akcioni plan za realizaciju strategije razvoja energetike ... plan - latinica.pdfpriprema projekta...

Akcioni plan za realizaciju Strategije razvoja energetike Republike Srpske, avgust 2010.

1

Akcioni plan za realizaciju Strategije razvoja energetike Republike Srpske

Akcioni plan je dokument koji je komplementaran sa dokumentom Strategija energetskog razvoja Republike Srpske. Njime se definiše skup mjera i aktivnosti, zatim institucije ili subjekti koji su odgovorni za sprovođenje tih mjera i aktivnosti te rokovi u kojima se trebaju provesti navedene mjere/aktivnosti, a sve u cilju implementacije Strategije

Ono što je važno imati na umu kod izrade i sprovođenja akcionog plana je vremenski horizont obuhvaćen akcionim planom. Dok Strategija nastoji sagledati prilike u energetskom sektoru i usmjeravati razvoj energetskog sektora prema nekom scenariju do 2030. godine, samo neke od mjera/aktivnosti u akcionom planu dosežu isti vremenski horizont kao i Strategija. To su npr. stalne mjere/aktivnosti na poboljšanju energetske efikasnosti, zatim aktivnosti na smanjenju uticaja energetskog sektora na životnu sredinu, stalno praćenje i usklađivanje zakonske regulative koja reguliše energetski sektor s onom u EU, edukacija, informisanje i podizanje svijesti građana o važnosti energetskog sektora i njegovom uticaju na životnu sredinu i sl.

S druge strane, jedan dio mjera/aktivnosti je jednokratan, kao npr. donošenje različitih zakona ili podzakonskih akata koji se tiču energetskog sektora, izgradnja novih ili rekonstrukcija postojećih energetskih objekata i sl.

Nadalje, za neke aktivnosti/mjere, radi dinamičnih promjena mnogih pretpostavki koje su postavljene pri izradi Strategije, nije moguće sagledati cijeli period koji sagledava Strategija, nego se donosi plan aktivnosti/mjera samo za nekoliko godina unaprijed.

Za političke strukture, odnosno državnu administraciju, koja je odgovorna za energetski sektor (Vlada RS, ministarstvo zaduženo za energetiku, ministarstvo zaduženo za zaštitu životne sredine, ostala ministarstva koja imaju dodira s energetskim sektorom, regulatorna agencija) energetske kompanije u RS, kao i buduće institucije i kompanije koje će se pojaviti u RS u oblasti energetike, važno je prihvatiti imperativ potrebe za stalnim procesom ili aktivnošću planiranja u sektoru energetike. Jednom izrađena strategija se mora s vremenom podešavati, korigovati u skladu s promjenama koje nastaju u odnosu na pretpostavljene scenarije u vrijeme izrade Strategije. Iskustvo najbolje svjetske prakse u energetskom planiranju pokazuje da postoje mnogi elementi (parametri) prema kojima je dimenzionisana Strategija, a koje nije moguće precizno predvidjeti za dulji niz godina u budućnosti. Budućnost je uvijek različita od onog što se pretpostavljalo u prošlosti. Iz tog razloga proizlazi potreba stalnog praćenja ostvarenja Strategije i njenog usklađivanja s kretanjima tzv. vodećih (driving) parametara.

Opšti ciljevi Strategije razvoja energetike Republike Srpske su:

• Obezbijediti potrebne količine i oblike energije te sigurnost snabdijevanja za potrebe privrede i građana na prostoru Republike Srpske, po ekonomski održivim cijenama vodeći računa o problemu energetskog siromaštva.

• Povećati efikasnost proizvodnje, transporta i prenosa, distribucije i potrošnje energije, posebno u sektoru zgrada. Aktivnim zakonskim, institucionalnim, ogranizacionim i finansijskim mjerama ubrzati ove procese.

• Stvoriti uslove za postepeno otvaranje energetskog tržišta i ulaganje u energetski sektor.


2

• Uspostaviti efikasan sistem podsticanja energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije u skladu sa postavljenim ciljevima i obavezama koje će proizaći iz članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.

• Osigurati održivi razvoj energetskog sektora u uslovima ograničene emisije gasova sa efektom staklene bašte.

• Usklađivati zakonodavstvo sa pravnim nesljeđem Evropske unije.

Da bi se ostvarili navedeni opšti ciljevi, kao i mnogi specifični ciljevi postavljeni u Strategiji, potrebno je provođenje aktivnosti/mjera u pojedinoj oblasti kako slijedi:

Oblast Sektor uglja

Aktivnost/mjera Nadležni organ/institucija Rok/Dinamika

Otvaranje novih površinskih kopova na lokacijama Gacko i Ugljevik i obnova rudarske mehanizacije.

RiTE Gacko

RiTE Ugljevik

2010. - 2013.

2014. – 2016.

Rješavanje institucionalnog, organizacionog i problema finansiranja istraživanja rezervi uglja te nastavak i ravonomjerno istraživanje rezervi uglja po pojedinim ležištima u skladu sa zakonskom regulativom.

Vlada RS, resorna ministarstva, lokalne zajednice, energetski subjekti

Početi odmah

Planiranje razvoja pojedinih ugljenih basena.

Vlada RS, resorno ministarstvo Trajni zadatak

Usaglašavanje sa standardima i propisima zaštite životne sredine.

Vlada RS, resorna ministarstva

Obrazovanje stručnjaka za sektor uglja.

Resorno ministarstvo,fakulteti, instituti

Trajni zadatak


3

Oblast Sektor gasa


Nastaviti s usklađivanjem zakonodavstva o gasu s pravnim naslijeđem EU za energetiku, u skladu sa obavezama iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i donijeti podzakonske akte predviđene energetskim propisima.

Narodna skupština RS,

Vlada RS, ministarstvo nadležno za oblast energetike, nadležni energetski subjekti

2010. - 2015.

(ili do ulaska u EU)

Izraditi plan razvoja gasnog transportnog i distributivnog sistema.

TSO, DSO i Vlada RS. 2010. - 2011.

Provedba plana razvoja transportnog sistema.

TSO 2011. – 2025.

Priprema projektne dokumentacije, priprema tendera, raspisivanje i dodjela koncesije za izgradnju i upravljanje distributivnim sistemima

Vlada RS, ministarstvo nadležno za oblast energetike, lokalna uprava.

2011. – 2025.

Kontrola provedbe plana razvoja transportnog i distributivnog sistema

Vlada RS, ministarstvo nadležno za oblast energetike, RERS ili lokalna uprava.

2011. – 2030.

Oblast Sektor nafte


Osnivanje agencije za obavezne rezerve nafte i naftnih derivata ili sličnog nezavisnog organa.

Vlada RS. 2010.

Donošenje propisa za uređenje dinamike formiranja i obnavljanja obaveznih rezervi derivata nafte i organizacije njihovog skladištenja.

Vlada RS, na prijedlog Ministarstva industrije, energetike i rudarstva.

2010.


4

Oblast Sektor nafte


Raspisivanje javnog poziva za koncesiju za istraživanje nafte i plina na teritoriju RS (Rafinerija nafte BB ima ekskluzivno pravo na istraživanje i eksploataciju nafte i gasa do 2012. godine).

Komisija za koncesije RS, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva.

2012.

Postizanje kvaliteta naftnih derivata u skladu s važećim standardima u EU - izmjena Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva; usklađivanje odgovarajućih BAS standarda.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine;

Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine.

2010.

Oblast Sektor električne energije - proizvodnja


Donošenje konačne odluke o produženju životnog vijeka postojećih elektrana (za rad iza 2030. godine).

Elektroprivreda RS. Do kraja 2013. Godine.

Izrada studije izvodljivosti izgradnje gasnih kogeneracija u većim urbanim centrima (Banja Luka, Doboj, Prijedor).

Vlada RS, lokalna samouprava, toplane.

Do kraja 2013. godine.

Inoviranje i izrada projektne dokumentacije za projekte hidroelektrana koje se planiraju izgraditi do 2020. godine (HE Buk Bijela, HE Foča, HE Paunci i HE Sutjeska), po modelu strateškog partnerstva

Vlada Republike Srpske, Elektroprivreda RS, Starteški partneri.


Dodjela koncesija za izgradnju hidroelektrana do 2020. godine (HE Buk Bijela, HE Foča, HE Paunci i HE Donja Sutjeska)).

Vlada Republike Srpske, Komisija za koncesije RS, Narodna skupština Republike Srpske

U 2010 godini .

Priprema projektne dokumentacije i aktivnosti potrebne za realizaciju hidroelektrana iz projekta srednji tok rijeke Drine, gradnja po modelu strateškog partnerstva

Vlada RS, Elektroprivreda RS, Komisija za koncesije, Narodna skupština RS

Početi odmah.


5



Inoviranje projektne dokumentacije za Projekat Gornji horizonti

U okviru ovih aktivnosti rješavati HE Dubrovnik II i HE Čapljina

Gradnja pojedinih objekata samostalno ili po modelu strateškog partnerstva

Prioritetno rješavanje HE Dabar

Vlada RS, Elektroprivreda RS,

Početi odmah

Završetak radova 2016. godine

Intenzivirati istražne radove za preostale hidroenergetske objekte na slivovima rijeka Vrbas, Drina Bosna i Trebišnjica u cilju osiguranja dovoljno kvaklitetnih Odluka za investiranje

Vlada RS, Elektroprivreda RS, Početi odmah

Smanjenje emisije štetnih materija iz postojećih termoelektrana.

Elektroprivreda RS. Do rokova utvrđenih zakonom i preuzetim međunarodnim obavezama.


6



Održavanje i revitalizacija postojećih hidroelektrana.

Elektroprivreda RS.

Stalne aktivnosti do 2030. godine

po objektima:

- HE Bočac (revitalizacija 2020.)

- HE Višegrad (dovršetak projekata Power 4 do 2012.)

- HE Dubrovnik (revitalizacija agregata – u dogovoru s HEP-om; tunel Gorica-Plat)

- HE Trebinje II (injekcioni radovi na brani Gorica, ravitalizacija hidromehaničke opreme, 35 kV razvodno postrojenje) – do kraja 2011.

- HE Trebinje II (dodatni agregat) – do 2015.

- HE Trebinje I (zamjena blok transformatora, revitalizacija hidromehaničke opreme, 220kV razvodno postrojenje) – do kraja 2015.

- HE Trebinje I (revitalizacija hidromehaničke opreme, brana Grančarevo – injektiranje, ankrersko polje i dr.) – stalne aktivnosti do 2025. godine

- Dovodni kanal PHE Čapljina (u dogovoru sa EP HZHB)

- Tunel Fatničko polje-akumulacija Bileća (betonska obloga) – do 2015. godine

- Tunel Dabarsko polje – Fatničko polje (betonska obloga) – do 2015. godine

- Kompenzacioni bazen i kanal Fatničko polje – do 2015. godine

- MHE Bogatići – revitalizacija i modernizacija hidromašinske opreme i uklopnice, adaptacija cjevovoda, sanacija korita


7



Održavanje i revitalizacija postojećih termoelektrana.

Elektroprivreda RS.

Stalne aktivnosti do planiranog izlaska iz pogona

Po objektima:

- TE Gacko (rekonstrukcija, produženje životnog vijeka i povećanje efikasnosti turbine i kotla, revitalizacija mlinskog postrojenja, automatska analiza kvaliteta uglja, termotehnička i normativna ispitivanja, odprašivanje dopreme uglja, zamjena 0,4 kV postrojenja, mjerenje nultog stanja i izrada Studije uticaja Rudnika i TE Gacko na okolinu, rekonstrukcija otpreme pepela i otpreme šljake, rekonstrukcija otpadnih voda, ugradnja sistema odsumporavanja, ugradnja NOx gorionika, rekultivacija, revitalizacija brane Klinje; otvaranje novog površinskog kopa, uvođenje sistema kvaliteta ISO 9001 i 14000) u periodu do 2015.

- TE Ugljevik (kapitalni remont 2010. godine: rekonstrukcija kotla, zamjena 6 kV i 0,4 kV postrojenja vlastite potrošnje, rekonstrukcija rashladnog tornja, sistem monitoringa i upravljanja bloka, rekonstrukcija sistema otpadnih voda; ugradnja sistema odsumporavanja, otvaranje novog površinskog kopa, uvođenje sistema kvaliteta ISO 9001 i 14000) – u periodu do 2015.


8



Rješavanje statusa i/ili dovršenje projekata (pružanje podrške) za koje je dodijeljena koncesija i koji su u raznim fazama realizacije (HES Vrbas, HE Ulog, male HE, TE Stanari, Rudnik Kotor Varoš).

Vlada RS (nadležna ministarstva), Komisija za koncesije RS, RERS, koncesionari, lokalna samouprava, drugi nadležni organi (u postupcima izdavanja dozvola. licenci, odobrenje i drugih potrebnih dokumenata).

Stalne aktivnosti do 2015. godine

prioritetno do kraja 2011. godine riješiti otvorena pitanja oko dodijeljenih koncesija za pojedine male HE i HES Vrbas, tj. za projekte za koje je dodijeljena koncesija, ali je evidentan zastoj u realizaciji.

Rješavanje otvorenih pitanja o korišćenju pojedinih postojećih/planiranih elektrana, i ugovornih obaveza u saradnji sa sistemima i elektroprivredama iz okruženja (podjela hidropotencijala iz postojećih i izgradnja novih objekata, prošla ulaganja u termoelektrane).

Vlada RS, Elektroprivreda RS. do kraja 2013.

Oblast Sektor električne energije - prenos


Provedba kratkoročnog plana investicija.

Elektroprenos BiH. 2010.-2011.

Sistematske aktivnosti na revitalizaciji 110 kV mreže.

Elektroprenos BiH. 2010. – 2030.

Sistematske ustavne aktivnosti na revitalizaciji 220 kV mreže.


Sistematske aktivnosti na revitalizaciji 400 kV mreže.


Priprema projekata izgradnje TS 400/220/110 kV Prijedor 2 i DV 2x400 kV B.Luka 6 – Prijedor 2.


Izgradnja TS 400/220/110 kV Prijedor 2 i DV 2x400 kV B.Luka 6 – Prijedor 2.


Priprema projekta izgradnje DV 400 kV Višegrad – Pljevlja (Buk Bijela).



9

Oblast Sektor električne energije - prenos


Izgradnja DV 400 kV Višegrad – Pljevlja (Buk Bijela).


Unapređenje sistema regulacije napona (ugradnja kompenzacijskih uređaja u mreži).

Elektroprenos BiH, NOS BiH. 2010. – 2014.

Priprema ostalih važnih projekata izgradnje TS 110/xkV i DV 110 kV.

Elektroprenos BiH, NOS BiH. 2011. – 2030.

Sistematske aktivnosti na održavanju prenosne mreže.


Oblast Sektor električne energije - distribucija


Donošenje obavezujućeg programa smanjenja gubitaka u distributivnoj mreži za period do 2015. godine, praćenje provođenja programa i rezultata.

Vlada RS, RERS, Operatori distributivne mreže.

do kraja 2012. godine

godišnji nadzor

obnova svake 3 godine i postavljanje petogodišnjih ciljeva smanjenja gubitaka.

Smanjenje neregistrovane potrošnje električne energije na nivo do 2% bruto potrošnje na nivou distribucije.

Vlada RS, RERS, Operatori distributivne mreže.

2010.-2015.

Strategija zamjene brojila za pojedine kategorije kupaca.

Operatori distributivne mreže 2010.-2012.

Postepeni prelaz na direktnu transformaciju 110/10(20) kV.

Elektroprenos BiH ; Operatori distributivne mreže.

2010.-2030.

Postepeno ukidanje naponskog nivoa 35 kV; dinamika ovisi o lokalnim specifičnostima distributivne mreže.

Operatori distributivne mreže. 2010.-2030.

Postepena zamjena naponskog nivoa 10 kV sa 20 kV; dugoročni proces koji započinje u vangradskim mrežama, a završava u gradskim kablovskim mrežama.



10

Oblast Sektor električne energije - distribucija


Kvalitet električne energije održavati na definisanom nivou primjenom indikatora kvarova, prekidača ili daljinski upravljanih rastavljača na stubovima vodova 10(20) kV i automatskih regulatora napona u posebnim slučajevima dugih izvoda 10(20) kV.


Opremanje distribucijskih dispečerskih centara za automatsko i daljinsko upravljanje mrežom srednjeg napona.


MTU sistem, optička komunikacija, PLC


Premještanje mjernih mjesta na fasadu ili granicu posjeda i/ili ugradnja brojila s daljinskim očitanjem i upravljanjem


Oblast Sektor daljinskog grijanja


Smanjivanje toplotnih gubitaka u magistralnim i distribucijskim toplotnim mrežama – pokretanje i nastavak aktivnosti:

- mjere kontinuiranog poboljšanja efikasnosti u isporuci toplotne energije, zamjena dotrajalih cjevovoda i uvođenje predizoliranih cijevi, nastavak ovih projekata tamo gdje su započeti i pokretanje tamo gdje nisu.

Toplinarska preduzeća. 5-godišnji plan po etapama.


11

Oblast Sektor daljinskog grijanja


Uspostavljanje regulatorne osnove za uređivanje pitanja: proizvodnje, distribucije, snabdijevanja toplotnom energijom, politike tarifiranja te odnosa snabdjevača i potrošača toplote, uz definisanje granice odgovornosti:

- postavljanje legislativnog okvira za djelovanje sektora toplifikacije, donošenje zakona koji reguliše ovaj sektor sa svim bitnim pitanjima.

Ministarstvo nadležno za energetiku, RERS.

1 godina.

Uvođenje bilansiranja goriva i planiranja snabdijevanja i potrošnje goriva na nivou države:

- ulazak u bilans na nivou RS, postavljanje osnove za planiranje nabave i potrošnje potrebnih energenata.

Ministarstvo nadležno za energetiku, RERS.

1 godina.

Uvođenje mjerenja potrošnje toplotne energije i sistema naplate prema potrošnji:

- mjera za uspostavu realnih tržišnih odnosa, postavljanje sistema mjerenja potrošnje na nivou toplotnih podstanica ili individualnih potrošača, prema karakteristikama kupaca.

Toplinarska preduzeća. 5-godišnji plan po etapama.

Provođenje studija izvodljivosti za kogeneracijska postrojenja:

- mjera pripreme za izgradnju kogeneracijskih postrojenja tamo gdje ima osnove za njihovo uvođenje, treba biti u skladu sa planovima uvođenja mreže prirodnog gasa i razvoja potrošnje alternativnih goriva (biomasa).

Toplinarska preduzeća. 3 godine.


12

Oblast Energetska efikasnost


Integralna analiza racionalnosti korištenja energije u proizvodnji aluminija, studije izvodljivosti prepoznatih mjera s ekonomskom analizom i donošenje plana provedbe.

Ministarstvo privrede, energetike i razvoja, Fabrika glinice Zvornik.

1 - 2 godine.

Uspostava tijela za praćenje i analizu racionalnosti korištenja energije prema granama industrije te za periodičko izvještavanje o specifičnoj potrošnji energije i prihvatljivim mjerama poboljšanja.

Privredna komora RS, industrijska preduzeća.

2 - 3 godine.

Okupljanje i osposobljavanje stručnih osoba za provođenje specijaliziranih energetskih audita u industriji, organiziranje takvih audita.

Ministarstvo privrede, energetike i razvoja, Privredna komora RS.

2 - 3 godine.

Izgradnja institucionalnog i zakonodavnog okvira, implementacija Direktiva EU iz područja EE, izrada akcionog plana.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS.

3 - 5 godina.

Osnivanje fonda za podsticanje projekata energetske efikasnosti.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS.

3 - 5 godina.

Edukacija raznih ciljnih skupina za integralno projektovanje zgrada.

Fakulteti, instituti, stručne udruge

3 - 5 godina.

Izrada i donošenje Zakona o energetskoj efikasnosti.

Resorno ministarstvo, Narodna skupština RS.

3 - 5 godina.

Izradu Akcionog plana za implementaciju EU direktive o energetskim svojstvima zgrada.

Vlada RS, resorno ministarstvo. 3 - 5 godina.

Izrada i usvajanje novih Tehničkih propisa koji će regulisati stroži nivo toplotne zaštite i upravljanje potrošnjom energije u zgradama u skladu s EPBD i normom EN 13790.

Resorno ministarstvo, Vlada RS.

Do 5 godina.


13

Oblast Energetska efikasnost


Izrada i usvajanje novih Tehničkih propisa koji će regulisati obavezu energetske certifikacije zgrada, tj. klasifikacije zgrada prema potrošnji energije.


3 - 5 godina.

Izrada i usvajanje novih Tehničkih propisa koji će regulisati obrazovanje nezavisnih energetskih stručnjaka koji će provoditi energetske preglede i energetsku certifikaciju zgrada.


3 - 5 godina.

Izrada i usvajanje Nacionalne metodologije energetskih pregleda.


3 - 5 godina.

Kontinuiranu edukaciju raznih ciljanih skupina i informisanje javnosti.

Resorno ministarstvo, agencije, instituti, mediji.

Trajni zadatak.

Oblast Obnovljivi izvori energije


Donošenje zakonskih i podzakonskih akata iz područja OIE.

Nadležna ministarstva do 3 godine

Procjena potencijala OIE. Nadležna ministarstva, državni zavodi, instituti i fakulteti

do 3 godine.

Stvaranje administrativne procedure za projekte OIE.

Nadležna ministarstva, RERS, operator sistema, finansijski operator

Do 3 godine.

� Definisanje i donošenje tehničkih uslova priključka male hidroelektrane na mrežu, kojima bi se propisala prava i obaveze subjekta koji proizvodi električnu energiju te subjekta odgovornog za održavanje i pogon mreže.

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva

Do 2 godine.

� Uspostava mjernih stanica za mjerenje veličine protoka na vodotocima odnosno interesantnim lokacijama na kojima to još ne postoji.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Do 5 godina.


14

Oblast Obnovljivi izvori energije


� Iniciranje iznalaženja mogućnosti za pojednostavljene procedure pribavljanja potrebnih saglasnosti i skraćivanje vremena za izdavanje odobrenja za izgradnju malih HE u RS, kao i mogućnost objedinjavanja izdavanja većeg broja različitih saglasnosti i dozvola, pogotovo što je za većinu od njih potreban isti nivo podloga i iste prethodne aktivnosti.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju

Do 5 godina, uz pravovremene kontinuirane prilagodbe u skladu s budućim promjenama zakonske regulative.

Oblast Zaštita životne sredine


Uskladiti regulativu Republike Srpske iz područja zaštite životne sredine sa EU smjernicama te međunarodnim konvencijama i protokolima.


2010. - 2015. (ili do ulaska u EU).

Unaprijediti sistem prikupljanja podataka o emisijama u okolinu iz stacionarnih energetskih izvora (katastar emisija u okolinu) i nominovati/osnovati nadležnu instituciju (npr. Agencija za zaštitu životne sredine).

Vlada RS, resorno ministarstvo i lokalna samouprava.

2010. - 2013.

Pripremiti regulativu o implementaciji mehanizma čistog razvoja (CDM) i uspostaviti nadležno tijelo za realizaciju CDM projekata, nakon što se postigne globalni sporazum o smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte i jasnije definiše status CDM mehanizama za post-Kjotski period (iza 2012. godine).


2011. - 2012.

Pripremiti regulativu o trgovanju emisijama gasova sa efektom staklene bašte, uspostaviti Registar i priključiti se EU sistemu trgovanja pravima na emisiju.


2010. - 2015. (ili do ulaska u EU).


15

Oblast Tržište i cijene energije


Potpuno otvaranje tržišta električne energije (do početka 2015. godine).

Vlada RS, RERS. Stalne aktivnosti do 2015. godine.

Postepeno podešavanje cijene energije i energenata na ekonomski održivi nivo.

Vlada RS, RERS, energetski subjekti.

Stalne aktivnosti do 2015. godine.

Revizija i poboljšanje programa pomoći socijalno ugroženih kategorija potrošača i donošenje programa smanjenja energetskog siromaštva.

Vlada RS (ministarstva nadležna za energetiku i socijalnu pomoć), RERS.


Primjena EU pravila o sigurnosti opskrbe energijom i energentima (povezivanje u regionalno tržište, saradnja u kriznim situacijama, operativne i strateške rezerve nafte, naftnih derivata i gasa).

Vlada RS, RERS. Do 2013. godine

stalno praćenje.


16

Oblast Tržište i cijene energije


Izrada i implementacija modela pomoći socijalno ugroženim kategorijama domaćinstava u snabdijevanju energijom i postizanju minimalno potrebnog standarda stanovanja:

� izrada Studije (Elaborata) kojim će se jasno definisati slijedeće: • metodologija za proračun minimalnih potreba za energijom za svako socijalno ugroženo domaćinstvo, posebno na temelju niza kriterijuma: prihodi domaćinstava, ukupan broj članova, klimatski uslovi, stambeni uslovi, postojanje infrastrukture (elektroenergetske, gasne, toplinske) te mogućnosti korištenja ostalih energetskih resursa i slično, • nivo subvencije za podmirenje minimalnih potreba za energijom, • način implementacije rezultata elaborata: organizacija institucionalnog okvira za provedbu modela i donošenje prijedloga za nužnim intervencijama i usklađivanje sa postojećom zakonskom regulativom (Zakon o socijalnoj zaštiti i drugi).

Vlada RS, resorno ministarstvo. Do 2 godine.

Oblast Prestrukturiranje


CEFTA sporazum

- Uspostaviti područje slobodne trgovine između zemalja potpisnica, u skladu sa odredbama ovog Sporazuma i relevantnim pravilima i procedurama WTO-a.

Vlada RS i Ministarstvo trgovine RS u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH

31.12.2010.g.


17



Ugovor o energetskoj povelji

- Podsticanje razvoja trgovine u energetici na osnovu otvorenog i konkurentnog tržišta energetskih proizvoda, opreme i usluga, otklanjanje tehničkih, administrativnih i ostalih barijera u trgovini energetskim proizvodima, opremom, uslugama i tehnologijom, podsticanje modernizacije, obnove i racionalizacije opreme za proizvodnju, transport, distribuciju i korišćenje energije, unapređenje pristupa kapitalu putem odgovarajućih finansijskih institucija.

Vlada RS i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS.

Dugoročan zadatak, aktuelan do 2030. godine.

Ugovor o uspostavi

Energetske zajednice –

implementacija acquisa o

energiji

- Unaprijediti pravni okvir za područje funkcionisanja trgovine na veliko; - Unaprijediti zakonodavstvo za podršku konkurentnijem snabdijevanju tržišta; - Postići dogovor oko implementacije pravnog naslijeđa o gasu i nastaviti sa njegovom primjenom.

Resorna ministarstva u Vladi RS, Regulatorna komisija za energetiku RS i učesnici na energetskom tržištu RS.

Dugoročan zadatak, aktuelan do 2030. godine.


18



Direktiva 2005/54/EZ o opštim

pravilima za unutrašnje tržište

električne energije

- Propisati opšta pravila za proizvodnju, prenos, distribuciju i snabdijevanje električnom energijom te utvrditi pravila o organizaciji i funkcionisanju elektroenergetskog sektora, pristup tržištu, kriterijume i postupke koji se primjenjuju za objavu nadmetanja i davanje odobrenja za izgradnju elektroenergetskih projekata i upravljanje sistemima. - Raditi na poboljšanju postojeće procedure sistema sigurnosti snabdijevanja, unapređenju procedura za funkcionisanje DSO-a

RERS i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS.

Rok za implementaciju je 1. juli 2007. godine, uz obezbjedenje da status kvalifikovanog kupca najkasnije do 1. januara 2008. godine imaju svi kupci osim domacinstava, a od 1. januara 2015. godine da taj status imaju svi kupci.

Direktiva 2005/89/EZ o

mjerama sigurnosti

snabdijevanja električnom

energijom i ulaganjima u

infrastrukturu

- Utvrditi mjere u cilju postizanja sigurnosti snabdijevanja i ispravnog rada tržišta koje trebaju osigurati odgovarajući nivo proizvodnih kapaciteta, odgovarajuću ravnotežu izmedu ponude i potražnje te odgovarajući nivo povezanosti sistema interkonektivnim vodovima radi razvoja tržišta

- Raditi na dizajniranju veleprodajnog tržišnog okvira u cilju održavanja određene ravnoteže između ponude i potražnje, te izraditi odgovarajući regulatorni okvir za obezbjeđivanje ulaganja u mrežu,

RERS, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS i učesnici na energetskom tržištu RS



19



Direktiva 2003/55/EZ o opštim

pravilima za unutrašnje tržište

prirodnog gasa

- Utvrditi zajednička pravila za prijenos, distribuciju, snabdijevanje i skladištenje prirodnog gasa.

- Odrediti pravila organizacije i funkcionisanja sektora gasa, pristup tržištu, kriterijume i postupke koji se primjenjuju na davanje dozvole za prijenos, distribuciju, snabdijevanje i skladištenje prirodnog gasa i rada sistema.

RERS i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS

Rok za implementaciju je 1. juli 2007. godine, uz obezbjedenje da status kvalifikovanog kupca najkasnije do 1. januara 2008. godine imaju svi kupci osim

domaćinstava, a od 1. januara 2015. godine da taj status imaju svi kupci.

Propis 1775/2005 o uslovima

za pristup prenosnom

sistemu za prirodni gas

- Uspostaviti nediskriminatorna pravila za uslove pristupa prenosnim sistemima prirodnog gasa uzimajući u obzir specifičnosti nacionalnih i regionalni tržišta, kako bi se osiguralo ispravno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta za gas.

RERS Što prije.

- Dostaviti Energetskoj zajednici važeće propise o procjeni uticaja projekata na životnu sredinu kako bi nadležni organi ocijenili usklađenost domaćih propisa sa zahtjevima Direktiva, te implementirati acquis communautaire o životnoj sredini u skladu sa planiranom dinamikom.

Resorna ministarstva u Vladi RS.

2010 – 2017. godine


20



Ove direktive se primjenjuju za procjenu ekoloških efekata javnih i privatnih projekata koji bi mogli imati značajan uticaj na okolinu. Propisati način izrade procjene uticaja projekata na okolinu u kontekstu svakog pojedinačnog slučaja kojem se iskazuju direktni i indirektni utjicaji projekta na: ljudska bića, floru i faunu; tlo, vodu, vazduh, klimu i pejsaž: materijalnu imovinu i kulturnu baštinu; i medusobnu interakciju svih prethodno navedenih faktora.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i RERS.

Što prije.

Ugovor o uspostavi

Energetske zajednice –

implementacija acquis-a o

konkurenciji

- U cjelini uskladiti regulatorni okvir u segmentu tržišne konkurencije sa EU modelom zakona, odnosno sa zahtjevima acquis-a.

RERS. Do 2015. godine.

- Ispunjavanje zahtjeva prema Energetskoj zajednici.

Vlada RS i RERS. Stalna obaveza.


21



Treći paket propisa o

liberalizaciji tržišta električne

energije i gasa

- Uspostavljanje jasnijeg sistema odgovornosti subjekata u RS;

- Ostvarenje šire saradnje i usklađenosti među relevantnim subjektima unutar i izvan energetskog sektora. Osnovne promjene koje uvodi treći paket energetskih propisa EU u odnosu na dosadašnje stanje su:

1. stroži zahtjevi za razdvajanje operatora prenosnog sistema od ostalih djelatnosti,

2. jačanje nadležnosti regulatornih agencija,

3. jačanje koordinacije među regulatorima i operatorima prenosnog sistema,

4. povećanje transparentnosti na svim nivoima,

5. jasan tretman dugoročnih ugovora o snabdijevanju energijom,

6. pristup skladištima prirodnog gasa,

7. tretman strateških zaliha prirodnog gasa,

8. investicije u energetsku infrastrukturu,

9. investicije iz trećih zemalja,

10. zaštita prava kupaca i energetsko siromaštvo,

11. razdvajanje operatora distributivnog sistema.

Obzirom na karakteristike energetskog sektora Republike Srpske, od svih navedenih stavki najvažnije su: jačanje regulatorne agencije za

RERS i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS.

Kontinuirana obaveza koju treba realizovati u skladu sa dinamikom u okviru Energetske zajednice.


22

Oblast Zakonodavstvo


Nastaviti s usklađivanjem energetskog zakonodavstva s pravnim naslijeđem EU za energetiku, u skladu sa obavezama iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice


Vlada RS,

ministarstvo nadležno za oblast energetike,RERS.

2010. - 2015.

(ili do ulaska u EU).

Unaprijediti postojeće zakonske akte te donijeti podzakonske akte predviđene energetskim propisima.


Vlada RS, ministarstvo nadležno za oblast energetike,

RERS, nadležni energetski subjekti.

2010. - 2011.

Normativno urediti oblast poticanja obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije:

a) donošenjem predviđenih podzakonskih akata ili

b) donošenjem posebnog zakona o OIE i EK, s time da Vlada RS definira politiku i propisuje ciljeve.



RERS.

2013.-2015.

Normativno urediti oblast biogoriva u skladu sa zahtjevima EU.



RERS.

2013.

Normativno urediti sektor toplinarstva.



RERS.

2012.

Donijeti poseban zakon (propis) kojim će se regulisati efikasno korištenje energije u finalnoj potrošnji.


(ministarstvo nadležno za oblast energetike, odnosno Vlada RS)

2012.


23

Oblast Zakonodavstvo


Uspostaviti funkcije pripreme i realizacije projekata te sprovođenja sistema podsticaja u oblasti efikasne kogeneracije i obnovljivih izvora te energetske efikasnosti kroz :

a) dodjelu funkcija postojećem Fondu za zaštitu životne sredine

b) ili osnivanjem posebnog subjekta- fonda za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju

Narodna skupština RS

(ministarstvo nadležno za oblast energetike, odnosno Vlada RS)

2013.-2015.

Oblast Obrazovanje i međunarodna saradnja


Osnivanje centra/centara za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost.

Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva; Ministarstvo uprave i lokalne samouprave.

U roku od 2 godine.

Podsticanje i implementacija nadopunjavanja sadržaja pojedinih predmeta sadržajem koji obuhvata obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama tehničkog usmjerenja.

Savjet za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, Ministarstvo prosvjete i kulture.

U roku od 3 godine.

Uvođenje dopunskih promotivnih, edukacijskih programa sa naglaskom na povećanje korišćenja obnovljivih izvora energije, ali i povećanje energetske efikasnosti.

Institucije pri Ministarstvu prosvjete i kulture, obrazovne ustanove, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave.

U roku od 3 godine.

Uvođenje edukacijskih programa za osposobljavanje institucija za apliciranje u programe međunarodne saradnje.

Ministarstva, istraživačke institucije, fakulteti, instituti, razvojne agencije.

2010.

Ulagati u stvaranje i obrazovanje nastavnog kadra na fakultetima, koji bi se bavio razvojnim probemima energetike.


Trajni zadatak.


24

Oblast Obrazovanje i međunarodna saradnja


Ubrzati implementaciju novih saznanja o modernim tehnologijama.

Uspostavljati bilateralnu saradnju sa drugim zemljama u tranziciji, kako bi se iskoristila pozitivna iskustva i rješenja, ali i izbjegle moguće greške.

Uspostavljati saradnju sa najrazvijenijim zemljama svijeta, koju treba u početku ostvarivati kroz školovanje stručnjaka, zajedničke istraživačke projekte, a zatim i kroz pokretanje i realizaciju zajedničkih demonstracionih projekata.


Trajni zadatak.

Oblast Javnost, informisanje i savjetovanje


Osnivanje energetske agencije/savjetovališta.

Ministarstvo privrede ili lokalne samouprave

U roku od 3 godine.

Implementacija Arhuške konvencije.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS i Ministarstvo pravde RS.

Što prije.


25

Oblast Finansiranje energetskog sektora


Postepeno uvođenje tržišnih cijena energije. Ostvarivanje finansijske stabilnosti i uspješnosti poslovanja trgovačkih društava energetskog sektora. Povećanje kreditnog rejtinga investicionih projekata u energetici. Podsticaj investitorima. Podsticanja energetske efikasnosti. Podsticanja korišćenja obnovljivih izvora energije. Podsticanja zaštite i unapređenja životne sredine.

Trgovačka društva u energetskom sektoru,

ostala trgovačka društva

RERS, Vlada RS, organi jedinica lokalne samouprave.

Do 3 godine.

akcioni plan za realizaciju strategije razvoja energetike ... plan - latinica.pdfpriprema projekta...

Documents