rovinj-Rovigno iz pravca Rovinjskog Sela-D303.

Članak 79. (1) Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (glavnih mjesnih i sabirnih prometnica) je 6,0 metara (sa dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (jedan vozni trak) u internim stambenim ulicama. Iznimno, najmanja širina može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina poštujući propise o minimalnim širinama pristupa za interventna vozila uz obveznu primjenu preregulacije prometa kako bi se zadovoljili uvjeti prometa svih kategorija korisnika. (2) Iznimno, kod internih stambenih ulica, odnosno kod slijepih ulica koje su pristupne i nisu opterećene tranzitnim prometom, kolnik može biti najmanje širine 5,00 metara za dvije vozne trake, nogostup može biti najmanje širine 1,50 m, a zaštitni koridor nasuprot nogostupa širine 0,75 m, tako da tako planirana interna stambena ulica može biti ukupne širine 7,25 m. (3) Prometnica sa samo jednim kolnikom može se uređivati samo kod postojećih prometnih površina na način da se na svakih 100m uredi ugibalište na preglednom dijelu ulice, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50m na nepreglednom. (4) Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama uz kolnik. (5) Najmanja širina nogostupa, određuje se sukladno važećim pravilnicima za projektiranje prometnih površina i ostalim propisima kojima se regulira izgradnja pješačkih površina. (6) Ovisno o kategoriji ulice, može se graditi obostrani ili jednostarni nogostup. Kod izgradnje jednostranog nogostupa treba uz kolnik do ogradnih zidova osigurati slobodni profil odnosno zaštitnu širinu min 0,75m. Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu ili u nedostatku širine prometnice i bez nogostupa. (7) Uz prometnice se moraju graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama i u skladu s pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. (8) Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje svih elemenata prometne površine kao što su: odvodni jarak, usjek, nasip, bankine i nogostup, a ne može biti manja od širine cestovnog zemljišta određenog zakonskim propisima. (9) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet. (10) Kod postojećih nekategoriziranih ulica najmanja udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manja od 4,5 m od osi kolnika, osim u već sagrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, gdje, iznimno, može biti i manja, ali ne manja od 2,75 m. (11) Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m i duljine 30 m, ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s time da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se vežu najviše dvije građevne čestice. (12) Iznimno, pristupnim se putem mogu smatrati postojeće pješačke stube. (13) Slijepa ulica može biti najviše dužine do 100 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila. (14) Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m. (15) Prigodom gradnje glavnih gradskih prometnica mogu se planirati drvoredi. (16) Postojeći objekti u koridoru ceste i zoni raskrižja ne mogu se rekonstruirati do ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za predmetnu prometnicu ili raskrižje. (17) U zoni raskrižja nije moguća izgradnja novih građevina do ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za predmetno raskrižje. (18) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 80. (1) Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav. (2) Na kartografskom prikazu prikazani su osnovni poprečni profili gradskih ulica te su označeni na koje se ulice odnose. (3) Građevna čestica ulice može biti i šira od označenih poprečnih profila ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa, parkirališta i sl..


(4) Iznimno za postojeće županijske ceste ŽC 5096 na prostoru uz stambeno naselje Gripole, dio ŽC 5105 prema Polarima te dio ŽC 5095 prema Valalti, nije obveza realizacije cjelokupnog poprečnog profila. Moguća je rekonstrukcija, ovisno o raspoloživom prostoru, tako da se mogu izostaviti određeni dijelovi profila. (5) Raspored površina unutar profila ulice određivat će se na temelju potreba i mogućnosti, te prema ovim odredbama. (6) Osim trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav omogućuje se gradnja i uređivanje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog uređivanja. 6.1.b. Parkirališta, garažne kuće i garaže

Članak 81.

(1) Parkirališne potrebe na području grada zadovoljit će se prema kriterijima za pojedine namjene i sadržaje lokacije mogućih javnih parkirališta na području grada prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – 3.1. Prometna mreža. (2) Grad Rovinj-Rovigno bi prema ovom planu raspolagao sa 5.100 do 7.600 parkirališnih mjesta (od toga 4.300 - 6.600 PM na parkiralištima i 800 - 1.000 PM u garažno-parkirnim objektima). Time bi se osigurao pristup središtu grada na izravan ili posredan način za oko 8.000 do 15.000 vozila tijekom cijelog dana. Parkirališni objekti moraju djelovati povezano sa sustavom javnog prijevoza jer se samo tako mogu postići optimalni korisni učinci. (3) Za neuređene dijelove grada potreban broj PGM-a za stambenu namjenu odredit će se urbanističkim planom uređenja, ali ne može biti manji od 1,5 PGM-a do 100 m2 neto površine stana, odnosno dodatnih 1,5 PGM za svakih slijedećih 100 m2 stambene jedinice. (4) Parkirališna mjesta na javnim površinama su minimalnih dimenzija 5,0x2,5m za okomito parkiranje, minimalno 5,5x2,5m za uzdužno parkiranje odnosno za koso prema važećim normama. Maksimalni uzdužni i poprečni nagib iznosi 5,0%. (5) Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno i zone osobito vrijednog središnjeg dijela grada, može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama. (6) Najmanji broj parkirališnih mjesta po određenoj namjeni - djelatnostima Planom se načelno utvrđuje prema tablici:

namjena-djelatnost

potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta

1. Proizvodna 0,45 na 1 zaposlenika

2. Poslovna-uredi, banka, pošta i sl.

20 na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine

3. Poslovna-trgovina 3 do 50 m2 bruto površine prostora/građevine

7 do 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine.

40 na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine

4. Poslovna-usluge 40 na 1000 m2 bruto površine građevine

5. Turistička-hotel, motel, pansion i sl.

(prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

6. Turistička-marina (prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

7. Ugostiteljska 3 do 30 m2 bruto površine građevine

7 od 30 do 50 m2 bruto površine građevine


40 na 1000 m2 bruto površine građevine

8. Sportska 0,20 na 1 posjetitelja, korisnika

9. Javna-višenamjenska dvorana

0,15 na 1 posjetitelja (1 bus parking / 100 posjetitelja)

10. Javna-predškolska i školska

2 0,5 na 1 zaposlenika

11. Javna-zdravstvena, socijalna

20 na 1000 m2 bruto površine građevine

12. Javna-vjerska 0,10 na 1 korisnika

13.

Stambena (Pravila građenja i uređivanja prostora 3.1.)

1,5

Na 1 stambenu jedinicu do 100m2 neto površine stana jedne SJ, odnosno dodatnih 1,5 PGM za svakih slijedećih 100 m2 neto površine SJ

13.a

Stambena–rekonstrukcija, zamjenska građevina i nova gradnja (Pravila građenja i uređivanja prostora 1.3., 2.12. i 2.13.)

1,0

Na 1 stambenu jedinicu do 100m2 neto površine stana, odnosno 1,0 PGM za svakih sljedećih 100 m2 neto površine SJ

13.b

Iznimno, za građevine stambene namjene koje imaju Rješenje o izvedenom stanju

1,0 na postojeću SJ koja se rekonstruira

(7) Parkirališne i garažne potrebe za građevine ugostiteljsko-turističke namjene rješavati će se prema pod zakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata. (8) Parkiranje je moguće riješiti javnim parkiralištima i na ulicama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz (glavne) sabirne gradske ulice tada moraju biti uzdužna (ili kosa), a uz servisne-poslovne kolnike i stambene ulice mogu biti i okomita. (9) Garažne kuće gradit će se na lokacijama: - u sastavu novog autobusnog kolodvora - lokacija Concetta parkiralište, - u sastavu budućih višenamjenskih zona na lokacijama tvornica Mirna i bivše TDR, te na Lamanovi i Turnini, - lokacija bivši "Istarski boksiti", sukladno uvjetima za izgradnju građevina poslovne namjene iz odredbe 28. ovog Plana. (10) Garažne kuće i garaže mogu se graditi i na drugim lokacijama, ako to nije u suprotnosti s odredbama. (11) Od ukupnog broja parkirališnih mjesta, na javnim parkiralištima, na površinama sa min 20 parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida sukladno posebnim propisima. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida. (12) Površina za gradnju novih spremišta autobusa javnog prijevoza planirana je u zoni Gripole. (13) Postojeća i planirana javna parkirališta koja su izvan obuhvata urbanističkih planova uređenja mogu se uređivati i graditi temeljem lokacijske dozvole koja će se ishoditi temeljem GUP-a. Oblikovanje parkirališta ovisno je o lokalnim uvjetima.


6.1.c. Javni gradski promet

Članak 82.

(1) U okviru ovog plana planira se uvađanje novih autobusnih linija, koje trebaju povezati nove stambene, turističke i rekreacijske zone sa središtem grada i međusobno (cjelogodišnje i sezonske linije). Ove veze trebaju bit organizirane po načelu prolaznih linija sa sjecištem na području centra grada i terminalima na periferiji grada. Na ulicama po kojima će se odvijati gradski autobusni promet treba izgraditi autobusna stajališta u formi ugibališta za autobuse i zaštićeni prostor za putnike ili ovisno o regulaciji prometa po ulicama, unutar vozne ili parkirališne trake. (2) Standardni autobusi nisu primjereni za organiziranje javnog cestovnog prometa u gradu Rovinju-Rovigno. Prijevoz treba temeljiti na malim autobusima i malim (auto ili elektro) vlakovima. Male autobuse (sa 15-25 putničkih mjesta) treba koristiti za povezivanje perifernih zona stanovanja i turističkih zona sa središtem grada. Minibus linije treba organizirati s malim intervalima slijeda vozila (češće tijekom 1 sata), posebno u ljetnoj sezoni, jer se samo tako može postići njihova atraktivnost i konkurentnost u odnosu na prijevoz osobnim vozilima. Jedna linija minibusa mogla bi prevesti od 150-400 putnika na sat (realno 100-250). Ove linije ne zahtijevaju posebne investicije na rekonstrukciji cestovne mreže. Stajališta treba organizirati fleksibilno (cjelogodišnje i sezonski – sukladno broju putnika). Ovim planom utvrđuje se potreba uvođenja 4 osnovne linije javnog prijevoza: 1. Monsena – središte grada – Veštar oko 17,0 km, 2. Bolnica (Sv. Pelagij) - Štanga oko 6,5 km, 3. Gripole-Centener – V. Rubin – Polari oko 7,0 km i 4. Cuvi-Monvi-središte grada oko 3,5 km. (3) Izvan turističke sezone se neke od navedenih linija mogu optimalno skratiti i prilagoditi trase prometovanja. Ovim linijama javnog prometa osiguralo bi se: 1. prolaz linija kroz središnje i najatraktivnije (zbog javnih institucija i ostalih djelatnosti) područje grada, 2. povezivanje sjevernih i južnih dijelova grada (i turističkih zona) međusobno, 3. povezivanje gradskih stambenih zona sa školama, vrtićima, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, međugradskim autobusnim kolodvorom, gospodarskim zonama i pješačkom zonom povijesnog dijela grada i 4. uređenjem većeg broja stajališta na optimalnim (manjim) udaljenostima, javni promet bi postao privlačan i konkurentan prometu osobnim vozilima.

Članak 83. (1) Pored autobusnog prometa planira se razvijanje linija "turističkog vlaka" koje će imati važnu ulogu u povezivanju sadržaja uzduž obale i to na relaciji centar grada - turističko-rekreacijske zone. Mali (auto-elektro) vlak trebao bi osigurati prometno povezivanje na prvoj priobalnoj crti povezujući međusobno najatraktivnije sadržaje (posebno za turiste): nautičke objekte, hotele, kulturno-povijesnu cjelinu i tržnicu, kupališne zone, hotele, autobusni kolodvor i drugo). (2) Poželjna linija malog vlaka povezivala bi zonu Bolnice i kupališta oko nje, sjevernu marinu, priobalna šetališta i druge sadržaje u sjevernoj luci, kulturno-povijesnu cjelinu i luku, prostore ispred današnje TDR, plivalište, južnu marinu, turističku zonu Monte Mulini i rekreacijsku zonu Punta Corrente-Škaraba. Dužina linije bi iznosila oko 8.500 m. Na liniji bi prometovala 3-4 mala vlaka, kapaciteta 24-60 mjesta, u intervalima od 10-15 minuta. Linijom bi se moglo prevoziti 400 do 1.400 putnika na sat (realno 260-900). (3) Za kretanje "turističkog vlaka" potrebno je osigurati koridore izvan gradskih ulica, a trase moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 2,5 m. 6.1.d. Autobusni kolodvor

Članak 84.

(1) U cilju osiguravanja boljih uvjeta za odvijanje prigradskog i međugradskog autobusnog prometa potrebno je modernizirati i rekonstruirati mrežu prometnica po kojima se odvija autobusni promet, izgraditi novi autobusni kolodvor na lokaciji Concetta parkiralište. (2) Postojeći autobusni kolodvor ostaje na postojećoj lokaciji do privođenja nove lokacije planiranoj namjeni. (3) Ovim odredbama omogućuje se gradnja građevine autobusnog kolodvora na lokaciji Concetta ukoliko su zadovoljeni slijedeći nužni uvjeti:

površina građevne čestice se ne propisuje,

najmanja i najveća dozvoljena izgrađenost se ne propisuje,


najmanja širina čestice se ne propisuje. (4) Određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevine iz stavka 1. ove odredbe: 1. najmanja udaljenost građevine od granice susjednih građevnih čestica iznosi 3 m, odnosno h/2; 2. najveća ukupna visina građevine je 10,5 m (S+Pr), 3. svjetla (slobodna) visina nadstrešnice autobusnih perona može biti najviše 5,5 m od kote prizemlja, 4. unutar građevne čestice osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. „Poslovna-usluge“, 5. unutar građevne čestice osigurati poteze visokog zelenila prema postojećem prometnicama, a prema postojećim naseljima osigurati zeleni pojas/barijeru radi zvučne zaštite, odnosno izgraditi transparentne zaštitne strukture protiv buke, osvjetljenja i zagađenja ispušnim plinovima parkiranih vozila; 6. kod smještaja zgrade i nadstrešnice perona potrebno je osigurati neometanu vizuru pri ulasku u grad iz smjera Rovinjskog Sela. (5) Za duže zadržavanje autobusa turističkih agencija planiran je prostor u sklopu gospodarsko-komunalne zone Gripole, odnosno u zoni Laste. 6.1.e. Pješački i biciklistički promet Pješačke zone, putovi i drugo

Članak 85.

(1) Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, stube i prečaci, te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu uređivat će se i manje pješačke zone u drugim gradskim dijelovima. (2) Uže područje grada Rovinja-Rovigno obuhvaća zaštićenu kulturno povijesnu cjelinu i noviji dio omeđen ulicama Omladinska, M. Benussi i Vijenac braće Lorenzetto. (3) Pješačka zona, unutar koje se utvrđuje zabrana prometa za sva vozila na motorni pogon (osim određenih vozila uz posebne uvjete), obuhvaća područje dio zaštićene kulturno povijesne cjeline, počev od stare hladnjače na sjeveru do Trga brodogradilišta na jugu, uključujući starija, gušće izgrađena područja uz ulice A. Ferri, E. De Amicis, V. Gortana, Fontera, Carera, J. Rakovca, R. Daveggia i druge. Pješačke su zone i područja od parkirališta na početku «Šetališta Vijeća Europe» prema kompleksu ACI marine prema park– šumi “Zlatni rt – Punta Corrente”, te park-šuma “Zlatni rt – Punta Corrente” i Cuvi. (4) Ulaz u pješačku zonu, odnosno izlaz iz te zone, nadzire se na određenim lokacijama, gdje su postavljene prometne barijere. (5) Od zabrane prometa unutar pješačke zone izuzimaju se vozila određenih službi (zdravstva, vatrogasna vozila, policije, HEP-a, Komunalnog servisa i redarstva i sl.), vozila svih razina upravnog protokola, prigodne povorke i sl., vozila opskrbe, obrtnika i stanara unutar pješačke zone - uz određena vremenska ograničenja. Uz odobrenje, dozvoljava se promet vozilima u slučajevima izvođenja građevinskih radova, smještaja gostiju u hotelima, invalidnim osobama itd. (6) Za parkiranje vozila osoba s prebivalištem unutar pješačke zone osigurava se zaseban prostor. (7) Promet unutar pješačke zone može se obavljati sukladno Odluci o uređenju prometa na užem području grada Rovinja-Rovigno . (8) Određeni su i glavni pješački pravci u koridorima važnijih ulica-cesta. Planirano je da se na izlaznim-prilaznim cestovnim pravcima, kao i na drugim važnijim perifernim cestama-ulicama pretežito uspostavlja pješački promet (sa strane prometnice uz koju su stanovanje i drugi objekti). (9) Pješački promet između većih stambenih zona i centra grada, kao i veze između škole, rekreacije i stanovanja, odvijat će se preko primarnih pješačkih veza koje se pretežno vode odvojeno od cestovnog prometa. Ove primarne pješačke prometnice ulaze u centar grada u pješačke ulice i tu zajedno s trgovima i obalnim potezom formiraju centralnu pješačku zonu. U mreži pješačkih komunikacija važno mjesto pripada i šetnim površinama uz obalu koje se vode na relaciji turističko-rekreacijska zona - centar grada. (10) Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,8 m. Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, odnosno u postojećim izgrađenim ulicama unutar naselja mogu biti i uže. (11) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi objekti-elementi za uklanjanje arhitektonskih barijera. (12) Pješačka zona regulira se posebnom odlukom Gradskog vijeća.


Mreža biciklističkih staza i traka Članak 86.

(1) Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom. (2) Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na primarnim glavnim gradskim ulicama i na sekundarnoj glavnoj gradskoj ulici - glavna tangenta – Valalta/ Montepozzo/ Campolongo/ Gripole/ Štanga /Valbruna/ Centener/ Hotel Eden, a mogu se graditi i uređivati uz ili u okviru ostalih glavnih gradskih prometnica te sabirnica ovisno o mogućnostima realizacije i na drugim površinama uz uvažavanje reljefnih obilježja prostora grada. (3) Najmanja širina biciklističke staze ili trake određuje se sukladno važećim pravilnicima za projektiranje biciklističke infrastrukture. (4) Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%. (5) U stambenim ulicama za biciklistički promet nije potrebno osigurati zasebnu traku već se promet odvija po jedinstvenom kolniku ulice. 6.1.f. Benzinske postaje

Članak 87.

(1) Na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje. (2) Benzinske postaje BP moguće je graditi i rekonstruirati unutar građevinskog područja naselja na lokacijama definirane ovim Planom. (3) Postojeće i planirane zone benzinske postaje mogu se graditi i rekonstruirati na način: 1. planirane benzinske postaje više funkcionalni su prostori namijenjeni za pružanje usluga vozačima i putnicima, 2. osim benzinske postaje mogu se graditi i drugi sadržaji kao što su: parkirališta, praonice, ugostiteljski sadržaji, punionice električnih vozila, javni sanitarni čvorovi, servisi, trgovački sadržaji i turističko informativni punktovi; 3. osiguravanja sigurnosti svih sudionika u prometu; 4. u zoni benzinske postaje obavezno je osigurati kontinuitet pješačkog i biciklističkog prometa; 5. način gradnje: slobodno stojeći i poluugrađeni; 6. površina čestice iznosi najmanje 1200 m2, a najveća površina se ne određuje, 7. izgrađenost građevne čestice najviše je 20%, a u izgrađenost ne ulaze cisterne za gorivo, 8. ukupna visina nadstrešnice građevine benzinske postaje je 7,00 m, a ostalih sadržaja je 5,50m, 9. broj etaža je maksimalno jedna, prizemlje (P), 10. između javne cestovne površine i benzinske postaje treba osigurati pješačku i biciklističku stazu, 11. treba osigurati zeleni propisani pojas prema prometnici, 12. minimalno 20 % građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno kao cjelovito hortikulturno rješenje, posebnu pažnju posvetiti oblikovanju pojasa zaštitnog zelenila uz prometnicu, 13. nije obvezujuće da se osnovna namjena gradi prije ostalih sadržaja, ali je potrebno izraditi cjelokupno prometno (idejno) rješenje kako bi se osigurao neometan pristup za sve sadržaje, a koje treba biti odobreno od strane Gradonačelnika. (4) U postupku utvrđivanja uvjeta uređivanja prostora za gradnju i rekonstrukciju benzinske postaje obvezno je pribaviti mišljenje Gradonačelnika. (5) Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za opskrbu motornih vozila, kao i postaja za punjenje električnom energijom vozila na električni pogon. 6.1.2. Željeznički promet

Članak 88.

(1) Prostornim planom uređenja Grada Rovinja-Rovigno se planira rekonstrukcija pruge Kanfanar-Rovinj ukinute 1967. godine. (2) Obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar bila bi i u funkciji lokalnog prometa na relaciji Rovinj - Rovinjsko Selo - Kanfanar. (3) Željezničko stajalište grada Rovinja-Rovigno ovim planom je određeno u zoni Montepozzo. (4) Do obnove željezničke pruge, koridor željezničke pruge se čuva u svrhu stvaranja uvjeta za realizaciju sportsko-rekreacijskog koridora „Željeznička pruga Rovinj-Kanfanar“, ovim planom se određuje koridor uz postojeću prugu u širini do 50 metara (ukupno), od postaje Montepozzo do granice Generalnog urbanističkog plana Grada Rovinja-Rovigno.


(5) Navedeni koridor potrebno je urediti posebnim projektom uređenja koji će sadržavati način osiguranja prohodnosti koridora za pješake, bicikliste, te eventualno posebna vozila za prijevoz izletnika. Navedeni projekt uređenja potrebno je izraditi u suradnji Grada Rovinja-Rovigno i Hrvatskih željeznica. 6.1.3. Pomorski promet

Članak 89.

(1) Zone pomorskog prometa određenog ovim planom su morske luke i morski putovi. Morske luke su luke otvorene za javni promet županijskog značaja – Rovinj, koja se sastoji od južnog (Južna luka Sveta Katarina) i sjevernog (Sjeverna luka – Valdibora) bazena te luke posebne namjene. (2) Luka otvorena za javni promet sastoji se od: 6. Luke otvorene za javni promet županijskog značaja (južni i sjeverni bazen) Rovinj - Komunalni dio luke (Andana i Val de Laco u južnom i Valdibora/parkiralište i San Pelagio u sjevernom bazenu), - Granični prijelaz (Veliki mol u južnom i Veliko parkiralište Valdibora u sjevernom bazenu) - Ribarski privez ispred hladnjače Mirna 7. Izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – gatovi i pristani: - na otoku Sv. Katarina (2 pristana – sjever i jug), - Sv. Andrija (2 pristana – sjever i jug), - Škaraba, - Bolničko naselje – mandrač - Sv. Ivan – sjeverna uvala 8. Izdvojena lučka područja luke otvorene za javni promet Rovinj – sidrišta: - Squero (sidrište za velike brodove/kruzere), - Valdaliso (otok Figarola), - uvale Lone – unutar lučkog područja i - Valdibora – unutar lučkog područja (3) Luke posebne namjene su: 9. Luka nautičkog turizma-sidrište (južna uvala otoka Sv. Ivan) i 10. Luke nautičkog turizma-marine (od državnog značaja): - Rovinj - luka I (ACI), - Rovinj - luka II (Valdibora). (4) Morski putovi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Uz te putove naznačeni su i plovni putovi turističkih linija te plovni putovi cjelogodišnjih lokalnih linija. Plovni putovi su u grafičkom dijelu Plana prikazani shematski. (5) U morskom akvatoriju moguća je gradnja i postavljanje građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe. (6) U luci otvorenoj za javni promet županijskog značaja mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaje za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i druge slične radove potrebne za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. U luci se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim građevinama i opremom, u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku. (7) Luka je namijenjena i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa. 6.1.4. Zračni promet

Članak 90.

(1) Budući da suvremeni zahtjevi za javne helidrome u pogledu prostora (poletno-sletne i bočne zaštitne ravnine) onemogućavaju planiranje javnog helidroma na području naselja Rovinja zbog okolnih građevina i vegetacije, Planom se ostavlja mogućnost slijetanja interventnog helikoptera sukladno posebnim propisima i postojećoj praksi. (2) Lokacije interventnog helidroma se predviđaju: u široj zoni Valbrune, kao travnata površina sa dvostrukom funkcijom (helidrom – višefunkcionalno igralište) i u zoni Bolnice dr. Martin Horvat. 6.2. Telekomunikacije i pošte

Članak 91.

(1) Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju:


distributivne kanalizacije;

telefonskih centrala;

građevine UPS-a;

radio-odašiljačkih postaja i koridora;

mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvarača, odašiljača i veza HRT-a;

poštanskih ureda. (2) Postojeće i planirane građevine i mreže telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3.5. Pošta i telekomunikacije. (3) GUP Grada Rovinja-Rovigno prikazuje postojeće glavne trase kabelske telekomunikacijske infrastrukture i lokacije zgrada za smještaj telekomunikacijske opreme, te za nove zone gradnje osnovne pravce nove kabelske kanalizacije. (4) Prikazani smještaji planirane elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezana oprema koji su prikazani na kartografskom prikazu usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe koje bitno ne odstupaju od koncepcije prikazanih rješenja. (5) Daljnjim razvojem elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme broj pristupnih čvorova koji sadrže aktivnu opremu može se povećati. Smještaj aktivne opreme može se predvidjeti u zatvorenom prostoru poslovnih građevina površine 15 m2, ili u tipskim kabinetima (ormarima) koji se montiraju na zemljišta predviđena za tu namjenu odgovarajuće površine. Konačni smještaj i broj površinskih infrastrukturnih građevina elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme utvrdit će se sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu, te potrebama korisnika, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan na grafičkom dijelu plana nije obvezan. (6) Za sve nove poslovne, stambeno-poslovne i stambene građevine potrebno je predvidjeti izgradnju kabelske kanalizacije do najbliže točke konekcije s postojećom, a sve prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama i odgovarajućim Pravilnicima. Isto vrijedi i za sve poslovne, rekreacijske i urbane zone. (7) Lokacije baznih postaja mobilne telekomunikacijske mreže, načelno su definirane u kartografskom prikazu 3.5.. Zbog karaktera fleksibilnosti i malih gabarita, te smještaja uglavnom na postojeće zgrade, točne lokacije utvrdit će se u urbanističkim planovima uređenja u kojima će se utvrditi uvjeti gradnje. (8) Sukladno Odluci o donošenju Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 14/16) akti za provedbu prostornih planova za samostojeće antenske stupove izdavat će u skladu s Odredbama PPIŽ-a, a na temelju važeće zakonske regulative i posebnih uvjeta nadležnih tijela i/iIi osoba određenih posebnim propisima. (9) U člancima 118. i 119. Plana iz prethodnog stavka ovog članka detaljno se propisuju uvjeti za lociranje antenskih stupova. (10) Sve vrste nadzemnih građevina namijenjenih elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi moraju se postavljati na način da ne ugrožavaju postojeće javne pješačke i cestovne koridore, zaštićene dijelove prirode i zaštićenu kulturnu baštinu. Sve građevine moraju biti uklopljene u postojeći krajobraz odnosno građevnu strukturu. 6.3. Vodnogospodarski sustav

Članak 92.

(1) Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za:

Građevine i uređaji za opskrbu vodom;

Građevine i uređaji za odvodnju voda;

Vodne građevine sustava uređenja vodotoka i voda. (2) Vodno gospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu: 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3. 3. Vodnogospodarski sustav. 6.3.1. Građevine i uređaji za opskrbu vodom

Članak 93.

(1) Generalnim urbanističkim planom određene su površine za uređivanje, rekonstrukciju i zaštitu vodosprema i glavnih vodoopskrbnih cjevovoda. Omogućuje se opskrba grada vodom iz regionalnih vodovoda. (2) Puštanje u rad vodoopskrbnog sustava Butoniga, došlo je do znatnog poboljšanja vodoopskrbe na području Grada Rovinja-Rovigno, a daljnjim povezivanjem sistema preko PK Rovinjsko Selo-zone Gripole-Špinè i visoke zone Rovinja-Rovigno konačno bi se riješio problem niskog pritiska u visokoj zoni sa rasterećenjem vodospreme Valtida.


(3) Ovim se Planom planira rekonstrukcija postojeće mreže i izgradnja novih mreža. U svrhu zaštite cjevovoda propisuju se njihovi zaštitni koridori u širini ukupno najmanje 10,0 m za magistralne cjevovode, odnosno u ukupnoj širini od 6,0 m za ostale cjevovode. Unutar ovih koridora se zabranjuje smještaj zgrada. U postupku ishođenja provedbenog akta za zgrade na građevnoj čestici preko koje prolazi navedeni koridor, ili koja neposredno graniči s njim, potrebno je zatražiti posebne uvjete od strane pravne osobe s javnim ovlastima koja tim cjevovodom gospodari. (4) Planom se omogućava izgradnja uređaja za desalinizaciju. Rekonstrukcija postojećih mreža

Članak 94.

(1) Planom je omogućena rekonstrukcija postojećih cjevovoda većim profilom čime bi se uklonila postojeća uska grla u distribucijskom sustavu grada. Izgradnja-rekonstrukcija postojećih cjevovoda naročito se odnosi na dio zaštićene kulturno povijesne cjeline grada i dovoda do nje, a čiji vodoopskrbni sistem je najstariji u gradu i sa malim profilima. (2) Rekonstrukcije postojeće mreže u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini, vezane su uz izgradnju ostale infrastrukture (naročito kanalizacije) pa će se izvoditi etapno prema gradskom planu izgradnje infrastrukture. Ostale rekonstrukcije koje nisu vezane za ostale infrastrukture izvoditi će se prema planu nadležne službe. Izgradnja mreža

Članak 95.

(1) 1. Izgradnja vodoopskrbe zone “Gripole - Spine” i visoke zone grada (područje oko HEP-a) čime bi se rasteretila dosadašnja potrošnja iz vodosprema Rovinj, Valtida i Monvi i povećao pritisak u mreži. 2. Izgradnja tranzitnih vodovoda potrebnih za kvalitetnom opskrbom pojedinih zona. 3. Izgradnja vodovodne mreže naselja Štanga, bolničkog naselja. 4. Izgradnja vodovodne mreže naselja Valsavie. 5. Dovršetak izgradnje vodovodne mreže naselja Valbruna II sjever. 6. Izgradnja-rekonstrukcija postojećeg tranzitnog voda vodosprema Rovinj-grad. 7. Popraviti u dogovoru sa vatrogasnom postajom u Rovinju-Rovigno postojeću požarnu zaštitu grada, a prema važećim propisima i požarnoj ugroženosti pojedinih dijelova grada. (2) Izgradnje su locirane uz glavne prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar zone kao i potrebni profili biti će riješeni urbanističkim planovima uređenja dijelova naselja. Prilikom formiranja ulica na području UPU-a potrebno je osigurati koridore za izgradnju nove vodoopskrbne mreže, te prilikom rekonstrukcije postojećih cjevovoda dozvoljava se dislociranje postojećih cjevovoda koji prolaze česticama za građenje tako da se smještaju unutar slobodnog profila postojećih i planiranih prometnica, zelenih i drugih površina. (3) Prilikom planiranja i projektiranja vodoopskrbne mreže mora se pridržavati slijedećih smjernica: - Ukoliko se na predmetnom području dogode značajne promjene u smislu većih potreba za vodom iz javnog vodoopskrbnog sustava, svaki od takvih zahtjeva potrebno je zasebno razmatrati. - Za izgradnju novih cjevovoda predvidjeti kvalitetne materijale, te profile prema hidrauličkom proračunu i prema posebnim uvjetima koje izdaju stručne službe Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet - Trase cjevovoda smjestiti unutar zelenih površina između prometnice i građevina, odnosno u nogostup, a samo iznimno u trup prometnice. - Priključak građevne čestice na vodovodnu mrežu izvodi se izgradnjom tipskog šahta ili vodomjerne niše s vodomjerom uz rub čestice, te priključivanjem na najbliži cjevovod, sukladno posebnim propisima i posebnim uvjetima Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet. (4) Vodoopskrbna mreža prikazana na kartografskom prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana. Izgradnja vodosprema

Članak 96.

(1) U području GUP-a nalaze se vodospreme „Rovinj I i II“ i „Monvi“. (2) Postojeća vodosprema "Rovinj I i II" ima zapreminu od 1.800 m3 planirana je od 2.600 m3. Vodosprema "Monvi" ima zapreminu od 1.000 m3, planirana je od 2.000 m3.


(3) U sustav opskrbe grada uključiti će se i PK Rovinjsko Selo zapremine 600 m³ koja se nalazi u sustavu Butoniga koja će služiti i kao vodosprema. (4) S obzirom da je poboljšana vodoopskrba grada, može se prihvatiti etapnost izgradnje potrebnih vodosprema prema potrebama i planovima „Istarskog vodovoda“. Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnoj izloženosti). 6.3.2. Građevine i uređaji za odvodnju voda

Članak 97.

(1) Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za gradnju građevina i uređaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, na slijedeći način:

sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda UPOV „Cuvi“ planiranog kapaciteta 63.000 ES s III. stupnjem pročišćavanja na lokaciji sadašnjeg uređaja i podmorskim ispustom u more, pokriva prostor unutar granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana

sustav otoka Sv. Andrija s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda kao zasebnim uređajem III stupnja i podmorskim ispustom u more za rješavanje otpadnih voda na otocima Sv. Andrije i Maškin. (2) Oborinske vode prikupljati će razdjelnim sustavom građenja kanalizacije na način da se cijelo područje Grada podijeli na manje slivne površine sa kojih će se oborinske vode za svako pojedino slivno područje prihvatiti i odvoditi razdjelnim sustavom kanalizacije do konačnog recipijenta, a koji može biti glavni kolektor, more (ispust), upojna građevina (upuštanjem u tlo) ili vodotok. (3) Način prihvata i odvodnje oborinskih voda treba rješavati primjenjujući princip integriranog rješenja odvodnje u prostoru što znači da će se u ovisnosti o postojećoj izgrađenosti promatranog područja odnosno u odnosu na planske dokumente i utvrđene namjene površina, u odnosu na upojnu moć tla na mjestu ispuštanja kao i provjerom utjecaja razine mora na ispustima u isti primijeniti pozitivna i racionalna tehnička rješenja. (4) Prije ispuštanja oborinskih voda u glavne oborinske kolektore, more, vodotoke ili podzemlje oborinske vode moraju se što je moguće duže zadržati unutar pojedinog sliva usporavanjem tečenja i retencioniranjem te pročišćavanjem od ulja i masnoća sa zauljenih javnih površina. Vrijeme zadržavanja određuje se uvjetima in situ i stanju glavnih kolektora, visini visoke vode mora i mogućnošću upoja tla na mjestu ispuštanja u podzemlje. (5) Ukoliko se planiraju sigurnosni ispusti /preljevi iz crpnih stanica, prije ispuštanja pročišćene i /ili nepročišćene otpadne vode u prijemnik (more) treba predvidjeti okno za uzorkovanje otpadne vode, a kakvoća vode u oknu za uzorkovanje, treba biti u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. (6) Oborinske vode prikupljanju se u javne objekte za odvodnju samo sa javnih površina dok se oborinske vode sa građevnih čestica trebaju rješavati unutar istih. (7) Iznimno u nepovoljnim uvjetima izgradnje zgrada u odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u kulturno povijesnoj cjelini bez vrtova odnosno nedostatne površine za izgradnju upojnih građevine, zbog same konfiguracije terena – depresije odnosno zemljište nedovoljne upojne moći) moguće je uz dokaze o istom i uz suglasnost nadležne gradske službe, prema uvjetima vlasnika javne građevine za odvodnju oborinskih voda priključiti i otpadne vode tih zgrada. (8) Povratni periodi za dimenzioniranje javnih objekata za prihvat i odvodnju oborinskih voda utvrditi će se za svaki pojedini sliv u odnosu na ugroženost i racionalnost izgradnje. Za stambena naselja povratni period je 2 godine, za društvenu izgradnju i područja veće ugroženosti P=5 godina. Za sabirne otvorene kanale -vodotoke povratni period je 20godina. (9) Rješavanje odvodnje otpadnih voda tamo gdje nije sagrađen javni sustav odvodnje zbog lokalnih uvjeta i specifičnosti sustava odvodnje (reljef, mala gustoća naseljenosti, veliki investicijski troškovi i dr.) biti će u skladu s GUP-om. (10) Građevine smještene na građevnim česticama koje se sukladno posebnom propisu nalaze unutar zaštićenog obalnog područja mora, obvezatno se priključuju na javne kanalizacijske sustave utvrđene ovom odredbom. (11) Izuzetno od prethodnog stavka, do izgradnje kanalizacijskih sustava, unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja moguće je građevine kapaciteta do najviše 12 E.S. priključiti na sabirnu jamu uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mreže obvezatno priključe na istu. Građevine većeg kapaciteta moguće je također priključiti na sabirnu jamu uz obvezu izgradnje zasebnog uređaja za biološko pročišćavanje, uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mreže obvezatno priključe na istu. (12) Sve vrste nadzemnih građevina namijenjenih za odvodnju voda moraju se postavljati na način da ne ugrožavaju postojeće javne pješačke i cestovne koridore, zaštićene dijelove prirode i zaštićenu


kulturnu baštinu. Sve građevine moraju biti uklopljene u postojeći krajobraz odnosno građevnu strukturu. 6.3.3. Vodne građevine sustava uređenja vodotoka i voda

Članak 98.

(1) Generalnim urbanističkim planom određene su vodne površine: - evidentiranih vodotoka Mondelaco (Calchiera – Mondelaco) i Kanal Dugo polje (Campolongo) s pritokom potokom Martin i - retencije u slivu Mondelaco. (2) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda sastavni je dio cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Raša – Boljunčica“. (3) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora odnosno površina sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, planira se za sve vodotoka i vode utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i vodno dobro. (4) Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom širine 10 metara, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba građevine toka. (5) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina. (6) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih priloga ovog Plana. (7) Na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka nije dozvoljena gradnja, osim gradnje javnih površina: prometnica, parkova i trgova. (8) Uređenje vodotoka provodi se na temelju planova Hrvatskih voda, usklađenih sa Strategijom upravljanja vodama. (9) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. 6.4. Energetski sustav

Članak 99.

(1) Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za razvoj energetskog sustava:

električne energije;

plina. (2) Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu: 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 3.2. Elektroenergetika i plinoopskrba. 6.4.1. Građevine za opskrbu električnom energijom

Članak 100.

(1) Opskrba grada električnom energijom i njeno korištenje osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za gradnju:

trafostanice 110/x kV, 10(20)/0,4 kV i mreže koja se napaja iz elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske. (2) Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih građevina kao i planiranja ostalih zahvata u prostoru predviđenih ovim planom potrebno je pridržavati se slijedećeg: 1. sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predviđena za 20 kV napon ; 2. sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvođenja 20 kV napona treba planirati sa transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvođenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV ; 3. kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebati će kod prijelaza na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom; 4. određene dionice postojeće 10 kV kabelske mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za prelazak na pogon s 20 kV naponom trebati će se zamijeniti novim 20 kV kabelima; 5. Nove transformatorske stanice TS 10(20) kV postavljaju se na način da im je omogućen kolni pristup. Pri planiranju potrebno je transformatorske stanice uklopiti u postojeći krajolik odnosno građevnu strukturu. Građevnu česticu određenu za TS potrebno je hortikulturno urediti. 6. u razdoblju do donošenja novih detaljnijih planova moguće je utvrditi uvjete za izgradnju transformatorskih stanica i mreže temeljem GUP-a ;


7. prilikom planiranja određenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a naročito nadzemnih mreža svih naponskih razina ( 110 kV, 35 kV i 10(20) kV ) obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative (zaštitni koridori i sl. ). (3) Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se koridori posebnog režima korištenja:

DV 110 kV, širine koridora najmanje 20 m; (4) Unutar koridora posebnog režima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije moguća. (5) Koridori dalekovoda kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća tako da, u slučaju pada drveta, drvo ne dosegne vodiče. (6) Lokacije trafostanica utvrđene detaljnijim planovima koji nisu usklađeni s GUP-om definirati će se temeljem GUP-a. (7) Osim nadzemnih trafostanica GUP-om se utvrđuje mogućnost izvedbe ukopanih i polu ukopanih trafostanica u za to opravdanim uvjetima. (8) Kako se ovim planom lokacije novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV, kao i trase 10(20) kV mreža određene približno, moguća su određena odstupanja u pogledu određivanja detaljne trase 10(20) kV mreže, te lokacije i potrebnog broja TS 10(20)/0,4 kV. 6.4.1.a. Solarni kolektori i fotonaponske ćelije

Članak 100-a.

(1) Gradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija omogućena je:

na krovovima građevina svih namjena za vlastite potrebe,

na krovovima i pročeljima građevina gospodarske namjene, za vlastite i komercijalne potrebe,

na terenu građevnih čestica komunalno-servisne i gospodarske (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i dr.) namjene, za vlastite i komercijalne potrebe,

na terenu građevnih čestica stambene i mješovite namjene, za vlastite potrebe,

na nadstrešnicama javnih parkirališnih površina za vlastite i komercijalne potrebe, te za potrebe napajanja javne rasvjete

na stupovima (solarne elektrane) unutar čestica komunalno-servisne i proizvodne namjene izdvojenog građevinskog područja izvan naselja, za komercijalne potrebe. (2) Nije dozvoljena gradnja solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na područjima i građevinama zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ovog Plana. (3) Površina solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija koje se postavljaju na teren građevnih čestica uračunava se u izgrađenost čestice. (4) Solarne kolektore i fotonaponske ćelije u građevinskim područjima naselja nije moguće smještati na teren između osnovne građevine i regulacijskog pravca. (5) Kad se solarni kolektori i fotonaponske ćelije smještaju na kosi krov, njihova ploha ne smije biti udaljena više od 200 mm od plohe krova, a kad se postavljaju na ravni krov, njihov najviši dio ne smije biti viši od 2 m od plohe krova. 6.4.2. Građevine za opskrbu plinom

Članak 101.

(1) Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za gradnju:

lokalne distributivne mreže;

građevina mjerno redukcijskih stanica (MRS) što se grade nadzemno;

do MRS-a treba osigurati kolni pristup i dva parkirališna mjesta. (2) Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku domaćih normi i standarda uglavnom njemačke odnosno međunarodne DIN, ISO i DVGW norme. (3) Ugradnja spremnika kod obiteljskih kuća i poslovnih objekata moguća je na osnovi zakonskih odredbi. (4) Kod izgradnje magistralnog plinovoda Pula - Umag koristila se odredba iz SL br.26/85 Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima. U skladu s odredbama iz tog Pravilnika potrebno je osigurati koridor od 60 m (30 m sa svake strane). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi građevine namijenjene stanovanju ili boravku ljudi. Iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30 m sa svake strane ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda i to: za promjer plinovoda do 125 mm – koridor od


10 m sa svake strane, a za promjer plinovoda od 125 mm do 300 mm – koridor od 15 m sa svake strane. (5) U ovom planu se predviđa slobodan koridor od 18 m (6 m sa jedne strane plinovoda i 12 m sa druge strane plinovoda) iz razloga da se mogu raditi potrebni popravci i rekonstrukcije na samom plinovodu.

(6) Kod izgradnje MRS-a dovoljno je predvidjeti površinu od 150 m2 za MRS-e većih kapaciteta, odnosno 100 m2 za MRS-e manjih kapaciteta, a minimalne udaljenosti MRS-a kapaciteta do 30.000 m3/h su:

za državne i županijske ceste do 20 m,

za glavne gradske prometnice do 10 m,

za ostale gradske prometnice do 6 m,

za šetališta i parkirališta do 10 m.

7. Uvjeti uređivanja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina

7.1. Posebno vrijedna područja i cjeline

Članak 102. (1) Generalnim urbanističkim planom, radi zaštite i očuvanja okoliša, utvrđena su posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline i to: dijelovi prirode, šume, more i njegove obale, posebno vrijedna izgrađena područja te su određeni uvjeti i mjere njihove zaštite. (2) Područja posebnih ograničenja u korištenju su:

za državne i županijske ceste do 20 m,

zaštita vodotoka,

zaštita prirodnih resursa - more,

zaštita prirodnih predjela, obalno područje i zaštićeni obalni pojas ,

osobito vrijedan krajobraz (prirodni i kultivirani) . Zone zaštite vodocrpilišta

Članak 103.

(1) Prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (Službene novine Istarske županije broj 12/2005, 2/2011) na području Grada Rovinja-Rovigno nema utvrđenih zona sanitarne zaštite. (2) Ovim planom samo su naznačene zaštitne zone vodocrpilišta "Campolongo" u Rovinju-Rovigno kao pričuvnog izvorišta za javnu vodoopskrbu, odnosno za zahvaćanje vode radi korištenja u proizvodnom postupku (tehnološke i slične potrebe) u prehrambenoj industriji. Za detaljno utvrđivanje navedenih zona zaštite potrebno je započeti postupak utvrđivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Gradskom vijeću. (3) Sukladno odredbama posebnog propisa (Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, NN 66/2011), ovim Planom se određuje ograničenje korištenja užeg i šireg područja vodocrpilišta, te se za zahvate u prostoru u II. i III. zoni sanitarne zone izvorišta propisuju slijedeća ograničenja u korištenju prostora: 1. U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti zabranjuje se: - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, - svako privremeno i trajno odlaganje otpada, - građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, - građenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš, - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom), - podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i mineralnih voda, - građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik i - izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina, osim onih vezanih uz vodoistražne radove za javnu vodoopskrbu i obnovljive izvore energije. 2. U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s međuzrnskom poroznosti primjenjuju se zabrane kao u III. zoni sanitarne zaštite, a dodatno se zabranjuje i: - poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proizvodnje bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice,


- stočarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, - ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica, - formiranje novih groblja i proširenje postojećih i - reciklažna dvorišta i pretovarne stanice za otpad. Zaštita vodotoka

Članak 103-a.

Obrana od poplava provodi se temeljem Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) i Državnog plana obrane od poplava (NN 84/10), dok su elementi za upravljanje obranom od poplava sadržani u Planu obrane od poplava na vodama II. reda (bivše lokalne vode) Istarske županije Područje Grada Rovinja pripada Sektoru E – sjeverni Jadran, branjenom području 22 – mali slivovi „Mirna – Dragonja“ i „Raša – Boljunčica“ – malom slivu „Raša – Boljunčica“. Kakvoća mora

Članak 104.

(1) Ovim se Planom također utvrđuje područje priobalnog mora za koje je obvezno poduzimanje mjera zaštite i sanacije u cilju dosizanja kakvoće mora I i II vrste sukladno propisima te odredbama ovog Plana u dijelu zaštite mora. (2) More II vrste koje se utvrđuje ovim Planom je postojeće priobalno more na udaljenosti manjoj od 1000 m od postojećih naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura u priobalju, izuzev prostora lučkih područja utvrđenih ovim Planom. (3) Unutar prostora lučkih područja Rovinj-Rovigno - Valdibora kakvoća mora III vrste može se održati do 2020. god, a nakon toga se moraju stvoriti infrastrukturni uvjeti za zadovoljenje kriterija kakvoće mora II vrste. Obalno područje

Članak 105.

(1) Obalno područje je dio kopna koji je posebno izloženo prema moru i koje predstavlja zasebnu krajobraznu cjelinu - Istarsko priobalje sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju, a koje je utvrđeno kombinacijom kriterija nadmorske visine (50 m.n.v.) i udaljenosti od obalne linije (2000 m). Obalno područje utvrđeno kao krajobrazna cjelina (prirodni krajobraz/ kultivirani krajobraz) zahvaća cijelu površinu teritorija Grada Rovinja-Rovigno. (2) Kriterije zaštite treba osnivati na principima aktivne zaštite prema konceptu održivog razvitka. Potrebno je prije svega gospodarskim mjerama (stimulacijama) barem dijelu krajobraza vratiti identitet (posebno kultiviranom krajobraza priobalnog dijela, koji zapuštanjem poljoprivrednih kultura i intenzivnom izgradnjom gubi identitet). To je posebno važno provesti na onim dijelovima obale koji nisu obuhvaćeni zaštitom na temelju Zakona o zaštiti prirodne i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Zaštićeno obalno područje mora

Članak 106.

(1) Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17 i 114/18) u člancima 46. – 49. određeno je Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) kao područje od posebnog interesa za Državu. (2) Temeljem tih odredaba Zakona, na području Grada Rovinja-Rovigno određen je prostor ograničenja zaštićenog obalnog područja mora. (3) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte, pojasu koji se naziva prostor ograničenja. (4) Utvrđuje se da trajno (do vremena buduće valorizacije prostora, novih razvojnih prostornih planova i usklađenja s budućim potrebama) negradivi dio prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) bude:

u građevinskom području grada Rovinja-Rovigno kod novo planiranih građevina do 25 m, osim u kulturno - povijesnoj cjelini grada Rovinja-Rovigno gdje je moguća izgradnja prema uvjetima skladne gradnje-interpolacije može i uz obalu,


u građevinskim područjima turističkih zona unutar GUP-a moguća je rekonstrukcija postojećih zona u cilju podizanja kategorije smještajnih kapaciteta, a u zoni Porton Biondi s obzirom na promjenu vrste smještajnih kapaciteta ne dozvoljava se gradnja bliže od 100 m, a u slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina isključivo unutar postojećih gabarita dozvoljava se gradnja i bliže od 100 m. (5) U negradivom dijelu prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) treba osigurati prohodni koridor cijelom dužinom obale, što znači da je zabranjeno postavljanje trajnih prepreka koje bi priječile prolaz uz obalu. (6) Prostor ograničenja zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) označen je na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite.

Posebno vrijedna područja prirode

Članak 107.

(1) Park šume, zaštićeni krajobrazi spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture uređuju se:

u skladu s karakterom zaštićenog prirodnog dobra;

očuvanjem osobitosti krajobraza

uz saniranje ugroženih i uništenih dijelova okoliša;

drugi prostori, oblikovanjem parkova i drvoreda, raslinjem što odgovara podneblju i okolnom prostoru. (2) Površine pod šumom mogu se uređivati samo u funkciji šumarstva. Posebno vrijedna izgrađena područja

Članak 108.

(1) U posebno vrijednim izgrađenim područjima prigodom gradnje mora se voditi računa o povijesnim, umjetničkim i ambijentalnim vrijednostima značajnih građevina i prostora, važnima za prepoznavanje pojedinih predjela grada. (2) Način zaštite, uređivanja i korištenja park-šuma, zaštićenih krajobraza, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ovih odredbi. (3) Način zaštite, uređivanja i korištenja nepokretnih kulturnih dobara – povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i cjelina, etnološkoga, memorijalnog i arheološkog nasljeđa određen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke. (4) Zaštita, uređivanje i korištenje zaštićenih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara provodi se prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

7.2. Posebno osjetljiva područja i cjeline

Odredba 109. (1) Posebno osjetljiva područja i cjeline na kojima je ugrožen okoliš su:

prostori u kojima je zagađen zrak (okoliš tvornice Mirna)

prostori u kojima je povećana buka (središnji gradski prostor, potezi uz značajnije prometnice i uz djelatnosti koje su izvor buke);

prostori u kojima je ugroženo tlo (zbog zagađivanja tla i voda iz nepropisno izvedenih sabirnih jama, nepostojanja građevina i uređaja za odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i sl.);

podzemne i preljevne vode crpilišta;

prostori kultiviranog mediteranskog krajobraza u skladu s primjedbama javo pravnih tijela

prostori i građevine u kojima se obavljaju djelatnosti što povećavaju opasnost od eksplozije, požara i zagađivanja tla i zraka; (2) Na posebno osjetljivim područjima i cjelinama treba osigurati propisane mjere zaštite okoliša. 8. Pravila građenja i uređivanja prostora Opće odredbe

Članak 110.

(1) Pravila građenja i uređivanja prostora određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem dovršenosti područja te s korištenjem i namjenom prostora.


Prema kriterijima prostornog uređivanja i dovršenosti urbane matrice razlikuju se tri područja dovršenosti:

dovršeni predjeli grada (1.);

nedovršeni predjeli grada (2.);

nova regulacija neuređenih dijelova grada (3). (2) Ovim pravilima se određuju propozicije za uređivanje prostora i urbanističko tehnički uvjeti za gradnju.

Članak 111. (1) Pravila građenja i uređenja prostora prikazana su na grafičkom prikazu: 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.3. Oblici korištenja i načina gradnje 4.3.2. Pravila građenja i uređivanja prostora. (2) Detaljno razgraničavanje između navedenih pravila i razgraničavanje iznimki unutar pojedinoga pravila, tj. granice koje se ovim grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se urbanističkim planovima uređenja ili aktima kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima određenim za zahvat u prostoru. Pri razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora. (3) Prigodom osnivanja građevne čestice gradnja je moguća i na građevnoj čestici površine do 5% manje od površine propisane ovim odredbama, ako se dio katastarske čestice priključuje javnoj površini. (4) Kod formiranja građevne čestice gradnja je moguća i na građevnoj čestici površine do 5% većoj od površine propisane ovim odredbama, uz uvjet poštivanja propisanog koeficijenta izgrađenosti za najveću dozvoljenu površinu građevne čestice u odnosu na planirani način gradnje (SS, D, S).

Članak 112.

Briše se.

8.1. Uvjeti za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora

Članak 113. Gradska se područja koriste, uređuju i štite u skladu s posebnostima prostora: 1. dovršeni predjeli grada (1.1) Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (zone potpune zaštite povijesnih struktura – zona A) (1.1)Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (zone djelomične zaštite povijesnih struktura – zona B) (1.1) Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno (zone ambijentalne zaštite – zona C) (1.2.) Zaštita, uređivanje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela grada (1.3.) Uređivanje zona niske gradnje (1.4.) Uređivanje zona visoke gradnje (1.5.) Zaštita i uređivanje turističkih zona isključive namjene (1.6.) Zaštita i uređivanje lječilišne zone (1.7.) Zaštita, održavanje i njegovanje javnih parkova i zaštićenih park-šuma (1.8.) Obnova, održavanje i njegovanje zaštitnih zelenih površina na otocima (1.9.) Zaštita i uređivanje obalnih građevina stare gradske luke (1.10.) Zaštita i uređivanje obalnih građevina Valdibore 2. nedovršeni predjeli grada (2.11.) Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske gradnje – važeći prostorni planovi užeg područja (2.12.) Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora individualne gradnje - stancije (2.13.) Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske gradnje - ostalo (2.3) Uređivanje i urbana obnova kompleksa isključive namjene (2.4.) Uređivanje javnih i zaštitnih zelenih površina (2.5.) Uređivanje kultiviranog mediteranskog krajobraza (2.6.) Uređivanje marine u južnoj luci (2.7.) Uređivanje pristaništa na rovinjskim otocima (Sv. Katarina, Sv. Andrija) (2.8.) Uređivanje kupališta i plaža


3. nova regulacija neuređenih dijelova grada (3.1.) Nova regulacija mješovite - pretežno stambene namjene na pretežno neizgrađenom prostoru (3.2.) Nova regulacija ostalih namjena na pretežno neizgrađenom prostoru (3.3.) Nova regulacija akvatorija sjeverne luke sa pratećim kopnenim sadržajima (3.4.) Nova regulacija akvatorija južne luke sa pratećim kopnenim sadržajima. 8.1.1. Dovršeni predjeli grada 8.1.1.1. Zaštita i očuvanje Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno Zona potpune zaštite povijesnih struktura (zona 1.1A)

Članak 114. a) Opća pravila: 1. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama unutar ove zone potrebno je od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli te ostalih nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela. 2. Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18) i kartografskom prikazu 4.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - Područja primjene posebnih mjera zaštite, obveza je izrada konzervatorskih podloga od za to ovlaštenih tijela i osoba, 3. Prihvatljivost konzervatorske podloge utvrđuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorski odjel u Puli, 4. Intervencije za postojeće građevine u područjima za koje su izrađene konzervatorske podloge utvrđuju se sukladno propisanim konzervatorskim smjernicama 5. Unutar obuhvata ovih zona nije moguća gradnja višeobiteljskih i višestambenih građevina. 6. Moguća je rekonstrukcije građevine koja ima više od tri funkcionalnije cjelina bez povećanja broja funkcionalnih cjelina. b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: 1. zaštita, održavanje i uređivanje povijesne cjeline; 2. zadržavanje postojeće urbane matrice; 3. onemogućavanje izmjene strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koji mogu dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina ; 4. onemogućavanje gradnje novih građevina, osim, iznimno zamjenskih (u postojećim gabaritima), prema detaljno utvrđenim konzervatorskim uvjetima, isključujući gradnju građevina i uređivanja prostora koji nisu u skladu s mogućnostima i vrijednostima povijesne graditeljske cjeline, posebno onih koji traže promet vozila; 5. zadržavanje raznolikosti namjena i postojećeg omjera građevina namijenjenih za stanovanje, javne i društvene i druge namjene; 6. čuvanje postojećih slobodnih površina i obvezna zaštita kvalitetnih pojedinačnih stabala; 7. onemogućavanje gradnje u javnim parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih; 8. zabrana provoza vozila kroz povijesni prostor, osim komunalnih službi i interventnih vozila; 9. rekonstrukcije građevina u svrhu promjene postojeće namjene (npr. u hotel) moguća je samo u postojećim gabaritima ; 10. pri rekonstrukciji objekta, odnosno prenamjeni, voditi računa da se ne povećava prometno opterećenje zone (zona A zaštite u potpunosti je u pješačkoj zoni centra grada); 11. u ovoj zoni nisu moguće interpolacije građevina, osim ukoliko se konzervatorskom analizom i arheološkim istraživanjem dokaže postojanje autentične građevine na predmetnoj čestici; 12. sačuvati kontrast između gusto izgrađenog gradskog tkiva i mediteranske vegetacije; 13. postojeće gabarite nije moguće mijenjati, osim ako konzervatorske smjernice ne utvrde drugačije uvjete; 14. utvrđuje se obveza očuvanja urbane strukture bez mogućnosti promjene strukture blokova, ulica, trgova, sotoportica, fortifikacija, gradskih vrata i drugo; 15. utvrđuje se obveza očuvanja autentičnih arhitektonskih elemenata (fasadna platna, dimnjaci, škure, vijenci, prozori, balkoni, kupe i drugo). 16. Granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice unutar zone određene su odredbom 56-b.

za građevine mješovite namjene:


o mogući su zahvati rekonstrukcije, iznimno nove gradnje i gradnja zamjenskih građevina sukladno konzervatorskim podlogama; o način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni, o zona kulturno povijesne cjeline; o građevni pravac građevine je postojeći; o prilikom rekonstrukcije građevine postojeći parametri (visina, ukupna visina, etažnost, izgrađenost, broj funkcionalnih jedinica, veličina čestice i udaljenosti od granica čestice) koji su veći od propisanog ovim odredbama mogu se zadržati, ali bez povećavanja,

za građevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih sustava: o prema programu i normativima osnovne namjene; o urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP GBP, k i, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani. 17. Potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama izvan zone zaštite. 18. Iznimno, zelena tržnica na malo, zadržava se na postojećoj lokaciji u postojećoj površini. Oprema na postojećoj tržnici mora biti montažno/demontažna. Građevinski zahvati mogu biti samo na parternim površinama, u skladu s konzervatorskim uvjetima. Zona djelomične zaštite povijesnih struktura (zone 1.1B.)

Članak 114-a. a) Opća pravila: 1. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama unutar ove zone potrebno je od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli te ostalih nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela, 2. Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18) i kartografskom prikazu 4.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - Područja primjene posebnih mjera zaštite, obveza je izrada konzervatorskih podloga od za to ovlaštenih tijela i osoba, 3. Prihvatljivost konzervatorske podloge utvrđuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorski odjel u Puli, 4. Intervencije za postojeće građevine u područjima za koje su izrađene konzervatorske podloge utvrđuju se sukladno propisanim konzervatorskim smjernicama, 5. Za dijelove zona zaštite utvrđena je obveza donošenje i urbanističkih planova uređenja, a do njihovog donošenja moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja građevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina, 6. Za zonu hotela Rovinj obveza postupanja sukladno važećem DPU zone hotela Rovinj u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja j-Rovigno - br. 4/08, 7. Unutar obuhvata ovih zona nije moguća gradnja višeobiteljskih i višestambenih građevina, 8. Moguća je rekonstrukcije građevine koja ima više od tri funkcionalnije cjelina bez povećanja broja funkcionalnih cjelina. b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: 1. zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih, za ukupnost određene kulturno-povijesne cjeline važnih vrijednosti; 1. zadržavanje oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja; 2. onemogućavanje gradnje novih građevina, osim, iznimno zamjenskih (u postojećim gabaritima), prema detaljno utvrđenim konzervatorskim uvjetima, isključujući gradnju građevina i uređivanja prostora koji nisu u skladu s mogućnostima i vrijednostima povijesne graditeljske cjeline, posebno onih koji traže dodatni promet vozila; 3. zadržavanje raznolikosti namjena i postojećeg omjera građevina namijenjenih za stanovanje, javne i društvene i druge namjene; 4. čuvanje postojećih slobodnih površina i obvezna zaštita kvalitetnih pojedinačnih stabala; 5. onemogućavanje gradnje u javnim parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih; 6. rekonstrukcije građevina u svrhu promjene postojeće namjene (npr. u hotel) moguća je samo u postojećim gabaritima; 7. omogućuje se rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina (štalice) u stambene građevine; 8. sačuvati kontrast između gusto izgrađenog gradskog tkiva i mediteranske vegetacije;


9. postojeće gabarite nije moguće mijenjati, osim ako konzervatorske smjernice ne utvrde drugačije uvjete. 10. Granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice unutar zone određene su člankom 56-b. 1. za građevine mješovite namjene: o mogući su zahvati rekonstrukcije, iznimno nove gradnje i gradnja zamjenskih građevina sukladno konzervatorskim podlogama; o način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni, o zona kulturno povijesne cjeline; o građevni pravac građevine je postojeći; o prilikom rekonstrukcije građevine postojeći parametri (visina, ukupna visina, etažnost, izgrađenost, broj funkcionalnih jedinica, veličina čestice i udaljenosti od granica čestice) koji su veći od propisanog ovim odredbama mogu se zadržati, ali bez povećavanja, 2. za građevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih sustava: o prema programu i normativima osnovne namjene; o urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP GBP, k i, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani. 11. Potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama. 12. Iznimno, za prostor nekadašnjeg „Mlina“, obzirom da se radi o sklopu građevina ambijentalne vrijednosti moguća je izgradnja nove građevine na mjestu nekadašnjeg mlina. Nužno je obaviti temeljne prostorne analize, te kroz urbanističko-arhitektonsko rješenje odrediti namjenu, način korištenja i oblikovanje. Sve sukladno mišljenju nadležnog Konzervatorskog odjela. c) Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja 1. Urbanistički planovi uređenja izrađuju se prema općim pravilima ovog članka, konzervatorskim podlogama i smjernicama za svaku od navedenih lokacija. 2. Za izradu urbanističkog plana uređenja obveza je izrade Program za cjelinu zone kojeg usvaja Gradonačelnik, a sastavni dio Programa mora biti idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje cjeline zone. 1. Bivši Istarski boksiti 2. Bivša Tvornica duhana Rovinj Za navedene zone nisu određene veličine građevnih čestica, maksimalna izgrađenost unutar navedenih zona je 60%, građevinski pravac građevine može se poklapati sa regulacijskim pravcem, maksimalna visina građevina usklađuje se sa visinama postojećih građevina u zoni parkirališta je moguće smjestiti i u podzemne etaže, potrebno je planirati cjelovito, a naročita pažnja treba se posvetiti osiguranju potrebnog broja parkirališnih mjesta unutar svake zone. Ukoliko se zone realiziraju u fazama, za svaku fazu potrebno je osigurati potreban broj parkirališnih mjesta, moguće je planirati broj parkirališnih mjesta prema sadržajima, na način ukoliko se neki sadržaji vremenski (dnevno-noćno korištenje) ne preklapaju, nije potrebno kumulativno zbrajati potrebe parkirališnih mjesta, Program zone sadrži i prometno rješenje zone i šire zone utjecaja. 3. Hotel Rovinj Za građevinu hotela ˝Rovinj˝ uvjetuje se provedba javnog urbanističkog-arhitektonskog natječaja, koji je podloga za izradu urbanističkog plana uređenja, odnosno izgradnja prema provedenom natječaju. Zona ambijentalne zaštite (zona 1.1C.)

Članak 114_b.

a) Opća pravila: 1. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama unutar ove zone potrebno je od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli te ostalih nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela, 2. Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03,157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18) i kartografskom prikazu 4.2 UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA- Područja primjene posebnih mjera zaštite obveza je izrada konzervatorskih podloga od za to ovlaštenih tijela i osoba, 3. Prihvatljivost konzervatorske podloge utvrđuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorski odjel u Puli,


4. Intervencije za postojeće građevine u područjima za koje su izrađene konzervatorske podloge utvrđuju se sukladno propisanim konzervatorskim smjernicama, 5. Za dijelove zona zaštite utvrđena je obveza donošenja urbanističkih planova uređenja, a do njihovog donošenja moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja građevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina. 6. Unutar obuhvata ovih zona nije moguća gradnja višeobiteljskih i višestambenih građevina. 7. Moguća je rekonstrukcije građevine koja ima više od 3 funkcionalnije cjelina bez povećanja broja funkcionalnih cjelina. b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: 1. prihvatljive su potrebne intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno-povijesne cjeline, 2. prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline, 3. zadržavanje postojeće urbane matrice i tipologije gradnje zadržavanje postojeće raznolikosti visina uličnih građevina, posebno imajući u vidu vrijednost i oblikovnu dovršenost građevina; 4. omogućuje se rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina (štalice) u stambene građevine, 5. nije moguća interpolacija više stambenih građevina; 6. onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih; 7. čuvanje i obnova postojećih parkova i drvoreda i mogućnost sadnje novih; 8. neuređene kvalitetne zelene površine i kvalitetna pojedinačna stabla obvezno sačuvati; 9. Granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestica unutar zone određene su odredbom 56-b. 3. za građevine mješovite namjene: o mogući su zahvati rekonstrukcije, iznimno nove gradnje i gradnja zamjenskih građevina sukladno konzervatorskim podlogama; o način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni, o zona kulturno povijesne cjeline; o građevni pravac građevine je postojeći; o prilikom rekonstrukcije građevine postojeći parametri (visina, ukupna visina, etažnost, izgrađenost, broj funkcionalnih jedinica, veličina čestice i udaljenosti od granica čestice) koji su veći od propisanog ovim odredbama mogu se zadržati, ali bez povećavanja, • za građevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih sustava: o prema programu i normativima osnovne namjene; o urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, BRP GBP, k i, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani. 10. Potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite Kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama. 11. Iznimno za građevinu «stare hladnjače» moguća su pravila građenja izdvojena od propisanih za ovu zonu, uz uvjet provedbe javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za predmetnu građevinu i kontaktnu zonu: 12. visina građevine ne smije biti viša od visine stare građevine zatvora (središnji niži dio). 13. građevina može imati više sadržaja ili samo jedan, ali u skladu s odredbom 8. 14. Iznimno za građevinu bivše «Školjke» moguća je gradnja:

zamjenske građevine,

nova građevina se može graditi nakon detaljne analize šireg prostora, potvrđenog idejnog projekta od strane nadležnog konzervatorskog odjela, s planiranom visinom koja ne prelazi visinu susjedne kuće (zgr.č.226/7), visine 9-10m, predlaže se ostvarenje otvorene pješačke komunikacije od vanjskog pločnika do unutarnjeg dvorišta, obvezna je provedba arhitektonskog natječaja radi dobivanja najoptimalnijeg rješenja. 15. Iznimno za građevinu Komunalnog servisa d.o.o. moguća je gradnja:

zamjenske građevine uz valoriziranje i zadržavanje volumena s pročeljem prema trgu, s terasom kao funkcionalnom plohom, uz uklanjanje staklenika prigrađenog na građevini zgr.č. 192 k.o. Rovinj,

nova građevina se može graditi nakon detaljne analize šireg prostora, potvrđenog idejnog projekta od strane nadležnog konzervatorskog odjela, s visinom koja ne prelazi vijence susjednih kuća, odnosno visinu 9m, u cilju da se ne zatvori zabatno pročelje građevine na zgr.č. 192 k.o. Rovinj.

Potrebno je ponoviti atrijski sistem uz suvremeniju interpretaciju atrija i pročelje uz njega. c) Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja: Tvornica Mirna


1. Nakon pokretanja postupka proizvodnje tvornice Mirna na novoj lokaciji na prostoru gospodarske zone Gripole-Spine ili na nekoj drugoj lokaciji unutar prostora jedinice lokalne samouprave Grad Rovinj-Rovigno, pokrenuti će se procedura izrade Programa za izradu UPU-a za cjelinu zone. 2. Program usvaja Gradonačelnik, a sastavni dio Programa mora biti idejno urbanističko– arhitektonsko rješenje cjeline zone. 3. Do donošenja Urbanističkog plana uređenja ovim planom se zabranjuju pojedinačni zahvati unutar zone obuhvata. 4. Ovim Planom se određuju slijedeći uvjeti za izradu Urbanističkog plana uređenja: 1. u cijelosti se treba poštivati Konzervatorski elaborat za dio povijesne cjeline Uvale Valdibora, kompleksa Mirne i Bolnice Dr. Martin Horvat koji je potvrđen od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli (Klasa: 612-08/15-10/0111; Urbroj: 532-04-02-10/8-16-04 od 30. ožujka 2016. godine), 2. potrebno je osigurati slijedeće sadržaje koji su kompatibilni lokaciji i postojećim povijesnim građevinama: • muzej industrijske arhitekture; • tehnološki park; • poduzetnički inkubator; • tehnički muzej; 3. potrebno je osigurati mjesto za garažnu kuću; 4. moguć je smještaj svih ostalih građevina koji se Članak ma ovog Plana smatraju građevinama mješovite-pretežito poslovne namjene (Članak 12.). 8.1.1.2. Zaštita, uređivanje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela grada - (1.2.)

Članak 115.

Prostori omeđeni granicom zaštićene kulturno povijesne cjeline, ulicom M. Benussi, Ulicom Vijenac Braće Lorenzetto, dijelom Istarske ulice, dijelom 43. Istarske divizije, Omladinskom, Ulicom D.Pergolis, južna granica dječjeg vrtića Neven, do Franjevačkog samostana, donji dio Ulice Carducci, te područje između kompleksa tvornice Mirne i naselja Karmelo, područje ugostiteljskih objekata na Škveru i drugi prema kartografskom prikazu. a) opća pravila 1. GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja; 2. za zonu šireg područja Gimnazije na snazi je DPU; 3. predmetni prostori građeni su i uređivani temeljem ranije važećih prostornih planova užih područja, a dijelom su uređeni prema povijesnoj matrici, čiji se dijelovi međusobno prepleću; 4. onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih; 5. čuvanje i obnova postojećih parkova i drvoreda i mogućnost sadnje novih; 6. neuređene kvalitetne zelene površine i kvalitetna pojedinačna stabla obvezno sačuvati; 7. omogućuje se rekonstrukcija postojećih gospodarskih građevina (štalice) u stambene građevine. 8. unutar obuhvata ovih zona nije moguća gradnja višeobiteljskih i višestambenih građevina. 9. moguća je rekonstrukcije građevine koja ima više od 3 funkcionalnije cjelina bez povećanja broja funkcionalnih cjelina. b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: 1. za građevine mješovite i stambene namjene: 1. mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; 2. način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni, 3. zona osobito vrijednog središnjeg dijela grada; 4. granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice unutar zone određene su odredbom 56-b.; 5. građevinski pravac građevine nalazi se najmanje 5,0 m od regulacijskog, a postojeći građevinski pravac bliže od toga može se zadržati, te ukoliko se građevina nalazi između građevina s manjom udaljenosti može biti u skladu sa susjednim; 6. udaljenost građevine od granice susjednih čestica je 3,0 m, a kod postojeće građevine koja je bliže od 3,0m može se zadržati, ali bez otvora prema susjednoj građevnoj čestici; 7. najveća visina građevina je 7 m; 8. najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (kosi ili ravni) i o vrsti pokrova, 9. najveća katnost je Po+P+1K+Pk/ Po+P+2K;


10. iznimno za interpolirane građevine (poluugrađene i ugrađene) moguća je i veća visina i katnost ukoliko postojeće susjedne građevine imaju veću visinu; odnosno ukoliko se građevina nalazi između dvije građevine veće od propisane, ili je zadnja u nizu ugrađenih građevina ili je poluugrađena, a usklađena je s pretežitom visinom u ulici; 11. prilikom rekonstrukcije građevine postojeći parametri (visina, ukupna visina, etažnost, izgrađenost, broj funkcionalnih jedinica, veličina čestice i udaljenosti od granica čestice) koji su veći od propisanog ovim odredbama mogu se zadržati, ali bez povećavanja, 12. nije moguća interpolacija višestambenih građevina, 13. krov može biti kosi dvostrešni (ili višestrešni), 14. u unutrašnjosti blokova predmetnih zona po mogućnosti osigurati parking i dječja igrališta. 15. Iznimno, za postojeće više stambene građevine moguća je rekonstrukcija u postojećim gabaritima; 16. Iznimno, za vile u Ulici 43. Istarske divizije moguća je rekonstrukcija sukladno odredbama za zonu niske izgradnje, na način da se osnovna građevina može dograditi u vrtnom dijelu (stražnjem), način gradnje slobodnostojeći. Pomoćne građevine mogu biti u stražnjem dijelu čestice, na granici sa susjednim građevnim česticama. 2. za građevine mješovite – pretežito poslovne namjene (M2): 1.1. zona Škver Moguća je rekonstrukcija postojećih građevina, te sadržaji iz članka 12. ovog plana, uz slijedeće uvjete: 1. način gradnje je slobodnostojeći ili poluugrađeni, 2. površina građevne čestice iznosi najmanje 1200 m2, 3. najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice postojeća, 4. širina građevne čestice iznosi najmanje 20 m, 5. najmanja udaljenost građevnog pravca od granica postojećih prometnica (k.č. 9696/1 i 9697/1, K.O. Rovinj) iznosi 5,0 m, 6. najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi pola visine građevine (h/2), 7. najveća katnost iznosi četiri (4) nadzemne etaže (Po+P+2K+Pk), 8. najveća visina 10,5 m, najveća ukupna visina 14,0 m, te 9. najmanja 30% zelenila na čestici. 10. Na građevnim česticama koje ne zadovoljavaju uvjete načina gradnje, veličine i oblika čestice moguća je rekonstrukcija postojećih građevina isključivo nadogradnjom i dogradnjom preraspodjelom, uz uvjet zadržavanja postojeće tlocrtne površine, a povećanje visina i katnosti moguće je iznad dijela postojeće tlocrtne površine koji je najmanje udaljenosti 5,0 m od prometnice, uvlačenjem dijela pročelja i uz obavezno zadržavanje pravokutne forme, odnosno bez kosih i/ili oblih ploha uličnog pročelja. 11. Za postojeće građevine koje ne zadovoljavaju uvjet veličine građevne čestice potrebno je osigurati propisani broj parkirališnih mjesta na izdvojenoj lokaciji; 12. Iznimno, u zoni Škver, lokacija uglovnice (na uglu Omladinske ulice i obale V. Nazor), ulično pročelje zgrade bivše stolarije, odnosno malog brodogradilišta, prema Obali V. Nazora određuje se obvezni građevni pravac, te se isto zadržava i obnavlja uz poštivanje izvornih formata i materijala prema izvornim podacima; 1.2. područje iznad Mirne (sjeverno) Gradnja i rekonstrukcija postojeće građevine nadogradnjom, uz uvjet zadržavanja postojeće tlocrtne površine bez promjene tlocrtnih gabarita. Namjena građevina sukladno članku 12. uz slijedeće uvjete: 1. način gradnje postojeći; 2. površina građevne čestice iznosi najmanje 1200 m2; 3. najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice postojeća; 4. najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice postojeća; 5. najveća katnost nije određena; 6. građevina može imati kosi ili ravni krov; 7. najveća visina 7,00 m, ukupna visina nije propisana već ovisi o tipu krova; 8. najmanje 30% zelenila na čestici. 9. Na građevnoj čestici potreban broj parkirališnih mjesta sukladno članku 81. ovoga Plana. Moguće je osigurati propisani broj parkirališnih mjesta na susjednoj čestici na lokaciji. 8.1.1.3. Uređivanje zone niske izgradnje - (1.3.)


Članak 116. Prostori: Borik, Bolničko naselje, Vrtovi, Concetta-zapad, Lacosercio-zapad, dio Lamanova, Centener, Valbruna II (sjever i jug), Stara Valbruna, Monfiorenzo, dio Ex željeznička stanica - stambeno naselje i drugi prema kartografskom prikazu: a) opća pravila 1. Predmetni prostori građeni su i uređivani temeljem ranije važećih prostornih planova užih područja, GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje urbanističkih planova uređenja. 2. poboljšavanje kvalitete stanovanja dovršetkom postojećih i uvođenjem novih sadržaja prema planu po kojem je naselje građeno; 3. gradnja parkirališta uz obvezno očuvanje uređenih parkovnih površina; 4. očuvanje izvorne tipologije i oblikovanja građevina, elemenata identiteta i slike naselja; 5. čuvanje, održavanje i uređivanje parkova, drvoreda, ulica, trgova; 6. štititi postojeće zelene površine formirane planovima po kojima je nastalo naselje, kao javne površine, 7. gradnja i rekonstrukcija građevina, drugih namjena iz odredbe 10., sukladno propisanim uvjetima gradnje za pojedinu namjenu, moguća uz uvjet da je kis nadzemno ≤1,1. b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: 1. za građevine stambene i mješovite namjene: 1. mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; 2. način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni, 3. način korištenja - stambena namjena: obiteljska i višeobiteljska, 4. zona niske izgradnje, 5. granične vrijednosti izgrađenosti i veličina građevne čestice definirana je odredbom 56-a., 6. udaljenosti građevine od granica građevne čestice definirana je odredbom 56. 7. u slučaju interpolacije, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevnoj čestici manje veličine od propisane u članku 54. ali ne manje od 5% veličine propisane čestice, pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te sa svim uvjetima koji se odnose na minimalne udaljenosti od prometne površine, susjedne granice i drugih građevina, 8. za maksimalnu katnost i visinu građevina primjenjuju se vrijednosti niske izgradnje sukladno članku 49. ovog Plana; 9. nije moguća interpolacija višestambenih građevina, 10. na građevnoj čestici potreban broj parkirališnih mjesta sukladno članku 81. ovoga Plana, 11. na građevnoj čestici osigurati 20% zelenila, 12. najmanje 30 % građevne čestice mora biti prirodni teren, a u pravilu zadržava se postojeći prirodni teren, 13. nije moguća promjena postojećeg prirodnog terena u svrhu promjene vrste i broja etaža, 14. obavezno se zadržavaju postojeće građevne čestice; osim u slučaju da susjedna katastarska čestica nema površinu ili oblik koji joj omogućuje utvrđivanje građevne čestice u skladu s ovim Odredbama. U tom slučaju može se utvrditi nova građevna čestica za koju vrijede svi uvjeti kao i za prvobitnu postojeću građevnu česticu. 15. nije moguće povećanje građevnih čestica niti spajanje dviju u koliko svaka od njih može biti samostalna građevna čestica sukladno planu, 16. nije moguće povećanje građevnih čestica na račun javnih površina (dječja igrališta, prometne površine, nogostupi i sl.), 17. obvezno je zadržavanje postojećeg predvrta; 18. iznimno, za južnu stranu Istarske ulice propisuje se zadržavanje postojećeg građevinskog pravca (a koji je veći od najmanje propisanog); 19. uvjeti rekonstrukcije građevine propisuju se u odnosu na postojeće/ zatečeno stanje, a kroz mjere za urbanu sanaciju. 2. Za građevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih sustava: 1. moguća je nova gradnja i rekonstrukcija; 2. prema programu i normativima osnovne namjene; 3. urbanistički parametri za građevine javne i društvene namjene sukladno odredbi 42-a.. c) Mjere za urbanu sanaciju Rekonstrukcija postojećih građevina (dogradnja, nadogradnja) moguća je na način:


1. postojeću udaljenost građevina od granice susjedne građevne čestice koja manja od propisanih člankom 56-a. može se zadržati, na način da je kis nadzemno ≤1,1 i da se na dijelu građevine koji je izgrađen na 3 m i manje od susjedne građevne čestice, ne mogu izvoditi otvori, 2. postojeća: izgrađenost građevne čestice, visina i broj stambenih/funkcionalnih jedinica, veći od propisanih za novu gradnju, mogu se zadržati, uz uvjet da je kis nadzemno ≤1,1; ukoliko nije moguće zadovoljiti ovakav kis moguća je rekonstrukcija u postojećim gabaritima bez povećanja broja funkcionalnih jedinica u koliko je veći od propisanog; 3. postojeći građevinski pravac koji se nalazi na udaljenosti manjoj od propisane člankom 56-a. moguće je zadržati, te nadograditi do dozvoljene visine, uz uvjet da je k is nadzemno ≤1,1, 4. broj stambenih/funkcionalnih jedinica većih od propisanih moguće je zadržati, ali za svaki započetih novih 100 m2 potrebno je osigurati 1.0 PM, 5. u postojećim naseljima gdje je bivšim planovima bilo planirano građenje u nizu, a koja nisu u cijelosti realizirana (a koja se zbog smanjenja postotka izgrađenosti u GUP-u, više ne mogu realizirati), radi postizanja jedinstvenosti niza kao cjeline, iznimno će se moći dozvoliti građenje objekata u nizu pod uvjetima (k-ig) po kojima je realiziran postojeći dio niza. 8.1.1.4. Uređivanje zona visoke izgradnje – (1.4.)

Članak 117.

Prostori: Zona omeđena ulicama Luja Adamovića-Zagrebačka-Stjepana Radića i Franje Iskre, uključujući i istočnu stranu Franje Iskre, Centener i dvorište ex GP Aldo Rismondo prema kartografskom prikazu: a) opća pravila 1. Predmetni prostori građeni su i uređivani temeljem ranije važećih prostornih planova užih područja, GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje urbanističkih planova uređenja, 2. ne planira se donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, 3. utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana, 4. obnova i dovršetak postojeće urbane matrice, 5. podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture (parkovi, dječja igrališta i potezi zelenila), te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje; b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: 1. mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; 2. način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni, 3. način korištenja može biti više stambeni, iznimno obiteljski i višeobiteljski, 4. zona visoke izgradnje, 5. granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice, te građevinski pravac i udaljenost građevine od granice susjednih čestica određeni su člankom 57.; 6. kod rekonstrukcije građevine zadržava se postojeća širina građevne čestice, manja od propisane, 7. na građevnoj čestici osigurati 20% zelenila, 8. najmanje 30 % građevne čestice mora biti prirodni teren, a u pravilu zadržava se postojeći prirodni teren, 9. nije moguća promjena postojećeg prirodnog terena u svrhu promjene vrste i broja etaža, 10. parkirališna mjesta se određuju na način: na 1 stambenu/funkcionalnu jedinicu do 100m2 neto površine stana 1,5 parkirališno mjesto (PM), odnosno kod rekonstrukcije 1,5 PM za svakih započetih 100 m2 stambene jedinice, odnosno apartmana, 11. nije potrebno ograđivanje građevnih čestica, 12. omogućuje se gradnja podzemnih garaža, 13. za građenje novih više stambenih građevina potrebno je definirati šire prometno rješenje, odnosno nije moguć pristup s Ulice S. Pauletich, kako si bi se osigurala sigurnost školske djece, 14. postojeće građevine niske izgradnje mogu se rekonstruirati pod uvjetima utvrđenim za nisku izgradnju, sukladno člancima 49., 56. i 56-a. 8.1.1.5. Zaštita i uređivanje turističkih zona isključive namjene – (1.5.)

Članak 118.

Prostori: Monte Mulini, Porton Biondi, Otok Sv. Katarina, otok Sv. Andrija (Crveni otok) prema kartografskom prikazu:


a) Opća pravila: 1. obvezno je donošenje urbanističkog plana uređenja za turističku zonu Porton Biondi te otoke Sveta Katarina i Sveti Andrija, 2. Prostor turističke zone Monte Mulini uređuje se i gradi u skladu s Odredbama Detaljnog plana uređenja turističke zone ˝Monte Mulini˝ u Rovinju - Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja –Rovigno“ br. 4/07 i 6/14, 3. osigurati javni koridor (lungomare) za pješački i biciklistički promet u nastavku Šetališta Vijeća Europe do park šume Zlatni rt i od parkirališta Valdibora do Valsavie i dalje, te otocima Sv. Katarina i Sv. Andrija, 4. zaštita, čuvanje i uređivanje vrijednosti kompleksa kao cjeline; 5. očuvanje karakterističnih vizura, kvalitetnih i uređenih zelenih površina (parkova i park - šuma); 6. intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi; 7. gradnja (interpolacija) novih građevina u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i prema programu i normativima osnovne namjene; 8. omogućuje se rekonstrukcija postojećih plažnih objekata – R5 na otocima, te izgradnja otvorenog bazena na južnom dijelu otoka Maškin, uz njih kao proširenje ponude, 9. do donošenja urbanističkih planova mogući su zahvati definirani člancima 152-b., 152-c., 152-d., 152-e. i 152-f., 10. vanjski bazeni mogu biti u sklopu gabarita građevine, odnosno građevne čestice ili kao zasebna čestica koja je formirana za bazenske funkcionalne cjeline, 11. otvoreni bazeni se ne uračunavaju u izgrađenost građevne čestice ukoliko lice vodene površine nije više od 120 cm od konačno zaravnanog terena mjereno na svakoj točki bazena ako zakonom nije drugačije određeno, 12. za postojeću građevinu ugostiteljsko-turističke namjene – informacijski punkt - T4 na lokaciji Obala V. Nazor (bivši Aquatel) moguće je zadržati parametre veće od propisanih člankom 32. 13. parkirališne i garažne potrebe rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata, 14. parkiralište u turističkoj zoni (Monte Mulini i Porton Biondi) za korisnike smještajnih kapaciteta treba osigurati na građevnoj čestici ili kao zajedničko parkiralište ili garažne kuće 15. ukoliko se gradi garažna kuća u turističkoj zoni kao zasebna građevina mora zadovoljiti slijedeće uvjete: - nadzemne etaže maksimalno P; podzemne etaže nisu ograničene, - u garažu se ne može ulaziti direktno sa gradske prometnice, obavezno osigurati internu prometnicu u zoni, - građevina mora biti udaljena minimalno 10 m od regulacijske linije, ovaj prostor mora biti parkovno uređen; b) Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja: 1. Porton Biondi Ovim planom se planira izgradnja do 200 postelja u ugostiteljsko-turističkim građevinama iz skupine hoteli kategoriziranim najmanje s 4* na površini od 4,6 ha. Nova izgradnja ne smije se odvijati u obalnom području širine min. 100 m, mjereno od obalne crte. Izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina iz skupine hoteli treba biti tako koncipirana da: 1. gustoća kapaciteta ne prelazi 100 ležaja/ha, odnosno 200 postelja po zoni, 2. najmanje 40% od ukupne površine zone mora biti ozelenjeno, 3. prostor za potrebna parkirališta osigurava se na čestici ili na zajedničkom parkiralištu unutar zone. Parkirališne i garažne potrebe rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata Granične vrijednosti i uvjeti gradnje definirani su odredbom 29. 2. Sveta Katarina Ovim planom se planira izgradnja do 400 postelja u ugostiteljsko-turističkim građevinama iz skupine hoteli kategoriziranim s najmanje 4* na površini od 1,7 ha. Izgradnja se planira unutar zone postojećeg hotela te unutar izdvojene zone smještajnog objekta. Granične vrijednosti i uvjeti gradnje definirani su odredbom 29. 3. Sveti Andrija (Crveni otok). Ovim planom se planira izgradnja do 800 postelja u ugostiteljsko-turističkim građevinama iz skupine hoteli kategoriziranim s 4* i 5* na površini od 3,5 ha.


Granične vrijednosti i uvjeti gradnje definirani su odredbom 29. 8.1.1.6. Zaštita i uređivanje lječilišne zone – (1.6)

Članak 119.

Prostor: kompleks bolnice «Dr. Martin Horvat» prema kartografskom prikazu: a) Opća pravila: 1. Predmetna zona preventivno je zaštićena, rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Puli, Klasa: UP/I-612-08/11-05/0287, Urbroj:532—04-02-10/8-15-01 od 13. studeni 2015., 2. obvezno je donošenje urbanističkog plana uređenja za lječilišnu zonu, idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje sastavni je dio plana; 3. rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina moguća u medicinskoj funkciji i funkciji zdravstvenog turizma (do 200 postelja) i uz zadržavanje i uređenje zelenih površina; 4. gradnja (interpolacija) novih građevina samo iznimno, u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i prema programu i normativima osnovne namjene; b) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja: 1. organizacija kompleksa je kao jedna funkcionalna cjelina; 2. kompleks ima dvojaku funkciju - lječilišnu i zdravstveni turizam; 3. zaštita, čuvanje i uređivanje vrijednosti kompleksa kao cjeline uz mogućnost gradnje novih smještajnih građevina i zamjenskih građevina; 4. očuvanje izvornog oblikovanja građevina, karakterističnih vizura, elemenata identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i uređenih zelenih površina (parkova i zaštićenih park - šuma); 5. intervencije na građevine temeljem konzervatorskih smjernica; 6. rekonstrukcija građevina uglavnom u postojećim gabaritima; 7. intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi; 8. uređenje postojećih kupališta temeljem konzervatorskih smjernica; 9. izgradnja novog kupališta za potrebe zdravstvenog turizma; 10. omogućiti neprekinutu javnu pješačku komunikaciju do park šume Rt Muccia (Punta Muccia); 11. izraditi projekte hortikulturnog uređenja za lječilišni kompleks i park - šumu Rt Muccia (Punta Muccia); 12. parkirališne potrebe rješavati prema normativima ovih odredbi; parkirališta smjestiti u kompleksu, ali ne na štetu uređenih zelenih površina; 13. zadržati uglavnom postojeću visinu građevina (od P do P+3); 14. na dijelovima na k.č.2487/2 i 2487/1, k.o. Rovinj, potrebno je odrediti površinu za interventni dolazak, odlazak i površinsko kretanje helikoptera. 8.1.1.7. Zaštita, održavanje i njegovanje javnih parkova i park-šuma – (1.7.)

Članak 120.

Prostori: postojeće park šume i postojeći uređeni parkovi Zlatni rt (Punta Corrente) - Škaraba, Sv. Katarina, Rt Muccia (Punta Muccia), Porton Biondi, prema kartografskom prikazu: Parkovi: 1. ovim planom se onemogućuje prenamjena javnih parkovnih površina ili dijelova javnih parkova u drugu namjenu 2. održavanje, njegovanje i zaštita parkova, uvažavajući njihova oblikovna, ekološka, edukativna i rekreativna obilježja; 3. obnova i uređenje parkova temeljem hortikulturnog projekta za cjelinu zone 4. održavanje staza i putova te uređivanje novih, ako nisu u koliziji s postojećom vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postojeću matricu parternog uređivanja parka; 5. zamjena i dopuna postojeće parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete; 6. rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina u skladu s funkcionalno-oblikovnim karakteristikama parka; 7. gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka (nadstrešnice za sklanjanje od nevremena, javni zahodi, paviljoni, manje komunalne građevine i TS, manje građevine što su u funkciji parka); 8. onemogućavanje gradnje ispod parkovnih površina


9. obnova i uređenje zaštitnog zelenila u zoni pročistača kao mjera vizualne zaštite Park-šume: 1. njegovanje, održavanje i zaštita park-šuma za koje je izrađen Program njege, uređivanja, održavanja i zaštite provodi se na temelju Programa, a za druge park-šume na temelju Osnova gospodarenja šumama; 2. održavanje i rekonstrukcija postojećih putova, staza, građevina (R5) i rekreativnih sadržaja u park-šumama te oblikovanje odmorišta i postava higijensko-sanitarnih građevina moguća je samo bez sječe šume; 3. Iznimno, u park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće stambene i gospodarske, te druge građevine, kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovim planom utvrđene kao osobito vrijedne; u postojećim park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće uređene površine i građevine s pravnim statusom; 4. Intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke. 8.1.1.8. Obnova, održavanje i njegovanje zaštitnih zelenih površina na rovinjskim otocima – (1.8.)

Članak 121. Prostori: rovinjski otoci (Figarola, Sv. Andrija i Maškin, Šturago, Sv. Ivan, Sv. Ivan na pučini i drugi), i drugi prema kartografskom prikazu: 1. intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom su prostoru moguće prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, 2. obnova oštećene vegetacije na otocima nastale uslijed nevremena i drugog temeljem hortikulturnog projekta za cjelinu zone, 3. ovim planom utvrđuje se mogućnost izgradnje /rekonstrukcije pristana za eko-brod (sakupljanje otpadaka sa otoka) i interventna plovila, a temeljem dokumentacije utvrđene posebnim propisima, 4. iznimno od uvjeta i smjernica iz članka 17. koji vrijede za namjenu R5 – plažni objekti, na otoku Maškin se u okviru rekonstrukcije postojeće građevine omogućuje izgradnja otvorenog bazena vodene površine do 120 m2. 8.1.1.9. Zaštita i uređivanje obalnih građevina stare gradske luke – (1.9.)

Članak 122.

1. u okvire kulturno-povijesne cjeline spada i povijesna luka od velikog mola do Trga Brodogradilišta, 2. veliki mol je građen od pravilno klesanih kamenih blokova dužine 177 m, širine 10 m (dubine mora 3-8 m); mali molo je građen od klesana kamena dužine cca 65 m, širine 13 m (dubine mora 2,5 - 5 m): kamena riva je sveukupne dužine 900 m, od toga operativno 500 m, 3. sanacija oštećenih dijelova obale uz obvezne konzervatorske smjernice, 4. za sanaciju obavezna upotreba klesanog kamena i bitvi prema postojećem predlošku. 8.1.1.10. Zaštita i uređivanje obalnih građevina Valdibore – (1.10.)

Članak 123.

(1) 1. u okvire kulturno-povijesne cjeline spada operativna obala luke Valdibora izrađena od klesanog kamena sa kamenim poklopnicama u dužini od cca 575 m, širine od 5 - 6 m; 2. sanacija oštećenih dijelova obale uz obvezne konzervatorske smjernice; 3. za sanaciju obavezna upotreba klesanog kamena i bitvi prema postojećem predlošku; 4. izmjestiti postojeću benzinsku postaju za plovila prema kartografskom prikazu 3.1.. (2) Ovi prostori od posebnog interesa za grad mogu se planirati samo kao cjelovita zona temeljem urbanističkog plana uređenja. Izradi urbanističkog plana uređenja prethodi izrada Programa za izradu plana kojeg usvaja Gradonačelnik. Za predmetnu zonu izrađene su konzervatorske podloge. (3) Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje. 8.1.2. Nedovršeni dijelovi grada 8.1.2.1. Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske izgradnje – važeći prostorni planovi užeg područja (2.11.)


Članak 124. Prostori: Valsavie, dio Sv. Vid - San Vein, Gripole - stambeno naselje, dio DPU gospodarske zone „Štanga“ (trokut Fažanska – Hermana Dalmatina), dio DPU sportsko-rekreativne zone ˝Valbruna˝, sve prema kartografskom prikazu: 1. obveza postupanja u skladu s odredbama važećih prostornih planova koji su na snazi, UPU gospodarske zone Gripole - Spine' u Rovinju - Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja – Rovigno“ br.8/10 i 3/14, DPU područja Sv. Vid - S. Vein i Valbruna u Rovinju - Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja – Rovigno“ br. 2/01, DPU sportsko-rekreativne zone ˝Valbruna˝ u Rovinju - Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja – Rovigno“ br. 4/07, DPU gospodarske zone ˝Štanga˝ u Rovinju - Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja – Rovigno“ br.1/08 i 6/15, a koji su prikazani na kartografskom prikazu 4.2. i odredbama ovog Plana koje se odnose na prostorne parametre visine i ukupne visine građevine, kao i na mogućnost građenja građevina druge namjene. 2. rekonstrukcija postojeće građevine je moguća i na manjoj udaljenosti građevinskog pravca od regulacijskog pravca, odnosno postojeća udaljenost se zadržava. Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora individualne izgradnje – stancije (2.12.)

Članak 124-a.

Prostori: stancija Laste, stancija Sinčić, stancija Cuvi, prema kartografskom prikazu: 1. obnova i dovršetak gradnjom niskih, pretežito stambenih građevina manjih gabarita i pratećih sadržaja; 2. način građenja i uređivanja uskladiti s graditeljskim nasljeđem, odnosno izgrađenom strukturom; 3. mogući su zahvati: rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; 4. način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; 5. moguća je gradnja obiteljskih i više obiteljskih građevina, 6. zona individualne izgradnje, 7. granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice definirane su odredbama 54.; 8. Koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža je 0,8; 9. udaljenosti od granica definirane su odredbom 56.: 10. minimalna površina prirodnog terena je 20%, 11. minimalna površina zelenila je 30%; 12. na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovoga Plana.

Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske izgradnje – ostalo (2.13.)

Članak 124_b. Prostori: Karmelo, Mondelaco, ulica Josipa Voltića, Montepozzo - stambeno naselje Štanga-istok i drugi prema kartografskom prikazu: a) Opća pravila: 1. obnova i dovršetak naselja gradnjom niskih, pretežito stambenih građevina manjih gabarita i pratećih javnih i društvenih sadržaja; 2. način građenja i uređivanja nedovršenih dijelova naselja uskladiti sa graditeljskim nasljeđem, odnosno okolnom izgradnjom 3. gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture; 4. očuvanje elemenata identiteta naselja; 5. podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, planiranjem dječjih igrališta i zelenih poteza, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje; 6. gradnja i rekonstrukcija građevina drugih namjena iz odredbe 10. sukladno propisanim uvjetima gradnje za pojedinu namjenu, moguća uz uvjet da je kis nadzemno ≤1,1. b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: građevine stambene i mješovite namjene: 1. mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; 2. način gradnje: slobodno stojeći, poluugrađeni i ugrađeni; 3. način korištenja može biti obiteljski ili više obiteljski, 4. zona niske izgradnje, 5. izgrađenost građevne čestice definirana je člankom 56-a., 6. koeficijent iskoristivosti kis nadzemno ≤1,1, 7. u slučaju interpolacije, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevnoj čestici manje veličine od propisane u članku 56-a., ali ne manje od 5% propisane čestice, pod uvjetom da je veličina


te građevine i njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te sa svim uvjetima koji se odnose na minimalne udaljenosti od prometne površine, susjedne granice i drugih građevina, 8. udaljenosti građevine od granica građevne čestice definirana je člankom 56., 9. za maksimalnu katnost i visinu građevina primjenjuju se vrijednosti niske izgradnje sukladno člankom 49. ovog Plana; 10. nije moguća interpolacija višestambenih građevina, 11. najmanje 30 % građevne čestice mora biti prirodni teren, a u pravilu zadržava se postojeći prirodni teren, 12. nije moguća promjena postojećeg prirodnog terena u svrhu promjene vrste i broja etaža, 13. na građevnoj čestici osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno odredbi 81. ovoga Plana, 14. na građevnoj čestici osigurati 20% zelenila, 15. za područje Štanga - istok potrebno je izraditi urbanističku studiju s prometnim rješenjem koja treba biti odobrena od strane Gradonačelnika. 8.2.2.2. Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora visoke izgradnje – (2.2.)

Članak 125. Briše se. 8.1.2.3. Uređivanje i urbana obnova kompleksa isključive namjene – (2.3.)

Članak 126.

Prostori predškolske i školske namjene, infrastrukturni sustavi, groblje, tržnice i drugi prema kartografskom prikazu: a) Opća pravila: 1. za dio prostora predškolske i školske namjene (vrtić i škola Mondelaco, OŠ Jurja Dobrile, Gripole-Spine i Gimnazija), te za sportsko rekreacijsku zonu Valbruna i Monvi-Cuvi, doneseni su prostorni planovi: UPU gospodarske zone Gripole-Spine u Rovinju-Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja –Rovigno“ br.8/10 i 3/14, DPU područja Sv. Vid - S. Vein i Valbruna u Rovinju-Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“ br. 2/01, DPU šireg područja Gimnazije u Rovinju-Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“ br. 09/03, DPU sportsko-rekreativne zone ˝Valbruna˝ u Rovinju -Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“ br. 4/07, DPU sportsko-rekreativne zone Monvi-Cuvi u Rovinju -Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja –Rovigno“ br.1/09, sukladno karti 4.2., te su uvjeti izgradnje utvrđeni tim planovima, 2. za dio prostora za koji se ne planira donošenje, urbanističkih planova uređenja, utvrđuje se obveza ishođenja akata temeljem odredbi ovog plana, 3. uređivanje cjelina, vrijednih građevina i zelenih površina, te komunalne opreme; 4. dovršetak prostora novom gradnjom i uređivanje otvorenih površina u funkciji osnovne namjene; 5. na površinama javne i društvene, na površinama infrastrukturnih sustava i groblja ograde se mogu graditi i više od 1,50 m radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja sukladno članku 63.; 6. intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke; b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: 1. predškolska i školska namjena (D4, D5): 1. gradnja novih građevina prema članku 42-a. i važećim prostornim planovima uređenja; 2. građevna čestica oblikuje se prema normativima za određenu namjenu (škole, dječje ustanove i sl.); 3. novu gradnju nije moguće planirati na postojećim hortikulturno-uređenim površinama; 4. obvezan je smještaj vozila na građevnoj čestici prema normativima ove odluke; 5. rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i interpolacija je moguća prema normativima za takovu namjenu; 6. za zonu društvene namjene (D4, D5) južno od naselja Lacosercio potrebno je izraditi urbanističku studiju uređenja temeljem idejnih projekata, koja treba biti odobrena od strane Gradonačelnika. Za osnovnu školu - D4 i dječji vrtić - D5, potrebno je osigurati prostor za izgradnju: - osnovne škole za najviše 600 učenika u jednosmjenskom radu, - pripadajuće dvodijelne školsko sportske dvorane, - vanjskih školskih igrališta i - dječjeg vrtića za najviše 120 korisnika s vanjskim prostorom.


Svi projekti moraju biti izrađeni sukladno Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08, 90/10), te normativima ministarstva – Odluka o utvrđivanju normativa prostora i opreme građevina škola, građevina školskih sportskih dvorana i školskih vanjskih igrališta. 2. Autobusni kolodvor (AK):

gradnja nove građevine prema uvjetima iz članka 84.,

prostor zone autobusnog kolodvora može imati sve operativne, prometne i uslužne djelatnosti potrebne za funkcioniranje autobusnog kolodvora, kao što su: 1. autobusni kolodvor s minimalno 5 autobusnih perona , 2. sklopove s kolodvorskim i pratećim sadržajima (čekaonica, prodaja autobusnih karata, agencije, prometni ured, ugostiteljstvo, trgovina, turistički info punkt), 3. javni sanitarni sklop, 4. javna garaža, 5. taxi stajalište, rent- a-car, 6. prostor za parkiranje korisnika. 3. Dom za starije i nemoćne osobe Karmelo (D2): 1. planira se gradnja doma umirovljenika u sklopu naselja Karmelo, 2. ne planira se donošenje urbanističkih planova uređenja, 3. utvrđuje se obveza ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana, 4. način građenja definiran je posebnim propisom. 4. Infrastrukturni sustavi: 1. omogućuje se gradnja novih i rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina; 2. veličina građevne čestice, građevine i pratećih sadržaja određeni su tehnološkim zahtjevima; 3. poštovati mjere zaštite okoliša; što je moguće više sadržaja smjestiti podzemno; najmanje 30% površine građevne čestice hortikulturno urediti, 4. rubove građevnih čestica prema drugim namjenama treba urediti kao zaštitni vegetacijski pojas; 5. Valbruna - sportski centar: Obveza postupanja u skladu s odredbama urbanističkog plana uređenja koji je na snazi, 6. Zbrinjavanje životinja (Val dei Saresi) 1. lokacija za izgradnju centra za zbrinjavanje životinja utvrđena je na kartografskom prikazu br. 1. kao namjena K3; 2. uvjeti za izgradnju objekata za planiranu namjenu podliježu posebnom programu kojeg utvrđuje Gradonačelnik, 3. Iznimno za Pastoralni centar moguće je ishoditi akte kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima za namjeravane zahvate u prostoru temeljem odredbi ovog plana i temeljem idejnog urbanističko – arhitektonskog rješenje dobivenog na osnovu provedenog javnog natječaja. Moguća je etapna izgradnja kompleksa. 7. komunalne građevine: 1. Groblje (+) 1. planom je omogućeno proširenje groblja u smjeru zapada, 2. nedavno proširenje groblja osiguralo je prostor za oko 1200 grobova i 500 urni, a planirano proširenje na zapad osigurava još oko 1200 grobova i 500 urni, 3. ispred glavnog ulaza u groblje je višefunkcionalni plato sa sadržajima u funkciji groblja, 4. višefunkcionalni plato ispred groblja hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanom opremom, 5. prateći objekti su cvjećarnice, spremišta, javni WC i drugo, 6. prateći objekti mogu biti visine 4,5 metra, 7. prostore groblja oblikovati kao zelene parkovne površine kvalitetnim parkovno-pejsažnim rješenjima i osiguravanjem, u pravilu, standarda od najmanje 7 m2/grobnom mjestu, 8. na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te prateća komunalna infrastruktura; 9. uređivanje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora;


10. uz granicu groblja, a unutar površine groblja, treba osigurati zaštitni vegetacijski pojas najmanje širine 10 m; 11. između groblja i turističke zone Porton Biondi je zaštitni zeleni pojas odnosno dio park – šume Porton Biondi, 12. preporuča se klesarstvo smjestiti istočno od groblja, 13. južno od platoa je parkiralište za potrebu groblja, 14. uređivanje groblja uskladiti sa Zakonom o grobljima i drugim posebnim propisima; 2. Tržnice (T)

tržnice su sastavni dijelovi većih funkcionalnih cjelina iako izdvojen sadržaj. 8. Iznimno, za k.č. 10120, k.o. Rovinj, utvrđuje se mogućnost prenamjene dijela (do 49% GBP građevine) postojeće građevine u poslovni prostore bez mogućnosti stanovanja, uz uvjet zadržavanja osnovne namjene D1 – upravna javnih sadržaja (poštanski ured). 8.1.2.4. Uređivanje javnih i zaštitnih zelenih površina (oznaka 2.4.)

Članak 127.

Prostori: park na Boriku, park Hrvatskih branitelja, park Laste, park Centener, Cuvi i drugi prema kartografskom prikazu: (1) parkovi: 1. formiranje parkova tako da oblikovnim karakteristikama, sadržajima i opremom zadovolje potrebe korištenja kao rekreacijski, edukativni, ekološki i estetski gradski prostori; 2. uređivanje sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, zaštitnoj funkciji i očuvanju postojećeg zelenila; 3. uređivanje parkovnih površina prvenstveno održavanjem i sadnjom visokog zelenila; 4. uređivanje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje i rekonstrukcija ili dopuna parkovne opreme: 5. iznimno, mogu se graditi građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su paviljoni i odmorišta, komunalne građevine, građevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice, 6. gradnja građevina iz prethodne alineje moguća je samo u sklopu uređivanja cjelovite parkovne površine veličine najmanje 2,0 ha i ne može se graditi na već vegetacijom oblikovanim prostorima; postojeće građevine i uređene površine mogu se zadržati te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s člankom 163.; 7. uređivanje i mogući sadržaji javnih parkova odredit će se temeljem programa sa urbanističko – krajobrazno - arhitektonskim idejnim rješenjem kojeg potvrđuje Gradonačelnik, 8. Na potezu uz Aleju Ruđera Boškovića u zaštitnom pojasu širine 25 m od ruba zemljišnog pojasa državne ceste obvezno je uređenje zelenog pojasa u skladu s gornjim uvjetima; (2) tematski park (Z3) : 1. formiranje parka u cilju prezentacije mediteranskih vrsta 2. oblikovne karakteristike i sadržaji u svrhu rekreacije i edukacije; 3. uređivanje sukladno obilježjima istarskog pejzaža; 4. uređivanje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje parkovne opreme i dr.; 5. iznimno, mogu se graditi građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su: paviljoni i odmorišta, manje javne ili ugostiteljske građevine, građevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice (sukladno članku 100. ovog Plana); 6. gradnja građevina u funkciji korištenja parka kao što su: paviljoni i odmorišta, manje javne ili ugostiteljske građevine, građevine sanitarno-higijenskog standarda uz slijedeće uvjete: 1. način gradnje je slobodnostojeći, 2. najveća tlocrtna površina je 50,0 m2, 3. građevna čestica utvrđuje se oblikom i veličinom zemljišta pod građevinom, 4. najmanja udaljenost od regulacijskog pravca je 5,0 m, 5. najveća katnost iznosi jednu etažu (P), do najveće visina 4,0 m, 6. najveća ukupna visina građevine se ne određuje, već ovisi o tipu krova (ravni neprohodni/zeleni ili kosi) i o vrsti pokrova; 7. uređivanje i mogući sadržaji tematskog parka odredit će se temeljem cjelovitog programa za tematski park sa urbanističko – krajobrazno - arhitektonskim idejnim rješenjem kojeg potvrđuje Gradonačelnik; 8. preporuča se uređivanje tematskog parka u jednoj etapi realizacije.


8.1.2.5. Uređivanje kultiviranog mediteranskog krajobraza – (2.5.)

Članak 128. Prostori: rubnih dijelova grada (Valsavie, Salteria, Mondelaco, Campolongo, Gripole, Lamanova, Monfiorenzo, Carpane i drugi prema kartografskom prikazu: 1. onemogućavanje gradnje na površinama zaštitnog zelenila, strminama, osim građevina koje služe zaštiti kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i slično; 2. na postojećim zaštitnim zelenim površinama mogu se zadržati postojeće građevine i uređene površine te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s člankom 162.; 3. uređivanje, sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, funkciji zaštite i održavanja slike karakterističnih poljodjelskih krajobraza; 4. uređivanje površina za rekreaciju na otvorenom, putova, staza, paviljona i nadstrešnica, tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% površine zahvata; 5. intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi; 6. na prostorima kultiviranih i prirodnih krajolika koji su u funkciji zaštite tradicionalnog korištenja prostora, te održavaju prihvatljiv odnos izgrađeno - neizgrađeno u gradu, omogućuje se, osim uređivanja sadnjom vegetacije, sukladno postojećem krajobrazu, oblikovanje putova i staza, gradnja infrastrukture, te gradnja staklenika i plastenika do 200 m2 tlocrtne površine na zemljištu minimalne veličine 1 ha, koje se sastoji od jedne ili više katastarskih čestica u neposrednom kontaktu. 7. Fenološki vrt Rovinj - (vrt sa samoniklim, voćnim i šumskim biljem) – motrenje klime (FVR) kao površina od važnosti za Istarsku županiju je površina oko klimatološke postaje Rovinj na katastarskim česticama: 2046/7, 2046/8, 2046/9, 2078/2, 20178/3 i 2079/3, sve K.O. Rovinj, na kojima se omogućuje podizanje nasada različitog autohtonog bilja na kojem bi se pratile i mjerile klimatske promjene. 8.1.2.6. Uređivanje luke nautičkog turizma (marina Rovinj I –ACI) – (2.6.)

Odredba 129.

1. Uređivanje i gradnja u skladu s Odredbama DPU turističke zone ˝Monte Mulini˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 4/07 i 6/14, koji je morao zadovoljiti slijedeće uvjete propisane GUP-om: 2. osigurati komunikaciju za pješake, bicikliste i turistički vlak, 3. izmjestiti postojeći suhi vez iz marine (za potrebe održavanja i čuvanja plovila planiran je na lokaciji današnjeg kamenoloma Montepozzo), 4. izmjestiti parkiralište za nautičare, 5. nasipati lukobran s južne strane za potrebe kupališta, 6. rekonstrukcija vezova u marini u cilju ostvarenja kvalitete južne luke kao integralne cjeline 8.1.2.7. Uređivanje pristana/gatova kao izdvojenih dijelova lučkog područja Rovinj na rovinjskim otocima Sv. Katarina, Sv. Andrija – (2.7.)

Članak 130.

(1) Sv. Katarina 1. Na otoku se nalaze dva pristana (izdvojeni dio lučkog područja Rovinj) preko kojih dolaze gosti posjetioci i opskrba. Pristane je moguće rekonstruirati. Mandrač na istočnom dijelu Sv. Katarine ostaje u izvornom obliku. Mogu se raditi samo konzervatorski i sanacijski radovi. 2. Rekonstrukcija pristana uz obvezne konzervatorske smjernice. Prije rekonstrukcije istražiti maritimne uvjete za položaj, oblik, strukturu i visinu valobrana zbog eksponiranosti jakim olujnim vjetrovima iz sjeverozapadnog kvadranta. 3. Na otoku nisu planirani vezovi za nautičare. Za goste hotela treba osigurati 10 priveza za plovila, a maksimalno do 5% ukupnih smještajnih jedinica (dužina plovila do 8 m). 4. Rješenja južnog pristana na otoku Sv Katarina, kao i zaštita Južne luke biti će riješena. u skladu s DPU-om Južne luke Sveta Katarina u Rovinju-Rovigno; „Službeni glasnik Grada Rovinja – Rovigno“ br.4/14. (2) Sv. Andrija 1. Na otoku se nalaze dva pristana (izdvojeni dio lučkog područja Rovinj) (sjeverno i južno). Moguća je njihova rekonstrukcija. Planira se rekonstrukcija pristana uz obvezne konzervatorske smjernice.


Prije rekonstrukcije istražiti maritimne uvjete za položaj, oblik, strukturu i visinu valobrana zbog eksponiranosti jakim olujnim vjetrovima. 2. Na otoku nisu planirani vezovi za nautičare. Za goste hotela treba osigurati 10 priveza za plovila, a maksimalno do 5% ukupnih smještajnih jedinica (dužina plovila do 8 m). 8.1.2.8. Uređivanje kupališta i plaža – (2.8.)

Članak 131.

Prostori: Prirodne i polu uređene plaže uz park-šume i parkove (Borik, Punta Muccia, Zlatni rt (Punta Corrente), Škaraba i Cuvi), na otocima Sv. Katarina, Sv. Andrija i Maškin, uređena kupališta (sjeverni dio Valdibore, Monte Mulini), uređeno kupalište u funkciji zdravstvenog turizma: a) Opća pravila: 1. obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2., 2. uređivanje i gradnja na plaži Monte Mulini u skladu s Odredbama DPU turističke zone ˝Monte Mulini˝ u Rovinju –Rovigno, („Službeni glasnik Grada Rovinja –Rovigno“ br. 4/07 i 6/14). 3. u zonama za koje prema karti 4.2. nije potrebno donijeti urbanistički plan uređenja sve intervencije se mogu planirati na osnovu programa i/ili projektne dokumentacije koje verificira Gradonačelnik, 4. do donošenja urbanističkih planova mogući su zahvati definirani člancima 152-b., 152-c., 152-d., 152-e. i 152-f., 5. kontinuitet obalne šetnice (lungomare) mora se poštivati; b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: 1. Prirodne (R4) i polu uređene (R6) plaže uz park-šume i parkove (Borik, Punta Muccia, Punta Corrente, Škaraba i Cuvi) te na otocima Sv. Katarina, Sv. Andrija i Maškin 1. plaže u ovim zonama su javnog karaktera i namijenjena su građanima i posjetiocima, 2. uređenje i intervencije u skladu sa zakonskom regulativom za zaštićene dijelove prirode, 3. intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom su prostoru moguće prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, 4. uređenje i uvjeti gradnje definirani su člancima 17., 45-b., 45-c. i 45-d.; 5. u ovim zonama mogu se uređivati postojeće pješačke staze, postavljati montažno demontažni prenosivi objekti kao što su kabine za presvlačenje, tuševi, ulazi u more te higijensko-sanitarni objekti i urbana oprema, 6. u ovim zonama se mogu graditi plažni objekti na lokacijama označeni kao R5 na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora (čija namjena i način gradnje su definirani u člancima 17. i 45-c.), 7. postojeći plažni objekti se mogu rekonstruirati poštujući ambijentalne karakteristike oblikovanja građevina, a iznimno dograđivati ako se njihova dogradnja odnosi na minimalne higijensko-sanitarne uvjete, 8. uvjeti dogradnje postojećih građevina u smislu prethodne alineje, smatra se dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 za građevine do 100 m2 GBP-a, najveće katnosti jedna nadzemna etaža (prizemlje), do najveće visine 3,50 m; najveća ukupna visina se ne određuje, već ovisi o tipu krova (ravni neprohodni/zeleni ili kosi) i o vrsti pokrova; 9. Iznimno, na području Cuvi (na lokaciji R5) postojećim građevinama ugostiteljsko-stambene namjene omogućava se rekonstrukcija u postojećim gabaritima. 2. Uređena kupališta (R3) (sjeverni dio Valdibore, Monte Mulini) 1. gradska kupališta su javnog karaktera i namijenjena su građanima i posjetiocima, 2. u ovim zonama mogu se graditi i uređivati prostori sukladno člancima 17. i 45-a. i 45-c. ovog plana; 3. do uređenja prema usvojenim projektima mogu se postavljati montažno demontažne prenosivi objekti kao što su kabine za presvlačenje, tuševi, te higijensko-sanitarni objekti (mobilne wc kabine), naprave za rekreaciju i zabavu, privez rekreacijskih plovila; 4. u ovim zonama se mogu graditi plažni objekti čiji su sadržaj i način gradnje definirani u člancima 17. i 45-c. Kriterij za broj plažnih objekata je planirani broj korisnika, 5. novi plažni objekti mogu biti i veće površine od ovdje propisane, ali ne veći od 50 m2 bruto površine, 6. postojeći plažni objekti se mogu rekonstruirati i iznimno dograđivati ako se njihova dogradnja odnosi na poboljšanje higijensko sanitarnih uvjeta, 7. putove (lungomare) uz ove plaže dimenzionirati i na biciklističke staze, 8. ukoliko se planira promjena obalne linije ili slični zahvati za to se moraju provesti svi potrebni zakonski propisi (Studija utjecaja na okoliš),


9. sva uređena kupališta moraju imati riješen pristup moru za invalide i slabo pokretljive osobe. 3. Uređeno kupalište u funkciji zdravstvenog turizma (kupalište bolnice Martin Horvat) 1. u ovoj zoni kupalište je namijenjeno je korisnicima usluga i posjetiocima bolnice Martin Horvat, 2. u ovoj zoni mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, radovi produbljivanja i nasipavanja obale i mora, te stepeništa i rampe za ulazak u more, 3. ukoliko se planira promjena obalne linije za to se moraju provesti svi potrebni zakonski propisi (DPU, Studija utjecaja na okoliš), 4. kontinuitet obalne šetnice (lungomare) mora se poštivati.

8.1.3. Nova regulacija neuređenih dijelova grada 8.1.3.1. Nova regulacija gradskog područja mješovite-pretežno stambene namjene na pretežno neizgrađenom prostoru – (3.1.)

Članak 132.

Prostori: Valbruna-istok, Salteria, Montepozzo-Laconovo, Lacosercio-istok, Lacosercio-Lamanova, Concetta-istok, Laste, Karmelo i dr. prema kartografskom prikazu: a) Opća pravila: 1. Za prostore mješovite namjene Valbruna-istok; Lacosercio-istok, Salteria - stambeno naselje, obveza je postupanja u skladu s odredbama urbanističkih planova uređenja koji su na snazi: UPU – Valbruna istok („Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“ br.5/18) i UPU – Lacosercio istok („Službeni glasnik Grada Rovinja–Rovigno“ br.5/18) i DPU uređenja naselja „Salteria“ („Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“ br.7/12), 2. Za prostore mješovite namjene Montepozzo-Laconovo, Lacosercio-Lamanova, Concetta-istok i Laste obveza je donošenja urbanističkih planova uređenja. 3. Prije donošenja Odluke o izradi za urbanističke planove uređenja utvrđuje se obveza izrade Programa za izradu kojeg potvrđuje Gradonačelnik. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko rješenje. Planiranje i realizacija infrastrukturne opremljenosti predmetnih zona moguća je isključivo cjelovito. 4. do donošenja urbanističkog plana moguća je rekonstrukcija postojećih građevina u skladu s odredbama iz točke 12.3.; 5. intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi. 6. pretežite namjene u predmetnim zonama su površine mješovite - pretežito stambene namjene (M1); b) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja Montepozzo-Laconovo, Lacosercio-Lamanova, Concetta-istok i Laste: Urbanistički planovi uređenja moraju se izraditi u skladu sa slijedećim smjernicama: 1. planira se izgradnja stambenih naselja visokog urbanog standarda što podrazumijeva formiranje građevnih čestica primjerenih veličina te formiranje ulične mreže i planiranje infrastrukturne opremljenosti najvišeg standarda, 2. planirana gustoća stanovanja ne može biti veća od 80 korisnika/ha za cijelu zonu, 3. mogući su zahvati rekonstrukcije i nove gradnje; 4. način gradnje: slobodno stojeći i poluugrađeni; 5. moguća je gradnja obiteljskih i više obiteljskih građevina (s najviše 4 stambene jedinice), 6. zona individualne izgradnje, 7. granične vrijednosti za veličinu i izgrađenost građevne čestice definirane su člankom 54., 8. kis nadzemni ≤0,8; 9. kis ≤0,9; 10. udaljenosti od granica definirane su člankom 56., 11. na građevnoj čestici mora se osigurati minimalno 1,5 parkirališno mjesto na svakih započetih 100 m2 neto površine stambene jedinice; 12. minimalna površina prirodnog terena je 20%; 13. minimalna površina zelenila je 30%; 14. programom za izradu pojedinog urbanističkog plana moguće je utvrditi i ostale namjene koje su kompatibilne sa stambenom namjenom, a predstavljaju uređenje prostora od interesa za Grad Rovinj (javna parkirališta većih površina, trgovine, mali gradski hoteli do 80 postelja i sl.); 15. ostale namjene u zoni definirati sukladno odredbama za smještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti.


8.1.3.2. Nova regulacija ostalih namjena na pretežito neizgrađenom prostoru – (3.2.)

Članak 133.

Prostori: Monvi-Cuvi, Turnina, Lamanova, Calchiera, gospodarska zona Gripole, kamenolom Montepozzo, Gripole i Monfiorenzo (BP, P, T4) prema kartografskom prikazu: a) Opća pravila 1. Za prostore Gripole-Spine' i Monvi-Cuvi postoji obveza postupanja u skladu s odredbama urbanističkih planova uređenja koji su na snazi; 2. Za prostore gospodarske namjene Calchiera, Turnina i kamenolom Montepozzo, obvezno je donošenje urbanističkog plana uređenja prema karti 4.2.; 3. Prije donošenja Odluke o izradi za urbanističke planove uređenja utvrđuje se obveza izrade Programa za izradu kojeg potvrđuje Gradonačelnik. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko rješenje. Planiranje i realizacija infrastrukturne opremljenosti predmetnih zona moguća je isključivo cjelovito; 4. do donošenja urbanističkog plana moguća je rekonstrukcija građevina u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3. „Rekonstrukcija građevina“; 5. intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama poglavlja 9. „Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara“, ovih odredbi; 6. pretežite namjene u predmetnim zonama su mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), sportsko-rekreacijske namjene (R1), gospodarske namjene - poslovna namjena (K1, K2, K3), a sadržaji unutar navedenih namjena su definirani u poglavlju 1. ovih odredbi. b) Uvjeti provedbe zahvata u prostoru: 1. Gripole-Spine' 1. način gradnje i uređenje zone prema odredbama UPU-a - UPU gospodarske zone Gripole-Spine' u Rovinju - Rovigno („Službeni glasnik Grada Rovinja –Rovigno“ br.8/10 i 3/14), 2. gospodarski dio zone planiran je za smještaj svih građevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguć je smještaj veletržnice, novih postrojenja tvornice Mirna i svih sadržaja za potrebe JVP Rovinj i drugih javnih službi; 3. Iznimno, za JVP i Komunalni servis, uvjeti i pravila građenja uvjetovani su posebnim propisima i zahtjevima koje potvrđuje Gradonačelnik, temeljem programa za predmetne namjene. 2. BP, P, T4 Monfiorenzo i Gripole 1. mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; 2. način gradnje: slobodno stojeći i poluugrađeni, 3. uvjeti za izgradnju benzinskih postaja definirani su člankom 87., 4. uvjeti za izgradnju informacijskog punkta definirani su člankom 32., 5. moguće je planirati postaju kao višenamjensku građevinu, ali i svaki sadržaj posebno, 6. nije obvezujuće da se osnovna namjena gradi prije ostalih sadržaja, 7. svaki sadržaj mora osigurati parkirališna mjesta unutar svoje građevne čestice, 8. obvezan je jedan ulaz i jedan izlaz iz zone na prometnicu (državna i županijska cesta), 9. potrebno je izraditi urbanističku studiju za sve sadržaje, a koje treba biti odobreno od strane Gradonačelnika. 3. Monvi-Cuvi

način gradnje i uređenje zone prema odredbama DPU-a sportsko-rekreativne zone Monvi-Cuvi u Rovinju–Rovigno („Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“ br.1/09). c) Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja: 1. Calchiera 1. planirana gospodarska zona za tehnološke parkove - visoko sofisticirane tehnologije, završna obrada zdrave hrane i drugo, 2. realizacija zone usko je vezana na realizaciju glavne gradske prometnice (obodna cesta sjever – jug), 3. programski elementi za urbanistički plan utvrđuju se načelno u smislu podloge za komunalno opremanje zone i načina izgradnje, 4. način gradnje i uređenje zone prema članku 27.; 2. Kamenolom Montepozzo (čuvanje i održavanje plovila)


1. mogući su zahvati rekonstrukcije, gradnja zamjenske građevine i nove gradnje; 2. način gradnje: slobodno stojeći i poluugrađeni, 3. uvjeti za izgradnju benzinskih postaja definirani su člankom 28., 4. transformacija postojećeg kamenoloma u novu namjenu (održavanje i čuvanje plovila) nakon isteka važeće koncesije, 5. do isteka koncesije preporuča se eksploatacija kamena u smjeru planirane obilaznice u obuhvatu postojećeg eksploatacijskog polja, 6. u obuhvatu GUP-a nisu planirane druge lokacije za organizirano održavanje i čuvanje plovila, u tom smislu nužno je postojeću marinu transformirati jer se i za njene potrebe osigurava održavanje i čuvanje plovila na novoj lokaciji, 7. rubove kamenoloma stabilizirati primjerenim tehničkim mjerama, 8. treba osigurati min 60 m2/plovilu, 9. prostor treba ograditi sigurnosnom ogradom, 10. osigurati odgovarajući kolni pristup. 3. Turnina: 1. do donošenja urbanističkog plana uređenja moguće intervencije u skladu s odredbama iz poglavlja 12.3., 2. površina mješovite namjene K i T4; 3. uređivanje za K prema članku 28., a T4 može se graditi kao građevine isključive namijene visine P ili kao dio više funkcionalnih građevina. 4. transformacija u prostor visokoga urbanog standarda. 5. do donošenja urbanističkog plana uređenja moguća je rekonstrukcija postojećih građevina. 4. Višenamjenska zona Lamanova - M2 Urbanistički plana uređenja mora se izraditi u skladu sa slijedećim smjernicama: 1. planira se transformacija u prostor visokoga urbanog standarda važnog za identitet grada; 2. površina mješovite – pretežito poslovne namjene (M2); 3. propisuje se mogućnost gradnje novih građevina, rekonstrukcija postojećih (dogradnja, nadogradnja i prenamjena); 4. način gradnje određuje se Programom za izradu UPU-a; 5. zona gospodarskih djelatnosti i visoke izgradnje; 6. namjena građevina je moguća sukladno članku 12.; 7. uvjeti gradnje u skladu s člancima 28., 30., i člancima od 34. – 42-a. i 57.; 8. maksimalna izgrađenost unutar zone je 60%; 9. parkirališta je moguće smjestiti i u podzemne etaže; 10. na zajedničkom parkiralištu i/ili u garažnoj kući osigurati parkirališna mjesta za potrebe korisnika turističkih zona na otocima. d) Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati samo kao cjelovite zone. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje kojeg usvaja Gradonačelnik. 8.1.3.3. Nova regulacija akvatorija sjeverne luke s pratećim kopnenim sadržajima – (3.3.)

Članak 134. (1) Obveza donošenja urbanističkog plana uređenja. (2) Potrebe u akvatoriju - komunalni vezovi - nautički turizam - turistički pomorski promet - priobalni pomorski promet - komercijalna ribarska flota - sportovi na moru - uređeno kupalište - prihvat cruisera - granični prijelaz (3) Potrebe na kopnu - komunalni vezovi


- nautički turizam - turistički pomorski promet - priobalni pomorski promet - komercijalna ribarska flota - sportovi na moru - uređeno kupalište - prihvat cruisera - benzinska postaja

(4) 1. komunalni vezovi po vezu osigurati minimalno 45 m2; od toga 10 m2 za manipulativni prostor, privezišta 35 m2; 2. nautički turizam (osigurati prostor za 400 vezova), 3. ½ nautičkih vezova mora imati osigurano parkirališno mjesto, 4. potrebno je osigurati minimalno 130 m2/plovilu vodene površine i 3,5 m fronte obalne linije, 5. turistički pomorski promet (manipulativne kopnene površine cca 1000 m2) 6. priobalni pomorski promet (treba osigurati dva veza, manipulativne površine cca 2000 m2), 7. komercijalna ribarska flota, 8. sportovi na moru – zona R1 (jedrenje, motonautica, veslanje, podmorske aktivnosti i slično); 9. u zoni R2 mogu se uređivati samo otvorena igrališta te manji prateći prostori u funkciji osnovne namjene, parkiralište i javni park u odnosu 50% ukupne površine. 10. prihvat cruisera - treba osigurati cca 100 m operativne, način priveza prova na bovu (plutaču) krma na operativnu obalu, 11. benzinska postaja (planira se izgradnja nove benzinske postaje za plovila – postojeća se ukida), 12. osigurati javni koridor (lungomare) za pješački i biciklistički promet. (5) Rekreacijska namjena – (R2)

Planirana zona nalazi se u kontaktnoj zoni povijesne jezgre i podliježe posebnom režimu uređivanja. Prostor Valdibora, dio kojeg je i zona R2 od posebnog je interesa za grad i može se planirati samo kao cjelovita zona. (6) Iznimno, do donošenja urbanističkog plana uređenja za cjelinu Uvale Valdibora, ovim planom se omogućuje realizacija sjevernog dijela uvale Valdibora sukladno Idejnom projektu „Izgradnja komunalne luke San Pelagio i plaže Valruia“ za kojeg je izdana lokacijska dozvola Klasa: UP/I-350-05/17-01/10; Urbroj: 2171-01-05-02/5-18-07 od 26.04.2018. godine, sve kako je navedeno u članku 152-a..

8.1.3.4. Nova regulacija akvatorija južne luke s pratećim kopnenim sadržajima – (3.4.)

Članak 135. Obveza postupanja u skladu s Članak ma DPU Južne luke Sveta Katarina u Rovinju-Rovigno („Službeni glasnik Grada Rovinja –Rovigno“ br.4/14); 8.3. Iznimka od pravila i uređivanja prostora

Članak 136. Briše se. 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara 9.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 137.

(1) U Generalnom urbanističkom planu određen je način zaštite, uređivanja i korištenja, park-šuma, zaštićenih krajobraza, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen na temelju Zakona o zaštiti prirode i drugih pod zakonskih akata i dokumenata zaštite prirode. (2) Zaštita prirodne baštine provodi se putem mjera zaštite slijedećih dijelova prirode: A) Zaštićeni dijelovi prirode: 1. Park šuma: Zlatni rt – Škaraba (1948.g.; 1995.g.); 2. Značajni krajobraz: Rovinjski otoci i priobalno područje (1968.g.); 3. Spomenik prirode – geološki: Fantazija - kamenolom - Cava di Monfiorenzo (1987.g);


4. Spomenik parkovne arhitekture: Rovinj – drvored čempresa - Drvored čempresa na groblju u Rovinju, (1969.g.). B) Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu: 1. park šume (na otoku Sv. Katarina, Porton Biondi i Rt Muccia); 2. spomenik parkovne arhitekture (park unutar bolnice Dr. Martin Horvat); C) Zaštićeni dijelovi prirode predloženi za prekategorizaciju: 1. spomenik parkovne arhitekture (Park Gimnazije i Doma „Domenico Pergolis“); D) Prirodne vrijednosti koje treba štititi mjerama Generalnoga urbanističkog plana grada Rovinja-Rovigno: 1. osobito vrijedan krajobraz - kultivirani mediteranski krajobraz («rubovi grada») 2. osobito vrijedan krajobraz - prirodni krajobraz («rubovi grada») (3) Svi prostorni (vektorski) podaci o zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj (područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode) dostupni su na Web portalu Informacijskog sustava zaštite prirode, odnosno internetskoj stranici http://www.bioportal.hr. (4) Prema bazi evidentiranih područja Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (odnosno izrađenih stručnih podloga/obrazloženja za proglašenje zaštite) na području Grada Rovinja-Rovigno nema novih područja predviđenih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Članak 138. (1) Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, (NN 80/13, 15/18 i 14/19), odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. (2) Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. (3) Značajke spomenika prirode (geološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu. (4) U dijelu obuhvata zaštićenog geološkog spomenika prirode – Kamenolom Fantazija u Rovinju-Rovigno, a koji se nalazi unutar obuhvata GUP-a na namjeni - mješovita-pretežito stambena (M1), te unutar prostora koji je definiran kao „dovršeni dijelovi grada – uređivanje zona niske izgradnje“ (1.3.), moguće je organizirati zonu za prihvat posjetitelja geološkog parka s mogućnošću gradnje i uređenja nužnih parkirališnih površina, te moguće zadržavanje postojeće građevine i rekonstrukcije u skladu s člankom 116. ovog Plana, a sve uz prethodno ishođeno pozitivno mišljenje nadležnog državnog tijela. (5) Zaštićene park-šume treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i namjene prostora. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. (6) Na području zaštićene skupine stabala ne planirati zahvate kojima bi se pogoršalo stanje vitaliteta stabala. (7) Zaštićeni park treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjernice njihova očuvanja. (8) Parkove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnim matricama (ukoliko postoje) odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture (skulpture, fontane, klupe, staze, igrališta i dr.). (9) Elemente krajobraza u zaštićenim područjima, ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. (10) U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

http://www.bioportal.hr/


(11) U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno:

sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare,

uskladiti i prostorno organizirati različite interese,

štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom. (12) U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će sustav mjera zaštite obuhvaćenih dijelova prirode. (13) U postupku izdavanja akata za građenje za zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode obuhvaćenim Planom, kao i akata za građenje za susjedne građevine, ishodit će se posebni uvjeti građenja od nadležnog tijela državne uprave. Ne može se izdati akt za građenje bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela državne uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru.

Članak 138-a. (1) Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (Narodne novine br. 124/2013, 105/2015) čine područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju).

(2) Tablica: Područja ekološke mreže RH na području Grada Rovinja-Rovigno

PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RH (NATURA 2000 PODRUČJA)

R.br. Naziv područja Oznaka

1. Područja očuvanja značajna za ptice - POP (Područja posebne zaštite - SPA)


2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (Područja od značaja za Zajednicu - SCI)

Šire rovinjsko područje HR2001360

3. Akvatorij zapadne Istre HR5000032

4. Otoci rovinjskog područja - podmorje HR3000462

Navedena područja prikazana su na kartografskom prikazu broj 4.1. „Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite“. (3) Mjere zaštite: 1. Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i način provedbe mjera) u Područjima očuvanja značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže („Narodne novine“, broj 15/2014). 2. Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/2013). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti eventualno planirane radove regulacije vodotoka, vjetroelektrane, solarne elektrane, bioplinska postrojenja, centre za gospodarenje otpadom, širenje i/ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatne infrastrukturne projekte/koridore, hidrotehničke i melioracijske zahvate, pristaništa, luke, planiranu marikulturu, golf igrališta i razvoj turističkih zona. 3. Zabraniti turističko uređenje i komercijalno korištenje špiljskih objekata u područjima ekološke mreže u kojima ti objekti predstavljaju ciljne stanišne tipove područja ekološke mreže (8310 - Špilje i jame zatvorene za javnost). 9.2. Mjere zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara

Članak 139.

(1) U ovom Planu su prikazana nepokretna kulturna dobra koja su obzirom na stupanj zaštite podijeljena na: 1. Nepokretna kulturna dobra unesena u registar kulturnih dobara: 2. Evidentirana kulturna dobra


3. Kulturna dobra evidentirana Generalnim urbanističkim planom (2) U Generalnom urbanističkom planu određen je način zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara provedbom mjera zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite za određenu vrstu kulturnog dobra: 1. Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, 2. povijesni graditeljski sklop, 3. Arheološki lokaliteti, 4. Pojedinačno zaštićena kulturna dobra i sakralni objekti zaštićeni u sklopu Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno, 5. Sakralni i civilni objekti te popis srušenih sakralnih objekata. (3) Opći uvjeti zaštite 1. Za obuhvat GUP-a utvrđuju se jedinstveni opći uvjeti zaštite. 2. GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su kulturno povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, pojedine građevine ili njezini dijelovi, građevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i podvodna nalazišta i zone, rubovi grada – mediteranski krajolik koji svjedoči o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti. 3. Kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno od posebnog je značaja za grad i za širu zajednicu. Ovim planom utvrđen je cilj za pokretanje postupka uvrštenja kulturno – povijesne cjeline Rovinja-Rovigno u Listu svjetske baštine. Ostvarenje tog cilja uvjetuje zahtjevan odnos prema graditeljskom nasljeđu. GUP-om se utvrđuje obveza valorizacije dosadašnjih intervencija na građevinama u kulturno povijesnoj cjelini i mogućnost sanacije u odnosu na smjernice GUP-a, odnosno konzervatorskih podloga i obuhvata detaljnijih planova. 4. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana obvezni su sadržaj plana. Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata GUP-a. 5. Za sve građevine koje su obuhvaćene konzervatorskim podlogama vrijede mjere zaštite, neovisno jesu li te građevine unutar ili izvan zone zaštite. 6. Kada nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana. 7. Radi zaštite i očuvanja zaštićene kulturno povijesna cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrđuju se obveze izrade konzervatorskih podloga i detaljnijih planova. 8. Do donošenja konzervatorskih podloga i propisanih detaljnijih planova moguća je samo rekonstrukcija (i prenamjena) i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja građevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina. 9. Uvjeti gradnje na području obuhvata GUP-a utvrđuju se sukladno kartografskom prikazu 4.1., a omogućuju vizure iz glavnih točaka i poteza u gradu na kulturno povijesnu cjelinu. 10. Za poduzimanje radnji na kulturnom dobru za koje je prema posebnom propisu obvezatno lokacijska dozvola, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra koje izdaje nadležno tijelo (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Puli). 11. Radnje (rekonstrukcija, sanacija, adaptacija) koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Puli). 12. Pravne i fizičke osobe ne smiju započeti obavljanje gospodarske djelatnosti, niti promijeniti namjenu, odnosno promijeniti djelatnost u prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog dobra ili zaštićene kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Puli). 13. Na kulturnom dobru radovi se mogu izvoditi tek uz posebne uvjete i prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Puli, kao nadležnog tijela. 14. Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine (Pula). 15. Na sva zaštićena kulturna dobra, kao i na kulturna dobra evidentirana ovim Planom odgovarajuće se primjenjuju mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18), drugim propisima i ovim Odredbama. 16. Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje, sanacije, prenamjene i ostalo, na građevinama i u zonama i područjima lokaliteta iz stavka 3., podstavka 3. ovog članka potrebno je od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara - Konzervatorskog odjela u Puli te ostalih nadležnih


državnih institucija ishoditi zakonom propisane suglasnosti: posebne uvjete građenja za izdavanje akata za gradnju i prethodno odobrenje za radove na kulturnom dobru. 17. U područjima u kojima se ovim Planom, predviđa izgradnja građevina, a nalaze se na području evidentiranih arheoloških lokaliteta, investitor izgradnje na takovom prostoru ima obavezu osigurati arheološki nadzor nad svim zemljanim radovima (uključujući i radove izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture). Ovisno o vrsti i količini arheoloških nalaza, arheološki nadzor može prerasti u arheološko sondiranje, odnosno arheološko istraživanje do kraja kulturnog sloja, a značaj arheoloških nalaza in situ može uvjetovati djelomičnu izmjenu projekta. 18. Za sve neizgrađene i neuređene dijelove građevinskih područja potrebno je prije ili tijekom izrade urbanističkih planova uređenja izvršiti arheološku reambulaciju terena. 19. Arheološku reambulaciju terena potrebno je izvršiti i za sva nove građevinske zone za koje nije propisana obveza izrade detaljnijih dokumenata prostornog uređenja, te prije trasiranja i gradnje infrastrukturnih objekata i uređaja. Ovisno o rezultatima reambulacije nadležni Konzervatorski odjel propisati će daljnje uvjete zaštite arheološke baštine. 20. Sva područja za koje iz literature i povijesnih arhiva znamo ili pretpostavljamo da se na njima nalazio nekakav srušeni sakralni objekt potencijalni je arheološki lokalitet, te se na predmetna područja primjenjuju odredbe iz prethodnog stavka, kao i odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 21. Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata (uključujući i radove izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture) naiđe na arheološke nalaze, izvođač radova i investitor dužni su postupiti sukladno čl. 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH (NN 69/99, 151/03,157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18), a koji glasi: „Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo“.

Članak 140. (1) Kulturno-povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara, pod rednim brojem Z-4811; rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske - KLASA: UP I -612-08/10-06/0135; UR:BROJ: 532-04-01-1/3-11-2 od 21.ožujka 2011. godine, (koje je defakto revizija rješenja Konzervatorskog zavoda u Rijeci broj 01-192/I od 15.12.1963.god. kojim je Kulturno - povijesna cjelina grada Rovinja-Rovigno zaštićena kao spomenik kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci pod registarskim brojem RRI-53). (2) Sukladno zakonskim propisima, na području Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno utvrđene su zone: „A“ (potpuna zaštita povijesnih struktura), „B“ (djelomična zaštita povijesnih struktura) i „C“ (ambijentalna zaštita) u kojima se primjenjuju posebni sustavi mjera zaštite. Navedene zone prikazane su na kartografskom prikazu broj 4.1.1. „Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite - Zaštićeni dijelovi prirode i graditeljska baština“. (3) Sustav mjera zaštite svake od pojedinih zona detaljno je opisan u Rješenju iz stavka 1. ove odredbe, koje je osnova za izdavanje svih posebnih uvjeta za bilo koju intervenciju u prostoru. (4) Sve intervencije u prostoru kulturno-povijesne cjeline, unutar utvrđenih zona zaštite iz stavka 2. ove odredbe, uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja. (5) Kao rezultat istraživanja iz stavka 4. ovog članka, unutar Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno, u zonama „A“ i „B“ i „C“, izrađene su slijedeće konzervatorske podloge: 1. Konzervatorska podloga ˝Hotel Rovinj˝, izrađena od Giaconi Hrvoje, dipl.ing.arh., verificirana po Upravi za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Puli, 23. studenog 2004. godine. 2. Konzervatorska podloga područja zone novog autobusnog kolodvora, izrađena po d.i.a. Hrvoje Giaconi iz Rijeke, broj elaborata KP-1 od veljače 2009. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/08-10/58, URBROJ:532-04-14/3-09-03, od 2. ožujka 2009.. 3. Konzervatorska podloga područja obuhvata Detaljnog plana uređenja Trga na lokvi – zona M2 (Tvornica duhana Rovinj), izrađena po ovlaštenom poduzeću Modus d.o.o. iz Pule, broj elaborata 03/2009; knjiga 1 i 2 od kolovoza 2009. i broj elaborata 38/2009, knjiga 1 od veljače 2010. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/09-10/0685; URBROJ:532-04-13/3-10-04, od 6. ožujka 2010..


4. Konzervatorska podloga Palače Constantini u Rovinju, izrađena po ovlaštenom poduzeću ÄBCD¨ d.o.o. iz Poreča, od ožujka 2011. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao pozitivno mišljenje – KLASA:612-08/11-10/0173, BRBROJ:532-04-13/1-11-02, od 8. travnja 2011.. 5. Konzervatorska podloga šireg područja ˝Školjke˝ u Rovinju˝, izrađena po ovlaštenom arhitektu mr. sc. Jadranki Drempetić, dipl.ing.arh, broj elaborata 05/2011 iz kolovoza 2011. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/10-10/0585; URBROJ:532-04-13/1-11-06 od 02. prosinca 2011.. 6. Konzervatorska podloga za šire područje „STARE HLADNJAČE“ u Rovinju, izrađena po ovlaštenom poduzeću Modus d.o.o. iz Pule, broj elaborata 06/2011. iz svibnja 2011. godine na koje je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/10-10/0584; URBROJ:532-04-13/1-11-09, od 20. prosinca 2011.. 7. Konzervatorska podloga za potrebe obnove Kazališta ˝Antonio Gandusio˝ u Rovinju, izrađena po ovlaštenom poduzeću ˝ABCD˝ d.o.o. iz Poreča, travanj 2012. godine na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje, KLASA 612-08/12-23/1759, URBROJ:532-04-13/10-12-02, od 21. svibnja 2012.. 8. Konzervatorska podloga za područje „Južne luke Sv. Katarina u Rovinju“, izrađena po ovlaštenom arhitektu mr. sc. Jadranki Drempetić dipl.ing.arh, broj elaborata 09/2012 iz rujna 2012. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/12-10/0166; URBROJ:532-04-13/1-12-05 od 28. rujna 2012.. 9. Konzervatorska podloga za dio kulturno - povijesne cjeline - Ulice V. Švalbe (dio) - G. Garibaldi - Trg na Mostu - P. Ive do Tržnice u Rovinju", izrađena po ovlaštenoj arhitektici mr. sc. Jadranki Drempetić dipl.ing.arh, broj elaborata 17/2013., iz ožujka 2014. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/13-10/0224; UR.BROJ:532-04-02/10/1-14-6, od 10. listopada 2014.. 10. Konzervatorska podloga za dio kulturno-povijesne cjeline E. De Amicis, A. Ferri, V. Gortana u Rovinju“, izrađena po ovlaštenoj arhitektici mr. sc. Jadranki Drempetić, dipl.ing.arh, broj elaborata 05/2015, iz listopada 2015. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/15-10/0108; URBROJ:532-04-02-10/4-15-04, od 23. prosinca 2015.. 11. Konzervatorska podloga za dio kulturno-povijesne cjeline „Stube Constantini, Trevisol, Montalbano, Hotel Rovinj“, izrađena po ovlaštenom poduzeću ÄBCD¨ d.o.o. iz Poreča, Jugo Jakovčić, listopad 2016. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao pozitivno mišljenje KLASA:612-08/15-10/0412; UR.BROJ:532-04-02-10/4-15-04, od 30. prosinca 2015.. 12. Konzervatorske podloga za dio kulturno-povijesne cjeline uvale Valdibora, kompleksa ˝Mirne˝ i Bolnice Martin Horvat, izrađena po ovlaštenom poduzeću ÄBCD¨ d.o.o. iz Poreča iz prosinca 2015. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/15-10/0111; URBROJ:532-04-02-10/8-16-04 od 30. ožujka 2016.. 13. Konzervatorska podloga za dio kulturno - povijesne cjeline omeđene ulicama N. Quarantotto, Pusta, Carera, Mazzini, Ratarska, G. Carducci i Trg na lokvi u Rovinj", izrađena po Uredu ovlaštene arhitektice mr.sc. Jadranki Drempetić, broj elaborata 20/2016 iz listopada 2016. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/16-10/0115; URBROJ: 532-04-02-10/4-17-04 od 20. ožujka 2017.. 14. Konzervatorska podloga „Bolnice dr. Martin Horvat, uvale Valdibora i kompleksa Mirna-proširenje granice obuhvata“, broj elaborata: 08/2017., izrađena od strane Ureda ovlaštene arhitektice Jadranka Drempetić, dipl.ing.arh., iz lipnja 2017. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/15-10/0111, URBROJ:532-04-02-10/7-17-07, od 04. kolovoza 2017.. 15. Konzervatorska podloga za dio kulturno-povijesne cjelinu omeđene ulicama V. Gortana, A. Milossa, Trg Campitelli i Carera u Rovinju“, izrađena po ovlaštenoj arhitektici mr. sc. Jadranki Drempetić, dipl.ing.arh, broj elaborata 09/2017 iz studenog 2017. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/17-10/0108; URBROJ:532-04-02-10/4-18-04 od 28. veljače 2018.. 16. Konzervatorska podloga za dio kulturno - povijesne cjeline omeđene ulicama Carera, R. Daveggia, N. Quarantotto i J. Rakovca u Rovinju", izrađena po ovlaštenoj arhitektici mr.sc. Jadranki Drempetić dipl.ing.arh, broj elaborata 07/2018 iz srpnja 2018. godine, na koju je Konzervatorski odjel u Puli, dao svoje pozitivno mišljenje KLASA:612-08/17-10/0476; URBROJ:532-04-02-10/4-18-4 od 20. rujna 2018. (6) Do usvajanja konzervatorske podloge za cijeli poluotok Rovinj, moguća je samo rekonstrukcija u postojećim gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenske građevine. (7) Do donošenja urbanističkih planova uređenja za područja: Tvornice duhana, Tvornice Mirna, zone Ex istarski boksiti, Sjeverne luke Valdibora, moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima, bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenske građevine, osim za rekonstrukciju i gradnju


novih zahvata u akvatoriju Sjeverne luke – Valdibora koji su potvrđeni Studijom prostornih mogućnosti Sjeverne luke – Valdibora u Rovinju-Rovigno te za koje su izrađeni svi potrebni prethodni radovi koji su navedeni u odredbi 152-a. ovih Odredbi.

(8) Na području kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno potrebno je provoditi cjelovitu zaštitu arhitektonskih, urbanističkih i kulturno povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora, te je potrebno strogo kontrolirati unošenje novih struktura. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Za sve zahvate koji se planiraju izvoditi unutar zaštićene kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno, kao i na ostalim kulturnim dobrima evidentiranim ovim Planom odgovarajuće se primjenjuju mjere zaštite propisane Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17 i 90/18), drugim propisima i ovim Odredbama.

(9) Za svaki zahvat sanacije, obnove, rekonstrukcije, gradnje, nadogradnje, prenamjene, obilježavanje objekata, kao i intervencije u prostoru u zaštićenoj zoni potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Puli.

Članak 141.

(1) Povijesnim graditeljskim sklopom smatra se gradski fortifikacijski sustav Rovinja-Rovigno s pripadajućim gradskim vratima, bedemima i kulama. (2) Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem metoda rekonstrukcije propisanih za fortifikacijske cjeline, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija. Potrebno je provesti arheološke radove koje propisuje nadležno tijelo.

Članak 142. (1) Arheološki lokaliteti, hidro-arheološke zone i lokaliteti, povijesne civilne i sakralne građevine prikazane su na kartografskom prikazu 4.1.1. „Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite - Zaštićeni dijelovi prirode i graditeljska baština“. (2) Nepokretna kulturna dobra unesena u registar kulturnih dobara RH 1. Arheološki lokaliteti:

Naziv Karakteristika Stupanj

1. Otok Sv. Katarina - prapovijest arheološko nalazište - prapovijest E

2. Gradinsko naselje Monvi gradinsko naselje E

3. Gradinsko naselje Sveti Andrija gradinsko naselje E

4. Gradinsko naselje Laste gradinsko naselje E

5. Salteria gradinsko naselje E

6. Mondelaco gradinsko naselje E

7. Cuvi arheološko nalazište – antika ostaci arhitekture E

8. Sv. Pelagije Ostaci arhitekture E

9. Otok Sv. Ivan na Pučini arheološko nalazište - prapovijest E

10. Otok Maškin gradinsko naselje E

11. Otok Sv. Andrija arheološko nalazište - antika E

12. Arheološko nalazište na otoku Sv. Ivan - antika arheološko nalazište - antika E

2. Pojedinačno zaštićena kulturna dobra 1. Zgrada starog tribunala (Palača Costantini) , (broj registracije RRI-18-1961, Klasa: 03-287/1-1961) 2. Crkva sv. Trojstva, (broj registracije Z-361, Klasa: UP/I-612-08/02-01/222, Ur.broj: 532-10-1/8(JB)-02-02) 3. Crkva i samostan sv. Franje Asiškoga, (broj registracije Z-2481, Klasa: UP/I-612-08/05-06/1333, Ur.broj: 532-04-01-1/4-05-02) 4. Crkva Blažene Djevice Marije od Milosti, (broj registracije Z-4012, Klasa: UP/I-612-08/08-06/0562, Ur.broj: 532-04-01-01/4-08-02) 5. Svjetionik sv. Ivan na pučini, (broj registracije Z-611, Klasa: UP/I-612-08/02-01/1086, Ur.broj: 532-10-1/8(JB)-03-02).


3. Lista preventivno zaštićenih kulturnih dobara 1. Arhitektonski kompleks dvorca Hütterott i samostana Sv. Andrije na Crvenom otoku kod Rovinja, (Klasa: UP/I-612-08/15-05/0321; Urbroj: 532-04-02-10/7-15-02 od 22.12.2015.) 2. Crkva sv. Eufemije s pripadajućim zvonikom uz neposredan okoliš i staro groblje, (Klasa: UP/I-612-08/15-05/0177, Urbroj: 532-04-02-10/8-15-1 od 14.08.2015.) 3. Zgrada kazališta Antonio Gandusio u Rovinju, (Klasa: UP/I-612-08/16-05/0073, Urbroj: 532-04-02-10/8-16-02 od 24.03.2016.) 4. Sakralni objekti zaštićeni u sklopu Kulturno-povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno 1. Župna crkva sv. Jurja m. i sv. Eufemije 2. Crkva sv. Josipa 3. Crkva Gospe od Zdravlja 4. Crkva sv. Tome Apostola 5. Gospa od sedam žalosti (Oratorij) 6. Crkva sv. Križa 7. Crkva sv. Benedikta Opata 8. Crkva sv. Martina 9. Crkva sv. Karla Boromejskog 10. Crkva sv. Nikole 5. Evidentirani sakralni objekti: 1. Crkva Bezgrešnog začeća BDM (Concetta) 2. Crkva sv. Ivan Bosca 3. Crkva sv. Tome 4. Crkva sv. Pelagija (stara) 5. Crkva sv. Pelagija (nova) 6. Crkva sv. Andrije na istoimenom otoku (Crveni otok) 7. Crkva sv. Ivana na otoku Sveti Ivan na Pučini 6. Civilni objekti evidentirani Generalnim urbanističkim planom: 1. Kompleks bolnice za ortopediju i rehabilitaciju »Primarius dr. Martin Horvat« 2. Monte Mulini - vjetrenjače početak 18. stoljeća . 3. Željeznički kolodvor - javna građevina 1876. godina 4. Rovinjsko groblje - groblje, 1900. godina 5. Zgrada Gimnazije - javna građevina, 1913. godina 6. Zgrade tvornice "Mirna" - industrijske građevine – kraj 19. stoljeća – 1. polovina 20. stoljeća 7. Zgrade tvornice duhana i "Istragrafika" - industrijske građevine - 1872.god. – kraj 19. stoljeća – početak 20. stoljeća 8. Staro kino - javna građevina – 1929. godina 9. Stara hladnjača –(Zatvor: 1821. – do II svjetskog rata, Hladnjača: od 1965. godina) 10. Dvorac Sveta Katarina 11. Zgrada kazališta Gandusio 12. Zgrada Zavičajnog muzeja 13. Zgrada Centra za istraživanje mora Ruđer Bošković (akvarij) 14. Zgrada konjušnice na Punta Corente 7. Popis srušenih kulturnih objekata (teritorij Grada Rovinja-Rovigno unutar GUP-a): 1. Crkva sv. Uršule 2. Crkva sv. Roka 3. Crkva sv. Mihovila 4. Crkva sv. Kuzme i Damjana 5. Crkva sv. Barnabe 6. Crkva sv. Duha 7. Crkva sv. Jakova 8. Crkva sv. Antuna Opata 9. Crkva sv. Antuna Padovanskog 10. Crkva sv. Lovre 11. Crkva sv. Petra 12. Crkva sv. Ivana Krstitelja 13. Crkva sv. Spasitelja 14. Crkva Majke Božje od Utjehe 15. Crkva Majke Božje Snježne 16. Crkva sv. Vida i Modesta 17. Crkva sv. Gotarda 18. Crkva sv. Feliksa


19. Crkva sv. Katarine (na istoimenom otoku). 10. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje)

Članak 143. (1) Zbrinjavanje otpada s područja Grada Rovinja-Rovigno rješava se integriranim sustavom gospodarenja otpadom na županijskoj razini kojeg sačinjava: - županijski centar za gospodarenje otpadom „Kaštijun“ (ŽCGO Kaštijun),- izvan obuhvata GUP-a, - pretovarna stanica, reciklažno dvorište i sortirnica „Lokva Vidoto“ – izvan obuhvata GUP-a. (2) Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Za postavljanje kontejnera potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl. (3) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije i sl.). (4) Smještaj građevina za biološku obradu otpada (kompostane) omogućuje se u sklopu rasadnika na zaštitnim zelenim površinama. (5) Sav otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta. (6) Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. (7) Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važeće propise iz oblasti postupanja s otpadom, a naročito: Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13, 73/17) i Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN br. 23/14, 51/14, 121/15 i 132/15) te Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15). U slučaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis. 11. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 144. Na području grada Rovinja-Rovigno ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda i mora

Članak 145.

(1) 1. zaštita mora na području Rovinja-Rovigno sa ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu II. kategoriju ; 2. planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; 3. zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama; 4. u vodotoke Mondelaco (Calchiera – Mondelaco), Kanal Dugo polje (Campolongo) s pritokom potokom Martin i retencije u slivu Mondelaco se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih objekata. 5. sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanje izvora onečišćavanja; 6. otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti pred tretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju. 7. otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda ili upuštati u nepropusne sabirne jame koje se kontrolirano prazne 8. kontrolirano odlaganje otpada; 9. uspostavljanje monitoringa s proširivanjem i uređivanjem mjernih postaja, te osiguravanjem stalnog praćenja morskih i podzemnih voda; 10. vođenje jedinstvenoga informatičkog sustava o kakvoći voda; (2) Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi slijedeće mjere zaštite:

u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, te osigurati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica i kontejnere za odlaganje komunalnog otpada,

odrediti mjesto i način servisiranja brodova te

osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanje onečišćenja.


Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Članak 146. 1. štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina, proširivanjem CTS-a, te razvojem dopunskih alternativnih energija; 2. prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti. 3. potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice (prvenstveno kemijske čistionice i sl.) u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima. 4. realizacijom planirane mreže biciklističkih staza i traka smanjit će se emisija CO2 s ciljem ublažavanja negativnih utjecaja ispušnih plinova motornih vozila na klimu. Smanjenje prekomjerne buke

Članak 147.

1. promišljenim uzajamnim lociranjem izvora buke ili građevina u kojima su izvori buke (emitenata) i područja ili građevina sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata), u cilju sprječavanja nastajanja buke; 2. izradom karte imisija buke grada Rovinja-Rovigno koja je prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja; 3. utvrđivanjem uvjeta pod kojima se, sa stajališta zaštite od buke, može locirati neka građevina; 4. planiranjem namjena tako da se dopuštene razine buke susjednih površina ne razlikuju međusobno za više od 5 dB, kako bi se mjere zaštite na granici među njima mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu cijenu; 5. izradom akcijskih planova za površine na kojima razina imisije buke prelazi dopuštene granice; 6. primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njena širenja; 7. upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni; 8. stalnim nadzorom; 9. do izrade karte buke uvjeti se utvrđuju na temelju mjerenja imisija buke unutar izgrađenih područja ili proračuna predviđenih imisija buke na temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim karakteristikama građevine u kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije i akustičkim karakteristikama građevine u kojoj je namjena koju treba štititi od buke.

Članak 148. Sprječavanje daljnjeg širenja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš (onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od akcidenata, eksplozija, požara i sl.), obvezom saniranja njihova štetnog utjecaja na okoliš ili dislociranjem. Primjena mjera zaštite šuma i šumskog zemljišta i kultiviranog mediteranskog krajobraza

Članak 149. (1) Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem na snagu ovog Plana. Izuzetno, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukture predviđene ovim planom i planovima višeg reda. (2) Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti. (3) Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla, i treba ih trajno štititi od prenamjene.

Članak 150. (1) Sanacija okoliša i privođenje planskoj namjeni za prostore na kojima su eksploatirane mineralne sirovine. (2) Programom mjera za unapređivanje stanja u gradskom prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se posebne mjere zaštite i sanacije i razvitka pojedinih gradskih predjela oštećenih dosadašnjom eksploatacijom mineralnih sirovina.


Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 150-a. (1) U svrhu zaštite od štetnog djelovanja voda GUP-om se određuju područja ugrožena plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda. Područja ugrožena plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda označena su na kartografskom prikazu 4.1.1. Mjere posebne zaštite. Na tim područjima određuju se mjere zaštite od štetnog djelovanja voda. (2) Obrana od poplava provodi se temeljem Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) i Državnog plana obrane od poplava (NN 84/10), dok su elementi za upravljanje obranom od poplava sadržani u Planu obrane od poplava na vodama II. reda (bivše lokalne vode) Istarske županije Područje Grada Rovinja pripada Sektoru E – sjeverni Jadran, branjenom području 22 – mali slivovi „Mirna – Dragonja“ i „Raša – Boljunčica“ – malom slivu „Raša – Boljunčica“. (3) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda sastavni je dio cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama područja malog sliva „Raša – Boljunčica“. (4) Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke odnosno unutar slivova evidentiranih vodotoka treba se izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda. (5) Oba vodotoka u obuhvatu GUP-a evidentirana u Vodoprivrednom informacijskom sustavu – Mondelaco (Calchiera – Mondelaco) i Kanal Dugo polje (Campolongo) s pritokom potokom Martin te retencije u slivu Mondelaco, kao i ostali tokovi na kojima se može javiti površinsko tečenje a nisu evidentirani kao vodotoci moraju se čistiti i održavati te izvoditi drugi potrebni zaštitni radovi i provoditi mjere zaštite, kako se ne bi ugrozila njihova protočnost. Za upravljanje, uređenje i održavanje ostalih tokova na kojima se može javiti površinsko tečenje, a nisu evidentirani kao vodotoci, potrebno je utvrditi nadležnost sukladno odgovarajućim važećim propisima. (6) Kod uređivanja označenih područja ugroženih plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda primjenjivati Članak 98. i 103-a. ovog Plana. (7) Za građenje u označenim područjima ugroženim plavljenjem uslijed štetnog djelovanja voda sav rizik i sve štete od plavljenja snosi investitor odnosno vlasnik građevine. Zaštita od štetnog djelovanja mora

Članak 150-b.

(1) Prema elaboratu „Poplave mora na priobalnim područjima“ (Split, ožujak 2013.), metodom ekspertne procjene, procijenjene su maksimalne visine razine mora u odnosu na HVRS71: - za područje sjeverno od Rovinja maksimalne visine razine mora za 50-godišnji povratni period iznose: H (cm) ≥ 125, - za područje južno od Rovinja maksimalne visine razine mora za 50-godišnji povratni period iznose: H (cm) od 115 do 124, - apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadrana zabilježen je 1986. za vrijeme dugotrajnog juga i iznosi Hmax = 10,8m, - maksimalna registrirana visina vala u sjevernom Jadranu za buru iznosi Hmax = 7,2m, - procijenjena 100-godišnja povratna vrijednost najvišeg vala u Jadranu iznosi 13,5m, - navedene vrijednosti odnose se na otvoreni Jadran, dok se u obalnom području javljaju bitno manji valovi ovisno o topografskim karakteristikama i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetra. (2) Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.–2021. (“Narodne novine”, br. 66/16) mjerodavne visine poplava mora na priobalnom području Grada Rovinja- Rovigno, koje je obuhvaćeno GUP-om su: - velika vjerojatnost pojave: do 2,2mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), odnosno 2,175mn.m. na području sjeverno od utoka u more vodotoka Mondelaco, odnosno 2,075mn.m. na području između utoka u more vodotoka Mondelaco na sjeveru i Zlatnog rta (Punta Corrente) na jugu; - srednja vjerojatnost pojave: do 3,3mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), odnosno 3,05mn.m. na području sjeverno od Zlatnog rta (Punta Corrente); - mala vjerojatnost pojave: do 5,3mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), odnosno 4,8mn.m. na području sjeverno od Zlatnog rta (Punta Corrente). (3) Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. iz stavka 2. ove Odredbe procijenjene su maksimalne visine valova na obalnom području Grada Rovinja do 5,3 mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), odnosno 4,8mn.m. na području sjeverno od Zlatnog rta (Punta Corrente). (4) Za građenje u području moguće poplave mora sav rizik i štete od plavljenja snosi investitor odnosno vlasnik građevine.


(5) U postupcima izrade i donošenja prostornih planova užih područja za planirane morske luke potrebno je provesti detaljna istraživanja i procjene maksimalnih visina valova – procijeniti 100-godišnju povratnu vrijednost najvišeg vala ovisno o topografskim karakteristikama i otvorenosti akvatorija prema dominantnim smjerovima vjetra, kako bi se smanjila opasnost od poplava mora uslijed pojave velikih valova. (6) U postupcima izdavanja akata za provedbu prostornih planova odnosno građenje za sve zahvate u prostoru u priobalnom području Grada Rovinja-Rovigno, na zemljištu do 4,8mn.m. odnosno do 5,3mn.m. na području južno od Zlatnog rta (Punta Corrente), utvrđuje se obveza pribavljanja posebnih uvjeta Hrvatskih voda kojima bi se odredile mjere za zaštitu od poplava mora, pri čemu Hrvatske vode putem izdavanja tih posebnih uvjeta mogu zahtijevati izradu analize rizika od poplava mora za taj zahvat u prostoru.

Članak 151. (1) Aktima za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru propisat će se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite okoliša, a naročito: 1. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10); Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03); Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, br. 8/06); Pravilnik o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole (Narodne novine br. 115/11), Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99), Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, br. 146/05), Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine, br. 93/08), Pravilnik o zaštiti šuma od požara (Narodne novine, br. 33/14), 2. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95, 56/10); Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99); Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) 116/07 i 141/08; Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine, br. 117/07), 3. Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružjem (Narodne novine, br. 70/17), Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (Narodne novine, br. 26/09, 41/09 i 66/10), 4. Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07); 5. Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN113/08 i 88/10); 6. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13 i 41/16); 7. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/12 i 14/14); Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10); 8. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15); Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) 9. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14), 10. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) 11. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99,57/00, 129/00,59/01,26/03-pročišćeni tekst, 82/04,110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 56/13, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15). (2) U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se važeći propis. 12. Mjere provedbe plana

Članak 152.

(1) Uređivanje prostora, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem ukupnih odredbi ovog Plana, prostornog plana šireg područja i prostornih planova užeg područja, te ostalih odgovarajućih propisa Grada Rovinja-Rovigno. (2) Način i dinamiku provedbe ovog Plana utvrdit će tijela Grada Rovinja-Rovigno, a zavisit će o prioritetima koji će se utvrditi, obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, te vrstama i karakteristikama zahvata u prostoru. (3) Na cjelokupnom području obuhvata Plana (osim područja za koja je uvjetovana izrada urbanističkih planova uređenja), Plan će se provoditi izdavanjem akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima. (4) Za zahvate u prostoru u područjima za koja je, prema odredbama ovog Plana obavezno donošenje urbanističkih planova uređenja, ne mogu se izdavati akti kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima, osim za rekonstrukciju postojećih građevina (kada


se ne mijenjaju gabariti građevine), te za rekonstrukciju postojećih i prometnih površina i infrastrukturnih vodova i objekata. (5) Zemljište se uređuje i štiti putem odredbi ovog Plana, kao i odredbi važećih prostornih planova užeg područja. Svi elementi navedeni u ovom Planu predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja (detaljnijih dokumenata prostornog uređenja), čija se izrada uvjetuje ovim Planom. (6) U postupcima izrade urbanističkih planova uređenja kroz izradu, kao i kod izdavanja akata za provedbu prostornih planova za sve građevine treba dokazati da planirane visine nisu u suprotnosti s člankom 133. stavak (2) Prostornog plana Istarske županije – Pročišćeni tekst („Službene novine Istarske županije“ broj 14/16), odnosno da se istima ne ugrožavaju vizure i ne smanjuje ambijentalna vrijednost prostora.

Članak 152-a. (1) Iznimno od stavka (4), članka 152. ovih Odredbi, mogu se izdavati akti za provedbu prostornih planova, odnosno izdavati građevinske dozvole temeljem odredbi GUP-a za rekonstrukciju postojećih građevina i gradnju novih u akvatoriju Sjeverne luke – Valdibora. Temeljem uvjeta iz članka 239. stavka 3. PPUG-a za predmetne zahvate izrađen je Idejni projekt „Izgradnja komunalne luke San Pelagio i plaže Valruia“, te je izdana lokacijska dozvola Klasa: UP/I-350-05/17-01/10; Urbroj: 2171-01-05-02/5-18-07 od 26.04.2018. godine. Sukladno zahtjevima iz gore navedenog članka PPUG-a za potrebe izdavanja lokacijske dozvole izrađeni su: 1. Elaborati: - geodetska podloga za zahvate u prostoru, sastavni dio ove lokacijske dozvole, sa detaljnim snimkom terena (slojnice, postojeće građevine, putevi i vodovi) i mora (izobate) u mjerilu 1:750 u koji je uklopljen katastarski plan; - izvješće-arheološki pregled podmorja uvale Sv.Pelagio, sastavljen od strane Teodora Šalov, dipl.arheolog-pov.umjetnosti, u Puli od 20. listopada 2016.godine; - geotehnički elaborat, broj: G-310/2018, iz siječnja 2018. godine, od tvrtke GRASA PROJEKT d.o.o., Zagreb; - podvodni pregled i sondiranje, od 21. rujna 2017. godine, od strane „MURGONS podvodni radovi d.o.o. Pula“; 2. Konzervatorske podloge: - konzervatorska podloga „Bolnice dr.Martin Horvat, uvale Valdibora i kompleksa Mirna“ u Rovinju, rujan-prosinac 2015. godine, od strane ABCD d.o.o. Poreč i - konzervatorska podloga „Bolnice dr.Martin Horvat, uvale Valdibora i kompleksa Mirna-proširenje granice obuhvata“, broj elaborata: 08/2017, izrađena od strane Ureda ovlaštene arhitektice Jadranka Drempetić,, dipl.ing.arh., iz lipnja 2017. godine. 3. Idejno rješenje zahvata u prostoru i studija prometnog rješenja je usvojena od strane Gradonačelnika, Zaključkom, KLASA: 350-05/17-02/13, URBROJ: 2171-01/05-01/17-27, od 24. kolovoza 2017. godine. 4. Elaborat zaštite okoliša, iz rujna 2017. godine, od strane „STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE,OKOLIŠ d.o.o. Rovinj“ ; temeljem kojeg je ocijenjeno da za namjeravani zahvat u prostoru nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i nije potrebno provesti Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu: Rješenje, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Sektor za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje, KLASA: UP/I-351-03/17-08/287, URBROJ: 517-06-2-1-2-18-6, od 21. ožujka 2018. godine. (2) Za predmetne zahvate moguća je izgradnja u fazama.

Članak 152-b. Iznimno od stavka (4), članka 152., ovih Odredbi, mogu se izdavati akti za provedbu prostornih planova, odnosno izdavati građevinske dozvole temeljem odredbi GUP-a za rekonstrukciju, odnosno slijedeće zahvate unutar zona ugostiteljsko - turistička namjena (T1) određenih ovim Planom, te na otocima Sveta Katarina, Sveti Andrija i Maškin: 4. izgradnja i rekonstrukcija postojećih građevina unutar izgrađenog dijela zona, 5. rekonstrukcija postojećih i gradnju novih prometnih površina i infrastrukturnih vodova.

Članak 152-c. Pod izgradnjom, odnosno rekonstrukcijom postojećih građevina u članku 152-b. smatra se: 5. izgradnja, odnosno rekonstrukcija manjih pratećih građevina, 6. rekonstrukcija dogradnjom arhitektonskog kompleksa dvorca Hütterott s gospodarskog ulaza sa servisnim prostorijama na jednu etažu, uz suglasnosti i odobrenja nadležnih službi; 7. zahvati djelomičnog uređenja plaža gdje prevladavaju prirodne strukture te postavljanje plutajućih objekata u zonama rekreacije u moru.


8. postavljanje plutajućih objekata u zonama rekreacije u moru.

Članak 152-d. (1) Pod izgradnjom, odnosno rekonstrukcijom manje prateće građevine iz točke 1. prethodne odredbe smatraju se: 9. pješački i kolno-pješački putevi, infrastrukturni vodovi, te ostale infrastrukturne građevine i oprema, 10. urbana oprema, manja dječja igrališta do 100 m2 za smještaj osnovnih sprava: ljuljačka (dvosjed), klackalica, penjalica i tobogan i drugo, 11. plažni objekti – R5 sa sadržajima iz članka 17., veličine bruto površine do 15 m2, s natkrivenim otvorenim prostorom tlocrtne površine do 50 m2, katnosti prizemlje (P), visine V=3,5 m, sa kosim ili ravnim krovom (neprohodni ili zeleni), odnosno sukladno Odredbi 45-c (2) Prilikom smještaja građevina iz prethodnog stavka ove odredbe voditi računa da isti svojim položajem, bukom, mirisom i sl. ne ometaju korištenje javnih površina i ugodan boravak korisnika zone ugostiteljsko-turističke namjene.

Članak 152-e.

(1) Pod rekonstrukcijom/ dogradnjom postojećeg arhitektonskog kompleksa dvorca Hütterott s gospodarskim ulazom i servisnim prostorijama na jednu etažu (Po ili S), uz suglasnosti i odobrenja nadležnih službi iz točke 2. odredbe 152-c. smatra se dogradnja građevine sukladno projektnoj dokumentaciji odobrenoj od strane nadležnog konzervatorskog odjela, a na osnovu Detaljne konzervatorske podloge Dvorac – bivši samostan na otoku Sv. Andrija kraj Rovinja, izrađen od Kapitel d.o.o. iz Žminja, za koju je Konzervatorski odjel izdao pozitivno mišljenje 7.lipnja 2017.. (2) Dogradnja mora biti zaklonjena od izravnog pogleda s mora te uklopljena u prirodno okruženje. Gospodarski ulaz mora biti s direktnim kolnim prilazom s prometne površine.

Članak 152-f.

(1) Pod zahvatima djelomičnog uređenja plaža gdje prevladavaju prirodne strukture iz točke 3. članka 152-c. smatraju se slijedeće intervencije: 1. zahvati djelomične sanacije već izvedenih kameno-betonskih platoa, rampi, stuba i zidova, bez povećavanja njihovih gabarita, visine, te bez izmjene oblika obalne crte, uz mogućnost upotrebe suvremenih materijala; 2. moguća je nasipavanje pijeskom i šljunkom u svrhu „prihranjivanja“ već uređenih plaža i sl. Primjena gradivog materijala od kamena, betona, drva i željeza i sl.; 3. moguća postava privremenih sezonskih mobilnih prefabriciranih pontona (PVC ili sl.) u moru u funkciji boljeg ulaza u more i proširenja plaže. (2) Prirodni oblici dijelom moraju biti očuvani. (3) Intervencije na plažama gdje se planira veća sanacija koja sadržava novo oblikovanje obalne crte primjenjujući nasipavanje u moru, gradnju stabilizacijskih pera, valobrana, i sl. nije moguća do donošenja UPU-a za turističku zonu (4) Kod uređenja sekundarnih plaža mogući su zahvati uređenja travnih ploha, terasiranja, gradnje potpornih zidova, stepenica, staza, i sl.

Članak 152-g. Pod postavljanjem plutajućih objekata u zonama rekreacije u moru iz točke 3. članka 152-c. smatra se postavljanje raznih plutajućih objekata u svrhu rekreacije i označavanja i obilježavanja zone rekreacije, sve prema posebnim uvjetima nadležnih tijela za upravljanje, te provođenje reda na pomorskom dobru. 12.1. Obveza izrade posebne i detaljne dokumentacije prostornog uređenja

Članak 153.

Ovim Planom određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi urbanistički plan uređenja.

Članak 154.

(1) Obuhvat UPU-a detaljno je definiran na kartografskom prikazu 4.2.. (2) Sadržaj, mjerila kartografskih prikaza, obvezni pokazatelji i standard elaborata prostornih planova užeg područja određeni su posebnim propisom. (3) Grad Rovinj-Rovigno utvrđuje programe razvoja za područja (turističkih i drugih zona od posebne važnosti za Grad) obuhvaćenih prostornim planovima užih područja čija se izrada uvjetuje ovim Planom.


Studije o utjecaju na okoliš

Članak 155. Zakonom o zaštiti okoliša te Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš određuju se zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja zahvata na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Urbanistički planovi uređenja

Članak 156. (1) Generalnim urbanističkim planom određeno je obavezno donošenje urbanističkog plana uređenja za slijedeće prostore/ zone: I. Sjeverna luka – Valdibora, II. područje Montepozzo - kamenolom i gospodarska zona III. stambenih naselja: III.1.Laste III.2.Montepozzo - Laconovo III.3.Concetta istok III.4.Lacosercio zapad III.5.Lacosercio - Lamanova IV.turističke zone: IV.1. Porton Biondi IV.2. otok Sveta Katarina IV.3. otok Sveti Andrija V.industrijske zone Calchiera, VI. prostori urbane preobrazbe: VI.1. Tvornica duhana Rovinj; VI.2. Tvornica Mirna; VI.3. Bolnica "Dr. M. Horvat". VI.4. Gospodarska zona Turnina VI 5. Bivši istarski boksiti VI 6. Višenamjenska zona Lamanova - M2. (2) Obveza donošenja urbanističkih planova uređenja određena je prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, na kojem su označene površine za koje je obvezno donošenje Urbanističkih planova uređenja. (3) Program izrade urbanističkog plana uređenja koji je sastavni dio Odluke o izradi plana verificira Gradonačelnik.

Članak 157. (1) Temeljem Odluke o donošenju UPU-a na snazi su slijedeći planovi: 7. UPU gospodarske zone Gripole-Spine u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.8/10 i 3/14, 8. UPU – Valbruna istok (Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.5/18), 9. UPU – Lacosercio istok (Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.5/18). (2) Temeljem Odluke o donošenju DPU-a na snazi su slijedeći planovi: 1. DPU područja Sv. Vid - S. Vein i Valbruna u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno - br. 2/01, 2. DPU Valsavie u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno - br. 10/02, 3. DPU šireg područja Gimnazije u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno - br. 09/03, 4. DPU turističke zone ˝Monte Mulini˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 4/07 i 6/14, 5. DPU sportsko-rekreativne zone ˝Valbruna˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 4/08 , 6. DPU gospodarske zone ˝Štanga˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.1/08 i 6/15, 7. DPU zone hotela Rovinj u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja j-Rovigno - br. 4/08, 8. DPU uređenja naselja „Salteria“; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.7/12, 9. DPU Južne luke Sveta Katarina u Rovinju-Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.4/14,


10. DPU sportsko-rekreativne zone Monvi-Cuvi u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br.1/09. (3) Ovim planom planira se stavljanje izvan snage DPU poslovno-trgovačkog centra ˝Valalta˝ u Rovinju -Rovigno; Službeni glasnik Grada Rovinja -Rovigno - br. 02/04. (4) Za sve pojmove koji nisu definirani unutar važećih DPU-ova i UPU-ova koriste se pojmovi iz Pojmovnika ovog Plana. 12.2. Mjere uređenja i zaštite zemljišta

Članak 158.

(1) Mjere uređivanja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređivanju, zaštiti prostora i u obvezi donošenja detaljnijih prostornih planova kojima se utvrđuje način uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta (osnivanje građevnih čestica, komunalno opremanje i sl.). (2) Uređivanje i zaštita zemljišta u gradu osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem. (3) Važan element zaštite i uređivanja zemljišta je zaštita prirodnih dobara valorizacijom i upisom u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, a zaštita kulturnih dobara upisom u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, te zaštita kroz odredbe Plana. Gradski projekti

Članak 159.

(1) Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata. Gradski se projekti izrađuju za zahvate u prostoru gdje je Grad partner u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta ili je već uložio ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene, parkovi, infrastruktura i sl.), odnosno kako bi sačuvao stečene gradske vrijednosti. (2) Obuhvat gradskog projekta donosi Gradonačelnik, u suradnji s drugim gradskim institucijama, a definiran je zonom utjecaja gradske investicije. (3) Područja i teme gradskih projekata su:

sustav odvodnje

stanovanje

lučko područje

afirmacija postojećih gradskih poteza,

postojeće glavne gradske ulice i sl.,

gradnja uz planirane glavne gradske ulice i trase;

prenamjena stare industrije;

javni sadržaji;

površine za rekreaciju,

novi gradski parkovi i zelene površine,

građevine javne i društvene namjene gradskog značenja. (4) Programske studije su stručne podloge za odlučivanje o ulaganju u području gradskih projekata. Programske studije usvaja Gradonačelnik. Programska studija, osim programa za gradski projekt, naročito određuje:

procedure koje prethode realizaciji (javni natječaj, pozivni natječaj);

obveze izrade urbanističkog plana uređenja. 12.3. Rekonstrukcija građevina Građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 160. Rekonstrukcija postojećih građevina čija je namjena protivna namjeni utvrđenom GUP-om, mogu se, do privođenja namjeni određenoj planom, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete: 1. stambene, odnosno stambeno poslovne građevine: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u postojećim gabaritima; 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m2;


4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 bruto građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj funkcionalnih jedinica; 5. adaptacija potkrovlja ili drugog prostora, unutar postojećeg gabarita, u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. broj 4. ovoga stavka; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). 2. građevine druge namjene (građevine za rad, javne, komunalne, prometne građevine): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine; 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da planirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima; 4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; 5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta). Građevine čija je namjena sukladna planiranoj namjeni

Članak 161.

Rekonstrukcija postojećih građevina koje su u skladu s namjenom utvrđenom GUP-om, a nalazi se na području za koje je obavezno donošenje UPU-a radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada, u smislu ovih odredaba podrazumijeva se: 1. izvođenje radova kojima se na građevini otklanjaju opasnosti za okolinu u smislu stabilnosti, sigurnosti u pogledu života i zdravlja ljudi, sigurnosti od požara, sigurnosti prometa i susjednih građevina, 2. rekonstrukcija kojom se zadovoljavaju ili poboljšavaju osnovni uvjeti stanovanja i rada, uz uvjet da se uglavnom zadržavaju postojeći gabariti građevine (moguće povećanje do 10% volumena građevine), 3. radovi održavanja kojima se sprečava propadanje građevina. Osiguranje neophodnih (nužnih) uvjeta života

Članak 162.

Pod osiguranjem neophodnih uvjeta života podrazumijeva se: a) rješavanje sanitarnih prostorija veličine do 12 m2 (nadogradnjom ili dogradnjom, ovisno o arhitektonskim karakteristikama objekta) i sistema zbrinjavanja sanitarno-otpadnih voda, b) rekonstrukcija i popravak krovišta i to: 1. stabilizacija krovnog vijenca (horizontalno ukrućenje) s izvođenjem do maksimalno 60 cm nadozida, 2. zamjena krovnih greda, 3. zamjena neadekvatnog pokrova (od salonita, plastičnog evala i sl., kanalicama ili mediteran crijepom), 4. rekonstrukcija ili prigradnja kuhinje i sličnih utilitarnih sadržaja veličine do 12 m2, ukoliko ih nema u postojećem stambenom objektu, c) rekonstrukcija ili prigradnja streha, lođa, vanjskog dimnjaka, stubišta koja su nužna za pristup na etažu, a čime se ne narušava arhitektonski sklad objekta, d) rekonstrukcija stambenih objekata čiji stambeni prostor ne zadovoljava Gradskom odlukom utvrđeni minimalni standard stanovanja, e) rekonstrukcija u svrhu ugradnje dizala za invalidne osobe u postojećoj građevini.

Članak 163. Pod osiguranjem neophodnih uvjeta rada podrazumijeva se: 1. dopuna, proširenje, izmjena, usavršavanje i zaokruživanje tehnološkog procesa rada i organizacije poslovanja unutar postojećih gabarita građevina, 2. održavanje i proširenje objekata do 10% gabarita građevina radi poboljšanja uvjeta rada gospodarskih subjekata,


3. rekonstrukcija u svrhu ugradnje dizala za invalidne osobe u postojećoj građevini, 4. uređenje prostorija za rad, s tim da se tu može obavljati djelatnost koja je u skladu s važećim zakonima bez povećanja broja funkcionalnih jedinica.

Članak 164.

Kod rekonstrukcije vrijednih i zaštićenih građevina potrebno je ishođenje posebnih uvjeta od nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Članak 165. (1) Kod rekonstrukcije ili prenamjene postojećih građevina potrebno je urediti fasadu sa svim njenim elementima, krovište u cijelosti, a prema urbanističko-konzervatorskim uvjetima. (2) Sve postojeće građevine koje podliježu rekonstrukciji ili prenamjeni moraju imati projekt obnove fasade i krovišta sa troškovnicima.

Članak 166. Svaka intervencija na pročelju (fasadi) unutar kulturno povijesne cjeline grada Rovinja-Rovigno mora se izvesti sukladno posebnom propisu (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara). Pod intervencijama na fasadi smatra se i dotrajala stolarija (prozori, izlozi, ulazna vrata) kao i boja iste, popravak i obnova štukature i profilacija, bojanje fasade, postavljanje reklama i svjetlosnih natpisa, rasvjetnih tijela, klima uređaja i drugo.

Članak 167. Postojeće građevine koje nisu u skladu s namjenom utvrđenom prostornim planom, a nalaze se u prvoj etapi realizacije planova, mogu se samo nužno održavati u okviru horizontalnih i vertikalnih gabarita i to: zamjena dotrajale stolarije, horizontalne hidro-izolacije podova, zamjena dijela krovne konstrukcije i pokrova, opšavi limom, horizontalni i vertikalni oluci.

13. Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća

Članak 168. (1) Sukladno posebnim zakonskim propisima: 1. Zakon o sustavu civilne zaštite (NN broj 82/15), 2. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86), 3. Pravilnik o uzbunjivanju stanovništva (NN 69/16). (2) U nastavku se propisuju slijedeće mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća koje su sastavni dijelovi Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Rovinj-Rovigno („Službeni glasnik Grada Rovinja-Rovigno“ br. 8/11). 13.1. Zaštita i spašavanje od poplave

Članak 168-a.

(1) Na području Grada postoji mala ugroženost od djelovanja i posljedica nastanka poplave, a najviše je ugroženo obalno područje Grada. Poplava najčešće nastaje uslijed velike plime i velikih količina kiše u kratkom vremenu. U tom bi slučaju moglo biti ugroženo 30-tak podrumskih prostorija. Ugroženo stanovništvo se ne očekuje, no moguće je plavljenje oko 5-6 ha obradivih površina. (2) Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite: 1. Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima su preventivnog karaktera, a odnose se na redovito održavanje kanala. 2. Unutar koridora treba planirati dogradnju sustava zaštite od poplava, mjestimičnu rekonstrukciju, sanaciju i redovno održavanje vodnih građevina. 3. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. 4. Zabraniti gradnju bilo kakvih objekata u koritima i odvodnim kanalima kako bi se omogućio neprekidan tok vode prema moru. 5. U područjima gradnje riješiti sustav odvodnje oborinskih i fekalnih voda u potrebitoj protočnosti. (3) Prostori ugroženi plavljenjem označeni su na kartografskom prikazu 4.1.1. Mjere posebne zaštite. (4) Obrana od poplava provodi se temeljem Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) i Državnog plana obrane od poplava (NN 84/10), dok su elementi za upravljanje obranom od


poplava sadržani u Planu obrane od poplava na vodama II. reda (bivše lokalne vode) Istarske županije Područje Grada Rovinja pripada Sektoru E – sjeverni Jadran, branjenom području 22 – mali slivovi „Mirna – Dragonja“ i „Raša – Boljunčica“ – malom slivu „Raša – Boljunčica“. 13.2. Zaštita i spašavanje od potresa

Članak 168-b.

(1) Prema seizmološkoj karti za povratni period od 500 godina Mjere područje Grada može biti, u najgorem slučaju, ugroženo potresom do 7º MCS skale, ali najvjerojatnija mogućnost potresa je do 6º MCS skale. (2) Najveći dio objekata spada u zgrade III. grupe (građevine s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupno panelne građevine i dobro građene drvene građevine), a nešto manji dio u građevine II. grupe (građevine od pečene opeke, građevine od krupnih blokova, te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom). (3) U slučaju potresa intenziteta 5-6º MCS skale moglo bi doći do laganih i umjerenih oštećenja kamenih zgrada uglavnom smještenih u središtu Grada tzv. Stari grad na poluotoku i jednako tako na suprotnom djelu, gdje je najveća koncentracija zgrada I. grupe, te u jednom manjem dijelu ruralnih sredina (zaseoci) kao i stara jezgra naselja Rovinjsko Selo. Kod ostalih zgrada i građevina moglo bi doći samo do laganih oštećenja. (4) Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite: 1. Kod gradnje zgrada i građevina, naročito onih za čiju se izgradnju zahtjeva lokacijska i građevinska dozvola, te potvrda glavnog projekta (preko 400 m² odnosno 600 m²) potrebno je provesti seizmička, geotehnička i geomehanička istraživanja. 2. Protupotresno projektiranje i građenje (tehnika gradnje i izbor materijala) treba provoditi sukladno zakonskim propisima kojima će se kod rekonstrukcije postojećih, te izgradnje novih zgrada i građevina osigurati otpornost na potres do 7° MCS. 3. Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske - protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći (naročito vatrogasci i HMP) te eventualne evakuacije stanovništva. 4. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između zgrada kako ne bi došlo do međusobnog zarušavanja, kao i propisanu udaljenost od prometnica i rubova kolnika. 13.3. Zaštita i spašavanje od ostalih prirodnih uzroka

Članak 168.c.

(1) U svrhu zaštite prilikom pojave olujnog ili orkanskog nevremena potrebno je posebnu pažnju obratiti na izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica koje treba prilagoditi jačini vjetra. (2) U svrhu zaštite prilikom pojave tuče, snježnih oborina i poledice potrebno je kod gradnje nezaštićenih vanjskih građevina, te naročito šetnica i trgova trebalo voditi računa o korištenju protu kliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih putova. (3) Nema potrebe za posebnim zahvatima i mjerama zaštite u urbanističkim planovima, ali bi se kod gradnje nezaštićenih vanjskih građevina, te naročito šetnica i trgova trebalo voditi računa o korištenju protu kliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih putova. 13.4. Zaštita od pojave tehničko – tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim (i drugim) objektima

Članak 168-d.

(1) Na području Grada postoji mogućnost nastajanja tehničko – tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim (i drugim) objektima u poduzećima koja koriste, skladište ili proizvode opasne i štetne tvari kao što su Maistra (sumporna kiselina) i „Mirna“ (opasna tvar amonijak). (2) Uslijed akcidenta, u najgorem mogućem slučaju, u ovim zgradama može biti ugroženo do 20 osoba uglavnom u samom objektu ili neposrednoj blizini, pri čemu bi se najčešće moglo raditi o lakšim ili srednje teškim ozljedama (opekline, problemi u disanju, problemi izazvani strahom i panikom), a vrlo mali broj (do najviše 5 osoba) mogao bi imati teže posljedice po zdravlje ili smrtno stradati. (3) Može doći do oštećenja postrojenja u gospodarskim zgradama kao i uništenja materijalnih dobara i okoliša u njihovoj neposrednoj blizini. (4) U slučaju akcidenta na benzinskim postajama (za koji postoji mala vjerojatnost nastanka) moglo bi doći do vrlo velikih oštećenja samih zgrada i građevina, sa težim posljedicama za okolna materijalna dobra i okoliš, a mogli bi stradati radnici i osobe koji se zateknu na tim objektima (najviše do 10 osoba).


(5) Najveći problem u slučaju incidenta u kojem bi došlo do istjecanja opasnih tvari odnosno stvaranja oblaka amonijaka. U tom kontekstu naročitu ugrozu čini Hladnjača Mirna smještena u objektu u gradu (Valdibora), pri čemu poseban problem predstavlja obavješćivanje građana o akcidentu i potrebi zadržavanja u zatvorenom prostoru. (6) Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite: 1. U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala, mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja (tankvane). Sve građevine moraju biti spojeni na gradski pročistač fekalne i oborinske kanalizacije. 2. Gradnju zgrada i postrojenja u kojima se na bilo koji način koriste ili skladište opasne tvari planirati izvan građevinskih područja namijenjenih stanovanju, društvenim djelatnostima (škole, vrtići, dom zdravlja, dom umirovljenika) kao i područja u kojima se okuplja veći broj ljudi (trgovački centri, stadioni i sl.). 3. Gradnju takvih zgrada planirati na rubovima poduzetničkih zona kako se u slučaju nesreće ne bi ugrozilo stanovništvo. 4. Kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba u dogovoru sa nadležnim tijelom za poslove ZiS planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje. 5. Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijske - protupožarne) radi nesmetanog pristupa svih ekipa žurne pomoći ( naročito vatrogasci i HMP) te eventualne evakuacije stanovništva. (7) Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisani razmak između zgrada kako bi se posljedice eventualne nesreće sve na najmanju moguću mjeru i izbjegao „domino efekt“. 13.5. Uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva

Članak 168-e.

(1) U društvenim i gospodarskim zgradama (školama, vrtiću, trgovačkim centrima, prometni terminali, sportske dvorane i stadioni, proizvodni pogoni) gdje boravi ili se okuplja veći broj osoba potrebno je uspostaviti i održavati sustave unutarnjeg uzbunjivanja (interni razglas, display, zvono, ručna sirena) koji će imati osigurani prijem priopćenja Županijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

(2) Unutar obuhvata GUP-a grada Rovinja-Rovigno potrebno je uspostaviti sustav za javno uzbunjivanje (sirene za javno uzbunjivane) i njihovo uvezivanje u jedinstveni sustav putem ŽC 112. Sustav javnog uzbunjivanja sastoji se od sirena u naselju Borik, na zgradi Mirne (Giordano Paliaga 8), na zgradi Doma kulture (Trg maršala Tita 3), na zgradi Ureda državne uprave (Istarska 13a), na lokaciji u ulici Franje Iskre 4 te u industrijskoj zoni Gripole-Spine.

13.6. Evakuacija stanovništva

Članak 168-f. (1) Putevi evakuacije kao i prostori pogodni za prikupljanje evakuiranih ljudi i zone za njihovo zbrinjavanje prikazani su na kartografskom prikazu, br. 4.3.4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA – „Mjere posebne zaštite“. (2) Problem bi mogli nastati u urbanoj gradskoj jezgri, dok prometna razvedenost prema ruralnim sredinama omogućuje više alternativnih pravaca evakuacije ili dopreme pomoći.

13.7. Sklanjanje stanovništva

Članak 169. (1) Za očekivati je potrebu sklanjanja dijela stanovništva i turista u slučaju olujnog nevremena za što grad Rovinj u svojim hotelima, dvoranama i školama raspolaže određenim kapacitetima, a osloncem na IŽ i potpuno dostatnim kapacitetima. (2) Za sklanjanje stanovništva u slučaju tehničko-tehnoloških nesreća u Rovinju postoje 4 skloništa osnovne zaštite ukupnog kapaciteta 300 osoba te 2 skloništa dopunske zaštite ukupnog kapaciteta 75, te velik broj podrumskih i drugih prostorija pogodnih za sklanjanje stanovništva. (3) Obzirom na Procijenjene opasnosti grad trenutno raspolaže dostatnim kapacitetom skloništa. 13.8. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

Članak 170.

(1) Na području Grada razina ugroze od pojava epidemioloških bolesti i sanitarnih opasnosti je vrlo mala, ali se u iznimnim situacijama, posebno kao posljedica neke druge veće nesreće ili katastrofe


mogu pojaviti epidemiološke bolesti: 1. U iznimnim slučajevima mogu se desiti sporadični slučajevi salmonele ili neke zarazne bolesti pri čemu su naročito ugrožene kuhinje i blagovaonice škola, dječji vrtići te hoteli odnosno turistička naselja. Procjenjuje se da ukupan broj slučajeva ne bi trebao prelaziti brojku od 150 osoba, pri čemu bi eventualni „teži slučajevi“ bili sporadični - do 10 osoba. 2. Potres ili neka druga velika nesreća mogli bi u najgorem mogućem slučaju posljedično uzrokovati pojavu epidemioloških i sanitarnih opasnosti, kada bi uslijed smanjenja higijenskih uvjeta opasnost od zaraznih bolesti bila povećana, ali ne značajno, zbog dostignutog stupnja zdravstvene kulture stanovništva i dostignutog stupnja razvoja zdravstvene zaštite. 3. Problem bi mogla predstavljati i potreba smještaja većeg broja ljudi u zajedničke prostore (dvorane, škole i sl.) što bi pogodovalo razvoju i širenju zaraznih bolesti. (2) Ovim planom određuju se slijedeće mjere zaštite: 1. Propisanim mjerama u dokumentima prostornog uređenja potrebno je osigurati potpunu odvojenost fekalne od oborinske kanalizacije, te onemogućiti miješanje vode za piće sa oborinskom ili fekalnom kanalizacijom. 2. Zatvoriti i sanirati postojeće divlje deponije smeće, te onemogućiti otvaranje novih. 3. Postojeći gradski deponij koristiti uz poštivanje svih mjera zaštite sa intencijom. 13.9. Mjere zaštite od požara

Članak 170-a.

(1) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne zgrade, zgrada mora biti udaljena od susjednih zgrada najmanje 4,0 m. Zgrada može biti smještena i na udaljenosti manjoj od 4,0 m od susjedne zgrade, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima zgrade i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne zgrade. U protivnom, zgrada mora biti odvojena od susjednih zgrada požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da zgrada ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. (2) Iznimno od prethodnog stavka, građevine u kojima se obavlja skladištenje ili promet zapaljivim tekućinama i plinovima, eksplozivima, pirotehničkim sredstvima i streljivom moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih zgrada i komunalnih uređaja sukladno posebnom propisu. (3) Kod projektiranja građevina za koje ne postoje hrvatski propisi prema kojima projektant može odrediti potrebnu klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije (a također ni druge zahtjeve u svezi građevinske zaštite od požara), projektant može primijeniti odgovarajuće inozemne propise kao priznata pravila tehničke prakse. (4) Radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih dobara iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, zgrada do koje je omogućen kolni pristup mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu o uvjetima za vatrogasne pristupe, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu. (5) Za građenje građevine i prostorija u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je graditi u skladu s odredbama posebnog propisa o zapaljivim tekućinama i plinovima. (6) Sukladno posebnom propisu, potrebno je ishoditi suglasnost mjerodavne Policijske uprave o usklađenosti glavnog projekta za građenje pojedinih građevina sa propisanim i ovim Planom traženim mjerama zaštite od požara, prikazanim u elaboratu zaštite od požara. (7) Mjere zaštite od požara tijekom zahvata u prostoru obvezatno se provode u skladu s odredbama slijedećih posebnih propisa: 19. Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine, br. 92/10), 20. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (Narodne novine, br. 108/95 i 56/10), 21. Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružje (Narodne novine, br. 70/17), 22. Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (Narodne novine br. 29/13 i 87/15), 23. Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od požara (Narodne novine br. 56/12 i 61/12), 24. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (Narodne novine, br. 35/94, 55/94 i 142/03), a) vatrogasne pristupe planirati tako da omogućavaju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed, b) slijepe vatrogasne pristupe duže od 100 metara planirati tako da na svom kraju imaju okretišta koja


omogućavaju sigurno okretanje vozila, 25. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (Narodne novine, br. 8/06), a) predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu 26. Pravilnik o zapaljivim tekućinama (Narodne novine, br. 54/99), 27. Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (Narodne novine, br. 117/07), 28. Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (Narodne novine, br. 93/98, 116/07 i 141/08), 29. Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (Narodne novine, br. 100/99), 30. Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine, br. 93/08), 31. Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (Narodne novine, br. 26/09, 41/09 i 66/10), 32. Pravilnik o zaštiti šuma od požara (Narodne novine, br. 33/14), 33. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine, br. 146/05), 34. Pravilnik o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, odnosno lokacijske dozvole (Narodne novine br. 115/11), 35. Ostali pravilnici i usvojena pravila tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara, 36. Procjena ugroženosti od požara i plan zaštite od požara Grada Rovinja. 11. Prijelazne odredbe Druge mjere

Članak 171.

(1) Na područjima za koja je propisana obveza donošenja urbanističkih planova uređenja, a građevine su, prema namjeni, u skladu s namjenom utvrđenom Generalnim urbanističkim planom može se odobriti prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih građevina u postojećem gabaritu. (2) Iznimno, do donošenja urbanističkog plana uređenja, omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i pojedinačna interpolacija na područjima na kojima je to omogućeno pravilima građenja definiranim u poglavlju 8. GUP-a. (3) U postojećim građevinama s legalnim statusom, stečenim do dana stupanja na snagu Plana, moguće je proširivati stambeni prostor na prostor potkrovlja, podruma i sl., u postojećim gabaritima. (4) Unutar obuhvata DPU-a i UPU-a koji su na snazi, a kojima se detaljnije određivala namjena M1 iz GUP-a, moguća je izgradnja i neke druge namjene (ugostiteljsko-turističke, društvene, javne i poslovne) na česticama čija je namjena DPU-om ili UPU-om određena kao mješovita-pretežito stambena, uz obvezno poštivanje svih prostornih parametara za određenu drugu namjenu. (5) Stupanjem na snagu ove Izmjene i dopune GUP-a, za sve postupke ishođenja akata kojima se određuju uvjeti gradnje prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima, a za zahvate koji se nalaze unutar obuhvata DPU-a i UPU-a koji su na snazi, prostorni parametri koji se odnose na visinu građevine i ukupnu visina građevine se određuju u skladu s Članak ma ove Izmjene i dopune GUP-a. Sudjelovanje javnosti

Članak 172.

Sudjelovanje javnosti osigurava se propisanom procedurom donošenja planova i studija, te o rezultatima urbanističko - arhitektonskih natječaja. Tumačenja plana

Članak 173.

U slučaju potrebe detaljnijeg razgraničenja između pravila i razgraničavanja zona iznimki unutar pojedinog pravila, kao i tumačenja pojedinih odredbi ovog Plana nadležan je Gradonačelnik, u suradnji sa ovlaštenim stručnim izrađivačem ovog Plana.

KLASA/CLASSE: 350-05/17-02/35 Predsjednik URBROJ/NUMPROT:2171-01-01/1-19-4 Gradskog vijeća Rovinj-Rovigno, 23. srpnja 2019. Valerio Drandić,v.r.

akti gradskog vijeća – atti del consiglio municipale 2 176 ...građevine su bile u funkciji...

Documents