1

AHMADIJA POKRET U ISLAMU Pregled Ahmadija pokret u islamu je vjerska organizacija, internacionalna u svom djelokrugu, sa ograncima u preko 178 zemalja u Africi, sjevernoj Americi, junoj Americi, Aziji, Australiji i Evropi. Trenutno ukupan broj lanova prelazi 200 miliona irom svijeta, i ovi brojevi se iz dana u dan poveavaju. Ovo je najdinaminija denominacija islama u modernoj historiji. Ahmadija pokret je osnovao Hazret Mirza Ghulam Ahmad (1835-1908) u 1889. godini u malom i udaljenom selu Kadian, u Pendabu, Indija. On je tvrdio da je oekivani reformator kasnijeg doba, onaj Kojeg su isekivale svijetske zajednice religija (Mehdi i Mesija). Pokret koji je zapoeo utjelovljenje je dobrotvorne poruke islama mira, univerzalnog bratstva i pokornosti Boijoj volji u njenoj prvobitnoj istoi. Hazret Ahmad je islam proglasio religijom ovjeka: ''Religija ljudi pravog puta'' (98:6) Sa ovim ubjeenjem, Ahmadija pokret je, u toku stoljea, dopro do najudaljenijih krajeva Zemlje. Gdje god je Pokret osnovan, on nastoji da vri konstruktivan uticaj islama kroz drutvene projekte, obrazovne institucije, zdravstvene usluge, islamska izdanja i gradnju damija, uprkos toga to je otro proganjan u nekim zemljama. Ahmadi muslimani su zaradili raspoznatljivost kao oni koji potuju zakon, kao miroljubiva, vrsto stojea i dobroiniteljska zajednica. Ahmadija pokret u islamu je bio osnovan pod Boijom uputom s ciljem da podmladi islamski moral i duhovne vrijednosti. On potie meuvjerski dijalog, i marljivo brani islam i nastoji da ispravi pogreno shvatanje o islamu na zapadu. On zagovara mir, toleranciju, ljubav i razumijevanje meu sljedbenicima razliitih vjera. Pokret vrsto vjeruje u, i postupa prema Kur'anskom uenju: 'U vjeri nema prisile.' (2:257). On otro odbija nasilje i terorizam u bilo kojem obliku i zbog bilo kakvog razloga. Ovaj Pokret nudi jasno predstavljanje islamske mudrosti, folosofije, morala i duhovnosti izvedenih iz asnog Kur'ana i prakse (suneta) asnog Poslanika islama, Muhammeda (s.a.v.s.-mir i Allahovi blagoslovi neka su na njemu). Neki Ahmadi muslimani kao to je rahmetli sir Muhammed Zafrulla Khan (koji je sluio kao prvi ministar vanjskih poslova Pakistana; predsjednik 17. generalne skuptine UN; predsjednik suda meunarodnog suda pravde u Hagu), i dr Abdus Selam (dobitnik Nobelove nagrade za fiziku u 1979. godini), takoer su bili priznati od svjetske zajednice za svoje izvanredne usluge i dostignua. Poslije smrti svog osnivaa, Ahmadija pokret je predvoen svojim izabranim nasljednicimaKalifama. Sadanji poglavar Pokreta, Hazret Mirza Masroor Ahmad, bio je izabran u 2003. godini. Njegova slubena titula je Kalifatul Mesih V.

2

Ahmadijat nije nikakava nova religija. Ime Ahmadi muslimani je odreeno po drugom imenu naeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s. kao najprikladnije iz vie razloga da bi se sljedbenici Obeanog Mesije i Mahdija razlikovali po svojoj interpretaciji islama od ostalih sekti koje su uzele razna imena po svojim vjerovanjima ili osnivaima. Ahmadi muslimani vjeruju da Bog postoji, da je Bog jedan, vjeruju u Boije meleke, u Boije knjige, u Boije poslanike i sudnji dan i u Boije odreenje. Isto tako vjeruju i slijede stubove islama: ehadet (La illahe ilellah Muhammedu resulullah), pet dnevnih namaza, post, zekat i had kao islamske dunosti. asni Poslanik Muhammed s.a.v.s. je pretskazao dolazak Imama (voe muslimana) i Mehdija (reformatora) u kasnijem dobu. Iz njegovih pretskazanja se vidi da e to biti sljedbenik Muhammeda s.a.v.s. i njegovog zakona predstavljenog u asnom Kur'anu, posljednjg Boijeg zakonika za cijelo ovjeanstvo do kraja postojanja. U ovim pretskazanjima se dolazak ovog Imama spominje imenom 'Isa ibn Merjem' zbog mnogih slinosti u prirodi njihove zadae kao i duha i karaktera ove dvojice poslanika koji su oba doli radi reforme zakona donesenog od prethodnog poslanika, zatim su doli u istoj vremenskoj razdaljini poslije njih itd. Uz to je asni Poslanik pretskazao stanje muslimana u doba kad e Bog odrediti osobu za podmlaivanje ili oivljavanje islama, kao i vanost ovog islamskog vjerovanja, te znakove za prepoznavanje Imama i Mesije naeg doba. U ljudskoj historiji kad su ljudi zapadali u moralni mrak i kao posljedicu toga razne nevolje, Bog je uvijek slao Svog izaslanika da ih vrati ispravnom putu, da zaslue Boiji blagoslov i time blagostanje i mir i u samom ovom ivotu. Tako je i u nae doba. Allah je obeao da e On zatititi vjeru islam. Prvi korak u ovom je zatita asnog Kur'ana, tj, njegovog ispravnog znaenje i tumaenja, i pridravanja njegovih naredbi i uputa, jer to znai zatitu islama. asni Poslanik je precizno pretskazao stanje religije, generalno stanje muslimana, stanje morala, o religiskom znanju i ulemi, socijalno stanje i stanje ena, epidemije (otrovi, kuge), znantno veem broju ena nego mukaraca i meunarodnim kontaktima, ekonomskim uslovima, politikim kao i stanju na zemlji te o nekim vanim nebeskim znakovima kad se pojavi Imam Mehdi i Mesija. Sadanje stanje svih ovih spomenutih polja ovjekovog ivota je takvo da niko ne moe porei nunost reformatora. Tako je njegova zadaa bila da: svijetu otkrije duboka znaenja asnog Kur'ana u svjetlu novih naunih izuma i u skladu zahtjeva novog doba, da vrati duh islama u srca ljudi, njegov dolazak treba da oznai novu eru za muslimane i islam jer e on odbraniti islam od svih napada neprijatelja; da dokae iz asnog Kur'ana, hadisa i historiskih dokaza da je Isa umro i tako slomi lano kransko vjerovanje o njegovom uzdignuu na nebu i tako zavredio neki nebeski status, da ivi negdje na nebu kao ni jedan prethodni poslanik i da e on doi nazad radi reforme islama i ostalih vjera, zatim da ukloni neislamske koncepte rairene meu muslimanima, da obnovi islam u ispunjenju uzvienog Boijeg obeanja te da ukloni koncepcije suprotne

3

Boijem jedinstvu i mnoge druge pogrene koncepte o melecima, poslanicima, sudnjem danu, drugom svijetu, denetu,dehenemu i da tako iz islama ukloni novotarije koje su uneene iz drugih ne islamskih tradicija, da razjasni stvarno znaenje dihada itd. asni Poslanik s.a.v.s.je za nas ostavio znakove za prepoznavanje doba kao i osobe Obeanog Mesije i Mehdija. Izmeu ostalih dokaza jedan od najsnanijih je Boija pomo koju su uivali svi Boiji odabranici: svi su bili sami bez ikakve grupe koja bi ih podravala, svi su propovijedali ono to je za to doba bilo suprotno opte prihvaenim nainom ivota, svi su se suoili sa stranim suprotstavljanjam i proganjanjem i svi su na kraju bili pobjednici i uspjeli zanovati svoju vjersku zajednicu vjenika koji su slijedili njihovu poruku koju su prenijeli od Boga. O istinitosti Imama Mehdija i Mesije svjedoi uzvieni Allah d..i Njegov Poslanik s.a.v.s. Svjedok istinskog i istog islama su sljedbenici Imama Mehdija i Mesije koji u svojim ivotima pokazuju to uenje primjenjeno u praksi onako kako ga je pokazao asni Poslanik i na tom putu su spremni svih odricanja i rtava ba kao to su prvi muslimani bili spremni na njih. OTKLONJENA SUMNJA Da vam Bog pomogne, itaoci, sa Svojom posebnom pomoi! Mnogi e u ovom momentu aptati (doaptavati) dvoumicu. Oni e rei da je asni Poslanik islama s.a.v.s. bio savren poslanik. Poslije savrenog poslanika mi ne trebamo reformatora ili obnovitelja. asni Kur'an je na reformator i duhovna snaga asnog Kur'ana e nas vratiti vjeri i mudrosti. Ovo je predivna misao. No kad se blie ispita, uviamo da je suprotna uenju asnog Kur'ana i hadisa i isto tako suprotna zdravom miljenju i prolom iskustvu. Ova misao je suprotna asnom Kur'anu i hadisu zato to u oboma imamo jasno obeanje o dolasku voa od Boga i reformatora. Ako je dolazak mudadida (reformatora) ili mamura (poslan od Boga) bilo kodljivo savrenstvu asnog Poslanika s.a.v.s., zato je Bog obeao dolazak ovakvih reformatora i voa nakon to je On odredio asnog Poslanika poglavicom svih poslanika i najsavrenijim od svih ljudi? Hoe li Bog proturjeiti Sebe? Hoe li On raditi i razoriti neku stvar Lino? I zato je asni Poslanik predvidio dolazak reformatora i voa? Je li mi znamo vie nego to je on sam znao? ta je njegovo savrenstvo kao poslanika i ovjeka znailo? Zar nije strano da nam asni Poslanik lino kae o dolasku reformatora a da mi mislimo da je to opreno njegovoj veliini? Ovo razmiljanje je takoer suprotno zdravom miljenju, zato to ako poslije asnog Poslanika nije trebalo biti reformatora ili duhovnih voa, onda duhovno stanje muslimana nije trebalo podnijeti ni najmanje pogoranje. Muslimani su se

4

trebali odrati u vrlinama i istoi. No injenice su protiv ovog. Zdravo miljenje ne moe zamisliti da muslimani se pogoraju duhovno i postanu gori i gori a da od Boga ne treba da doe reformator da ih reformie. Ako je islam trebao ostati ovako zaputen, to ne bi dokazalo da je asni Poslanik najsavreniji meu ljudima i poslanicima. To bi prije dokazalo da Bog eli da dokraji islam. Ako su reformatori i vjerske voe trebali prestati, ovaj prestanak je trebao biti udruen sa vidljivom sigurnou muslimanima protiv toga da budu zavedeni i skrenuti sa pravog puta. Muslimani danas su trebali biti tako duhovno jaki i zdravi kao to su bili u vrijeme ranog islama, u vrijeme drugova asnog poslnaika s.a.v.s.. Ako postoji duhovno pogoranje, mi moramo imati sredstva za duhovnog preporoda. Drugo razmatranje ini ovu misao oprenom zdravom miljenju, to jest da ako savrenstvo asnog Poslanika s.a.v.s. znai prestanak duhovnih voa, koji predstavljaju asnog Polsnika i oponaaju njegove vrline i karakter, zato onda mi u svijetu imamo Boije namjesnike i izvore svog Savrenstva, Vjenog i Uvijek prisutnog? Izgleda da je istina da kad je stvar skrivena od obinog ljudskog pogleda, mi trebamo neto da nas podsjeti o tome i da nas osposobi da doivimo neto od utjecaja o kojem je ta stvar bila u stanju, asni Poslanik s.a.v.s. je zato najsavreniji meu ljudima i meu poslanicima.Uprkos tome, poslije njega, mi trebamo ljude koji e uzorno prikazivati njegove odlike, oponaati njegov duh i slijediti njegov primjer. Ovi ljudi treba da nas podsjete o njemu i ponovo uspostave njegov utjecaj u svijetu. Ova misao je takoer oprena iskustvu. U toku 1300 godina koje su prole od vremena asnog Poslanika s.a.v.s., mnogi duhovni reformatori su se pojavili meu muslimanima. Oni su primili dar objave od Boga i tvrdili da su bili uzdignuti za obnovu islama. Ovi reformatori su bili istaknuti primjeri islama, i odigrali su vrlo vaan dio u irenju i utemeljenju islama hazret Dunaid iz Bagdada, Seid Abdul Kadir ilani, eik haba-ud-Din Suhravardi, hazret Muhju-ud-Din Ibnal-Arabi, hazret Baha-ud-Din Nagabendi, eik Ahmad Sirhindi, Khavada Moin-ud-Din iti, hazret ah Vali Ullah iz Delhija i drugi (na sve njih mi prizivamo Boiju milost). Sjeajui se sviju njih, i ne zaboravljajui ta su oni uinili za islam i muslimane, kako moemo vjerovati da poslije asnog Poslanika s.a.v.s. mi ne moemo imati reformatora ili duhovnog vou odreenog od Boga za obnavljanje islama?Jednostavna istina je, zato, da ak poslije asnog poslanika mi treba da imamao reformatore i obnovitelje. Mi smo ih imali u prolosti i moramo nastaviti da ih imamo u budunosti. Sadanje stanje muslimana poziva za njim, za jednim velikim. injenica da je hazret Mirza Ghulam Ahmad jedini danas koji je tvrdio da je takav reformator ini snaan dokaz u njegovu potporu.