agronomski fakultet sveuÈili ta u zagrebu · opĆi dio agroekoloŠka studija i program razvitka...

OPĆI DIO

AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 1

1. OPĆI DIO

1.1. PROSLOV (F. Bašić, F. Tomić)

Imajući u vidu činjenicu da temelj razvitka čini poljoprivreda, kao gospodarska grana koja se oslanja na obnovljive prirodne izvore, jamči srazmjerno brz oporavak od ratnih razaranja, a poslije toga održiv, skladan, gospodarski i socijalno prihvatljiv razvitak, razumljiva su nastojanja Poglavarstva i Ureda za poljoprivredni razvoj Sisačko moslavačke županije, usmjerena revitalizaciji i razvitku ove značajne gospodarske grane.

Uzimajući u obzir sve prirodne resurse i značajke, područje Županije jako je raznovrsno, a za razvitak poljoprivrede i prehrambene industrije vrlo povoljno. Te gospodarske grane tradicionalno imaju značajno mjesto u razvitku ovoga kraja, a urbana - industrijska središta na području županije, kao što su Sisak, Kutina, Petrinja i Novska, kao i grad Zagreb, s kojim Županija graniči, značajna su potrošačka središta, koja se u opskrbi hranom i sirovinama za preraðivačku industriju oslanjaju i na područje ove županije.

Nema nikakve sumnje da će se opskrba urbanih središta na području Županije i grada Zagreba svježim proizvodima (povrće, voće, mlijeko, mliječni proizvodi) još dugo oslanjati na proizvodnju iz vlastitog okružja. Osim što jamči sigurnu i ujednačenu opskrbu hranom i sirovinama za preraðivačku industriju poljoprivredna proizvodnja na području Županije, dakako uz odgovarajuću gospodarsku politiku, može angažirati značajan dio radno aktivnog pučanstva – povratnika i izbjeglica zbrinutih na ovom području, i tako smanjiti ionako velik pritisak na nova radna mjesta, stambeni prostor i infrastrukturu gradskih središta, u vrijeme kada se gospodarstvo općenito sučeljava s problemom viška radne snage i visokim stupnjem nezaposlenosti.

Veći dio Sisačko moslavačke županije, napose Banovina doživio je iznimno teške gubitke, razaranja i oštećenja u Domovinskom ratu, koja su najteže pogodila upravo poljoprivredu. Najprije, živote je izgubilo, ili invalidizirano i tako onesposobljeno za rad upravo radno najsposobnije i najvitalnije življe, a ostatak protjeran iz domova. Neka su naselja, obiteljske kuće i gospodarske zgrade spaljeni i potpuno uništeni, strojevi i stoka otuðeni, a opustjelo poljoprivredno zemljište minirano i nekoliko godina prepušteno zakorovljavanju. Stoga se u nekim dijelovima Županije u poslijeratnom razdoblju praktički polazi od početka, a prvi je zahvat uklanjanje mina. Srećom, drugi dio Županije – Posavina i Moslavina, ostao je pošteðen izravnih ratnih razaranja.

Brojni su argumenti išli u prilog zamisli da poslije rata, u novim političkim i gospodarskim prilikama prvi važan korak bude osmišljavanje optimalnih, na znanstvenim spoznajama utemeljenih putova razvitka, a za njih pripremi odgovarajuću stručnu dokumentaciju. S tim ciljem, u krugu stručnjaka okupljenih u Županijskom poglavarstvu putem Ureda za poljoprivredni razvoj, pokrenuta je inicijativa da se u okviru programa revitalizacije i razvitka poljoprivrede, šumarstva i proizvodnje hrane na području Županije izradi studija

OPĆI DIO

2 AGROEKOLOŠKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SISAČKO MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

pod naslovom; Agroekološka studija i program razvitka poljoprivrede na području Sisačko moslavačke županije. Za provedbu te zamisli, sukladno propisima, Poglavarstvo Sisačko – moslavačke županije raspisalo je javni natječaj, a kao najrealniju i najpovoljniju prihvatila ponudu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tako je izmeðu Županije kao naručitelja, a Agronomskog fakulteta, kao izvršitelja potpisan ugovor s oznakom: Klasa: 032-01/98-01/16, Ur.broj: 2176-99-5, od 18. veljače 1999. godine, kojim je do potankosti definirana zadaća i sadržaj studije. Za uskladitelje izrade cijele studije odreðeni su Prof.dr.sc. Frane Tomić i Prof.dr.sc. Ferdo Bašić, koji su i započeli prve razgovore o izradi studije, a sa nadležnima iz Županije – Ivanom Gašparom, dipl. inž. i Berislavom Gmazom, dipl.vet., osmislili koncepciju i sadržaj studije.

Ova studija predstavlja provedbu odredbi rečenoga ugovora. Zamišljena je tako da razvitak poljoprivrede u potpunosti oslikava i uvažava prirodne i socijalno-demografske posebnosti pojedinih cjelina Županije, kao što je primjerice Dolina Save, a u njoj posebno, ekološki osjetljivo područje Parka prirode Lonjsko polje. Svoje posebnosti ima dakako nizinski i brežuljkasti dio Moslavine, koji se razlikuje od nižeg dijela Banovine, a napose od njezina planinskog dijela – Petrove i Zrinske gore. Studija je koncipirana tako da se razvitak poljoprivrede usmjerava k optimalnom korištenju prirodnih resursa u obiteljskom gospodarstvu, kao temeljnoj gospodarsko-socijalnoj jedinici u razvitku hrvatske poljoprivrede. Valja reći da obiteljsko gospodarstvo na ovom području ima dugu tradiciju. Studija je, dakako namjerno, koncipirana tako da može biti korištena kao dokument na kojemu se temelji izrada programa razvitka poljoprivrede Županije. Rješenja predložena u studiji su u suglasju s već postojećim planovima razvitka, koji uključuju obnovu i razvitak preraðivačkih pogona koji imaju višegodišnja iskustva u proizvodnji i suradnji sa seljačkim posjedom, kao što je Mesna industrija �Gavrilović� - Petrinja, s više od tri stoljeća iskustva, Tvornica dječje hrane u Glini, �Moslavački vinogradi� – Voloder, voćnjak - Ludina, i dr. Nadalje, rješenja predložena u studiji u suglasju su s modernim zahtjevima ekološki održivog gospodarenja prirodnim resursima u poljoprivredi. Suglasno s rečenim, studija jasno definira smjernice za izradu studijske i projektne dokumentacije za investicije u melioracijske zahvate u ureðenje poljoprivrednog zemljišta za potrebe razvitka poljodjelstva.

Studija se sastoji od četiri ključna dijela: opći dio, koji obuhvaća proslov, uvod, cilj i metode rada te opis stanja poljoprivrede i ratom prouzročenih oštećenja.

Drugi dio obuhvaća raščlambu agroekoloških prilika - prirodnih resursa na kojima počiva uzgoj bilja; tla i podneblja, a napose pogodnost tala za korištenje u uzgoju bilja, ograničenja, i način na koji se ta ograničenja mogu ublažiti ili odstraniti. Pozornost je posvećena zahvatima popravke tala izvedbom hidromelioracijskih zahvata odvodnje i natapanja, odnosno agrotehničkih melioracija. Opisano je stanje opterećenosti tala teškim kovinama na istraženom području bivše općine Glina. Opisani su zatim sustavi uzgoja bilja, smjernice za ekološku poljoprivredu, koja ovdje već ima temelje. Naime, prije Domovinskog rata, za Tvornicu dječje hrane �Plive� iz Zagreba, po prvi puta u nas organiziran je uzgoj bilja pod punim nadzorom, na način primjeren najstrožim zahtjevima za tu vrstu proizvodnje.

Treći dio studije sadrži Program razvitka biljne proizvodnje, koji obuhvaća oranične, povrtne kulture, zatim nasade - voćarstvo, vinogradarstvo s vinarstvom, krmne kulture na oranicama, kao i travnjaštvo – livadarstvo i pašnjaštvo.

I konačno, u četvrtom dijelu studije, temeljem agroekoloških uvjeta i krmne osnove, koju osigurava uzgoj bilja, iscrpno je razraðen �Program razvitka stočarstva�: govedarstva s mljekarstvom, svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva. I na kraju, ali nikako manje važno,

OPĆI DIO


dapače, �iz pera� našeg priznatog znanstvenika i stručnjaka, i dugogodišnjeg suradnika �Gavrilovića�, zacrtane su originalne zamisli o preradi mesa na način koji uistinu obećava.

Moramo na kraju reći, da nas ohrabruje ozračje nastalo poslije siječanjskih izbora, a rezultate tih izbora držimo pouzdanim jamstvom za osmišljavanje i provedbu razumnije gospodarske politike, u kojoj će, želimo vjerovati, poljoprivreda naći bolje, objektivno joj pripadajuće mjesto u ukupnoj gospodarskoj orijentaciji Hrvatske na pragu novoga tisućljeća. Ako se to i ostvari, bez sumnje se otvaraju nove, izglednije prilike i povoljnije ozračje gospodarskom i svekolikom razvitku Sisačko-moslavačke županije. Treba odmah reći da ovo područje, poslije svih, ratnih, i inih razaranja, uistinu u svakom pogledu zaslužuje bolja vremena !!!

U vjeri da će studija ispuniti očekivanja, najprije njezina naručitelja, zatim i stručnjaka koji će na različit način biti zaduženi za provedbu zamisli zacrtanih u studiji, ali i naše stručne i šire javnosti, želimo iskazati vjeru da suradnja na ovom važnom poslu nije završena. Objektivno govoreći; ona zapravo započinje, početnim aktivnostima na provedbi zamisli iz ove studije.

Izrada studije okupila je 37 znanstvenika iz vrha hrvatske poljoprivredne znanosti i struke. Razumljivo je stoga da usklaðivanje zamisli suradnika na izradi studije sa zamišljenim konceptom i prihvatljivim zahtjevima naručitelja, a uzimajući u obzir sasvim razumljive i neupitne zamisli i prava pojedinih autora, nije bila ni laka, ni jednostavna zadaća. U vjeri da je ona ipak uspješno okončana, želimo se zahvaliti svim autorima na dobrim zamislima, kvalitetno obraðenom tekstu, spremnosti na kritičko preispitivanje predloženog teksta i prihvaćanju opaski na taj tekst. Premda je broj autora ionako (pre)velik, osjećamo se dužnim na ovome mjestu uputiti iskrene isprike kolegama koji nisu uključeni u autorsku ekipu, a bili su planirani, to su željeli, i s pravom očekivali. No, na njihovu suradnju računamo u drugoj, ne manje važnoj etapi suradnje.

Zahvaljujemo najprije županu, Gosp. Ðuri Brodarcu, koji je zdušno prihvatio izradu studije, pratio izradu, i odvojio vrijeme za svoj prilog konkretnim preporukama glede sadržaja studije.

Jednaka zahvalnost za suradnju u svim razdobljima, od inicijalnih razgovora, izrade ponude, zatim izrade ugovora i suradnje u izradi studije, pripada članu Županijskog poglavarstva Gosp. Ivanu Gašparu, dipl.inž.agr., kao i čelniku Županijskog Ureda za poljoprivredni razvoj Berislavu Gmazu, dipl.vet.

U ime svih autora studije zahvalni smo svima koji su na bilo koji način, primjerice sudjelovanjem u propitivanju (anketama), pridonijeli istraživanju, koji su pomogli u brojnim pojedinačnim obilascima područja Županije, a napose onima koji su pripomogli da skupni obilazak područja Županije, koji smo obavili 5. srpnja 1999. god., bude tako uspješan. To je najprije organizator obilaska – Prof. M. Bogunović i sur., zatim pamtljivo poduzetan, ljubazan i srdačan gradonačelnik grada Gline Gosp. Marko Sremić, kao i vlasnik vrlo uspješnog obiteljskog gospodarstva Gosp. Ivo Vugić – Stružec, njegova ljubazna supruga i kćer, koje su nas, kao domaćice toplo primile i ugostile. Od velike koristi bilo nam je iskustvo ove marljive obitelji, a danas možemo reći; kamo sreće da je takvih više !!!

U vjeri da će nesporazumi biti prevladani, zapreke na koje nailazi trajno otklonjene, a otvoren put razvitku i napretku, zahvaljujemo i gospodinu Georgu – Ðuri Gavriloviću, uglednom gospodarstveniku i vlasniku poznate mesne industrije, kao i njegovim suradnicima, za srdačan prijem, otvoren razgovor i iskazanu spremnost na suradnju.

OPĆI DIO


Zahvaljujemo svim službama Županije koje su u izvršenju svojega dijela obveza dostavili tražene podatke ili sudjelovali u oblikovanju ocjene stanja za svoje resore.

Zahvaljujemo dekanu Agronomskog fakulteta Prof.dr.sc. Z. Mustapiću i njegovu suradniku prodekanu za poslovodstvo Doc.dr.sc. D. Romiću, na stalnom praćenju i svakovrsnoj potpori radu na studiji.

Predajući studiju korisnicima, a u vjeri da će ona ispuniti namijenjene joj zadaće, i tako opravdati napore i sredstva uložena u njezinu izradu, u ime svih autora priloga iskazujemo spremnost za svakovrsnu i sveobuhvatnu suradnju, s ciljem ostvarenja naznačenih zamisli.

Provedba zamisli zacrtanih u studiji nije ni laka ni jednostavna, niti je brzo izvediva zadaća. Ali, ona neprijeporno jamči dobru sutrašnjicu poljoprivrede, i općenito gospodarstva, odnosno svekolikog napretka Sisačko-moslavačke županije. Provoditelji tih zamisli mogu računati da su vrata Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uvijek široko otvorena za suradnju na programima koji vode provedbi zamisli zacrtanih u studiji.

U Zagrebu, siječanj 2000.

Uskladitelji izrade studije

Prof.dr.sc. Frane Tomić Prof.dr.sc. Ferdo Bašić

Tajnik uskladbe Doc.dr.sc. Milan Mesić

Uskladitelj agroekološkog dijela studije Uskladitelj studije uzgoja bilja

Prof.dr.sc. Matko Bogunović Prof.dr.sc. Boris Varga

Uskladitelj studije uzgoja stoke Uskladitelj gospodarskog vrednovanja

Prof.dr.sc. Nikola Stipić Doc.dr.sc. Zoran Grgić

OPĆI DIO


1.2. UVOD (F. Bašić, F. Tomić)

Razvitak suvremene civilizacije nalazi se pred svojevrsnim raskrižjem, zbog teško pomirljivih zahtjeva tržišnog gospodarstva, koje na jednoj strani podrazumijeva gospodarsku djelotvornost, odnosno profitabilnost gospodarstva, a na drugoj se strani traži ekološka djelotvornost, uz najmanji rizik za okoliš.

Objektivno govoreći, gospodarski oporavak, stalan, stabilan i skladan razvitak u poslijeratnom razdoblju Hrvatska može polučiti ako prihvati suvremeni koncept održivog razvitka (Sustainable development). Takav razvitak je ekonomski, socijalno i ekološki opstojan, a naraštajima koji dolaze iza nas jamči jednako širok izbor i povoljne uvjete razvitka.

Temelj održivog razvitka su gospodarske grane koje se koriste obnovljivim prirodnim izvorima, odnosno na proizvodnji organske tvari - fotosintezi, a to su prvenstveno poljoprivreda i šumarstvo, odnosno preraðivačka industrija oslonjena na te grane kao izvore sirovina. Na njih se logično veže turizam, kao �unutarnji izvoznik� i stabilan potrošač proizvoda iz tih gospodarskih grana. Valja reći da turistički namjernici imaju sve profinjenije zahtjeve. Oni traže lokalne kulinarske proizvode, hranu iz stare narodne kuhinje, ili pak nekonvencionalnu hranu iz alternativne poljoprivrede. Prema pouzdanim procjenama, taj trend nije ni privremen, niti pomodan, kao što se u nas, u ozbiljnim krugovima jedno vrijeme mislilo.

Narudžba ove studije na stanoviti način znači i odluku čelnih ljudi Sisačko – moslavačke županije da se u planovima razvitka poljoprivredi dade mjesto koje ona bez sumnje zaslužuje. Poljoprivredu i turizam kao izgledne grane na području Županije povezuje činjenica da obje gospodarske grane kao preduvjet razvitku podrazumijevaju čist, sačuvan okoliš i atraktivne krajobraze. Stoga mi računamo da se na području Županije ne planira u skoroj budućnosti intenzivna poljoprivredna proizvodnja, dapače nju kanimo koncipirati kao održivu poljoprivredu. Integralna zaštita svih prirodnih resursa neodvojivi je dio koncepta održive poljoprivrede (Sustainable agriculture). Razumljivo je da od prirodnih resursa koje valja sveobuhvatno zaštititi i očuvati, osobito mjesto ima tlo, kao temeljni čimbenik proizvodnje organske tvari. Rezultati naših istraživanja na dijelu poljoprivrednih tala Sisačko – moslavačke županije, točnije na području (bivše) općine Glina pokazala su da su ta tla izuzetno čista, pogodna za uzgoj povrtnih i drugih kultura za posebne namjene, što unaprijed jamči proizvode izuzetne kakvoće.

Čist okoliš, a napose čista tla pružaju osobito velike mogućnosti za razvitak ekološke poljoprivrede. Taj smjer razvitka zanimljiv je iz više razloga; s jedne strane zbog toga što može angažirati više radne snage, i tako smanjiti pritisak na nova radna mjesta, a s druge, zbog toga što proizvodi ekološke poljoprivrede imaju siguran plasman na vanjskom tržištu i višu cijenu od konvencionalnih. Osim toga, ti proizvodi obogaćuju turističku ponudu, jer podmiruju visoko zahtjevnu turističku klijentelu.

Treba odmah reći da svi planovi razvitka poljoprivrede trebaju posebnu pozornost posvetiti Parku prirode Lonjsko polje, i to na način da se posebnosti ove ekološke cijeline zaštite i

OPĆI DIO


sačuvaju u izvornom obliku. Dakako da će Lonjsko polje sve više dobivati na vrijednosti kao atraktivna turistička destinacija. U svijetu je već poznat �Glavni grad roda� Čigoč, a u ovom dijelu Posavine svoje porijeklo ima naša poznata pasmina Posavskoga konja. Treba reći da prije demokratskih promjena na području Županije nije postojalo snažnije društveno poljoprivredno poduzeće. Drugim riječima, uvijek je prevladavao privatni, obiteljski posjed, na kojemu se prakticiralo gospodarenje u kojemu središnje mjesto ima stoka, a oranične površine služe poglavito za podmirenje stoke krmom. Osobito razvijena je bila kooperacija, čiji je nositelj bila tvornica �Gavrilović�, koja je najveći dio svojih sirovinskih potreba podmirivala na svojemu području.

Koncepcija razvitka poljoprivrede sutrašnjice opet računa na mješovito obiteljsko gospodarstvo.

Značajan dio poljoprivrednih površina na području Posavine do danas je izložen riziku od poplava rijeke Save i njezinih pritoka. Učestalost poplava uvjetovala je znatno veću zastupljenost prirodnih travnjaka u odnosu na druge županije. Velik značaj za razvitak poljoprivrede imaju stoga hidroregulacijski zahvati, koji će dovesti do promjene vodnog režima izgradnjom retencije za visoke vode rijeke Save. Računamo da te promjene na niti jedan način ne će ugroziti zatečene vrijednosti izvorne poljoprivrede prilagoðene posebnostima agroekosustava. Nakon izgradnje sustava obrane od poplava koja predstoji, predviða se kraće trajanje �malih poplava� i pozitivan utjecaj sustava obrane od poplave na korištenje oraničnih površina izvan zone retencije. Tu će se stvoriti sigurniji uvjeti za uzgoj bilja i mogućnost proširenja uzgojnog programa na zahtjevnije kulture. Naime, odlika je šireg područja ovoga dijela srednje Posavine sužen plodored, vrlo često monokultura kukuruza. Od ozimina prakticira se uzgoj ozime pšenice, rjeðe ozimog ječma, i to na malo povišenijim položajima (aluvijalnim �gredama�), na kojima je poplava rjeða. To je i na širem području savskog poriječja najvažniji plodored. Na poplavom ugroženim površinama od ratarskih kultura dominira monokultura odnosno monoprodukcija kukuruza, sa svim negativnim posljedicama takvog načina ratarenja. Druga je posebnost koja obilježava ili je obilježavala ovo područje je tradicionalni uzgoj kukuruza u konsocijaciji s grahom i tikvama (bučama). To je ekstenzivni način gospodarenja, jer je nespojiv s primjenom herbicida pa takva praksa predstavlja svojevrsnu �legitimaciju� ekološki prihvatljive prakse u uzgoju oraničnih kultura. Na tlima koja nisu ugrožena suvišnom vodom prakticira se uzgoj lucerne, same ili u smjesi s travama, naravno na tlima pogodnim za tu vrlo zahtjevnu kulturu. Češća je praksa uzgoj crvene djeteline, koja podnosi i manje plodna, teža tla. Uzgoj lucerne, same ili u smjesi s travama, osigurava proizvodnju voluminozne krme izuzetne kakvoće.

Naša raščlamba stanja pokazuje da u gnojidbi prevladava primjena domaćih gnojiva, meðu kojima je na prvom mjestu kruti stajski gnoj. Mineralna gnojidba je nedostatna i daleko je ispod potreba, s tim da je velika razlika u primjeni mineralnih gnojiva po jedinici površine izmeðu društvenog i privatnog posjeda. U usporedbi s intenzivnom poljoprivredom drugih područja Hrvatske, i društveni posjed je zaostajao, premda je znatno ispred privatnog posjeda. Već je rečeno da je taj posjed zauzimao praktički neznatne površine u odnosu na privatni. Naime, Sisačko – moslavačka županija pripada onim područjima koja su u svim planovima razvitka na prvo mjesto stavljali industriju, poljoprivreda je marginalizirana, a društveni posjed imao zanemariv značaj. To stanje valja ubrzano promijeniti, što nije ni lak ni jednostavan posao, niti za njega postoje provjerena rješenja.

OPĆI DIO


Preko 90 % uzgojnih kapaciteta Županije u stočarstvu nalazi se na privatnom posjedu. Najteže posljedice rat je ostavio upravo u stočarstvu. Broj goveda je pao na jednu trećinu prijeratnog broja, a broj svinja je skoro prepolovljen. Osnovni razlozi takvog kretanja broja goveda i svinja su uništeni kapaciteti tijekom domovinskog rata i njihova nedostatna i nedopustivo spora obnova. Sve su teže posljedice nedostatka poticaja uzgoju goveda i svinja od strane preraðivačkih kapaciteta, kao što je bio slučaj s mesnom industrijom �Gavrilović� u prijeratnom razdoblju. Samo na taj način realno je dugoročno usmjeriti razvitak govedarstva i svinjogojstva obiteljskih gospodarstava u Županiji.

Uzgoj konja na obiteljskim gospodarstvima područja Županije ima dugu i bogatu tradiciju, poglavito kada se radi o konjima pasmine Hrvatski posavac, čije je porijeklo upravo sisačka Posavina. Broj grla konja danas je upola manji nego prije rata, neprekidno se smanjuje. Razlozi su višestruki, a najvažniji su da ne postoji organizirani tov i otkup konja, izostali su smišljeni državni poticaji za držanje čistokrvnih rasplodnih grla konja. S druge stanje tržište konjskog mesa nije organizirano i pokazuje kaotičnost stanja.

Pozitivan je pokazatelj povećan broj ovaca u posljednje dvije godine, vjerojatno kao posljedica izrazito povoljnih kredita za nabavku osnovnog stada, ali i činjenice da na Županiji postoje izuzetno dobri uvjeti za taj uzgoj.

Ukupni broj peradi pet puta je manji od prijeratnog.

Očito je dakle da su svi gospodarski i drugi pokazatelji poljoprivrede na području Županije upozoravajući.

OPĆI DIO


1.3. CILJ STUDIJSKOG RADA (I. Gašpar, B. Gmaz)

Stvaranjem i osamostaljivanjem Republike Hrvatske formirana je i Sisačko-moslavačka županija. Ova županija povezuje vrlo različite socijalne, zemljopisne i pedološke cjeline, u kojima se izdvajaju tri osnovna područja:

• Područje Banovine – brdoviti i šumski predjeli ispresijecani vodotocima sa vrlo razvijenom industrijom preradom drveta te tradicionalno razvijenim stočarstvom, koji se značajnim dijelom može zahvaliti vrlo snažnom utjecaju tvrtke �Gavrilović� iz Petrinje.

• Područje Moslavine druga je cjelina Županije, koja na istoku završava s malim dijelom Slavonije. Osnovno obilježje poljoprivredi toga područja daje malo, svaštarsko obiteljsko gospodarstvo, s razvijenim stočarstvom, vinogradarstvom, voćarstvom i povrćarstvom. Ovo je područje dosta gusto naseljeno, a na njemu se nalazi i naša poznata, velika industrija mineralnih gnojiva u Kutini.

• Lonjsko polje kao naš poznati park prirode središnji je dio Županije. Prostire se izmeðu dvije opisane cjeline, a predstavlja ravničarski, posavski dio Županije uz rijeku Lonju. Dio polja stalno je pod vodom, na njemu prevladavaju močvarne šume i pašnjaci. Na rubnim, uzdignutijim dijelovima, koji zatvarju Lonjsko polje nalaze se ureðene i visoko produktivne zemljišne površine, koje se koriste za uzgoj ratarskih i industrijskih kultura, krmnih kultura i povrća. S obzirom na tradicionalno razvijeno stočarstvo, preteže uzgoj kultura koje se koriste kao osnovica za proizvodnju kabaste i koncentrirane stočne hrane, dok se manji dio koristi za proizvodnju hrane za ljude.

S obzirom na to da je gotovo cijela Banovina, slavonski dio Županije i istočni dio Lonjskog polja ratom uništen, objekti razoreni, proizvodne površine minirane, a nastale su silne promjene u strukturi stanovništva. Ratom je razorena bazna industrija grada Siska, koja je zapošljavala oko 40 000 radnika. Poslije rata nameće se potreba izrade studije koja bi trebala zacrtati put novoj organizaciji poljoprivredne proizvodnje, temeljene na suvremenim, znanstvenim osnovama i u potpuno izmijenjenim gospodarskim, socijalnim i demografskim uvjetima.

Smatramo da je usprkos silnim oštećenjima tla, gospodarskih i drugih objekata i komunalne infrastrukture ipak pogodan trenutak da se uz znanstvenu podlogu ove studije od sitne svaštarske proizvodnje načini iskorak u smjeru robne, farmerske, profitabilne proizvodnje za tržište, u novim tržišnim uvjetima, u kojima će se razvijati tržište poljoprivrednih proizvoda, a proizvodi s područja Županije na njemu zauzeti i održati svoje mjesto. Predviðamo dakako da će ti procesi rezultirati totalnim raslojavanjem sela, na seljake kojima je poljodjelstvo hobi ili razbibriga a egzistenciju imaju osiguranu iz drugih izvora i kategoriju velikih seljačkih posjeda – farmera različitih oblika proizvodnje, različitih veličina gospodarstva ali uvijek primjerenih vrsti proizvodnje i osnovnom uvjetu da ta proizvodnja ima mjesto na tržištu i da bude profitabilna.

OPĆI DIO


Velika su očekivanja od ove studije. Prilikom definiranja osnovnih ciljeva koje treba obuhvatiti studijski rad, Upravni odjel za poljoprivredni razvoj Županije označio je cilj studije, i dosta precizno označio pitanja koja studija treba obraditi kao prioritete; Županijski program proizvodnje mlijeka, govedskog mesa i plasman tih proizvoda, program uzgoja svinja i plasmana tih proizvoda, program razvoja ovčarstva i kozarstva i program razvitka voćarstva, sa skladištenjem i preradom. Dakako da su ti prioriteti odredili i cilj studijskog rada i sadržaj studije.

Naše je očekivanje da će studija zacrtati smjer razvitka čija će provedba otvoriti put promjenama kojima će za sva vremena postati prošlost i pomisao da se može opstati kao poljoprivrednik na gospodarstvu s proizvodnjom koja jedva podmiruje vlastite potrebe, a ponešto viškova, i to samo povremeno plasira ima na zelenu tržnicu. To nigdje u naprednom svijetu, kojemu Hrvatska smjera nije slučaj. To je slučaj samo u izvaneuropskim zemljama, u kojima je jedina zadaća poljoprivrede održanje golog života. Duboko vjerujemo da će ova Studija biti studija – vodilja, koja će ukazati put ispravnog ulaganja ambicioznim mladim ljudima, našim i stranim – inozemnim bankama; financijskim organizacijama, a napose lokalnoj političkoj vlasti, koja će dakako davati potporu tako osmišljenom, i na znanstvenim osnovama koncipiranom razvitku poljodjelstva Županije. Uvjereni smo podjedno, da je ovo najbolji i najjeftiniji način zapošljavanja stanovništva, da se tako stvara osnova za siguran opstanak naraštajima ljudi koji će ostati na ovim prostorima, a na njima sigurno i ugodno živjeti. Na taj će se način smanjiti pritisak na urbana i industrijska središta i pogone Zagreba i drugih gradova, u kojima se doseljavanjem stvara masa nezadovoljnih, koji u gradskim sredinama žive skromno, nehumano i neprimjereno navikama svojih prethodnih naraštaja.

Želimo posebno naglasiti, da očekujemo široku potporu tako koncipiranom razvitku od nadležnih državnih tijela i organizacija, napose Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Naše iskustvo pokazuje da u procesu obnove i povratka prognanih, teškom mukom i velikim odricanjem izgraðene lijepe, ugodne i srazmjerno komforne obiteljske kuće, nažalost nisu dostatno jamstvo povratka hrvatskih ljudi na mjesta prvotnog boravka. Za svoj povratak i ostanak osim smještaja oni moraju imati sigurnu sutrašnjicu, koju može osigurati razvijeno gospodarstvo, a prije svega poljodjelstvo.

Premda to nije predmet studijskog rada, ovdje želimo reći da bi se veliko šumsko bogatstvo na području Županije takoðer moglo i trebalo bolje koristiti, i poslužiti općem, a napose gospodarskom napretku ovoga kraja. Svuda u svijetu obiteljsko seljačko gospodarstvo ima ponešto šume. Privatizacijom većega dijela šumskih površina Županije otvorio bi se put formiranju obiteljskih pogona primarne i finalne proizvodnje i prerade drveta, i tako s jedne strane obogatila ponuda tih proizvoda na našemu tržištu, a dio bi se bez sumnje mogao izvoziti. S druge strane, a što je i važnije, taj bi proces otvorio put zapošljavanju i egzistenciji daleko većeg broja ljudi nego je to danas slučaj, od izuzetno bogatog šumskog blaga.

OPĆI DIO


1.4. METODE RADA (F. Bašić, F. Tomić)

S obzirom na njegove multidisciplinarne značajke, ovaj studijski rad djelo je ekipe znanstvenih i stručnih djelatnika - specijalista za pojedina uža područja definirana ciljem, i naslovom studije. U izradi studije korištene su najsuvremenije znanstvene metode, obrazložene dijelom u ovom poglavlju, a dijelom u pojedinim poglavljima, odnosno autorskim prilozima. Zajedničko je obilježje da sve metode obuhvaćaju terenski, laboratorijski rad, i obradu prikupljenih podataka.

1.4.1. TERENSKI RAD Svi autori studije imali su u svom dosadašnjem znanstvenom i stručnom radu veća ili manja iskustva iz rada na problematici koju obuhvaća ova studija, a neki autori bili su izravno angažirani na terenskom radu i izradi pojedinih listova Općeg zemljovida tala (OPK- Opća pedološka karta) Hrvatske, upravo na području Županije.

Autori studije izvršili su 14. srpnja 1999. terenski obilazak cijelog područja Županije, obuhvaćenog ovom studijom. Za taj obilazak precizno su unaprijed odreðena stajališta – mjesta zadržavanja i iscrpne, temeljite rasprave i raščlambe svih relevantnih činjenica značajnih za studijski rad. U tu su svrhu unaprijed odreðeni naredni lokaliteti:

• Voloder - područje pleistocenske terase s pogledom na prostranu dolinu - holocensku terasu uz rijeku Savu. Na ovom području vinogradarstvo ima dugu tradiciju, a povoljne su agroekološke prilike i za razvitak voćarstva.

• Stružec povišeni dio pleistocenske terase, na kojemu je izvršen obilazak vrlo uspješnog i uzornog obiteljskog gospodarstva koje se bavi isključivo tovom svinja. Raspravljene su i posebnosti poljoprivrede u ekološki osjetljivim područjima kao što je park prirode Lonjsko polje.

• Topolovec – Preloščica – poplavno područje, na kojemu se zbog stalne opasnosti od poplava prakticira monokultura kukuruza, a uzgoj ozimina ne dolazi u obzir zbog poplava.

• Glina - Maja - izložena su i razmotrena prijeratna iskustva s organizacijom uzgoja povrtnih kultura za potrebe podmirenja visokokvalitetnim sirovinama Tvornice dječje hrane �Plive� u Glini. Raspravljen je, i utvrðen kao vrlo ozbiljno ograničenje, problem mrazišta na ovom dijelu Županije. Mrazišta reduciraju mogućnost izbora voćarskih kultura, za koje inače postoje svi drugi pogodni uvjeti.

• Lasinja - Pokuplje - rasprava o posebnostima uzgoja povrća u ovom dijelu Županije.

Osim opisanog obilaska, s ekipom autora studije razvitka stočarstva 17. lipnja 1999. izvršen je obilazak Mesne industrije �Gavrilović�, kojom prilikom je izvršen uvid u stanje pogona prerade mesa, planove razvitka preraðivačkih pogona, a napose planovima revitalizacije vlastitih tovilišta junadi, razvitak kooperacije, i dr.

OPĆI DIO


Osim toga, pojedini autori obavili su višekratne obilaske područja Županije, sa svrhom prikupljanja informacija potrebitih za razrješenje posebnih problema i strukture proizvodnje.

Ekipa agroekonomista izvršila je posebna istraživanja metodom ankete vlasnika obiteljskih posjeda.

1.4.2. LABORATORIJSKA ISTRAŽIVANJA Za istraživanje fizikalnih i kemijskih značajki tala korištene su uobičajene metode laboratorijskih analiza tla:

• reakcija tla, potenciometrijskom metodom, • sadržaj CaCO3, po Scheibleru, • sadržaj humusa, po metodi Lichterfelda, • sadržaj fiziološki aktivnog P2O5 i K2O, AL metodom po Egner-Riehmu • sadržaj ukupnog dušika (N), odreðen je kjeldalizacijom • mehanički sastav tla, odreðen je pipet metodom uz primjenu Na-pirofosfata.

Teksturna oznaka tla odreðena je prema trokutu iz Soil Survey Manual • fizikalne značajke: poroznost, specifična težina, volumen pora, kapacitet za

vodu i zrak odreðeni u cilindrima po Kopeckom.

OPĆI DIO


KRITERIJI ZA INTERPRETACIJU REZULTATA ANALIZA

Slika 1.4.2.-1. Tekstura tla (prema trokutu Soil Survey Manual)

OPĆI DIO


Tablica 1.4.2.-1. Fizikalne značajke tla

Porozitet Kapacite za vodu Kapacitet za zrak % Ocjena % Ocjena % Ocjena <30 vrlo malo porozna > 25 vrlo mali <5,0 slab 30-45 malo porozna 25-30 mali 5,0-9,9 umjeren 45-60 porozna 30-45 osrednji 10,0-14,9 dobar >60 vrlo porozna 45-60 velik 15,0-20,0 vrlo dobar - - < 60 vrlo velik 20,0-24,9 prevelik

Tablica 1.4.2.-2. Kemijske značajke tla

Reakcija tla, na temelju pH vrijednosti Humoznost – sadržaj humusa u tlu, u % Jako kisela Kisela Slabo kisela Neutralna Slabo alkalna

< 4,5 4,5-5,5 5,5-6,5 6,5-7,2 7,2-7,7

Jako slabo humozno Slabo humozno Dosta humozno Jako humozno Veoma jako humozno

< 1 1-3 3-5 5-10 >10

Opskrbljenost dušikom - % dušika u tlu P2O5 i K2O, - sadržaj u tlu u mg/100 g tla Jako siromašna Siromašna Umjerena Dobra Bogata Veoma bogata

<0.03 0.03-0.06 0.06-0.10 0.10-0.20 0.20-0.30 > 0.30

Veoma slabo Slaba Umjerena Dobra Bogata Veoma bogata

< 5 5-10 10-15 15-20 20-25 > 25

Zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazama, i ocjena zasićenosti- V vrijednost u % Niska < 25 % jako distrično tlo Srednja 25-50 % distrično tlo Visoka 50-75% semieutrično tlo Jako visoka 75-100 % eutrično tlo

Sadržaj teških kovina u tlu Sadržaj teških kovina odreðen je ekstrakcijom uzorka tla u zlatotopki, a u ekstraktu je analiziran: Zn, Pb, Cd, Co, As, Ni, Ba, Cr, Mo, i Cu, i to primjenom AAS i CPAES.

Ukupni sadržaj žive odreðen je modificiranom besplamenom atomskom apsorpcijom, nakon što je pirolizom osloboðena iz uzorka. Granične vrijednosti sadržaja teških kovina u tlu definirane su Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog tla (NN br.15, ožujak 1992), koji regulira i maksimalni sadržaj teških kovina u tlu i organskim gnojivima. Kriteriji se odnose na ukupni sadržaj, koji se dobiva ekstrakcijom uzorka tla u zlatotopki. Jedini izuzetak u odnosu na vrijednosti prikazane u tablici odnosi se na u karbonatna tla u kojima je dozvoljen za 25 % viši sadržaj od granične vrijednosti. Klasifikaciju onečišćenosti tla teškim kovinama izvršili smo na temelju stupnja onečišćenosti - So, koji predstavlja postotak sadržaja u tlu u odnosu na graničnu vrijednost, a dobija se računanjem po narednom postupku:

Sadržaj u tlu (mg/kg tla) Stupanj onečišćenja (So) =

Granična vrijednost (mg/kg tla) x 100

OPĆI DIO


Tablica 1.4.2.-3. Granične vrijednosti sadržaja teških kovina u tlu i organskim gnojivima

TVAR Laka (pjeskovita) tla, skeletna tla, tla siromašna bazama

Teška (glinovita) tla, tla bogata humusom

Maksimalno u suhoj tvari komposta i organskih gnojiva

Sadržaj u mg/kg tla, ekstrahirano u zlatotopki* Kadmij (Cd) Živa (Hg) Olovo (Pb) Molibden (Mo) Arsen (As) Kobalt (Co) Nikal (Ni) Bakar (Cu) Krom (Cr) Cink (Zn)

1 1 100 10 20 50 50 60 60 200

2 2 150 15 30 50 60 100 100 300

10 10

500 20 20 100 100 500 500 2000

PAH 2 2 - *U karbonatnim tlima vrijednosti se povećavaju za 25 %. Klasifikaciju onečišćenosti izvršili smo u pet razreda, prema vlastitim kriterijima (Bašić, 1993):

• I - razred - čisto tlo, So do 25 - tla veoma pogodna za poljoprivrednu proizvodnju, odnosno uzgoj bilja za proizvodnju svake vrste hrane. Treba ih zaštiti od svakovrsnih oštećenja, napose od izvora emisije zagaðivala i tretirati kao posebno vrijedan resurs na odgovarajućem području.

• II - razred - tlo povećane onečišćenosti, So 25-50 - tla pogodna za uzgoj bilja, ali ih je potrebito zaštiti od imisije teških kovina, izvore emisije staviti pod nadzor.

• III - razred - tlo velike onečišćenosti, So 50-100 - tlo pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura, ali su potrebite pojačane mjere zaštite, uključivo uobičajene agromelioracijske zahvate, kontrolu izvora emisije, a plodored podrediti iznošenju teških kovina.

• IV - razred - onečišćeno tlo, So 100-200 - tlo je nepogodno za svaki uzgoj bilja, nužni su energični zahvati zaštite tla, kontrole izvora emisije, primjena sredstava za vezanje teških kovina, a plodored podreðen iznošenju teških kovina iz tla.

• V - razred - zagaðeno tlo, So preko 200 - na tlu nije dozvoljen uzgoj bilja koje bi se koristilo za humanu ili animalnu ishranu, a na njima valja provesti posebne, cjelovite sanacijske postupke.

1.4.3. OBRADA PODATAKA Zemljovid tala, kao središnji dokument studije, na čijoj se interpretaciji temelji preostali sadržaj studije, izraðen je digitalizacijom, odnosno prenošenjem kontura pedokartografskih jedinica s listova OPK (Opća pedološka karta) mjerila 1:50 000. Kako je svaki list OPK bio izraðen odvojeno, bilo je potrebito izvršiti sintezu, odnosno kreirati novu legendu karte, koristeći novu, suvremeniju nomenklaturu pedo-sistematskih jedinica. Na

OPĆI DIO


zemljovidu su prikazani lokaliteti reprezentativnih profila, čije su značajke opisane u tekstu. Analiza strukture i temeljnih obilježja dosadašnje poljoprivredne proizvodnje izvršena je temeljem temeljem statističkih podataka i službenih podataka županijskih službi. Značajke podneblja opisane su suvremenim metodama koristeći se podacima Državnog meteorološkog zavoda za postaje locirane tako da kvalitetno pokrivaju Županiju i mogu pouzdano poslužiti za agroekološko vrednovanje ovoga čimbenika. Značajke tla opisane su na temelju analitičkih podataka fizikalnih i kemijskih analiza, interpretirane prema izloženim kriterijima, uzimajući u obzir rasprostranjenost pojedinih pedosistematskih jedinica u prostoru, zatim reljefske prilike, kamenitosti i stjenovitost tla. Zahvati popravke tla projicirani su na temelju vidljivih i mjerljivih podataka o tlu, a ponajviše na temelju pedosistematske pripadnosti vidljive iz zemljovida tala. Na temelju te pripadnosti, odnosno porijekla, vrste i intenziteta suvišnog vlaženja - oglejavanja predloženi su zahvati odvodnje tala. Za odreðivanje parametara za natapanje korištene su najsuvremenije metode odreðivanja potreba za vodom, opisane u tom poglavlju. Agrotehničke melioracije su predložene na temelju rezultata analize svih agroekoloških čimbenika, podneblja i tla, a napose njegovih kemijskih značajki s jedne, ali i objektivno predvidive i moguće biljne proizvodnje, usklaðene s razvojnim planovima, s druge strane. U tu svrhu korišteni su odgovarajući dijagnostički pokazatelji opisani detaljno u poglavlju koje obraðuje ovu problematiku.

OPĆI DIO


1.5. STRUKTURA I TEMELJNA OBILJEŽJA DOSADAŠNJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE (Z. Grgić, T. Žimbrek, Ramona Franić)

1.5.1. UVODNA OBJAŠNJENJA Razvitak poljoprivrede u Republici Hrvatskoj je odreðen dokumentom pod naslovom "Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede". Strategija je prihvaćena od Sabora Republike Hrvatske 1996. godine, pa je temeljno polazište provedbe hrvatske agrarne politike. Opći cilj strategije poljoprivrednog razvitka Republike Hrvatske je poticanje proizvodnje i marketinga poljoprivrednih proizvoda radi dobrobiti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (koja su temelj hrvatske poljoprivrede) i potrošača, te očuvanje prirodnih potencijala i osiguranje konkurentnosti Hrvatske poljoprivrede na svjetskom tržištu. Strateški prioriteti razvitka poljoprivrede su promjena agrarne strukture, financiranje sela i poljoprivrede, usmjeravanje trgovinske i cjenovne politike, razvitak službe za pružanje usluga poljoprivrednicima, te popravljanje socijalno-ekonomskog položaja poljoprivrednih gospodarstava. Kratkoročne i dugoročne mjere državne politike su najvećim dijelom postavljene radi popravljanje socijalno-ekonomskog položaja obiteljskih gospodarstava koja su sustavno zanemarivana u posljednjih 50-ak godina.

Jedna od temeljnih pretpostavki povećanja učinkovitosti poljoprivrede je regionalna usklaðenost održivog razvitka. Najvažniji kriteriji razvitka poljoprivrede su ekonomski i tržni, no u budućem će razvitku veliku važnost imati dodatno zapošljavanje ljudi, osiguranje osnovne egzistencije i zadržavanje stanovništva na odreðenom teritoriju zbog ekoloških, strateških i drugih razloga. Odreðivanje programa razvitka poljoprivrede pojedinih teritorijalnih cjelina (poljoprivrednih regija, podregija, županija i općina) je vrlo važno radi provoðenja Strategije hrvatske poljoprivrede i pripremni je postupak za promjenu gospodarske politike usmjerene na potporu razvitka, te tržne i strukturne prilagodbe naše poljoprivrede.

Ispitivanje stanja i mogućnosti, te definiranje temeljnih smjernica razvitka poljoprivrede u Sisačko-moslavačkoj županiji je posebice važno zbog tradicionalno velikog značenja poljoprivrede za stanovništvo i gospodarstvo Županije. Važno je i zbog povoljnih prirodnih uvjeta, te blizine i dobre povezanosti s najvećim potrošačkim tržištem u nas - Gradom Zagrebom. Isto tako, poljoprivredni razvitak u Županiji je važan zbog vrlo velikih ratnih razaranja i zapuštenosti poljoprivrede i cjelokupnog gospodarstva u brdskom području Županije (Banovina), te geostrateške važnosti graničnog pojasa prema BiH.

Županija raspolaže povoljnim resursima za razvitak poljoprivrede. Klimatske prilike, proizvodna obilježja tla i raspoloživost ljudskog rada su posebice u nizinskom dijelu Županije pogodni za različite vrste intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Za predlaganje mjera i aktivnosti koje će djelovati na proces racionalnog iskorištavanja potencijala, a tako i na razvitak i povećanje poljoprivredne proizvodnje potrebno je:

OPĆI DIO


• razmotriti sadašnje stanje, mjesto i značenje poljoprivrede u okviru globalnog gospodarskog okruženja u Županiji i državi

• utvrditi uzroke takvom stanju • odrediti smjernice i mogućnosti razvitka poljoprivrede • odrediti stupanj izvodljivosti predloženog razvitka

Izrada agroekonomskog dijela Studije treba ukazati na osnovnu problematiku razvoja biljne i stočarske proizvodnje. Stoga su tijekom izrade kao polazište korišteni:

• osnovne značajke i pogodnosti klime i tala • dostignuta razina proizvodnje i gospodarske pretpostavke • sadašnje stanje biljne i stočarske proizvodnje • županijsko tržište poljoprivrednih proizvoda • strategijski plan razvitka poljoprivrede Republike Hrvatske

Posljednjih nekoliko godina su u poljoprivredi Županije primjetne pozitivne promjene stupnja iskorištenja raspoloživih kapaciteta, no još uvijek su značajna odstupanja od moguće dinamike razvitka. Osnovni razlozi takvim kretanjima su naslijeðeno stanje, te dodatno zapuštanje poljoprivrede uzrokovano domovinskim ratom na većem dijelu teritorija Županije. Osim toga u većem dijelu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava su znakovita veća odstupanja utrošaka rada i materijala, te proizvodnih rezultata od mjerila suvremene poljoprivrede, što nepovoljno djeluje na opću učinkovitost poljoprivredne proizvodnje.

1.5.2. DRUŠTVENO-GOSPODARSKI UVJETI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

1.5.2.1. Društveni proizvod U prijeratnom razdoblju poljoprivreda je u ovoj Županiji činila 12-20% društvenog proizvoda. Udio privatnog sektora u društvenom proizvodu poljoprivrede činio je preko 85%. Produktivnost poljoprivredne proizvodnje ovog sektora bila je vrlo niska, što je uvjetovalo tako nesrazmjerno mali udio poljoprivrede u društvenom proizvodu u odnosu na veliki broj poljoprivrednog stanovništva.

Početkom 90-ih godina društveni proizvod poljoprivrede i ribarstva sudjeluje u društvenom proizvodu Županije od 15,4-24,5% s tendencijom porasta. Udio poljoprivrede i ribarstva u društvenom proizvodu Županije je značajno veći od državnog prosjeka. Značenje poljoprivrede u društvenom proizvodu je realno sigurno veće kad se u obzir uzme činjenica da poljoprivreda pridonosi ostalim gospodarskim granama, posebice prehrambenoj industriji, trgovini, prometu, turizmu i ugostiteljstvu. Nakon okupacije područja Banovine koje obuhvaća veći dio poljoprivrednih površina Županije, te općeg gospodarskog nazadovanja tijekom domovinskog rata udio poljoprivrede i ribarstva je značajno smanjen. Niži je i od državnog prosjeka. Jedan od pokazatelja nazadovanja intenzivne poljoprivredne proizvodnje je i broj zaposlenih u poljoprivredi i ribarstvu koji je u razdoblju od 1991. do 1997. godine smanjen s oko 2,3 na manje od 1,3 tisuće zaposlenih.

OPĆI DIO


1.5.2.2. Sustav kreditiranja i podsticaja poljoprivredne proizvodnje Poticanje obnove i razvitka, te kreditiranje poljoprivrede najviše ovisi o državnim mjerama i aktivnostima na ovom području. Osnovni oblik izravnog potpomaganja razvitka poljoprivrede od strane nadležnog ministarstva je neposredna isplata novčanih poticaja i naknada. Za poljoprivrednu proizvodnju na području Županije su važni novčani poticaji koji se izmeðu ostalog ostvaruju za proizvodnju: industrijskih, ratarskih kultura, kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, kvalitetnoga rasplodnog podmladka goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi i selekcioniranih matica pčela iz domaćeg uzgoja, uzgoj loznih sadnica (cijepova) preporučenih sorti, te uzgoj slatkovodne ribe.

Na temelju ustanovljenih premija za proizvodnju suncokreta, soje, uljane repice i šećerne repe i proizvodnje ovih ratarskih kultura poslovnih subjekata i s njima povezanih proizvoðača u Županiji 1996. i 1997. godine može se zaključiti kako su proizvoðači za svoju proizvodnju ostvarili tek oko 140-150 tisuća kuna državnih premija. Značajno veće državne premije se ostvaruju u stočarskoj proizvodnji. U 1996. godini je u Županiji za stočarsku proizvodnju isplaćeno državnih premija oko 1,88 milijuna. Struktura ostvarenih premija je prikazana u slijedećoj tablici.

Tablica 1.5.2.-1. Pregled državnih premija za stočarstvo u Županiji 1996. godine

Opis Iznos kn Broj korisnika Ukupno kn Govedarstvo 1.480 287 424.760 Konjogojstvo 1.850 778 1.439.300 Svinjogojstvo 444 22 9.768 Ovčarstvo 370 13 4.810 Kozarstvo 370 10 3.700 UKUPNO 1.110 1.882.338 Izvor: HZPSS, Godišnje izvješće za 1996. godinu Slične vrijednosti i struktura državnih premija u stočarstvu je ostvarena i 1997. godine. U 1996. godini je hitnim zajmom Svjetske banke za 143 korisnika kreditirana nabavka ukupno 354 steonih junica simentalske pasmine čija je ukupna vrijednost oko 2,51 milijuna kuna.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (Vijeće za kreditiranje poljoprivrede) putem sredstava s posebnog računa državnog proračuna u suradnji sa Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu i savjetodavnu službu pod povoljnijim uvjetima kreditira razvitak poljoprivredne proizvodnje obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednih poduzeća. Povoljni kreditni uvjeti, stručna podrška u odabiru dobavljača, te relativno lako dobivanje sredstava čine ovu kreditnu liniju najprimjerenijom za manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja namjeravaju obnoviti zapuštene ili povećati sadašnje kapacitete u poljoprivredi. Dinamika i struktura ove kreditne linije za posljednje tri godine prikazana je u slijedećoj tablici.

OPĆI DIO


Tablica 1.5.2.-2. Kreditiranje razvojnih programa - linija MPŠ RH

Namjena 1996 1997 1998 Ukupno Broj korisnika Iznos kuna Broj korisnika Iznos kuna Iznos kuna kuna Voćarstvo 14 1.710.508 4 202.200 614.350 2.527.058 Stočarstvo 61 4.063.102 127 5.523.395 499.500 10.085.997 Oprema i izgradnja 4 229.436 0 0 229.436 Pčelarstvo 5 221.392 0 0 93.200 314.592 UKUPNO 84 6.224.438 131 5.725.595 1.207.050 13.157.083 Izvor: MPŠRH Od ukupnog iznosa kredita iskorištenog gotovo u potpunosti za obiteljska gospodarstva preko 1,61 milijuna ili 25,9% u 1996. godini, te oko 2,16 milijuna ili 37,7% u 1997. godini je podijeljeno gospodarstvima na području od posebne državne skrbi. Razvidno je da preko 3/4 ukupnih sredstava zauzima stočarstvo koje je otprije vodeća poljoprivredna grana u Županiji. Voćarstvo čini oko 1/5 ukupnog iznosa kredita. Važno je naglasiti kako su prosječni iznosi kredita prilično mali. Oko 122 tisuće kuna u voćarstvu, te manje od 70 tisuća kuna u stočarstvu nije dovoljno za realizaciju poljoprivrednih programa koji mogu osigurati punu egzistenciju obiteljskom gospodarstvu ili gospodarsku učinkovitost poljoprivrednom poduzeću. Županija sudjeluje s manje od 3% u ukupnom iznosu podijeljenih kredita u Hrvatskoj iz ove kreditne linije, što svakako nije zadovoljavajuće s obzirom na važnost poljoprivrede za upošljavanje i egzistenciju većeg dijela stanovništva Županije, te nezadovoljavajuće stanje njihove tehničke opremljenosti. U 1998. godini su krediti ove stimulativne linije s vrlo povoljnim uvjetima značajno smanjeni zbog nedostatka sredstava na posebnom računu državnog proračuna. Još veće je smanjenje zabilježeno tijekom 1999. godine, kada je za razvojne programe odobreno oko 715 tisuća kuna.

Tablica 1.5.2.-3. Stočarski krediti fizičkim osobama- linija MPŠ RH-broj grla

Godina 1996 Junice Nazimice Ženska telad Ovce Koze Hrvatska 2.051 1.178 110 8.705 1.549 Županija 235 13 80 1.209 100 Godina 1997 Junice Nazimice Ovce Koze Nesilice Hrvatska 2.977 7.882 12.112 3.426 27.350 Županija 325 224 858 42 2.000 Izvor: MPŠ RH Sličnom kreditnom linijom su poljoprivrednicima financirani nabavka stoke i peradi. Pritom je zadovoljavajući udio Županije u broju junica, no kreditiranje obnove svinjogojstva je potpuno neprimjereno važnosti i potrebama Županije.

Tijekom 1997. i 1998. godine je odlukom Vlade Republike Hrvatske povoljnom kreditnom linijom za područje od posebne državne skrbi financirana nabavka 36 traktora �Torpedo�.

Iz županijskog proračuna za razvitak poljoprivrede je tijekom 1997. godine kreditom od oko 657 tisuća kuna financirana obnova ratom uništenih objekata, te nabavka osnovnog stada i mehanizacije. Za 21 korisnika kredita je najveći dio sredstava utrošen na osloboðenom području Županije. Iz istog izvora je za 19 nezaposlenih, razvojačenih branitelja s ukupno 660 tisuća kuna kreditirano ureðenje gospodarskih objekata.

Tijekom 1998. godine je s oko 700 tisuća kuna iz županijskog proračuna korištenjem programa poticanja malog gospodarstva (poduzetništva) u organizaciji Ministarstva

OPĆI DIO


gospodarstva prikupljen fond od oko 3,5 milijuna kuna namijenjen kreditiranju nabavke osnovnog stada, te izgradnji i opremanju gospodarskih objekata u poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Radi se o povoljnoj kreditnoj liniji koja će kvalitetno u okviru navedenog proračuna nastaviti već prikazan kontinuitet potpomaganja obnove i razvitka poljoprivrede u Županiji.

Tijekom 1998. i 1999. godine je 15 korisnika koristilo sredstva za ureðenje zemljišta (agromelioracije i okrupnjavanje posjeda) iz posebne kreditne linije državnog proračuna Republike Hrvatske. Ukupno iznos odobrenih sredstava je oko 1,1 milijuna kuna. Radi se o vrlo malom broju zahtjeva i korisnika ove linije s obzirom na vrlo velike potrebe poljoprivrednih gospodarstava Županije u ovaj oblik povećanja gospodarske sposobnosti i učinkovitosti.

Osim državnih kreditnih linija, izravnih poticaja, te kreditiranja iz županijskog proračuna za razvitak poljoprivrede u Županiji je bitna uloga nekih preraðivačkih industrija, posebice mljekarske, koje izravno sudjeluju u kreditiranju proizvoðača. No, sveukupna sredstva ni najmanje ne odgovaraju potrebama obnove dugoročno zapuštenih i u domovinskom ratu dodatno uništenih tehničko-tehnoloških potencijala poljoprivrede.

1.5.2.3. Ukupno i poljoprivredno stanovništvo Pri posljednjem popisu stanovništva na sadašnjem teritoriju Županije bilo je oko 265 tisuća stanovnika, od čega oko 253 tisuće s prebivalištem u Županiji. Na oko 85 tisuća kućanstava je bilo gotovo 47 tisuća (55%) poljoprivrednih gospodarstava. U Županiji je 1991. godine bilo oko 41.260 poljoprivrednih stanovnika, pa je udio poljoprivrednog stanovništva (16,31%) gotovo dvostruko veći od državnog prosjeka (9,10%). Na području nekadašnjih gradova je prosjek poljoprivrednog stanovništva oko 5,66%, a na području općina oko 26,93%. Na području sadašnjih gradova je živjelo oko 7 tisuća poljoprivrednog stanovništva (17% ukupnog broja), a postojalo je oko 16 tisuća poljoprivrednih gospodarstava (51% ukupnog broja).

Tablica 1.5.2.-4. Broj stanovnika, poljoprivredno stanovništvo i gospodarstva u Županiji prema popisu 1991. godine

Broj stanovnika Broj Poljoprivredno Poljoprivredna Ukupno U županiji U inozemstvu kućanstava stanovništvo gospodarstva GRADOVI 132.014 126.324 5.690 43.066 7.159 15.833 KUTINA 24.829 23.617 1.212 8.104 1.055 4.148 NOVSKA 17.231 16.184 1.047 5.409 1.462 3.235 PETRINJA 29.070 27.872 1.198 8.965 2.565 2.749 SISAK 60.884 58.651 2.233 20.588 2.077 5.701 OPĆINE 133.267 126.636 6.631 42.348 34.101 31.145 ŽUPANIJA 265.281 252.960 12.321 85.414 41.260 46.978 Izvor: Statistički ljetopis 1995. godine, Državni zavod za statistiku RH Prema dostupnim podacima za 1998. godinu u Županiji je oko 200 tisuća stanovnika, od čega je prema procjenama oko 33 tisuće poljoprivrednog stanovništva. Pretpostavlja se da je ukupni udio poljoprivrednog stanovništva tako zadržan na prijašnjoj razini.

OPĆI DIO


0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

Broj

stan

ovni

ka

Glin

a

Hrv

.Kos

tajn

ica

Kut

ina

Nov

ska

Sisa

k

Petri

nja

donj

i kuk

uruz

ari

Dvo

r

Gvo

zd

Hrv

.Dub

ica

Jase

nova

c

Leke

nik

Lipo

vlja

ni

Maj

ur

Mar

tinsk

a V

es

Popo

vača

Sunj

a

Topu

sko

Vel

ika

Ludi

na

Poljoprivredno Nepoljoprivredno

Izvor: Preračunato prema podacima iz državne uprave i DZSRH

Grafikon 1.5.2.-1. Sadašnje stanje ukupnog i poljoprivrednog stanovništva

1.5.3. POLJOPRIVREDNI RESURSI I PROIZVODNJA

1.5.3.1. Poljoprivredno zemljište Ukupne poljoprivredne površine u Županiji su 1991. godine bile oko 272 tisuće ha. Od toga je 203.526 ha ili 74,8% u vlasništvu privatnog sektora. Obradivih površina je 215.611 ha, pri čemu je s 175.845 ha udio obiteljskih gospodarstava oko 81,6%.

Tablica 1.5.3.-1. Poljoprivredne i obradive površine u Hrvatskoj i Županiji 1991.-1993. godine u ha

Godina Poljoprivredna površina

Obradive površine

Oranice i vrtovi

Voćnjaci Vinogradi Livade

1991 3,208.105 2,020.008 1,465.522 70.003 71.558 412.945 Hrvatska 1992 2,279.298 1,484.866 1,061.623 57.146 56.394 309.703 1993 2,295.945 1,485.224 1,062.324 60.112 56.658 306.130 Sisačko- 1991 272.107 215.611 147.845 5.334 2.098 60.334 moslavačka 1992 125.629 102.026 66.159 2.270 1.721 31.876 županija 1993 118.940 98.471 65.472 2.174 1.750 29.075 Izvor: Dokumentacija DZSH

OPĆI DIO


Oranice i vrtovi su činili oko 68,6%, voćnjaci 2,5%, vinogradi 1,0%, a livade 28,0% ukupnih obradivih površina u Županiji. Udio privatnog sektora je 83,3% oranica i vrtova, 86,6% voćnjaka, 93,3% vinograda i 76,4% livada.

Tablica 1.5.3.-2. Poljoprivredne i obradive površine u Županiji 1997. godine u ha

Obiteljska gospodarstva Poslovni subjekti Neorganizirano Ukupno Oranice i vrtovi 103.497 7.464 10.236 121.197 Voćnjaci 4.286 94 374 4.754 Vinogradi 1.400 103 192 1.695 Livade 44.869 73 12.857 57.799 Ukupno obradivo 154.052 7.734 23.659 185.445 Pašnjaci 26.726 31 22.602 49.359 Ribnjaci 0 0 660 660 Trstici i bare 0 0 0 0 Ukupno poljoprivredno 180.778 7.765 46.921 235.464 Izvor: Županijski odjel za poljoprivredni razvoj

Prema podacima za 1997. godinu u Županiji je oko 235.464 ha poljoprivrednih površina. Oko 185.455 ha ili 78,8 % su obradive površine. Prema veličini poljoprivrednih i obradivih površina Županija se nalazi odmah iza Osječko-baranjske županije. U ukupnim poljoprivrednim površinama Hrvatske Sisačko-moslavačka županija sudjeluje sa 7,5%. U ukupno obradivim je udio Županije 9,7%, pri čemu je razmjerno najveći udio livada, 13,1% od ukupnog livadnog zemljišta Hrvatskoj, potom oranica i vrtova 8,8%, te voćnjaka 6,4%. Razmjerno je najmanje vinograda s udjelom Županije od 2,5% ukupnih površina pod vinogradima u Hrvatskoj. Sa stajališta posjedovne strukture važno je da obiteljska gospodarstva u Županiji 1997. godine posjeduju oko 9,2% ukupnog poljoprivrednog zemljišta Hrvatske u vlasništvu ovog sektora. Udio gospodarstava u obradivim površinama Hrvatske je 10,2%, u oranicama i vrtovima 9,9%, voćnjacima 6,3%, vinogradima 2,5, te u livadama 13,1%.

Obiteljska gospodarstva raspolažu s oko 180.778 ha (76,8%) poljoprivrednih, a 154.052 ha (83,1%) županijskih obradivih površina. U obradivim površinama je oko 121.197 ha ili 65,3% oranica i vrtova, od čega je gotovo 86 % u vlasništvu obiteljskih gospodarstava. Struktura obradivih površina razmjerno je stabilna, jer nema većih promjena u proteklom razdoblju.

OPĆI DIO


80.465

4.141

41.115

2.4126.755

20.531

3.5766.611

11.9411.746

6.152

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

Povr

šina

ha

Banovina Sisačko područje Kutina Novska

Privatno Društveno Neorganizirano

Preračunato prema podacima Odjela za poljoprivredni razvoj

Grafikon 1.5.3.-1. Obradive površine u Županiji 1997. godine prema obliku organizacije Izvor:

Velike su obradive površine pod stavkom �neorganizirano�, posebice na nizinskom, razvijenijem području Županije. U nizinskom dijelu su to travnjaci koji povremeno poplavljuju od izlijevanja Save ili od podzemnih voda, a u brdskom dijelu se radi najviše o zapuštenim travnjacima - pašnjacima i livadama. U obradivim površinama je oko 23.659 ha (12,8%) neorganiziranog zemljišta. Od toga se oko 54,3% površina odnosi na livade, a 43,3% na oranice. Ostale neorganizirane površine su voćnjaci i vinogradi.

Oko 45,6% obradivih površina se nalazi na području Banovine. Sisačko područje (Sisak, Sunja, Lekenik i Martinjska Ves) zauzima oko 27,1%, kutinsko područje 16,6%, a novljansko 10,7% obradivih površina.

OPĆI DIO



Grafikon 1.5.3.-2. Struktura poljoprivrednih površina 1997. godine prema teritorijalnoj podjeli

1.5.3.2. Struktura sjetve na oranicama Ukupne zasijane površine u Županiji su 1997. godine oko 120.179 ha, što je oko 12,6% zasijanih površina u Hrvatskoj. S oko 102.479 ha udio obiteljskih gospodarstava je oko 28,9% ukupnih površina ovog sektora. Proizvodnja žita, industrijskog bilja, povrća i krmnog bilja organizirana je u 1997. godini na 47.820 ha ili 5% sjetvenih površina Republike Hrvatske (bez neobraðenih oranica i ugara). U obiteljskim gospodarstvima je bez ugara i neobraðenih oranica zasijano 41.992 ha, što je oko 16,64% obradivih površina ovog sektora. Zabrinjava podatak da ugari i neobraðene oranice čine oko 72.268 ha ili 60,13% površina koje se vode pod stavkom zasijane površine. Najveći dio tih površina (60.648 ha) su u vlasništvu obiteljskih gospodarstava. Osnovni razlozi takvom kretanju su neriješeni imovinsko-pravni odnosi na osloboðenom području i loše gospodarske prilike zbog kojih nije s državne razine organizirano zasijavanje većeg dijela površina, a obiteljska gospodarstva nemaju vlastita sredstva za financiranje proizvodnje usjeva.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

Povr

šina

ha


Oranice i vrtovi Voćnjaci Vinogradi Livade Pašnjaci Ribnjaci

OPĆI DIO


56.632

2.560

24.895

2.385

2.367

13.327

3.333

1.409

8.643

1.746

3.900

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000Po

vrši

na h

a


Privatno Društveno Neorganizirano


Grafikon 1.5.3.-3. Površine oranica prema obliku organizacije 1997. godine

Tablica 1.5.3.-3. Struktura zasijanih površina u državi i Županiji 1991.-1998. godine u ha

Ukupno Godine Ukupno zasijano

Žita Industrijsko bilje

Povrće Krmno bilje

Ugari i neobraðene oranice

Hrvatska 1991 1.311.838 904.934 94.791 139.701 172.412 151.676 1998 1.056.649 695.059 112.240 128.036 121.314 395.040 Sisačko 1991 130.599 92.915 2.842 13.113 21.729 17.148 moslavačka 1995 68.710 41.178 2.365 4.999 5.906 14.142 županija 1996 75.627 40.904 1.398 5.387 6.441 21.377 1997 120.179 36.253 1.065 5.113 5.389 72.268 1998 49.748 36.794 1.790 5.884 5.280 61.835 Obiteljska gospodarstva Hrvatska 1991 989.946 669.866 24.326 136.330 159.424 105.525 1998 867.454 572.368 54.810 126.984 113.292 285.766 Sisačko 1991 111.074 77.230 153 12.939 20.752 12.087 moslavačka 1995 47.060 32.751 17 4.982 5.812 3.462 županija 1996 58.939 34.390 17 5.369 6.402 12.730 1997 102.479 31.578 43 5.100 5.271 60.448 1998 44.404 32.951 400 5.872 5.181 60.461 Izvor: Dokumentacija DZSH

OPĆI DIO


Broj stoke i peradi

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999

Godina

Bro

j grl

a (t

isuć

a)

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

Bro

j per

adi (

tisuć

a)

Goveda Svinje Konji Ovce Perad

Izvor: Dokumentacija DZSH

Grafikon 1.5.3.-4. Broj stoke i peradi u Hrvatskoj 1990-1999

Broj stoke i peradi u Hrvatskoj se stalno smanjuje. Gotovo 1/3 osnovnog stada u govedarstvu i svinjogojstvu je uništena tijekom domovinskog rata, a zbog nedostatka sredstava nekadašnji kapaciteti se nedovoljno obnavljaju. Obiteljska gospodarstva koja posjeduju veći dio stočnog fonda su u dosadašnjem razdoblju usmjeravana na servisiranje proizvodnje (proizvodnje mlijeka, uslužni tov peradi, goveda i svinja). Posljednjih godina nema dovoljno većih poslovnih subjekata koji bi podsticali njihovu proizvodnju, a mali preradbeni kapaciteti i mogućnosti plasmana poduzeća nastalih iz obiteljskih gospodarstava nisu dovoljni za pokretanje značajnije proizvodnje.

Sadašnji broj goveda u Županiji je na razini 30% od prijeratnog razdoblja. Obiteljska gospodarstva posjeduju oko 92,8 % ukupnog broja goveda, te sve krave i junice. Broj svinja je gotovo prepolovljen, a 97% svih kategorija je u vlasništvu obiteljskih gospodarstava. Posljednje dvije godine se odreðena pozitivna kretanja zapažaju u broju svinja, no godišnja kolebanja (tzv.svinjski ciklusi) su u nas uobičajena, pa je teško govoriti o tendencijama povećanja u budućem kratkoročnom razdoblju.

OPĆI DIO


Tablica 1.5.3.-4. Broj goveda i svinja u Županiji 1991.-1999. godine*

Godine Goveda Krave i junice Svinje Krmače i nazimice ukupno gospodarstva ukupno gospodarstva ukupno gospodarstva ukupno gospodarstva 1991 86.388 72.780 64.010 63.680 173.404 124.240 28.545 25.730 1992 50.226 46.840 41.798 41.700 91.809 90.810 19.580 19.580 1993 48.717 44.150 37.300 37.300 86.292 78.970 18.788 18.710 1994 47.380 44.000 37.100 37.100 77.313 75.000 17.900 17.900 1995 45.866 43.300 35.900 35.900 66.113 63.800 16.100 16.100 1996 25.353 22.800 18.800 18.800 77.313 75.000 17.983 17.800 1997 34.430 32.700 20.970 20.970 102.313 100.000 22.301 21.800 1998 25.515 23.674 18.082 18.082 88.113 85.800 20.117 19.500 1999 23.850 21.500 17.370 17.370 109.144 102.000 22.083 21.500 * podaci se odnose na stanje 31.01. tekuće godine Izvor: Dokumentacija DZSH Osnovni razlozi prikazanom kretanju broja goveda i svinja u Županiji su uništeni kapaciteti tijekom domovinskog rata koji se nedovoljno i prilično sporo obnavljaju, nedostatak suvremenih kapaciteta u obiteljskim gospodarstvima, te nepostojanje preraðivačkih kapaciteta, koji bi kao u prijeratnom razdoblju dugoročno usmjerili razvitak svinjogojstva i govedarstva obiteljskih gospodarstava u Županiji.

Tablica 1.5.3.-5. Broj konja, ovaca i peradi u Županiji 1991.-1999. godine*

Godine Konji Ovce Perad ukupno gospodarstva ukupno gospodarstva ukupno gospodarstva 1991 6.612 6.480 12.727 12.550 1.691.729 865.790 1992 4.780 4.780 8.790 8.560 723.352 644.070 1993 4.305 4.260 8.925 8.720 765.021 587.620 1994 3.930 3.900 8.776 8.500 692.499 560.000 1995 3.937 3.900 8.529 8.200 689.415 580.000 1996 3.919 3.900 6.892 6.600 588.872 480.000 1997 4.118 4.100 4.523 4.200 465.052 350.000 1998 3.740 3.740 7.071 6.900 318.750 300.700 1999 3.534 3.534 7.346 7.200 430.104 400.000 * podaci se odnose na stanje 31.01. tekuće godine Izvor: Dokumentacija DZSH Uzgoj konja ima veliku tradiciju, a posljednjih nekoliko godina se odvija isključivo na obiteljskim gospodarstvima. Većim dijelom su to grla tipa Hrvatskog posavca, podrijetlom iz gornje sisačke Posavine. Broj grla se stalno smanjuje, prvenstveno zbog nepostojanja organiziranog otkupa tovljenih konja. Državni poticaji za držanje čistokrvnih rasplodnih grla i razvitak tržišta konjskog mesa u nas mogli bi djelovati na obnavljanje nekadašnjeg fonda konja koji je prije rata bio gotovo dvostruko veći od sadašnjeg. U tekućoj godini je povećan broj ovaca u Županiji. Pozitivno su djelovali povoljni krediti za nabavku osnovnog stada, te činjenice da se relativno malim ulaganjima može osigurati egzistencija obiteljskog gospodarstva, a na županijskom području postoji dosta slobodnih površina za pašnjake. Ukupni broj peradi je peterostruko manji od prijeratnog. Pritom su kapaciteti obiteljskih gospodarstava više nego dvostruko manji od prijeratnih. Takva kretanja su uvjetovana sličnim razlozima navedenim za smanjenje broja goveda i svinja.

OPĆI DIO


1.5.3.4. Biljna proizvodnja

1.5.3.5. Proizvodnja na zasijanim površinama Najveći udio zasijanih površina čini kukuruz koji se uzgaja na oko 24,1-29,6 tisuća ha. Od žitarica su najznačajniji pšenica, zob i ječam koji se uzgajaju na ukupno 11-15 tisuća ha.

Tablica 1.5.3-6. Proizvodnja na zasijanim površinama u Županiji 1995.-1997. godine

Opis / Godina 1995 1996 1997 Površina ha Proizvodnja t Površina ha Proizvodnja t Površina ha Proizvodnja t Pšenica 11.965 39.546 10.125 34.542 8.313 30.509 Ječam 1.403 3.807 1.657 4.530 1.450 4.838 Raž 79 92 73 94 81 231 Zob 1.618 3.206 1.660 3.471 1.545 3.999 Kukuruz 25.507 104.749 29.581 136.558 24.148 140.298 Uljana repica 1.115 2.102 577 766 563 1.190 Šećerna repa 0 0 30 900 72 2.794 Soja 1.017 1.799 666 1.265 426 1.109 Krumpir 2.772 19.562 2.961 21.669 2.432 17.932 Crveni luk 225 828 307 1.072 278 326 Kupus i kelj 460 3.018 551 3.214 534 3.153 Grah glavni usjev 367 619 508 949 463 887 Grah meðuusjev 799 347 0 Djetelina 2.931 12.924 3.292 15.847 2.666 14.794 Lucerna 1.088 6.214 1.462 8.385 1.350 8.555 Livade 21.982 35.745 22.190 42.830 23.743 49.060 Pašnjaci 4.864 5.409 5.512 5.761 5.747 8.133 Izvor: Dokumentacija DZSH Primjetno je smanjenje zasijanih površina najvažnijih kultura kukuruza i pšenice u posljednje dvije godine. Površine pod kukuruzom su smanjene za više od 5 tisuća ha. Proizvodnja kukuruza je ipak 1997. godine za gotovo 5 tisuća tona veća nego prethodne godine. To je uzrokovano visokim prosječnim prinosom od 5,8 t/ha, na što je najviše utjecao prirod poslovnih subjekata (7,6 t/ha). Prinosi poslovnih subjekata su od 4,7 do 7,6 t/ha, a gospodarstava od 4,0 do 5,6 t/ha. Ukupno su prinosi kukuruza u Županiji u promatranom razdoblju kolebali u granicama 4,1-5,8 t/ha, što je nešto niže od državnog prosjeka.

Površine pod pšenicom su u promatranom razdoblju smanjene za gotovo 2 tisuće ha. Isto tako, proizvodnja pšenice je sa 39,5 tisuća tona smanjena na 30,5 tisuća tona. Ostvareni prinosi pšenice u Županiji (ukupno i po sektorima vlasništva) su nešto manji od državnog prosjeka. U obiteljskim gospodarstvima kolebaju od 2,7 do 3,4 t/ha, a u poslovnih subjekata su od 3,3 do 3,7 t/ha. Relativno manja odstupanja prinosa pšenice izmeðu dva sektora odreðena su sličnom tehnologijom proizvodnje. Naime, proizvodnja žitarica se u obiteljskom gospodarstvima i poslovnim subjektima odvija podjednakim načinom rada, primjenom standardnog sjemena odreðenog tehnološkog potencijala i primjenom slične mehanizacije.

OPĆI DIO


0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

16,00

Pšenica

Ječam Raž Zob

Uljana

repic

a

Kukuru

zSoja

Krumpir

Crveni

luk

Kupus

i kelj

Grah

Djeteli

na

Lucern

aLiva

de

Pašnjac

i

Kulture

Prir

od to

na

Hrvatska Županija

Izvor: Dokumentacija DZSH

Grafikon 1.5.3.-5. Prosječni prirodi važnijih poljoprivrednih kultura 1997. godine

Industrijske kulture se uzgajaju na svega 1,1-2,2 tisuće ha. Zastupljeni su najviše uljana repica i soja, u manjoj mjeri šećerna repa, dok se suncokret ne uzgaja. Posljednje godine se šećerna repa zasijala na račun uljane repice i soje čije površine su u 1997. godini smanjene. Krumpir, luk i kupusnjače se uzgajaju na 3,4-3,8 tisuća ha s manjim kolebanjima korištenih površina. Krumpir čini veći dio navedenih površina i stalno se sadi na oko 2,5 tisuća ha. Prosječni prinosi krumpira u Županiji su 7,1-7,4 t/ha, što je za oko 3 tone manje od državnog prosjeka. Pritom je prinos u poslovnih subjekata 1995. godine bio 17,7 tona (kao i na državnoj razini ovog sektora), a kasnije je manji od 9,5 t/ha. Tako su prinosi krumpira poslovnih subjekata 1996. i 1997. godine manji od državnog prosjeka ovog sektora za oko 5,6 t/ha. Prinosi krumpira u obiteljskim gospodarstvima su 7,0-7,4 t/ha, što je prosječno oko 3 tone manje od državnog prosjeka obiteljskih gospodarstava. Osnovni razlozi takvog zaostajanja prinosa u Županiji su slabija proizvodna obilježja poljoprivrednog zemljišta, neodgovarajući sortiment i manja tehnička opremljenost poljoprivrednih proizvoðača. Prinosi djeteline, lucerne i pašnjaka su veći od državnog prosjeka najviše zbog povoljnih prirodnih uvjeta, a veća važnost govedarske proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima djelovala je na značajno veće prinose ovog sektora.

Prinosi ostalog povrća su u Županiji značajno manji od državnog prosjeka, a kao i za prije navedene kulture primjetno je zaostajanje obiteljskih gospodarstava. Osim utjecaja klimatskih prilika i proizvodnih obilježja tla, na zaostajanje obiteljskih gospodarstava dodatno djeluju nedovoljna opremljenost specijaliziranom mehanizacijom i neprimjerena tehnologija proizvodnje.

OPĆI DIO


Tablica 1.5.3-7. Proizvodnja na zasijanim površinama u Županiji 1998. godine

žitarice krumpir mahunasto povrće

uljano sjemenje i plodovi

šećerna repa

krmno bilje ostalo povrće

Ukupno 36.794 2.565 337 1.698 92 5.280 2.982 Poslovni subjekti 3.843 5 0 1.390 0 99 7 Gospodarstva 32.951 2.560 337 308 921 5.181 2.975 * nisu zabilježeni duhan, aromatično i predivo bilje Izvor: Dokumentacija DZSH

1.5.3.6. Voćarska i vinogradarska proizvodnja Županijska zastupljenost u ukupnom broju rodnih stabala Hrvatske je relativno dobra, no još je ispod prirodnih potencijala i gospodarskih mogućnosti ovog područja. Prema ukupnom broju stabala (784.400), te proizvodnji (4.609 t) najvažnija voćna vrsta je šljiva. Uzgaja se samo na obiteljskim gospodarstvima. S brojem stabala je udio Županije oko 14,1%, a zbog poluekstenzivnog uzgoja i zapuštanja voćnjaka udio Županije u ukupnom prirodu je samo 9,8%. Prosječni prirod od 5,9 kg po stablu je značajno manji od državnog prosjeka koji je takoðer neprimjeren suvremenom uzgoju šljiva (8,5 kg/stablo).

Na Županiji se uzgaja oko 400.189 stabala jabuka, od čega je 332.647 stabala ili 83,1% u obiteljskim gospodarstvima. Prema broju stabala jabuka udio Županije je 12,3%, a relativno visoki prosječni prirod od 21,5 kg/stablo uzrokuje veći županijski udio u ukupnoj proizvodnji jabuka u nas (15,0% s proizvodnjom od 8.608 tona). Godišnja proizvodnja krušaka s oko 100 tisuća rodnih stabala je oko 1.342 tone. Trešnja, višnja, breskva i marelica su vrlo malo zastupljeni i imaju manju gospodarsku važnost, iako postoje dobri prirodni uvjeti za intenzivni uzgoj. Od jagodičastog voća proizvodi se oko 20 tona malina i 217 tona jagoda.

Tablica 1.5.3.-8. Proizvodnja važnijih vrsta voća u Županiji 1997. i 1998 godine

Godina Opis Jabuka Šljiva Trešnja Višnja Marelica Kruška 1997 Broj stabala ukupno 400.189 784.402 38.853 27.015 8.401 100.559 gospodarstva 332.647 784.402 38.853 27.015 8.401 96.621 Proizvodnja tona ukupno 8.608 4.609 265 166 32 1.342 gospodarstva 7.320 4.609 265 166 32 1.337 1998 Broj stabala ukupno 398.543 792.213 39.265 27.334 8.831 98.889 gospodarstva 331.366 792.213 39.265 27.334 8.831 97.363 Proizvodnja tona ukupno 11.287 14.139 492 318 82 1.532 gospodarstva 8.259 14.139 492 318 82 1.526 Izvor: Dokumentacija DZSH Tržna proizvodnja grožða i vina je najrazvijenija na području Moslavine. U ostalim dijelovima Županije se više radi o uzgoju za naturalnu potrošnju. Primjetno smanjenje broja trsova u posljednje dvije godine uzrokovano je promjenom teritorijalnog ustroja i dugoročno nazočnom nepotpunom obnavljanjem zasaðenih površina.

OPĆI DIO


Tablica 1.5.3.-9. Proizvodnja grožða i vina u Županiji 1996.-1998. godine

Opis Godina Broj rodnih trsova-tisuća Proizvodnja grožða-tona Proizvodnja vina-hl Poslovni

subjekti Obiteljska

gospodarstva Poslovni subjekti

Obiteljska gospodarstva

Poslovni subjekti

Obiteljska gospodarstva

Hrvatska 1997 10.586 301.040 26.479 379.610 122.642 2.136.980 1998 18.934 292.513 38.462 382.718 171.805 2.105.464 Sisačko 1996 377 9.992 625 11.269 0 61.494 moslavačka 1997 360 7.904 716 11.684 0 69.513 županija 1998 346 7.774 910 10.950 0 62.544 Udio županije 1998. 1,83 2,66 2,37 2,86 0,00 2,97 * nije uključena proizvodnja vina u vinarijama Izvor: Dokumentacija DZSH

1.5.3.7. Stočarska proizvodnja Broj muznih krava i proizvodnja mlijeka u Županiji bilježe stalni pad. Prijeratna proizvodnja mlijeka u Županiji s oko 38 tisuća muznih krava bila je oko 57 milijuna litara. Sadašnja proizvodnja oko 16,7 tisuća muznih krava je oko 35 milijuna litara.

Tablica 1.5.3.-10. Broj muznih krava i namuženo mlijeko

Godina Opis Hrvatska Županija Poslovni subjekti Gospodarstva Gospodarstva 1995 Broj krava 5.306 303.030 30.000 Namuženo mlijeka tisuća lit. 26.777 544.734 36.520 1996 Broj krava 4.656 278.794 20.000 Namuženo mlijeka tisuća lit. 21.799 554.476 32.300 1997 Broj krava 6.158 273.328 16.700 Namuženo mlijeka tisuća lit. 19.653 583.213 35.070 1998 Broj krava 5.929 264.419 14.500 Namuženo mlijeka tisuća lit. 27.517 587.393 33.350 Izvor: Dokumentacija DZSH Udio Županije u ukupnom broju muznih grla u Hrvatskoj smanjen je posljednjih pet godina sa 10,5 na 6,0 %, a količine namuženog mlijeka sa 9,7 na 5,8%. Sva muzna grla su u vlasništvu obiteljskih gospodarstava. Pozitivno je što se prosječna muznost izjednačila sa državnim prosjekom (2.100 litara po grlu). Tržnost (otkup) mlijeka je 36-40%, što je manje od državnog prosjeka (45-48%).

Uzgoj tovne junadi kao važni dio govedarske proizvodnje ima na ovom području dugu tradiciju, no sadašnji kapaciteti i prirodni potencijali su zbog različitih razloga tek djelomično iskorišteni. Tovnu junad drže samo poduzeća. Uzgoj tovljenika je značajno smanjen u odnosu na prijeratno razdoblje. Tako je 1995. godine držano oko 2.140, a 1998. godine samo oko 1.200 tovljenika.

OPĆI DIO


Tablica 1.5.3.-11. Broj tovnih svinja u razdoblju 1996.-1998. godine

Godina Poslovni subjekti Gospodarstva Ukupno Hrvatska 1996 189.701 187.260 376.961 1997 166.490 223.602 390.092 1998 152.810 236.454 389.264 Županija 1996 461 29.000 29.461 1997 0 30.000 30.000 1998 99 30.000 30.099 Izvor: Dokumentacija DZSH

Broj tovnih svinja u Županiji je oko 30 tisuća. Dvostruko je manji od prijeratnog, a udio Županije u državnoj proizvodnji je oko 7,7%. Cjelokupni potencijal je u vlasništvu obiteljskih gospodarstava, a kako nema obnove većih preraðivačkih kapaciteta nema značajnijeg povećanja broja tovljenika unatoč državnim poticajima obnove osnovnog stada. Na stagnaciju broja tovnih svinja u Županiji dodatno djeluju nestabilni odnosi cijena inputa i prodajnih cijena tovljenih svinja na državnom tržištu.

Tablica 1.5.3.-12. Broj nesilica i proizvodnja jaja

Godina Nesilice Proizvodnja jaja (tisuća) Poslovni subjekti Gospodarstva Ukupno Poslovni subjekti Gospodarstva Ukupno Hrvatska 1996 1.303.692 4.785.703 6.089.395 316.902 531.219 848.121 1997 1.185.810 4.667.168 5.852.978 288.105 515.686 803.791 1998 1.186.666 4.664.734 5.851.400 302.131 515.947 818.078 Županija 1996 72.412 283.000 355.412 18.572 28.866 47.438 1997 0 250.000 250.000 0 25.500 25.500 1998 0 250.000 250.000 0 25.500 25.500 Izvor: Dokumentacija DZSH Broj peradi u Županiji je takoðer dvostruko manji od prijeratnog razdoblja. Broj nesilica i proizvodnja jaja su posljednje dvije godine dodatno smanjeni, jer nema suvremenih farmi u vlasništvu poslovnih subjekata, a obiteljska gospodarstva nemaju dostatnih sredstava za obnavljanje svojih u pravilu skromno opremljenih objekata. Isto tako, nema većih preraðivača i otkupljivača u Županiji koji bi organizirano otkupljivali veće količine konzumnih jaja, te tako poticali domaću proizvodnju. Sadašnja proizvodnja oko 250 tisuća nesilica je oko 25,5 milijuna jaja godišnje.

Tablica 1.5.3.-13. Broj tovne peradi

Godina Poslovni subjekti Gospodarstva Ukupno 1996 2.741.919 4.991.980 7.733.899 Hrvatska 1997 2.985.058 1.870.110 4.855.168 1998 2.318.296 1.787.399 4.105.695 1996 53.324 91.000 144.324 Županija 1997 42.640 67.000 109.640 1998 17.650 50.700 68.350 Izvor: Dokumentacija DZSH

OPĆI DIO


Uzgoj tovnih pilića je posljednje dvije godine u poslovnim subjektima Županije smanjen trostruko, a u gospodarstvima gotovo prepolovljen. Tako sada poslovni subjekti tove oko 17.650, a gospodarstva oko 50.700 tovnih pilića. Nekada razvijeni uzgoj brojlera sada čini manje od 1,8% ukupne državne proizvodnje.

Tablica 1.5.3.-14. Broj i struktura uzgajanih konja u Županiji 1995.-1998. godine

Ukupno Podmladak Kobile i ždrijebne omice Pastusi i kastrati Poslovni

subjekti Obitelj. gospod.

Poslovni subjekti

Obitelj. gospod.

Poslovni subjekti

Obitelj. gospod.

Poslovni subjekti

Obitelj. gospod.

Hrvatska 1995 460 20.820 163 2.000 170 12.690 127 6.130 1996 376 20.940 105 2.690 160 12.260 111 5.990 1997 389 18.894 141 2.085 142 12.725 106 4.084 1998 75 16.260 18 2.787 33 11.136 24 2.337 Sisačko 1995 37 3.900 21 200 16 3.500 0 200 moslavačka 1996 19 3.900 8 200 11 3.500 0 200 županija 1997 18 4.100 7 200 11 3.700 0 200 1998 0 3.740 0 540 0 3.100 0 100 Izvor: Dokumentacija DZSH

Karakteristično je da tov peradi obično ima izraženo �industrijsko obilježje� proizvodnje u poslovnim subjektima, koja posjeduju veći dio kapaciteta u nas. U Županiji je udio poslovnih subjekata manji od 26%, a kapaciteti obiteljskih gospodarstava su većim dijelom neodgovarajuće opremljeni i nepogodni za suvremenu, intenzivnu proizvodnju.

Uzgoj konja je u prijeratnom razdoblju bio usmjeren poglavito na hladnokrvnog konja �posavca�, a veći dio uzgojene i utovljene ždrebadi se plasirao na inozemno tržište. Nakon stagnacije proizvodnje krajem 80-ih godina i zapuštanja do polovice 90-ih, posljednjih nekoliko godina se obnavlja uzgoj konja za tov. Radi se o �ekstenzivnom� držanju grla na otvorenom sa dopunom hranidbe u završnom tovu.

1.5.4. PRERAÐIVAČKA INDUSTRIJA I PROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA U Županiji su najveći preraðivački kapaciteti mlinarsko-pekarske industrije, proizvodnje stočne hrane i proizvodnje pića. Pregled i osnovni podaci važnijih preraðivača sisačko-moslavačke županije po djelatnostima dani su u slijedećem popisu:

• mlinsko-pekarska industrija: poduzeće �Ljudevit Posavski� d.d., Sisak s 202

zaposlena, u 1997. godini je proizvodnja kruha oko 2.864 tone, a ostali proizvodi (pecivo i dr.) je oko 2.065 tona; �Dandić� d.o.o., Sisak, 43 uposlena; �Softa�d.o.o., Lipovljani, 1 uposleni; �Kopecki�d.o.o., Lipovljani, 1 uposleni;

• proizvodnja stočne hrane: �Moslavka� d.d. Kutina, 385 uposlenih, proizvodnja 1997. godine oko 8.135 tona; �Korina proizvodnja�d.o.o., Novska, 45 uposlenih; �Gavrilović-MWM Agrico� d.o.o. Petrinja, 22 uposlena;

OPĆI DIO


• prerada mlijeka: �Milka-Nova� d.o.o., Novska , 25 uposlenih, kapacitet 10.000 litara dnevno; �King-Palir�d.o.o., Popovača, 23 uposlena, kapacitet 5.000 litara mlijeka dnevno;

• proizvodnja vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića: �Moslavačko vinogorje� d.o.o., Voloder, 98 uposlenih, 1997. godine proizvedeno 12.850 hl vina, te 9.954 hl bezalkoholnih pića; �Segestica� d.o.o., Sisak, 185 uposlenih, 1997. godine proizvedeno oko 32.740 hl žestokih alkoholnih pića, 6.800 hl sirupa i sokova, te oko 14.500 hl octa

• prerada mesa: �Gavrilović�d.o.o., Petrinja, 670 uposlenih, u 1997. godini proizvedeno oko 6,7 milijuna tona gotovih proizvoda

• proizvodnja dječje hrane: �Vivera� d.o.o., Glina, 46 uposlenih

Najveći preradbeni kapaciteti u Županiji nalaze se u području mlinsko-pekarske industrije, te proizvodnje stočne hrane. U ovim područjima je Sisačko-moslavačka županija konkurentna susjednim Županijama s iznimkom Zagrebačke.

Značajniji porast proizvodnje bilježe prerada mesa, te proizvodnja stočne hrane i vina. Valja napomenuti da su kapaciteti prerade mesa i proizvodnje stočne hrane iskorišteni manje od 30%. Osnovni razlozi neiskorištenosti kapaciteta su istrošenost raspoložive opreme, nedostatak sirovina na županijskom području, te nedovoljna sredstva za dugoročno osiguranje ugovorene proizvodnje.

Tablica 1.5.4.-1. Kapaciteti preraðivačke i prehrambene industrije po kategorijama 1997. godine

Županija Kruh i pecivo Meljava Mlijeko Pića Stočna hrana Voće i povrće Sisačko-moslavačka 19.961 48.247 3.000 216.000 45.302 5.600 Bjelovarsko-bilogorska 11.631 36.633 159.605 235.637 68.186 1.500 Brodsko-posavska 8.278 38.020 148.708 20.620 42.220 1.574 Karlovačka 16.734 70.202 434.943 1.258.820 0 2.531 Zagrebačka 105.427 21.861 1.216.421 2.567.474 206.439 8.599 Ukupno Hrvatska 473.767 858.120 4.675.799 9.730.961 1.270.519 279.573 Udio Županija sisačko-moslavačka 4,21 5,62 0,06 2,22 3,57 2,00 * duhan, meso i riba, šećer i ulje nema kapaciteta u Županiji Izvor: Dokumentacija DZSH

Jedan od najvažnijih nedostataka prehrambene industriji u Županiji su nepostojanje brojnih manjih preraðivačkih pogona - manjih mljekara, pivovara, klaonica i pogona mesne industrije, pogona za preradu voća i povrća. Gospodarske promjene proteklih godina omogućile su otvaranje ovakvih pogona u drugim dijelovima države. Sve izraženiji konkurentski odnosi na globalnom tržištu potiču i velike proizvoðače na osuvremenjivanje kapaciteta i proizvodnje, što još nije zabilježeno u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Najveći udio u proizvodnji prehrambenih proizvoda na državnoj razini Županija ostvaruje u preradi mesa (9,4%), dok u svim ostalim navedenim proizvodima količinski sudjeluje sa svega 2-3%.

OPĆI DIO


Tablica 1.5.4.-2. Proizvodnja prehrambenih proizvoda u 1996. i 1997. godini

Opis / godina 1996 1997 Ind. prerade mlijeka ukupno t 663 966 od toga, sirevi svih vrsta t 230 141 Proizvodnja svježeg mesa (klaonice) t 86 55 Prerada mesa t 2.967 6.687 Mlinarski proizvodi t 18.057 14.326 Proizvodnja stočne hrane t 6.360 8.094 Industrijske pekare t 4.521 4.768 Proizvodnja voćnih sokova hl 56.268 6.804 Proizvodnja prirodnih vina hl 4.776 7.968 Izvor: Dokumentacija DZSH

1.5.5. DRUŠTVENO-GOSPODARSKE I PROIZVODNE ZNAČAJKE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOÐAČA

1.5.5.1. Poljoprivredna gospodarstva Broj, struktura i tehnička opremljenost obiteljskih gospodarstava ocijenjena je na temelju popisa stanovništva iz 1991. godine. Realni podaci o broju gospodarstava koja se bave poljoprivredom, te stupanj njihove tehničke opremljenosti se prema procjeni ne razlikuju od sadašnjeg stanja više od 10-15%. Većih promjena bilo je u kretanju broja stoke, odnosno stočnog fonda obiteljskih gospodarstava. U Županiji je danas oko 50 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, a raspoložive obradive površine su smanjene za oko 20.000 ha u odnosu na 1991. godinu. Danas gospodarstva posjeduju nešto više od 25.000 krava i steonih junica, a broj svinja je smanjen na ukupno oko 30 tisuća komada.

Od važnije poljoprivredne mehanizacije poljoprivredna gospodarstva su 1991. godine raspolagala s: 21.234 dvoosovinska traktora prosječne snage 29,31 kW, 607 kombajna za žitarice, oko 950 berača kukuruza, te 18 linija za šećernu repu i 132 linije za krumpir. Manje od polovice gospodarstava posjeduje traktorsku prikolicu, a koriste oko 11.800 zaprežnih kola. Prosječni utrošci mineralnog gnojiva po navedenim kategorijama poljoprivrednih gospodarstava su od 392 do 645 po hektaru. Najviše mineralnih gnojiva troše gospodarstva s posjedom veličine 1-3 ha. Zaštitnim sredstvima je tretirano oko 39 tisuća hektara, a prosječno je utrošeno oko 6,4 kg sredstava i oko 4,6 kg herbicida po jedinici površine.

Tablica 1.5.5.-1. Poljoprivredna gospodarstva, raspoloživo zemljište i stoka

Broj Poljoprivredne površine ha

Obradive površine ha

Telad i junad

Krave i junice

Krmače i supras.naz.

Svinje ukupno

gospodarstva 50.925 173.381 114.131 6.419 30.589 19.747 98.764 do 1 ha 12.134 5.954 4.591 191 918 1.710 11.775 1-3 ha 15.858 31.252 23.370 1.050 6.172 4.944 28.111 3-5 ha 9.972 39.543 27.605 1.555 8.511 4.982 23.693 5-10 ha 11.322 76.898 47.984 2.735 12.370 6.736 29.260 preko 10 ha 1.639 19.734 10.581 888 2.618 1.375 5.925 Izvor: Dokumentacija DZSH (Popis 1991.)

OPĆI DIO


Značajno je da preko polovice gospodarstava posjeduje manje od 3 ha poljoprivrednih površina, a posjeduje oko 20% goveda i 40% svinja. Oko 22,2% gospodarstava posjeduje oko 44,3% poljoprivrednih, a 42,4% obradivih površina. Isto tako, posjeduju 40,4% krava i junica, te 29,6% svinja. U ukupnom broju traktora sudjeluju s 39,8%, a broju žitnih kombajna s oko 47,9%. Gospodarstva koja raspolažu s više od 10 ha poljoprivrednih površina i imaju osnovne preduvjete tržne poljoprivredne proizvodnje čine samo 3,2 % ukupnog broja gospodarstava. Ova su gospodarstva više usmjerena na biljnu proizvodnju, jer imaju oko 11,4 % poljoprivrednih površina, a samo 8,6% krava i steonih junica, te 6,0% svinja. Gospodarstva s većim posjedom imaju oko 7,6 % traktora i 22,6% žitnih kombajna. U njihovom vlasništvu su gotovo sve proizvodne linije za šećernu repu i krumpir. Za sve kategorije gospodarstava s posjedom većim od 5 ha je zajedničko obilježje da redovito mineralnim gnojivima i zaštitnim sredstvima tretiraju tek oko polovice svojih obradivih površina.

Tablica 1.5.5.-2. Opremljenost mehanizacijom, potrošnja gnojiva i zaštitnih sredstava

Broj traktora

Snaga kW

Broj kombajna

Snaga kW

Mineralna gnojiva tona

Gnojeno ha

Sredstva zaštite bilja kg

Herbicida kg

gospodarstva 21.234 622.468 607 28.680 24.584 58.377 251.104 181.426 do 1 ha 868 24.261 15 652 1.591 2.465 16.119 8.782 1-3 ha 4.608 131.837 53 2.541 5.954 13.128 56.080 40.473 3-5 ha 5.697 165.206 111 5.528 5.710 14.360 55.858 42.016 5-10 ha 8.452 250.736 291 13.304 9.020 23.005 99.717 71.601 preko 10 ha 1.609 50.428 137 6.655 2.309 5.419 23.330 18.554 Izvor: Dokumentacija DZSH (Popis 1991.) Pretpostavlja se da u cjelini gledano u razdoblju do 1998. godine nije bilo većih promjena u tehničkoj opremljenosti obiteljskih gospodarstava na stalno slobodnom teritoriju Županije. Opremljenost je značajno manja na području osloboðenom 1995. godine, gdje su posebice bila manja poljoprivredna gospodarstva koja su posjedovala veći dio poljoprivrednih strojeva i opreme. Zbog domovinskog rata i nepovoljnih gospodarskih prilika, može se takoðer pretpostaviti manje korištenje mineralnog gnojiva i zaštitnih sredstava na pojedinačnim manjim površinama u vlasništvu obiteljskih gospodarstava.

U Županiji je do 1998. godine registrirano 50.925 poljoprivrednih gospodarstava. Posljednjih godina se izravnim ili neizravnim djelovanjem Hrvatskog zavoda za savjetodavnu poljoprivrednu službu, Hrvatskog selekcijskog centra, Gospodarske komore, županijskih i općinskih , Veterinarskih stanica i dr. osnivaju razne strukovne udruge. Na području Županije djeluje gotovo 30 udruga.

Popis udruga poljoprivrednih proizvoðača u Županiji (stanje 1998. godine)

Ratarsko-stočarska udruga �Zrin� Dvor Hrvatska zemljišna zajednica Željezno Desno i Lijevo Konjogojska udruga �Moslavina� Ratarsko stočarska udruga �Posavina� Palanjek Udruga hrvatske zemljišne zajednice – Dubrovčak Desni Udruga organsko-biološko poljoprivrednih proizvoðača �Sanus� Udruga poljoprivrednika �Šušnjar�

OPĆI DIO


Udruga poljoprivrednika Tremušnjak Udruga stočara Desna Martinska Ves Udruga stočara Hrastelnica Udruga stočara Novo Selo Palanječko Udruga uzgajivača posavskog konja �Hrvatski posavac� općine Sunja Udruga vinogradara i voćara moslavine �Lujo Miklaužić� Kutina Udruga vinogradara i voćara Petrinjskog rajona Voćarsko vinogradarsko povrtlarska udruga općine Velika Ludina Pčelarska udruga �Sunja� Pčelarska udruga �Metvica� Novska Pčelarsko društvo Sisak Stočarska udruga općine Velika Ludina Udruga pčelara �Lipa� Popovača Udruga pčelara �Metvica� Kutina Udruga stočara Mahovo Udruga uzgajivača arapskog konja Udruga uzgajivača konja Hrvatski posavac �Donja Posavina� Udruga uzgajivača plemenitih ovaca �Turopoljka� Lekenik Udruga uzgajivača posavskog konja �Črnec polje� Udruga uzgajivača posavskog konja �Odransko polje� Udruga uzgajivača stoke �Trebež� Repušnica Udruženje proizvoðača božičnih drvaca Sisak

1.5.5.2. Stanje, gospodarski položaj i mogućnosti prozvodnje obiteljskih gospodarstava Sadašnja učinkovitost poljoprivredne proizvodnje i gospodarski položaj obiteljskih gospodarstava ocijenjen je na temelju dosadašnjih istraživanja obiteljskih gospodarstava, posebice na posavskom dijelu Županije, te anketiranja odabranih obiteljskih gospodarstava koja se bave različitom poljoprivrednom proizvodnjom. Osnovni kriteriji odabira bili su tržna poljoprivredna proizvodnja u gospodarstvu, pri čemu poljoprivreda čini veći dio dohotka kućanstva. Anketom o kapacitetima i proizvodnji gospodarstava 1997., 1998. i 1999. godine su u tekućim cijenama izraženi vrijednosti i struktura osnovnih sredstava u poljoprivredi i kućanstvu, utrošci rada i materijala, te naturalni rezultati pojedinih proizvodnji, prihodi i izravni troškovi proizvodnje, kao i bruto dohodak gospodarstva i kućanstva. Gospodarski položaj i sposobnost gospodarstava ocijenjeni su na temelju poredbe proizvodnih rezultata s mjerilima suvremene proizvodnje i proizvodnje u Hrvatskoj. Zbog ograničenih mogućnosti primjene terenskih istraživanja broj ispitivanih gospodarstava i njihov odabir ne predstavljaju reprezentativni uzorak, no dobiveni podaci daju prilično dobar uvid u stanje i perspektive razvitka obiteljskih gospodarstava u Županiji

Dubinskom anketom je ispitivano 16 obiteljskih gospodarstava, a na 20 gospodarstava je provedena jednostavna upitnica. Odabrana gospodarstva se bave ratarsko-stočarskom, ratarskom (žitarice i industrijsko bilje), stočarskom (govedarstvo, proizvodnja mlijeka, tov svinja, proizvodnja peradi i jaja), povrćarskom (kupusnjače, krumpir), voćarskom (jabuka, šljiva i jagoda) i vinogradarskom proizvodnjom (proizvodnja grožða i vina).

OPĆI DIO


Proizvodni resursi ispitivanih gospodarstava U kućanstvima živi 3-8 članova, od čega 2-5 radno aktivna. Relativno najmanje radno aktivnih članova je u gospodarstvima koja se bave pčelarenjem, te voćarsko-vinogradarskom proizvodnjom. Najviše radno aktivnih članova imaju gospodarstva koja se bave kombiniranom ratarsko-stočarskom proizvodnjom, no u istim gospodarstvima gotovo redovito bar 1 član radi stalno izvan gospodarstva, a više od 1 član radi samo povremeno u poljoprivredi. Gospodarstva rijetko koriste plaćenu radnu snagu – nadničare, pri čemu je izuzetak voćarska i vinogradarska proizvodnja.

Gospodarstva s pretežitom ratarskom proizvodnjom imaju najveće posjede (13,2-22,5 ha). Posjeduju i u pravilu koriste vlastite i zakupljene obradive površine. Isto tako, posjeduju različite kategorije poljoprivrednog zemljišta – šume, te manje površine voćnjaka i vinograda. Nešto manje površine imaju gospodarstva koja se bave kombiniranom ratarsko-stočarskom proizvodnjom (5,7-16,3 ha) ili stočarstvom, a najmanje površine imaju gospodarstva s peradarskom (4,8 ha), te voćarsko-vinogradarskom proizvodnjom (2,0-4,7 ha). Ukupna vrijednost imovine gospodarstava je od 135 do 520 tisuća DM po gospodarstvu. Najveća prosječna imovina je zabilježena u gospodarstvima koja se bave kombiniranom ratarsko-stočarskom proizvodnjom. Vrijednost objekata u poljoprivredi je od 48 do 115 tisuća DM po gospodarstvu. Najveća vrijednost je u stočarskoj i vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji. Vrijednost poljoprivredne mehanizacije po gospodarstvu je od 23 do 290 tisuća DM. Prosječna dob poljoprivredne mehanizacije ispitivanih gospodarstava je od 3 do 8 godina, što je vrlo dobro s obzirom na naše prilike. Najveće vrijednosti poljoprivredne mehanizacije su zabilježene u ratarskoj proizvodnji (traktor i priključci, silažni i žitni kombajni), te kombiniranoj ratarsko-stočarskoj proizvodnji.

Tehnološko-ekonomska obilježja proizvodnje na gospodarstvima

Prosječni prirodi, proizvodnja i prirast po jedinici kapaciteta su veći od županijskog prosjeka, jer radi se o izabranim naprednijim poljoprivrednim proizvoðačima, ali primjetna su veća količinska odstupanja po jedinici proizvodnje.

Cijena koštanja glavnih poljoprivrednih proizvoda je redovito za 12-26% manja od prosječnih prodajnih cijena na lokalnom i državnom tržištu, što obiteljskim gospodarstvima omogućava postizanje odgovarajućeg dohotka.

OPĆI DIO


Tablica 1.5.5.-3. Proizvodnja glavnih poljoprivrednih proizvoda

Proizvodnja Jedinica Proizvodnja Odstupanja* mjere Prosjek Minimum Maksimum Pšenica kg/ha 3.960 2.800 4.700 Ječam kg/ha 2.350 1.300 2.750 Zob kg/ha 1.980 1.350 2.320 Kukuruz kg/ha 7.860 6.450 8.815 Silaža kukuruza kg/ha 24.500 17.800 31.700 DTS kg/ha 7.500 3.500 7.600 Krumpir kg/ha 17.900 12.600 28.200 Jabuka kg/ha 21.600 17.900 27.600 Šljiva kg/ha 16.700 11.400 21.300 Jagoda kg/ha 14.500 9.600 18.700 Vinsko grožðe kg/ha 14.100 9.729 17.343 Vino – rinfuza lit/ha 10.152 7.005 12.487 Mlijeko lit/grlo 2.670 2.100 3.360 Tov junadi grlo/godina 35 20 60 Tov svinja grlo/godina 45 20 90 Tov peradi kom/godina 16.400 8.000 31.700 Jaja kom/nesilica 242 214 274 * izmeðu ispitivanih gospodarstava i kolebanja 1997.-1999. godine Izvor: Vlastita istraživanja

Tablica 1.5.5.-4. Prosječna cijena koštanja glavnih poljoprivrednih proizvoda (1999.g.)

Opis Jedinica Cijena koštanja mjere kn/jedinica Pšenica kg 0,64 Ječam kg 0,58 Zob kg 0,54 Kukuruz kg 0,65 Silaža kukuruza kg 0,19 DTS (zeleno) kg 0,17 Krumpir kg 0,82 Jabuka kg 1,84 Šljiva kg 1,46 Jagoda kg 5,23 Vinsko grožðe kg 3,09 Vino – rinfuza lit. 9,84 Mlijeko lit. 1,78 Tovna junad kg 11,45 Tovne svinje kg 10,42 Brojleri kg 15,18 Jaja kom. 0,75 Izvor: Vlastita istraživanja

Gospodarski učinkoviti modeli poljoprivrednih gospodarstava Na temelju provedenog ispitivanja gospodarske učinkovitosti obiteljskih gospodarstava (već je navedeno da nije analiziran reprezentativni uzorak) moguće je ukazati na potencijalne, tržišno usmjerene i gospodarski održive modele poljoprivredne proizvodnje obiteljskih gospodarstava u Županiji. Osnovno ograničenje kod prikazanih modela je potpuna

OPĆI DIO


povezanost analize s pojavom odreðenih kapaciteta i proizvodnje, tako da su izostavljene neke specifične proizvodnje koje imaju odreðenu gospodarsku važnost u pojedinim obiteljskim gospodarstvima u Županiji (uzgoj konja, gusaka, kunića, gljiva, pčela i dr.).

Osnovni kriterij za minimalni kapacitet proizvodnje je dohodak gospodarstva od 12 tisuća DM godišnje, a preporučeni kapaciteti osiguravaju punu uposlenost 2 stalna i 2 povremena aktivna člana kućanstva, te povoljnu iskorištenost osnovne poljoprivredne mehanizacije i objekata pri tržnoj proizvodnji.

Tablica 1.5.5.-5. Preporučeni kapaciteti proizvodnje učinkovitih modela obiteljskog gospodarstva

Tip gospodarstva Jedinica mjere Minimum Preporučeno Ratarski* ha 30 45 Proizvodnja mlijeka grla 20 30 Proizvodnja mlijeka litara 56.000 84.000 Tov junadi grla 180 300 Tov svinja grla 250 450 Tov peradi kom 25.000 60.000 Proizvodnja jaja broj nesilica 6000 10000 Proizvodnja jaja kom 1.560.000 2.600.000 Voćarski –drvenasto ha 3 5 Voćarski –jagodičasto ha 1 2,5 Vinogradarski ha 2 5 Vinogradarsko-vinarski ha 3 7 Vinogradarsko-vinarski hl 315 735 * uključeno industrijsko bilje, krumpir i povrće na otvorenom

Spoznaje iz dosadašnjih istraživanja ukazuju na značajna odstupanja utrošaka rada i materijala, te troškova proizvodnje pojedinih grana poljoprivredne proizvodnje. Tako su troškovi pojedine biljne i stočarske proizvodnje u nekim slučajevima 30-50% viši od navedenih. Isto tako veličina i struktura proizvodnje, raspoloživi proizvodni resursi i tehnologija proizvodnje većeg dijela gospodarstava (posebice s manjim posjedom) uvjetuju negativne proizvodne rezultate često ovisne o promjeni gospodarskih i klimatskih uvjeta. Gubitak u takvim gospodarstvima se ne iskazuje, ali se svakako odražava na dugoročni razvitak poljoprivredne proizvodnje. No, analiza proizvodnih rezultata ispitivanih gospodarstava pokazuje da jedan dio obiteljskih gospodarstava u Županiji ostvaruje zadovoljavajući dohodak koji omogućava egzistenciju članovima kućanstva, kao i obnavljanje proizvodnih kapaciteta. Na žalost poljoprivredna proizvodnja s raspoloživim resursima ovog sektora u Županiji (poljoprivredne i obradive površine, broj i struktura osnovnog stada i dr.) značajno je manja od ostvarene u navedenim primjerima, koji su usporedivi s manje od 20% svih obiteljskih gospodarstava. Ipak, važno je istaći kako u Županiji u sadašnjim uvjetima već postoje pojedini modeli obiteljskih gospodarstava koji su potpuno ekonomski učinkoviti, pa su temeljni činitelj i preduvjet potencijalnog povećanja poljoprivredne proizvodnje u Županiji.

1.5.5.3. Poljoprivredna poduzeća i zadruge U izravnoj poljoprivrednoj proizvodnji Županije prije domovinskog rata nije bilo jačih poljoprivrednih poduzeća nekadašnjeg društvenog sektora. Veći dio biljne i posebice

OPĆI DIO


stočarske proizvodnje se ostvarivao djelovanjem poljoprivrednih zadruga i veterinarskih stanica.

Popis važnijih poljoprivrednih poduzeća i zadruga u Županiji 1997. godine: • uzgoj žitarica, drugih usjeva i nasada: �Moslavka�d.d. Kutina, �Korina-

proizvodnja� d.o.o. Novska, �Agro Simpa� Sisak, �Poljodjelstvo-Pajer� Popovača i �KMA�d.o.o. Velika Ludina

• uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnog grmlja i sad.materijala: �Sajam cvijeća�d.d. Sisak, �Kaktusi Bešlić� i �Kukor�

• uzgoj goveda za proizvodnju mesa: PZ �Martinska Ves Desna� Martinska Ves Desna,

• uzgoj goveda za mlijeko i priplod: �Zrin Banovina� d.o.o. Petrinja • uzgoj svinja: �Koperativa� Sisak • uzgoj peradi: �Simex� Sisak, �Bronco trgovina� d.o.o. Dvor • uzgoj usjeva i uzgoj stoke (mješovita proizvodnja): �Gavrilović-MWM

Agroco�d.o.o. Petrinja, P.Z.�Sela�, Sela, �Edžakula� d.o.o., Mala Gradusa Na području Županije je 1998. godine u poljoprivredi poslovalo jedno srednje i jedno veliko poduzeće, te 22 mala poduzeća. Prema podacima iz tablice može se zaključiti kako veću uspješnost poslovanja bilježi samo srednje poduzeće, što dovoljno govori o gospodarskom položaju poslovnih subjekata u poljoprivredi. Ukupni prihodi malih poduzeća u poljoprivrednoj proizvodnji su oko 49,17 milijuna kuna, a ukupni dobitak poduzeća koja su poslovala pozitivno oko 499,5 tisuća kuna. Ukupni gubitak malih poduzeća je oko 2,48 milijuna kuna.

Tablica 1.5.5.-6. Opća obilježja poslovanja poljoprivrednih subjekata

Mala poduzeća Srednja poduzeća Velika poduzeća Broj poduzeća 22 1 1 Prosječno zaposlenih 5 49 381 Prosječna imovina kn 1.123.194 22.535.801 58.564.587 Prosječni prihod kn 2.234.948 26.070.036 68.845.416 Prosječni dobitak kn 22.705 398.435 20.418 Izvor: Preračunato prema podacima HGK Osnovna obilježja poslovanja većine poljoprivrednih subjekata u Županiji su nelikvidnost, primjena tehnički istrošene poljoprivredne mehanizacije, te visoka ovisnost o promjenjivim gospodarskim prilikama (odnosi cijena input-output, državni i županijski poticaji, kreditiranje proizvodnje i sl.). Dio poljoprivrednih poduzeća i zadruga svoje buduće poslovanje planira temeljiti na poslovnoj suradnji s obiteljskim gospodarstvima koja posjeduju proizvodne resurse (radna snaga, zemljište, staje i prateći objekti, osnovna poljoprivredna mehanizacija), a poslovnom suradnjom bi im se osigurala nabavka inputa, specifične poljoprivredne mehanizacije i omogućio otkup. Ovo je posebice izraženo pri uzgoju stoke (tov goveda i svinja), a manje peradi i ratarskih kultura tj. industrijskog bilja.

1.5.5.4. Tržne mogućnosti i pretpostavke razvitka poljoprivrede Na županijskom tržištu je oko 200 tisuća potrošača. U blizini županijskog tržišta je naše najveće potrošačko središte - Zagrebačko tržište. Prometna povezanost s Gradom Zagrebom

OPĆI DIO


i ostalim dijelovima nacionalnog tržišta je razmjerno dobra i predstavlja jedno od mogućih činitelja razvitka poljoprivredne proizvodnje. Potrošnja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na županijskom tržištu je odreðena isključivo potrošnjom domaćeg stanovništva, jer nema značajnije turističke potrošnje.

Tablica 1.5.5.-7. Proračun potrošnje važnijih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Županiji

Opis Jedinica Po stanovniku Ukupno Žita i proizvodi industrijskog bilja Pšenica kg 143,21 28.738.283 Brašno kg 108,82 21.838.281 Kukuruz kg 9,34 1.874.319 Ječam kg 3,48 698.953 Šećer kg 22,27 4.469.973 Biljna ulja l 9,69 1.944.023 Krumpir i povrće Krumpir kg 74,09 14.867.535 Povrće – ukupno kg 86,53 17.364.422 Povrće – svježe kg 73,49 14.747.432 Voće i vino Voće – ukupno kg 37,13 7.450.103 Voće – svježe kg 23,40 4.695.772 Južno voće – ukupno kg 19,97 4.007.058 Masline – ukupno kg 3,87 777.411 Vino l 43,81 8.791.528 Meso, mlijeko i jaja Mlijeko – ukupno l 164,53 33.016.492 Mlijeko – svježe l 97,25 19.515.279 Goveðe meso – ukupno kg 12,22 2.451.888 Svinjsko meso – ukupno kg 22,92 4.600.030 Peradsko meso – svježe kg 8,86 1.777.437 Ovčje meso – svježe kg 1,28 256.267 Jaja – svježe kom 180,18 36.157.441 Izvor: Proračunato prema dokumentaciji DZSH

Prema prosječnoj potrošnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po stanovniku u nas i podacima o prometu poljoprivrednih proizvoda u Županiji procijenjene su potrošnja i potrebe na županijskom tržištu. Na temelju dobivenih količina i prosječnih potreba u stočarskoj proizvodnji proračunate su potrebe žitarica i krmnog bilja za ocjenu viškova i manjkova na županijskom tržištu.

Oko 70% proizvedenih žitarica i kukuruza u Županiji odnosi se na proizvodnju namijenjenu hranidbi stoke. Tako je na županijskom tržištu nedostatak proizvodnje žitarica i kukuruza, jer količinski i kvalitetom nisu podmireni 20-30% potreba za proizvodnju kruha, brašna i drugih mlinsko-pekarskih proizvoda, te 30-40% sastojaka za kvalitetnu hranidbu stoke. U Županiji je potpuni manjak proizvodnje i prerade industrijskog bilja, te nekih vrsta povrća. U suvišku je proizvodnja svinjskog mesa, mlijeka i krumpira, no za mlijeko i svinjsko meso postoji izražena potreba na državnom tržištu. Isto tako, raspoloživi preraðivački kapaciteti i mogućnosti izvoza na nacionalno i meðunarodno tržište na temelju tradicionalno poznate i priznate marke proizvoda (suhomesnati proizvodi) mogli

OPĆI DIO


bi u skorije vrijeme dodatno djelovati na povećanje potražnje za proizvodnjom kvalitetnih tovnih svinja. Računajući i industrijsku proizvodnju u Županiji je dostatna količine vina, čija proizvodnja se može povećavati na račun nacionalnog tržišta pod uvjetom da se radi o proizvodnji visoke kvalitete s možebitnim izvoznim obilježjima (marka, pakiranje...).

Potrošnja županijskog tržišta i s pretpostavljenim 20%-tnim povećanjem kupovne moći stanovništva neće biti jači činitelj razvitka intenzivne poljoprivredne proizvodnje u Županiji. Domaće tržište je važno za manje proizvoðače koji izravno prodaju svoje proizvode, za kućanstva koje će se baviti seoskim turizmom, te za gospodarstva sa obiteljskom preradom. Veći proizvoðači će poslovnom suradnjom s poslovnim subjektima u području prometa i prerade poljoprivrednih proizvoda više sudjelovati na gradskim tržištima Županije i državnom tržištu. Na županijskom tržištu prema podacima o potrošnji stanovništva i stručnim procjenama godišnje nedostaje: 300-350 tona graha i graška, 1.100-1.300 tona kupusnjača, 750-950 tona luka i češnjaka, 1.600-1.800 tona rajčice, 600-800 tona ostalog svježeg povrća, 150-250 tona jabuka, 250-350 tona bresaka i marelica, te 380-450 tona ostalog svježeg kontinentalnog voća. Isto tako, nedostaje 700-800 tona goveðeg mesa, oko 100 tona janjećeg i ovčjeg mesa, te 10-12 milijuna svježih jaja.

Temeljno obilježje hrvatskog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je neuravnoteženost potrošnje i proizvodnje, te razmjerno veliki manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Na hrvatskom tržištu su stalni viškovi krušnih žita, kukuruza, duhana, mesa peradi i vina, a stalni je nedostatak šećerne repe, mlijeka i mliječnih preraðevina, kontinentalnog voća, povrća, te svinjskog i ovčjeg mesa. U Hrvatskoj je danas manjak većeg broja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Potrebe nacionalnog tržišta su jedan od temeljnih pokazatelja usmjeravanja buduće poljoprivredne proizvodnje na području Županije. To se prvenstveno odnosi na veliki manjak svinjskog, goveðeg i ovčjeg mesa, mlijeka i kontinentalnog voća. Godišnje u Hrvatskoj nedostaje oko 35-37 tisuća tona goveðeg mesa, 24-27 tisuća tona svinjskog mesa, 2-3 tisuće tona ovčjeg mesa, 220-260 milijuna litara mlijeka, te 35-40 tisuća tona različitih vrsta kontinentalnog voća.

Na temelju potencijala i očekivanog povećanja potreba županijskog i državnog tržišta moguće je popravljanjem i kvalitetnijim korištenjem sadašnjih kapaciteta u Županiji povećati tržnu proizvodnju manjkavih proizvoda: povrća za 6-7 tisuća tona, kontinentalnog voća za 2-3 tisuća tona, goveðeg mesa za 2-3 tisuće tona, svinjetine za 2,5-3,5 tisuća tona, ovčjeg mesa za 150-250 tona, mlijeka za 20-30 milijuna litara te jaja za 2,5-4 milijuna komada. Za navedeno povećanje tržne proizvodnje su osnovne pretpostavke: značajnije ureðenje poljoprivrednog zemljišta, obnova i povećanje tehničke opremljenosti proizvodnih kapaciteta obiteljskih gospodarstava, te razvitak tržnih institucija na županijskoj i državnoj razini (veletržnice, aukcije i sl.).

1.5.5.5. Pretpostavke i strategija razvitka poljoprivredne proizvodnje u Županiji Projekcija poljoprivredne proizvodnje na području Županije se temelji na prirodnim i gospodarskim resursima (poljoprivredne površine, poljoprivredno stanovništvo, tehnička opremljenost, potrebe tržišta) i realnim mogućnostima oblikovanja i prilagoðavanja istih kako bi se sveukupna poljoprivredna djelatnost obavljala sukladno mjerilima suvremene tehnologije proizvodnje.

Vrlo je teško dati detaljnije pretpostavke i dinamiku rasta poljoprivredne proizvodnje u Županiji s obzirom na višegodišnju stagnaciju organiziranog razvitka poljoprivrede u

OPĆI DIO


Hrvatskoj i Županiji, te složenost problematike razvitka uvjetovanu velikim brojem nepoznanica u području: strateškog preustrojstva temeljnih nositelja poljoprivredne proizvodnje u Županiji (poslovni subjekti i gospodarstava), dinamici razvitka tržnih institucija i prateće infrastrukture, kontinuiranoj stručnoj i financijskoj podršci usklaðenom razvitku

Zato se prikazano moguće povećanje proizvodnje i poljoprivredni razvitak temelje prije svega na pretpostavkama povećanja stupnja iskorištenja postojećih kapaciteta u postojećim uvjetima, te sadašnjim mjerama i aktivnostima na ovom području. Pretpostavke budućeg razvitka su odreðene prema potrebi cjelovitog razvitka županijskog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i domaće poljoprivredno-prehrambene industrije, a prije svega na potrebi ustrojavanja gospodarski učinkovitih proizvodnih modela koji će osigurati profitabilnu proizvodnju investitoru, punu uposlenost i zadovoljavajući dohodak, te mogućnost proširene reprodukcije i sposobnost održanja i u nepovoljnijim gospodarskim prilikama karakterističnih za naše uvjete poslovanja.

Ureðenjem poljoprivrednog zemljišta, obnovom postojećih kapaciteta i podizanjem razine tehnologije proizvodnje obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednih, poslovnih subjekata se prema sadašnjem stupnju tehničkog razvitka može u Županiji značajnije povećati poljoprivredna proizvodnja u odnosu na sadašnju razinu. Proizvodnja žitarica može se povećanjem priroda 1/3 gospodarstava koja se bave tržnom proizvodnjom do razine nekadašnjeg društvenog sektora povećati za oko 30-40%, a broj stoke udvostručiti do prijeratne razine. Proizvodnja mlijeka i jaja, te prirast stoke po jedinici kapaciteta bi se takoðer mogli povećati za gotovo 30%, što bi omogućilo potpuno podmirenje vlastitih potreba županijskog tržišta, te značajne tržišne viškove namijenjene prije svega izvozu na naše najveće tržište – Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Strukturu i obujam proizvodnje treba što više prilagoðavati sadašnjim i budućim potrebama lokalnog, (županijskog), regionalnog i globalnog (državnog) tržišta, a samo u manjem broju proizvoda prema izvoznom, meðunarodnom tržištu (�baby beef�, suhomesnati proizvodi od svinjskog mesa, konjsko meso i sl.). Danas se meðu poljoprivrednim gospodarstvima razlikuju �pravi� proizvoðači farmerskog tipa i gospodarstva kojima je poljoprivreda više način života nego poslovna djelatnost i izvor egzistencije. Socijalnu dimenziju naturalne poljoprivredne proizvodnje treba podržavati podizanjem razine tehnoloških vještina i povećanjem sada skromnih proizvodnih kapaciteta obiteljskih gospodarstava, kao i poticanjem jednostavnijih oblika poslovnog udruživanja malih proizvoðača kako bi mjere tehničko-ekonomske podrške s državne i županijske razine bile učinkovitije u ovom segmentu poljoprivrednih proizvoðača. Isto tako, ovim pristupom bi se iz dijela malih proizvoðača i mješovitih gospodarstava mogli izdvojiti tipovi ekonomski učinkovitih modela gospodarstava ili značajnijim povećanjem kapaciteta i intenziteta proizvodnje stvoriti �farmerski� oblici gospodarstva. Većim dijelom poljoprivredu treba ustrojiti prema ekonomskim načelima. Prema navedenim pretpostavkama preporučuje se usmjeravanje poljoprivrednog razvitka u Županiji na slijedeći način:

1. Biljna proizvodnja Osnovna pretpostavka povećanja intenzivnosti biljne proizvodnje je ureðenje raspoloživih obradivih površina u nizinskom dijelu Županije odgovarajućim agrotehničkim i hidromelioracijskim mjerama, te što brža revitalizacija površina na Banovini. U biljnoj

OPĆI DIO


proizvodnji je temeljni zadatak postići stabilne prinose na razini mjerila suvremene tehnologije. Tehnološka razina proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima mora se što brže uzdići, jer je primjetan zaostatak za suvremenim tehnološkim rješenjima i proizvodnim učincima. Prije svega je potrebno razvijati kvalitetnu proizvodnju krmnog bilja za planirani razvitak stočne proizvodnje, te u manjoj mjeri na ureðenim površinama nizinskog dijela Županije proizvodnju žitarica i industrijskog bilja koji su nedostatni na županijskom i državnom tržištu.

Proizvodnja krmnog bilja ima posebnu važnost u stočarstvu zbog proizvodnje jeftine i kvalitetne hrane. Potrebno je povećati intenzivnost korištenja pašnjaka, livada i oranica većim ulaganjima i očekivanim prinosima u glavnoj, naknadnoj sjetvi, te uzgoju meðuusjeva. Ovo se posebno odnosi na neureðeno zemljište u nizinskom dijelu Županije, te brdsko-planinsko područje u kojem se nikakvim agrotehničkim mjerama neće moći osigurati konkurentni prinosi i kvaliteta ratarskih kultura. Uobičajeno se za hranidbu stoke proizvode kukuruz, ječam, zob, kukuruzna silaža i djetelina, a svakako kao postrnu i naknadnu sjetvu treba uvesti hranidbeno visokovrijedne kulture koje imaju velike prinose mase po jedinici površine (grahorica, stočni grašak, bob, sirak, djetelinske travne smjese).

Kukuruz se većim dijelom troši u stočarstvu, pa ima veliku važnost u županijskoj poljoprivredi. Potrebno je povećati proizvodnju korištenjem odgovarajućih hibrida, uzgojem u postrnoj sjetvi, te posebice proizvodnjom silažnog kukuruza. Tehnološki potencijal različitih hibrida treba prilagoditi navedenim značajkama županijskih oraničnih površina u nizinskom i brdsko-planinskom dijelu, te usmjeravanju dijela proizvodnje kao isključivo ratarstva, odnosno povezanost dijela proizvodnje sa stočarskom proizvodnjom. Na odreðenim površinama je moguća veća proizvodnja sjemenskog kukuruza za domaće potrebe i izvoz.

Pšenica je kao i kukuruz tradicionalno sastavni dio plodoreda. Suficitarni je proizvod na hrvatskom tržištu, no svakako se treba planirati povećanje proizvodnje na temelju većih prosječnih prinosa na sadašnjim površinama. Na našem tržištu nedostaju sorte za proizvodnju oštrog brašna i kruh s više suhe tvari i bjelančevina, pa dio proizvodnje treba usmjeriti u tom pravcu. Intenzivna proizvodnja za preradu treba se razvijati na ureðenim površinama nizinskog dijela, gdje postoje preduvjeti dobre konkurentnosti �žitnim� područjima naše države.

Industrijsko bilje treba više sudjelovati u proizvodnji. U manjoj mjeri se može intenzivirati proizvodnja šećerne repe , budući da su najbliži preraðivački kapaciteti prilično udaljeni od Županije. Može se preporučiti uzgoj ove okopavine koja se lako uklapa u plodorede većih poslovnih subjekata na području orijentiranom prema glavnoj prometnici i našim velikim sladoranama (Virovitica, Županja). Uljana repica se preporučuje za uzgoj zbog gospodarske važnosti, kvalitetne dopune strukturi ratarske proizvodnje, te dobrog iskorištenja tala lošije kvalitete. Na kvalitetnijim oraničnim površinama se zbog velikih potreba na domaćem tržištu preporučuje uzgoj soje i suncokreta.

Proizvodnja voća i povrća ima dobre mogućnosti koje nisu dovoljno iskorištene. Za intenzivniji razvitak i pravilno održavanje povoljne strukture voćarske proizvodnje potrebno je u Županiji ustrojiti rasadničarsku proizvodnju, te smještajne i preradbene kapacitete. Postojeću značajnu proizvodnju šljiva i jabuka, te donekle razvijenu proizvodnju krušaka treba osuvremeniti novim tehnologijama uzgoja. Najveću pažnju treba pridavati danas potpuno nedostatnoj proizvodnji jagodičastog, koštičavog i jezgričavog

OPĆI DIO


voća. Potrebno je stimulirati razvitak gospodarstava s 5 i više ha voćnjaka koji mogu samostalno učinkovito poslovati, te djelovati na poslovno udruživanje manjih gospodarstava s tržnom proizvodnjom voća na 1-3 ha površine. Razvoj povrćarske proizvodnje treba usmjeriti na potrebe na županijskom tržištu. Najvažnija je proizvodnja krumpira, koji je �njivska� kultura. Buduću proizvodnju na sadašnjim površinama treba temeljiti na suvremenim linijama proizvodnje, skladištenja i prerade krumpira. U Županiji je potrebno ustrojiti pogon za viševrsnu preradu krumpira, kako bi se povećala uobičajena potrošnja. Za svježu potrošnju i smrznuto povrće treba razviti proizvodnju danas nedostatnih kultura kao što su grašak, slanutak, leća i bob. Na obiteljskim gospodarstvima treba modernizirati postojeću proizvodnju kupusnjača, bijelog i crvenog luka, te ostalog povrća. Za popunjavanje potreba u dijelu godine treba u ograničenoj mjeri razviti plasteničku proizvodnju zelene salate, rajčice i krastavaca. Proizvodnja povrća u gospodarstvu treba se temeljiti na 3-5 ha površine, a zbog manjih zahtjeva za stalnim ljudskim radom i velikih potreba za stajskim gnojem može se povezati sa stočarskom proizvodnjom.

Proizvodnja grožða i vina temeljit će se na tržnoj proizvodnji poglavito Moslavačkog vinogorja i okolnog područja. Potrebno je obnoviti zapuštenu proizvodnju na pravim vinogradarskim položajima. Treba potencirati razvitak malih (1-3 ha) i srednjih (3-5 ha) vinograda u obiteljskim gospodarstvima, što s relativno manjim ulaganjima mogu osigurati učinkovitu proizvodnju. Takoðer treba razvijati manje preraðivačke kapacitete od 5-10 vagona vina. Vinari se mogu na različite načine poslovno udruživati u području proizvodnje i prometa grožða, te punjenja i plasmana vina. Na razini Županije treba stimulirati stvaranje visokokvalitetnog proizvoda prepoznatljive oznake geografskog porijekla, dakle vino sa svim oznakama Sisačko-moslavačke županije.

2. Stočarstvo U županijskoj poljoprivredi stočarstvo ima najveće mogućnosti razvitka. Potrebno je što skorije izgraditi nove i obnoviti zapuštene postojeće kapacitete za mliječno i mesno govedarstvo, te proizvodnju svinja koji imaju posebnu važnost u Sisačko-moslavačkoj županiji. Takoðer treba modernizirati kapacitete za proizvodnju jaja i peradskog mesa, te razvijati do sada zanemarene tržne proizvodnje u ovčarstvu, kozarstvu, uzgoju konja, gusaka i pataka, kunića i sl.

Mliječno govedarstvo ima najveće mogućnosti sa stajališta potražnje i potreba tržišta, kvalitete proizvoda, te troškova proizvodnje i dohotka proizvoðača. Potrebno je djelomično urediti pašnjačke površine u nizinskom dijelu Županije i što više koristiti brežuljkaste i brdske pašnjake. Potrebno je iskoristiti visoki tehnološki kapacitet pasmine (Holstein, Simentalac), te hranidbene i energetske vrijednosti krme proizvedene na vlastitom gospodarstvu (kukuruz, silažni kukuruz, grašak, sirak, djetelinske travne smjese i postrna sjetva – stočni kelj, grašak i grahorice). Raspoloživi prirodni i gospodarski resursi, te potrebe lokalnog i državnog tržišta mogli bi usmjeriti oko 1.800-2.200 gospodarstava na intenzivnu tržnu proizvodnju mlijeka s osnovnim stadom od 20 do 50 muznih grla.

Tov goveda se treba temeljiti na tovnoj teladi križanih Simentalaca za proizvodnju mlade govedine kao izvornog hrvatskog proizvoda, baby beefa namijenjenog prvenstveno talijanskom tržištu koje smo prije redovito opskrbljivali. Tehnologija tova �baby beef� korištenjem mliječnih zamjenica treba biti organizirana na većem broju gospodarstava koja će se udruživati u zajedničke udruge proizvoðača ili se kooperativnim odnosom povezati s

OPĆI DIO


poslovnim subjektima u području prometa i prerade. Za redovitu godišnju proizvodnju oko 2,5-3,5 tisuća tona mesa potrebno je ustrojiti intenzivni tov kapaciteta 70-100 grla u turnusu na 120-150 obiteljskih gospodarstava. Na brdskom području Županije moguće je razviti poluintenzivni tov goveda na otvorenom po sustavu �krava-tele�. Koristile bi se mesne pasmine Charolais i Limusine u pašno-košnom sustavu pregona i izvansezonskog boravka u nadstrešnicama. S kapacitetom 30-70 grla u osnovnom stadu moglo bi se uposliti takoðer 150-200 gospodarstava.

Svinjogojstvo - U svinjogojstvu se trebaju koristiti hibridne svinje sa 55% mesa u polovici. U Hrvatskoj nema kvalitetnog rasplodnog materijala, pa se mora ustrojiti njegova proizvodnja suradnjom s inozemnim breeding kompanijama. Pritom treba iskoristi postojeće stručne ustanove i tvrtke u Županiji i Hrvatskoj. U suvremenoj svinjogojskoj proizvodnji su uobičajena tri osnovna tipa proizvoðača: proizvoðači prasadi, proizvoðači prasadi i tovljači, te tovljači. Za slijedeće dugoročno razdoblje bi strateški cilj trebali biti proizvoðači sa 100-150 krmača u osnovnom stadu, te tovljači s više od 1.500 prasadi u turnusu no zbog organizacijskih problema i složenosti financijske potpore takvih ulaganja bolje je u početku takvu proizvodnju ustrojiti na nekadašnjim vodećim poslovnim subjektima u Županiji (poduzeća i zadruge), odnosno iz njih nastalih tvrtki. Posebice je to važno za proizvodnju i održavanje potrebnog broja kvalitetnog rasplodnog podmlatka. Obiteljske projekte treba u prvoj fazi razvitka prvenstveno usmjeriti na proizvoðače prasadi i tovljače sa 30-40 krmača i godišnjom proizvodnjom 600-750 prasadi. Pri dobroj poslovnoj suradnji proizvoðača i preraðivača, odnosno trgovačkih subjekata mogla bi se u relativno kratkom vremenu ustrojiti proizvodnja na 150-200 obiteljskih gospodarstava. Ostvarenje ove projekcije će izravno ovisiti o poslovnom planu najvažnijeg proizvoðača i preraðivača svinjskog mesa u Županiji – tvrtke �Gavrilović�.

Perad – U proizvodnji kokošjih jaja može se prema mogućnostima županijskog i nacionalnog tržišta planirati zasnivanje 10-ak farmi s 6.000-8.000 kokica i proizvodnjom od 14 do 19 milijuna jaja godišnje. Preporučuje se kavezni uzgoj temeljen na kombiniranom korištenju kvalitetne gotove stočne hrane i vlastite, proizvedene na gospodarstvu. Zbog dostatne proizvodnje peradskog mesa na državnoj razini i planiranog manjeg povećanja potrošnje treba planirati manji razvitak, odnosno modernizaciju postojećih kapaciteta u obiteljskim gospodarstvima. Na 5-6 suvremenih farmi kapaciteta 6-10.000 komada u turnusu moguća je proizvodnja oko 3-5 tisuća tona mesa. Takoðer se zbog snižavanja troškova proizvodnje preporučuje veće korištenje vlastite stočne hrane.

Uzgoj gusaka ima dugu tradiciju u nizinskom dijelu Županije, posebice na području uz Lonju i Savu. Guske su se oduvijek uzgajale za meso i perje. Prije se uobičajeno provodio tov radi dobivanja gurmanskog specijaliteta - guščje jetre. Treba potaknuti sadašnju proizvodnju koja se uglavnom plasira putem gradskih tržnica.

Uzgoj konja je danas prilično zapostavljen, iako ima dugu tradiciju. Treba ići u dva osnovna pravca. U nizinskom dijelu Županije u obzir dolazi uzgoj konja za tov (Hrvatski posavac). Uzgoj konja za tov je tradicionalno vezan uz pašnjake u dolinama rijeka Lonje i Save. Iako trenutno nema veće potražnje za konjskim mesom, preporučuje se uzgoj za ograničeno tržište, zbog relativno malih novčanih ulaganja i mogućnosti držanja na pašnjacima tijekom dugog razdoblja vegetacije. Posebice u brdskom dijelu u blizini glavnih prometnica moguće je kao osnovnu djelatnost ili u sklopu seoskog turizma ustrojiti jedan veći ili nekoliko manjih konjičkih centara, te možda više manjih farmi na obiteljskim gospodarstvima. Jedan

OPĆI DIO


do dva objekta mogu imati športsko-natjecateljska i rekreativna obilježja s ustrojenim uzgojem kvalitetnog rasplodnog materija i školama Trekkinga ili daljinsko jahanje, te Westerna ili ležernog jahanje po prirodi. Potrebno je osigurati dovoljno grla (15-20 kobila i 1 pastuh) za glavni konjički centar u Županiji. Za ove vrste jahanja koriste se isključivo "western" konji. To je pasminska skupina američkih konja, a najpoznatiji i najrašireniji su Quarter horse i Aphalloosa.

Ovčarstvo i kozarstvo treba razvijati poglavito na brdskom dijelu Županije, koristeći poluintenzivni uzgoj pašnjačko-košnim sustavom s izgradnjom jeftinih i učinkovitih zimskih nastambi i nadstrešnica. Preporučeno osnovno stado za obiteljska gospodarstva s manjim kapacitetima i razvojnim mogućnostima je 150-250 grla. Za intenzivni komercijalni uzgoj kombinirane proizvodnje mlijeka i janjadi, odnosno jaradi u gospodarstvima s raspoloživim kapacitetima preporučuje se osnovno stado do 400 grla.

3. Preporučena �alternativna� proizvodnje Uz navedene proizvodnje u Županiji treba poticati nadopunjujuće djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje u okviru obiteljskih gospodarstava i poslovnih subjekata - malih pogona, obrta, trgovine i usluga, te turizma. Djelatnosti seoskog turizma treba povezati s �redovitom� proizvodnjom, bez značajnijih ulaganja posebno u turističke potrebe. Veća ulaganja treba pritom usmjeriti na očuvanje i razvijanje izvornih posebnosti ovoga kraja u području poljoprivrede i ruralnog života. Posebno to vrijedi za zaštićena područja (oko prirodnog parka), te nerazvijene, ali ekološki očuvane krajeve Županije.

S tržnog stajališta kao osnovna ili dopunska djelatnost manjem broju obiteljskih gospodarstava može biti zanimljiv komercijalni uzgoj kunića, lovne divljači, slatkovodno ribarstvo, te pčelarenje.

1.5.5.6. Mjere i aktivnosti ostvarenja razvitka poljoprivrede Mjere i aktivnosti ostvarenja predviðenog razvitka proizvodnje u Županiji mogu se prema usmjerenosti na područja djelovanja podijeliti na:

• aktiviranje neorganiziranog, zapuštenog i korištenog zemljišta; • povećanje tehničke opremljenosti, te obnova stočnog fonda u gospodarstvima i

poljoprivrednim poduzećima; • usmjeravanje županijskih i državnih službi potpore poljoprivrednicima; • povećanje razine tehnološkog znanja i tehnologije proizvodnje kod

proizvoðača povezivanjem djelovanja raznih stručnih službi u poljoprivredi; • usmjeravanje na racionalno i svrsishodno korištenje državnih i županijskih

kreditnih sredstava namijenjenih obnovi i razvitku poljoprivrede; • pokretanje inicijative za poslovno udruživanje proizvoðača, te proizvoðača i

subjekata u preradi i prometu poljoprivrednih proizvoda; • poticanje razvitka tržnih institucija i manjih preraðivačkih pogona (javni

natječaji za aukciju poljoprivrednih proizvoda, mini mljekare i destilerije, klaonice i mesarsko-kobasičarske objekte, hladnjače voća i povrća i dr.);

• popularizaciju proizvodnje i potrošnje županijskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (specifična izvornost podneblja i kvaliteta);

OPĆI DIO


• Neorganizirano i neureðeno poljoprivredno zemljište na području Županije treba privesti intenzivnoj proizvodnji primjenom odreðenih hidromelioracijskih i agrotehničkih mjera. Radi se o organizacijski složenom i vrlo skupom projektu, koji će značajno povećati osnovni prirodni potencijal Županije u poljoprivredi. Osim korištenja državnog kredita za povećanje intenzivnosti uporabe poljoprivrednog zemljišta, treba iz posebnog županijskog fonda osigurati sredstva prema sličnim kreditnim uvjetima.

Povećanje tehničke opremljenosti poljoprivrednih proizvoðača nabavkom suvremene poljoprivredne mehanizacije, te obnova stočnog fonda kvalitetnim grlima visokog tehnološkog potencijala svakako je povezano sa zadaćom Županijskih službi na usmjeravanju svrsishodnog i gospodarski opravdanog korištenja državnih i županijskih poljoprivrednih kreditnih programa. Treba što više iskoristiti povoljne državne kredite za obnovu i razvitak poljoprivrede, te poticaj malog poduzetništva.

Kako su raspoloživa sredstva tih kreditnih programa nedostatna za kontinuirani, organizirani razvitak županijske poljoprivrede prema strateškim pretpostavkama, nužno je ustrojiti posebni fond u županijskom proračunu koji bi se djelomično temeljio i na povezanosti poslovnih banaka s strukovnim udruženjima proizvoðača. Naime, s odreðenim županijskim sredstvima i garancijama uvećavao bi se raspoloživi fond sredstava namijenjen poljoprivrednom razvitku. Obnavljanje fonda bi se obavljalo i iz dijela vraćanja kredita s odreðenom kamatom. Nužno je osigurati stalnost i možebitno povećanje punjenja ovog fonda, jer razvitak proizvodnje je predviðen kao kontinuirani i rastući proces.

Povezano s time je usmjeravanje stručne podrške različitih službi potpore proizvoðačima kako bi se učinkovito iskoristila nabavljena mehanizacija i povećala ukupna razina tehnologije proizvodnje. Djelovanje stručnih službi treba usmjeriti na oblikovanje gospodarski učinkovitih pojedinačnih sustava u primarnoj proizvodnji, te različito poslovno povezivanje više poslovnih sustava srodnih po vrsti proizvodnje ili vertikalno povezivanje proizvoðačkih, doraðivačkih i preraðivačkih, te trgovačkih subjekata. Osim zahtjeva za povećanjem učinkovitosti pojedinačnih i skupnih poslovnih sustava, strukturu i obujam proizvodnje treba uskladiti s prirodnim resursima, gospodarskim uvjetima i strateškim ciljevima Županije. Uz korištenje već ustrojenih službi stručne potpore u poljoprivredi na razini Županije treba osigurati sredstva dostatna za edukaciju proizvoðača, te sredstva financijske potpore za početno djelovanje strukovnih udruga, te poslovnih sustava u području proizvodnje, prerade i prometa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Za provedbu predloženih mjera i aktivnosti svakako treba kadrovski i tehnički pojačati djelovanje postojećih službi na Županiji kako bi se stalnom stručnom podrškom i nadzorom osigurala svrsishodnost i učinkovitost uloženih sredstava, te koordiniralo djelovanje različitih ustanova, udruženja i poslovnih subjekata usmjerenih prema ostvarenju strategije razvitka županijske poljoprivrede.

Na sličan način treba poticati razvitak manjih i većih smještajnih, doraðivačkih i preraðivačkih kapaciteta. Po uzoru na planirani sustav veletržnica poljoprivrednih proizvoda na državnoj razini, potrebno je na suvremenim načelima i tehničkim rješenjima ustrojiti tržne institucije na Županiji (veletržnica, gradske tržnice, izravna prodaja na seljačkim tržnicama u gradovima i sl.). Županija treba poticati razvitak autohtonih

OPĆI DIO


poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s izvornim obilježjima ovog podneblja, koji će imenom, oznakama i specifičnim okusom nositi oznaku Županijskog porijekla. Promicanje proizvodnje i potrošnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s izvornim županijskim obilježjima treba dopuniti različitim, stručnim skupovima, folklornim priredbama i drugim promotivnim akcijama.

OPĆI DIO


1.6. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA ŽUPANIJE POSLIJE DOMOVINSKOG RATA (I. Gašpar, B. Gmaz)

Sisačko-moslavačka županija je prema svojoj površini meðu najvećima u Hrvatskoj, a po poljodjelskim i šumarskim potencijalima je najveća.

Županija je smještena na rubu �Panonskog mora�, sredinom područja Županije protječe rijeka Sava, a u dijelu svoje riječne doline stvara izuzetno i potencijalno vrijedno Lonjsko polje - park prirode, ali i veliki potencijal za razvoj poljodjelstva - ribarstva, ratarstvo, povrćarstva, za seoski turizam, prikladan obrt i druge sadržaje. Dio Županije s desne obale, južnije od Save, koji pripada Banovini, je brdovit i šumovit teren, ispresijecan brojnim vodotocima i rijekama Bogom dan za razvoj suvremenog stočarstva, prvenstveno na otvorenim, pašnjačkim prostorima, ali i u farmskom uzgoju. Na istom prostoru postoje svi uvjeti za proizvodnju stočarstvu potrebnih žitarica i leguminoza, za uzgoj velikog broja voćarskih vrsta i povrća.

Na žalost, čak je oko 50 % proizvodnih površina Banovine minirano. Računa se da će trebati oko 10 godina mukotrpnog rada da se ovo zemljište razminira. Lijevo od korita Save je Moslavina i dio Slavonije, brežuljkasti i ravničarski tereni pogodni za intenzivan i kvalitetan uzgoj svih poljodjelskih kultura osim dakako sredozemnih. Samo istočni rubovi toga područja - Slavonija i dio Lonjskog polja su u ratu razrušeni, dok je sve ostalo sačuvano. Karakteristika toga područja su mješovita gospodarstva - više nego na Banovini, zbog relativno visoke zaposlenosti ljudi u Petrokemiji i izgradnji Petrokemije te mnogim pogonima INA-Naftaplina i drugim tvrtkama. Kako se broj zaposlenih u posljednje vrijeme rapidno smanjuje, izlaz za mnoge ljude ovoga kraja je vlastito zapošljavanje, formiranjem obiteljskih gospodarstava s različitim oblicima proizvodnje, prvo u primarnoj biljnoj i stočarskoj proizvodnji, a zatim u preradi i plasmanu prepoznatljivih velikih serija proizvoda na domaće i inozemno tržište. Za sada imamo dobre početne uspjehe u voćarskoj proizvodnji (jabuke) i vinogradarstvu (posebno kvalitetno vino).

Tablica 1.6.-1. Korištenje oraničnih površina u 1991. god. (Ha) (Ukupna površina: 437.397 ha od toga je 235.464 ha ili 53,81 poljoprivredno zemljište)

Oranice i vrtovi Zasijane površine Ugari i neobraðene ukupno ukupno žitarice krumpir šećerna repa ostalo oranice 123.421 117.755 82.938 6.677 257 27.883 5.880

Drugi najveći resurs Županije su šume, čija je ukupna površina 183.933 ha ili 42 % površine Županije. Površina šuma u državnom vlasništvu je 141.322 ha ili 77 %, a samo 42.611 ha ili 23 % je u privatnom vlasništvu.

U bivšem sustavu su te šume u sustavu šumarija loše korištene, a u novom našem, potpuno centraliziranom još lošije.

OPĆI DIO


Značajan dio svojega razvoja susjedna Slovenija ima zahvaliti dobro odmjerenom zadržavanju ljudi u brdsko-planinskim sredinama, razvoju poljodjelstva i gospodarenju šumama u privatnom vlasništvu.

Tablica 1.6.-2. Važniji pokazatelji proizvodnje 1991. godine

Kultura Površina ha Prirod t/ha pšenica 28.149 3,45 ječam 3.824 3,41 uljana repica 537 2,62 kukuruz 50.263 3,77 krumpir 6.677 6,83 soja 1.729 2,02 šećerna repa 257 46,35 kupus 922 6,97

Iz podataka je vidljivo veliko učešće kukuruza, što nije slučajno, jer je on baza velikoj proizvodnji mesa na području županije, posebice svinjskog. Naša županija je i voćarsko-vinogradarski kraj, koji želimo predstaviti brojčanim stanjem tri najraširenije voćne kulture: šljive, jabuke i vinove loze.

Tablica 1.6.-3. Pokazatelji uzgoja voća

Najraširenije kulture Broj rodnih stabala Prirod po stablu u kg šljive 842.185 0,60 jabuke 399.482 16,10 vinova loza 9.703 0,98

U stočarstvu su postojali značajni suvremeno izgraðeni kapaciteti uglavnom u organizaciji tvrtke �Gavrilović� u društvenom i privatnom vlasništvu.

Tablica 1.6.-4. Kapaciteti za uzgoj stoke u društvenom vlasništvu 1991. god.

Vrsta uzgoja Kapacitet (kom) Tov goveda 11.000 Rasplodne krmače 2.000 Priplodne koke 70.000

Prije početka rata, u 1991. godini ukupni Županija je raspolagala solidnim stočnim fondom, prikazanim u tablici.

Tablica 1.6.-5. Brojno stanje stoke 1991. god.

Vrsta stoke Broj grla goveda 39.691 muznih krava 22.714 svinja 95.793 nazimica i krmača 12.965 konja 3.142 ovaca 4.167

OPĆI DIO


Ratna stradanja Kombinati u čijem sastavu su bile i stočne farme, iako su redovito poslovali, pred rat su nagomilali oko 290.000.000 kn gubitaka. Za vrijeme �Oluje� došlo je do prave katastrofe u poljodjelstvu, posebice u stočarstvu. Od stočnog fonda koji se zatekao na terenu, županijske su službe većinu zbrinule, pa je tako podijeljeno:

Broj grla prognanicima 10.812 invalidima 2.085 useljenicima 3.540 dano na ugovor po sistemu krava - tele 1.777 prisilno zaklano 1.674 uginulo 650 ostalo u tovu 1.200 nestalo na terenu 12.000

Odmah nakon �Oluje� prišlo se procjeni ratnih šteta općenito, posebice u agraru. Izravne ratne štete u poljodjelstvu procijenjene su na 730.093.945 kn.

Sigurno je da takve štete agrar ne može podnijeti bez teških posljedica, a danas u poslijeratnom razdoblju bez suvremenog, znanstvenog pristupa i potpuno novog koncepta, nije moguće značajnije povećati poljoprivrednu proizvodnju. Prva krupna mjera je poduzeta davanjem u zakup do sada 41.772 ha, što je daleko najviše od svih županija u Hrvatskoj.

Tablica 1.6.-6. Stanje proizvodnje u 1999. godini

Usjev Površina (ha) Prinos (t/ha) KUKURUZ 1.992 7,60 Poslovni subjekti 22.156 5,65 ŠEĆERNA REPA 72 38,81 SOJA 416 2,61 Poslovni subjekti 10 2,50 KRUMPIR 5 9,00 Poslovni subjekti 2.427 7,37 LIVADE 5.202 0,30 Poslovni subjekti 18.341 2,56 PAŠNJACI 1.866 1,00 Poslovni subjekti 3.881 1,61 VOĆNJACI Broj stabala kg/stablo Šljive 780.402 5,91 Jabuke 400.189 19,07 Vinogradi 8.264 1,50

Tablica 1.6.-7. Stočni fond Županije početkom 1999. godine (komada)

Vrsta stoke Komada Goveda ukupno 23.850 Svinja ukupno 109.144 Ovaca ukupno 7.346 Konja ukupno 3.534 Perad ukupno 430.104

OPĆI DIO


Premda se vrlo brzo počelo s obnovom, posebice rasplodnog stada, davanjem povoljnih kredita, te kredita za obnovu i proširenje gospodarskih objekata još je uvijek proizvodnja tek nešto veća od polovice predratne proizvodnje.

Naše je mišljenje da se moglo puno više da su na vrijeme razriješeni imovinsko-pravni problemi s tvrtkom Gavrilović, koja bi sa svojim preradbenim i proizvodnim kapacitetima, te kapacitetima u kooperaciji (ipak nije sve srušeno) mogla vrlo brzo znatno povećati ukupnu proizvodnju u agraru, a sada je usporava jer, osim nositelja u proizvodnji mlijeka (Dukat) u stočarstvu je sve prepušteno stihiji.

Nadamo se da će i ova Studija dati poticaj naporima da se ubrza rješavanje pravnog statusa �Gavrilovića� na opću korist čitave Županije i dakako na korist same tvrtke.

LITERATURA Bašić, F., 1999. Održiva poljoprivreda – novi izazov sutrašnjice, Poljoprivredna čitanka, 13-25, Obiteljska

biblioteka, Agroeduka, str. 17 – 28, Koprivnica. Bašić, F., Butorac, A., Mesić, M., 1989. Agroekološka studija sa sistemima biljne proizvodnje za proizvodnju

sirovina za Tvornicu dječje hrane na području općine Glina – agrotehnički dio, rukopis, stručni spisi Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta, str. 118, Zagreb.

Bašić, F., Butorac, A., Vidaček, Ž., Racz, Z., Ostojić, Z., Bertić, B., 1993. Program zaštite tala Hrvatske-Inventarizacija stanja-Trajno motrenje-Informacijski sustav, studija Zavoda za OPB Agronomskog fakulteta, 122, Zagreb.

Bašić, F., 1993. Land resources evaluation of Croatia, Agricultural sector review, FAO, Department of General Agronomy, University of Zagreb, rukopis, stručni spisi Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta, p.41, Zagreb.

Bašić, F., Mihalić, V., Bertić, B., 1995. Trajno održiva poljoprivreda u novom okruženju, Zbornik radova znanstvenog skupa HAZU "Poljoprivreda i proizvodnja hrane u novom okruženju", str. 47-61, Zagreb.

Bašić, F., 1998. Održiva poljoprivreda – Nova �Zelena revolucija�, knjiga: Hrvatska i održivi razvitak, Gospodarstvo–stanje i mogućnosti, Ministarstvo obnove i razvitka, str. 83-103, Zagreb.

Bašić, F., 1996. Poljoprivreda i turizam-temelj održivog razvitka Republike Hrvatske, Workshop of IAAS on the role and importance of Agriculture and Turism in future development, Drvenik.

Budin, T. i sur., 1990. Dugoročni razvoj poljoprivrede Hrvatske, FPZ, OUR Institut za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede, Zagreb, studija.

Butorac, A., Bašić, F., Mesić, M., 1990. Projekt agromelioracija sa sistemima oranične biljne proizvodnje za objekte Subocka, Plesmo I i Plesmo II, O.J. Lipovaljani i Ražljevo, O.J. Rajić, Lipovljani, PPK �Braća Raðenović�, Novska, rukopis, stručni spisi Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta, str. 132, Zagreb.

Butorac, A., Bašić, F., Mesić, M., 1991. Projekt agromelioracija sa sistemima oranične biljne proizvodnje za objekte Novska, Stari Grabovac, Paklenica, Voćarica, Jazavica, Roždanik, Zelenika, Kamare, Budžak, Dvorište, Bare, T-tabla, Gajevi Istok, Gajevi Zapad, Bakinci i Krušić, R.J. Rajić, OOUR Ratarstvo Lipovljani, PPK Braća Raðenović, Novska, stručni spisi Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta str. 191, Zagreb.

Filipović D., Grgić, Z., Čuljat M., 1997. Promišljeno opremanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske, Agronomski glasnik, 2/1997, str. 83-93.

Franić Ramona 1993. Uloga poduzetnog gospodara u razvitku obiteljskog gospodarstva, Agronomski glasnik 3/93., Zagreb.

Grgić Z., 1996. Ekonomska opravdanost ulaganja u mehanizaciju na odabranim tipovima poljoprivrednog gospodarstva, Savjetovanje Hrvatskog agronomskog društva i Hrvatskog društva za poljoprivrednu tehniku - Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede, Opatija, objavljeno u Zborniku radova str. 7-13.

OPĆI DIO


Grgić Z., Kero K., Pavičić N. 1991. Osnovni elementi za koncipiranje sadržaja i rada aukcije voća i povrća u Zagrebu, studija.

Grgić Z., 1997. Dinamička simulacija povećanja govedarske proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima (V meðunarodni simpozij �Stočarski znanstveni dani�, Opatija 1997), posebno izdanje Poljoprivredne znanstvene smotre Vol.62 br. 1-2, str.187-198.

Grgić Z., 1997. Ekonomsko-financijski učinci primjene strojeva i opreme u obiteljskom gospodarstvu, Zbornik radova Savjetovanja �Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede�, str. 1-7, Opatija.

Hraste, M., Nobilo, M., Tomašić, V., Ðurić-Bjelić, D., Bašić, F., Begović, K., Balabušić, Ð., Bakal, A., Prelog, N., 1990. Evropska ekonomska suradnja-agroindustrijska proizvodnja uključujući zdravu hranu, rukopis, stručni spisi I R M O, str. 32, Zagreb.

Kraljičković J., Žimbrek T., Franić Ramona 1995. Stoljeće opstanka jednog obiteljskog gospodarstva u Hrvatskoj (primjer naselje Palanjek) – studij slučaja.

Mesić, M., Butorac, A., Bašić, F., Kisić, I., Gašpar, I., 1999. Efficiency of Mineral Nitrogen rates Applied in Maize Fertilization, 10th Nitrogen Workshop, Copenhagen, Denmark.

Mihalić, V., Bašić ,F., 1997. Temelji bilinogojstva, udžbenik za srednje poljoprivredne škole, Školska knjiga, str. 216, Zagreb.

Polić M i sur. 1998. Ciljevi i strategija gospodarskog razvitka sisačko-moslavačke županije, IMO Zagreb, studija.

Štancl B. i sur 1984. Gospodarska osnova agroindustrijskog kompleksa Sisačko-banijske regije, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb, studija.

Tanić, S., Božić, M. 1996. Agricultural Sector Reform in Croatia: Background Objectives and Current Situation, Redefining the Role for European Agriculture, VIIth EAAE Congres, Edinburg.

Vranković, A., Bašić, F., 1979. Jednogodišnja dinamika vlage tla, i redoks potencijala glejnog, amfiglejnog tla u Šumskom stacionaru Opeka kod Lipovljana, zbornik radova II Kongresa ekologa Jugoslavije, 1153-1166, Zadar.

Vranković, A., Bašić, F., Mayer, B., Vidaček, Ž., 1983. Hidropedološka karta srednjeg Posavlja mjerila 1:50.000, sa tumačem, rukopis u okviru stručne dokumentacije Katedre za pedologiju Šumarskog fakulteta Sveuč. u Zagrebu, str. 44, Zagreb.

Žimbrek T. i sur. 1991. Resursi i perspektive razvoja vinogradarstva i vinarstva Moslavačkog vinogorja, FPZ Zagreb, studija.

Žimbrek, T. i sur. 1996. Bilančni prikaz stanja i mogućnosti proizvodnje poljodjelskih proizvoda u Republici Hrvatskoj, MPŠ i Institut za ekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakulteta.

xxx Pregled stanja i strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH i FAO. Zagreb 1994.

Statistički izvori

• Podaci o financijskom poslovanju poduzeća, HGK, Županijska komora Sisak • Podaci o poljoprivrednim resursima, Županijski ured za poljoprivredu, Sisak • Podaci o podsticanju poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva RH, • Statistički ljetopisi RH (1995-1998), Državni zavod za statistiku, RH Zagreb. • Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, (za 1991.) Državni zavod za

statistiku RH, Zagreb • Dokumentacije (Prirodi ranih usjeva, Prirodi kasnih usjeva, voća i vinograda,

Broj stoke i stočna proizvodnja 1995-1999), Državni zavod za statistiku, RH

OPĆI DIO


1. OPĆI DIO................................................................................................................................................1 1.1. PROSLOV.........................................................................................................................................1 1.2. UVOD ...............................................................................................................................................5 1.3. CILJ STUDIJSKOG RADA..............................................................................................................8 1.4. METODE RADA ............................................................................................................................10

1.4.1. Terenski rad ..............................................................................................................................10 1.4.2. Laboratorijska istraživanja .......................................................................................................11 1.4.3. OBRADA PODATAKA ..........................................................................................................14

1.5. Struktura i temeljna obilježja dosadašnje poljoprivredne proizvodnje ............................................16 1.5.1. Uvodna objašnjenja ..................................................................................................................16 1.5.2. Društveno-gospodarski uvjeti poljoprivredne proizvodnje.......................................................17

1.5.2.1. Društveni proizvod ............................................................................................................17 1.5.2.2. Sustav kreditiranja i podsticaja poljoprivredne proizvodnje..............................................18 1.5.2.3. Ukupno i poljoprivredno stanovništvo ..............................................................................20

1.5.3. Poljoprivredni resursi i proizvodnja .........................................................................................21 1.5.3.1. Poljoprivredno zemljište....................................................................................................21 1.5.3.2. Struktura sjetve na oranicama............................................................................................24 1.5.3.4. Biljna proizvodnja .............................................................................................................28 1.5.3.5. Proizvodnja na zasijanim površinama ...............................................................................28 1.5.3.6. Voćarska i vinogradarska proizvodnja ..............................................................................30 1.5.3.7. Stočarska proizvodnja........................................................................................................31

1.5.4. Prerađivačka industrija i proizvodnja prehrambenih proizvoda ...............................................33 1.5.5. Društveno-gospodarske i proizvodne značajke poljoprivrednih proizvođača ..........................35

1.5.5.1. Poljoprivredna gospodarstva .............................................................................................35 1.5.5.2. Stanje, gospodarski položaj i mogućnosti prozvodnje obiteljskih gospodarstava .............37 1.5.5.3. Poljoprivredna poduzeća i zadruge....................................................................................40 1.5.5.4. Tržne mogućnosti i pretpostavke razvitka poljoprivrede...................................................41 1.5.5.5. Pretpostavke i strategija razvitka poljoprivredne proizvodnje u Županiji .........................43 1.5.5.6. Mjere i aktivnosti ostvarenja razvitka poljoprivrede .........................................................48

1.6. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA ŽUPANIJE POSLIJE DOMOVINSKOG RATA............51 Literatura ............................................................................................................................................54

agronomski fakultet sveuÈili ta u zagrebu · opĆi dio agroekoloŠka studija i program razvitka...

Documents