kolovanje uenika s ADHD-om i problemima u ponaanju u redovnoj

osnovnoj koli

Sanja Jozi, dipl. psiholog

Tihana Frkovi, dipl. psiholog

ZAKONSKA REGULATIVA temeljni dokumenti

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (2007.)

Nacionalna strategija izjednaavanja mogunosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine (2007.)

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (N/N: 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010., 90/2011., 16/2012., 86/2012. i 94/2013.)

Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (N/N: 63/2008. i 90/2010.)

ZAKONSKA REGULATIVA temeljni dokumenti

Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (N/N: 63/2008. i 90/2010.)

Pravilnik o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama u razvoju (N/N: 23/1991.)

Pravilnik o srednjokolskom odgoju i obrazovanju uenika s tekoama i veim tekoama u razvoju (N/N: 86/1992.)

Pravilnik o postupku utvrivanja psihofizikog stanja djeteta, uenika te sastavu strunog povjerenstva (N/N: 55/2011.)

Zakon o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj koli

Uenici s tekoama su:

1. uenici s tekoama u razvoju,

2. uenici s tekoama u uenju, problemima u ponaanju i emocionalnim problemima;

3. uenici s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim,

kulturalnim i jezinim imbenicima.

4

UENICI S ADHD-om Deficit panje/Hiperaktivni poremeaj

3-7% djece ima znatne potekoe u koncentraciji i panji, koje su esto udruene s hiperaktivnim ponaanjem

45 puta ee kod djeaka nego kod djevojica

potekoe imaju poetak u ranom djetinjstvu, iako se veina sluajeva ne dijagnosticira do poetka kolovanja

postoji tendencija smanjenja hiperaktivnosti i impulzivnosti s godinama ali nepanja i nedostatak organiziranosti i dalje ostaju

DIJAGNOSTICIRANJE

s poetkom kolovanja - jasno vidljiv - kola je

sasvim novo i vrlo zahtjevno iskustvo za dijete

uenik ne sjedi na mjestu, ee razredom, ometa rad druge djece, osobito u niim razredima

djeca s poremeajem panje esto odaju dojam da ne sluaju, da nisu ukljuena u sadanje zbivanje ("sanjarenje)

rade na impulzivan nain, pa esto previaju, isputaju detalje, pogreno razumiju zadatak ili uputu, ak i kad su dobro motivirana

KLASIFIKACIJA

DOMINANTNO NEPALJIV TIP

DOMINANTNO HIPERAKTIVNO-IMPULZIVNI TIP

KOMBINIRANI TIP

Deficit panje bez hiperaktivnosti

(ADD)

isti simptomi bez znakova pretjerane motorike aktivnosti

mogu izgledati spora, bojaljiva ili nemotivirana esto imaju slabiju uspjenost u koli lutaju pogledom, ne prate izlaganje ako ih se ne

upozorava, lako ih je omesti vanjskim podraajima

esto ne prepisuju s ploe tekoe radne memorije u pozadini, grijee u prepisivanju

tekoe u samostalnom radu, organiziranju zadataka

Dominantno hiperaktivno-

impulzivni tip

esto se vrpolje na stolici, tre uokolo

odgovore prije nego to se zavri s pitanjem, skloni su brzim i

nepromiljenim odgovorima

esto ne ekaju na red

ometaju i prekidaju druge dok govore i kad su svjesni sankcija

ETIOLOGIJA

multifaktorska i nedovoljno poznata

uzorci se nalaze u podruju:

nasljeivanja

funkcioniranja sredinjeg ivanog sustava

neurobiolokih poremeaja

socijalnih poremeaja

emotivnih problema

KLINIKA SLIKA

glavne karakteristike poremeaja obuhvaaju podruja: panje

motorike

percepcije

uenja

miljenja

emocionalnosti

ponaanja

KLINIKA SLIKA

jedan od najeih problema je oteano usklaivanje vidnih podraaja, spoznajnih aktivnosti i psihomotorike tekoe u svladavanju itanja, pisanja i raunanja (2/3 djece s navedenim tekoama imaju deficit panje)

opa inteligencija je obino bolja od razine koju sugerira cjelokupni uradak

Poremeaj u

ponaanju Specifine

tekoe

uenja Autistian

spektar

Anksioznost

Tourettov

sindrom Opsesivno

kompulzivan

poremeaj

Poremeaj

razvojne

koordinacije

Darovitost

Poremeaj

senzorne

integracije

Auditivno

procesiranje

Depresija

Poremeaj deficita

panje ADD

ADHD

Poremeaj u ponaanju

znaajnije, trajno i opetovano odstupanje od uobiajenog i drutveno prihvaenog ponaanja za specifinu dob, spol djeteta i situaciju koje se pojavljuje u razliitim sredinama (kod kue, u koli)

obuhvaa niz vrlo razliitih odstupanja na svim podrujima funkcioniranja ukljuujui: odnos s obitelji, okolinom i autoritetima

razvoj poremeaja u ponaanju ukazuje na zajedniko djelovanje brojnih rizinih faktora, sadranih u biolokim, socijalnim i psiholokim obiljejima osobe koja ih manifestira

Uenici s poremeajem u ponaanju u koli

roditelji i nastavnici esto ih opisuju kao sklone krenju pravila i neuvaavanju autoriteta te nazivaju bezobraznim, neodgojenim ili nemoguim

najvei broj intervencija moe se upravo najbolje primijeniti u kolskom okruenju, budui da su tu prisutna djeca, vrnjaci, roditelji i nastavnici

kanjavajue strategije ne rezultiraju promjenom ponaanja uenika odgojno-obrazovne ustanove moraju koristiti uinkovitije strategije podupirati kognitivnu i socijalnu kompetentnost, vjetine rjeavanja problema, autonomiju i openito razvoj pozitivnog identiteta uenika

Neuspjeh i slika o sebi kod djeteta s

ADHD-om i problemima u ponaanju

neuspjeh u postignuu nije kljuan za nisko samopotovanje, ve nain na koji se njemu znaajne osobe odnose spram tog neuspjeha

djeca s tekoama su svjesna vlastite razine postignua u odnosu na ostalu djecu nisko samopouzdanje

kod djece s ADHD-om koja pokazuju nepoeljne oblike ponaanja na akademsko samopoimanje utjee pojavnost takvih ponaanja a ne simptomi ADHD-a

Neuspjeh i slika o sebi kod djeteta s

ADHD-om i problemima u ponaanju

uitelji imaju velikih tekoa u razumijevanju djece s ADHD-om - openito teko razumiju nesrazmjer izmeu visokih kognitivnih sposobnosti i nemogunosti udovoljavanja takozvanim jednostavnim zahtjevima kole - npr. za prepisivanjem sa ploe, mirnim sjedenjem u klupi i potivanjem drugih kolskih pravila smatraju ih lijenima, neodgojenima

Kako potaknuti razvoj pozitivne slike o

sebi kod uenika (s tekoama) u koli?

Pozitivan feedback neposredan temelji se na opaenom ponaanju, a ne na

naoj interpretaciji i zakljucima treba biti usmjeren na opaeno

Motivirati dijete

uiniti nagradu dostupnom na mjestu izvoenja upotrijebiti posljedice koje dijete cijeni esto koristiti socijalnu pohvalu i socijalno

pojaavanje strukturirati zahtjeve za osiguravanje uspjeha

Kako potaknuti razvoj pozitivne slike o

sebi kod uenika (s tekoama) u koli?

staviti naglasak na ono to dijete moe radije nego na ono to ne moe uiniti

aktivno poduavati vjetine ophoenja s negativnim osjeajima

aktivno poduavati socijalne vjetine ophoenja s vrnjacima i odraslima

ZAHTJEVI U ODNOSU NA

PRILAGODBU U NASTAVI

uenicima s ADHD-om nije potrebno sadrajno prilagoavati nastavu ako nemaju neke od dodatnih tekoa

u sluaju dodatnih tekoa treba se rukovoditi preporukama za sadrajnu prilagodbu u odnosu na njihove specifinosti

prilagodba u nastavi za uenike sa ADHD-om odnosi se na individualizaciju pristupa u prezentaciji nastavnih sadraja i naina provjere znanja, uz napomenu da se sve tekoe ne javljaju kod svih uenika sa ADHD-om a razliita je i etiologija i teina simptoma

POSTUPCI PODRKE U SADRAJIMA

isticanje bitnog na razliite naine (kljuni dijelovi, pravila)

vidno predoavanje saimanje sadraja vizualizacija sadraja pomou shema,

kognitivnih mapa

ralanjivanje sadraja na manje cjeline kombinirati govorne, vizualne, pisane metode poduavanje memorijskih tehnika (npr.

mnemotehnika, vizualizacija, verbalno ponavljanje vienog ili proitanog)

UPOTREBA NASTAVNIH METODA, SREDSTAVA

I POMAGALA

preciznost, kratkoa davanja uputa, provjera razumijevanja - dati upute jednu po jednu; traiti da ponovi radi potvrde razumijevanja

privui panju: npr. lagano tapanje po ramenu

pravovremeno obraanje pozornosti na promjenu aktivnosti (npr. "imate pet minuta do zavretka tog zadatka i prelaska na drugi...")

produljeno vrijeme za rjeavanje zadataka

smanjeni broj zadataka

pojedinano zadavanje zadataka

izmjena zadataka po naelu laki-tei-laki

UPOTREBA NASTAVNIH METODA,

SREDSTAVA I POMAGALA

viekratno vjebanje i ponavljanje manjih cjelina

ee promjene aktivnosti

zajedniko planiranje rada s uenikom

specificirati sve korake potrebne za izvrenje zadatka; ako je potrebno, osigurati ueniku pomonika

tekst s podebljanim (bold) ili istaknutim slovima i brojkama

tektovi pisani fontom slova pt 12 -14

saetak na kraju lekcije

Pomoni materijali u nastavi matematike

Udbenik s vjebenicom za uenike s posebnim odgojno-

obrazovnim potrebama

Cuisenaire tapii

Pomoni materijali u nastavi matematike

Montessori materijal za uenje matematike

PRILAGODBE U PROSTORU

omoguiti ueniku da sjedi blizu nastavnika jednostavno ureene i ne prenatrpan prostor este prilike za ustajanje i kretanje uokolo;

omoguiti prostor za kretanje; smanjiti mogunost odvlaenja panje bukom

i dogaajima u okolini; omoguiti da se uenik aktivno ukljui u

izlaganje; (kako se uenik ne bi "iskljuio" radi nerazumijevanja)

ustaljeno mjesto sjedenja

POSTAVLJANJE ZAHTJEVA I POTICANJE

EMOCIONALNO-SOCIJALNIH ODNOSA

poduavati metodama samonadzora;

koritenje verbalne pohvale, ohrabrivanja

to manje javno uenika upozoravati na pogreke

ne dopustiti zadirkivanje vrnjaka

ee isticanje pravila u razredu i jasnih granica

ukljuivanje uenika u sve aktivnosti na nain koji mu je dostian

unaprijed jasno odrediti posljedice odreenog ponaanja i na njih ukazivati

osim tekoa koje esto uenicima oteavaju usvajanje znanja, djeca sa ADHD-om imaju brojne vrline, talente i

interese, koje je potrebno isticati i koristiti i

kao motivaciju i kao podruja u kojima mogu biti uspjeni i tako prevenirati razvoj loe slike o sebi i razvoj emocionalnih tekoa i poremeaja u ponaanju

UMJESTO ZAKLJUKA.

Odnosi se prema ovjeku kakav on jest, i on e postati takav. Postupaj prema njemu kakav on moe biti i on e postati onakav kakav moe i kakav bi trebao biti

Goethe

HVALA NA POZORNOSTI!