document9

5/24/2018 9

1/22

Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9(Porijeklo i osobine otpada) List:1

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OTPADOSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE

Otpad - je svakatvar koja ima svojstva zbog kojih se vlasnik mora ili elirijeiti. Nastaje kao rezultat raznih ljudskih aktivnosti: u domainstvima, uraznim privrednim djelatnostima te posebno u industriji.

Komunalni otpad je kruti otpad koji nastaje u stambenim naseljima, a

ukljuuje smee iz domainstava, industrije i obrtnitva, vrtni i triniotpad, razni komadni otpad, graevinski otpad, ostatke od obradekomunalnih otpadnih voda. U principu, komunalni otpad spada unadlenost komunalnih poduzea.

Gospodarenje otpadom ekonomski i ekoloki razumno upravljanjeotpadom tijekom njegova nastanka, sakupljanja, transporta, iskoritavanja iobrade do konana odlaganja, a sve u skladu s pripadajuom i vaeom

zakonskom regulativom.

Obrada otpada niz postupaka pomou kojih se mijenjaju fizikalna,kemijska ili bioloka svojsva otpada u cilju dobivanja sekundarnihsirovina, energije ili tvari prikladnih za konano odlaganje.

Priprema otpada razniprocesipredobrade radi postignua odreenihsvojstava potrebnih za daljnju obradu i koritenje (usitnajvanje, odvajanje,

suenje, kompaktiraje, homogeniziranje i sl.)Biootpad bioloki razgradiv organski dio komunalna otpada (vrtni,kuhinjski i slino).

Odvojeno sakupljanje otpada (recikliranje) organizirani sustav skojim se na mjestu nastanka otpada vri odvajanje i sakupljanje korisnihtvari u cilju njihova ponovna koritenja.

5/24/2018 9

2/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PODJELA OTPADA

Prema mjestu nastajanja (porijeklu):

Komunalni otpad- razni kuni otpad (smee, kuni komadni otpad)- vrtni otpad- trniki otpad- kancelarijski otpad

- otpad s javnih povrina (smee)

Tehnoloki otpad- otpad iz raznih industrijskih pogona- otpad iz raznih uslunih i obrtnikih djelatnosti

Bolniki otpad

Poljoprivredni i stoarski otpad

Graevinski otpad

Rudarski otpad

Specijalni (posebni) otpad- radioaktivni otpad- eksplozivni otpad

5/24/2018 9

3/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prema svojstvima:

Inertni otpad - ne sadri ili sadri vrlo malo tvari koje podlijeufizikalnoj, kemijskoj i biolokoj razgradnji;

- ne ugroava okoli.

Opasni otpad - ima jedno od svojstava: eksplozivnost, zapaljivost,reaktivnost, toksinost, nagrizanje, nadraljivost,infektivnost, karcinogenost, mutagenost, svojstvo

isputanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ilibiolokom razgradnjom.

Prema mogunosti transformiranja u okoliu

Materijali koji su bioloki transformabilni

- organski dio otpada (papir, karton, hrana)

Materijali koji su kemijski transformabilni- metalni dijelovi i neki kemijski proizvodi koji se u okoliu

mogu transformirati procesom oksidacije(priroda degradira materijale, ali je proces veoma spor)

Materijali koji su fiziki transformabilni- staklo, keramika, ljaka

(proces je vrlo spor i zbiva se pod djelovanjem atmosferskihutjecaja: kia, vjetar, sunce

Materijali koji nisu transformabilni- plastika koja nije biorazgradiva

5/24/2018 9

4/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UTJECAJI OTPADA NA OKOLI (BIOSFERU)

5/24/2018 9

5/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

TETNI UTJECAJI KOMUNALNA OTPADA NA LJUDSKIORGANIZAM - ZDRAVLJE

Nepravilno postupanje s krutim komunalnim otpadom ima direktne tetne

utjecaje na ljudsko zdravlje:

Nekontrolirana fermentacija otpada stvara pogodnu hranjivupodlogu i stanite za nastajanje i rast raznih bakterija;

Insekti, glodavci i neke ptije vrste postaju pogodni prijenosniciraznih infektivnih bolesti;

Komunalni otad moe sadravati razne patogene (uzronike bolesti)koji ulaze u ljudski organizam i izazivaju neeljene posljedice.

Mogui naini unosa patogena u ljudski organizam

ZRAK KOA RUKE INSEKTI KOMPOST

AEROSOLI

OZLJEDEUDISANJE

USTA HRANA

PREHRANA

5/24/2018 9

6/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PORIJEKLO I VRSTA OTPADA

Za pravilo planiranje, obradu i odlaganje otpada potrebno je poznavati

njegovo prijeklo, vrstu i sastav.

Porijeklo i vrsta otpada

PORIJEKLO AKTIVNOST VRSTA OTPADA

Domainstva Stanovanje

Hrana, papir, karton,staklo, metali, praina,pepeo, komadni kuanskiotpad, opasni kuanskiotpad (baterije).

Komercijalnadjelatnost

Trgovine, restorani,marketi, uredi, hoteli,moteli, institucije.

Hrana, papir, karton,staklo, metali, komadniotpad, opasni otpad.

Industrija

Prerada, obrtnaproizvodnja, rafinerije,kemijska postrojenja,rudnici, proizvodnjaenergije.

Industrijski procesniotpad, metali, plastika,uljni otpad, razni opasniotpad.

Graevinarstvo GradnjaPijesak, beton, kamen,elik, plastika, staklo,vegetacija.

5/24/2018 9

7/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vrsta i sastojci optada

TIP VRSTA SASTOJCI

Otpad od hrane Meso, voe, povre

Papir i karton Papir, karton

Plastika

Polietilen niske gustoe,

polietilen visokegustoe, polivinil-klorid,polipropilen, polistiren,ostale vrste plastike

Odjea, vlakna Tekstil, guma, koa

Vrtni otpad Razne biljke

Drvni otpad Drvo

Organski

Drugi organski otpad Kosti i dr.

MetaliLimene kantice, eljezo,

aluminij, obojeni metali,Staklo Bezbojno, obojeno

Razna prljavtinaPraina, pijesak,kamen, opeka

Anorganski

Ostalo Razni sastojci

5/24/2018 9

8/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROCESI GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOMAnaliza prihvatljivosti pojedinih procesa gospodarenja otpadom u relaciji

s trokovima i rizicima od tetna djelovanja na okoli dovodi do

hijerarhijskoga slijeda kao to je prikazano na grafikonu:

Relevantna zakonska regulativa (EU direktive za zemlje europske

zajednice, EPA propisi za SAD) svrstava odlaganje otpada kao posljednje

u prioritetnim procesima upravljanja otpadom.

5/24/2018 9

9/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prioritetni postupci upravljanja otpadom:

1. Sprjeavanje / smanjenje nastajanja

2. Recikliranje / ponovno koritenje

3. Obrada Stabiliziranje, neutaliziranje Spaljivanje

- s rekuperacijom energije- bez rekuperacije energije4. Odlaganje (landfilling)

1 - Sprjeavanje / smanjenje nastajanjaOvaj proces u strategiji upravljanja otpadom podrazumijeva svoenje naminimum odnosno sprjeavaje nastajanja otpada na mjestu nastanka.

2 Recikliranje i ponovno koritenjeOvaj proces podrazumijeva rekuperaciju pojedinih sastojaka radi ponovnakoritenja kao sirovine ili kao izvora energije u proizvodnji toplinske ielektrine energije.

3 - ObradaProces obrade u strategiji upravljanja otpadom ima zadau da nastali otpad,

koji se ne moe reciklirati i ponovno koristiti, stabilizira, neutraliziranjegovo tetno djelovanje te reducira obujam prije odlaganja.

4 - OdlaganjeOdlaganje je zadnji proces u hijerarhiji strategije upravljanja otpadom.Dugorono promatrano, za okoli je najnepoelniji, iako naalost jouvijek vrlo esto koriten.

5/24/2018 9

10/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

CILJEVI ZAKONSKE REGULATIVE VEZANE NAPOSTUPANJE S OTPADOM

Zakonska regulativa propisuje postupanje s otpadom na nain da seizbjegne:

opasnost za ljudsko zdravlje, opasnost za biljni i ivotinjski svijet, oneienje okolia (vode, mora, tla, zraka) iznad propisanih

graninih vrijednosti, nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, nastajanje eksplozije i poara, stvaranje buke i neugodnih mirisa, pojavljivanje i razmnoavanje tetnih ivotinja i biljaka te

razvoj patogenih mikroorganizama.

Regulativa posebno obrauje probleme otpada vezano na:

prihvatljivost otpada, kemijska, fizikalna i bioloka svojstva, prilagodljivost otpada u okoliu, koliinu (obujam) odlaganja, procjeivanje, zatitu podzemnih voda, nastajanje i kontrolu otpadnih plinova.

S regulativom postaju obvezujui:

proizvoai otpada, sakupljai i prijevoznici otpada, rukovatelji, obraivai i zbrinitelji otpada.

5/24/2018 9

11/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KOLIINA I SASTAV KOMUNALNA OTPADAZEMLJEOSOBINE

OTPADA RAZVIJENE OSTALEkg/dan 0.8-2.2 0.3-1.0Koliina otpada

po stanovniku t/god 0.3-0.8 0.1-0.4Gustoa kg/m3 100-200 200-500Vlanost % mas. 20-40 40-80Toplinska vrijednost MJ/kg 8-12 3-10Sastav:- papir, karton- staklo, keramika- metali- plastika- koa, guma- drvo, slama- tekstil- bio-otpad- opasni otpad

- razni drugi inertni otpadi

%mas.

20-404-103-134-101-51-52-5

20-500.5-3

1-20

10-301-101-51-81-51-51-10

40-850.5-1

1-40Izvor: V. Potonik, Obrada komunalnog otpada, Svjetska iskustva, Zagreb, 1997.

Struktura ukupnoga otpada u Hrvatskoj(podaci iz 1998.g.)

Tehnoloki otpad(76 %)

Sekudarnesirovine(11 %)

Komunalni otpad(13 %)

5/24/2018 9

12/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SVOJSTVA KOMUNALNA OTPADA

Za pravilno postupanje s otpadom potrebno je poznavati njegova glavnasvojstva:fizikalnakemijska / energetskabioloka.

FIZIKALNA SVOJSTVA

gustoa i sadraj vlage veliina estica (statistika distribucija dimenzija) kapacitet polja hidraulina propusnost smina vrstoa

Gustoa i sadraj vlageGustoa otpada uglavnom zavisi o sastavu, sadraju vlage i stupnjunabijenosti (kompaktnosti).- Gustoa otpadne hrane:100 do 500 kg/m3

- Sadraj vlage otpadne hrane: 50 do 80 %- Gustoa kompaktiranoga komunalnog otpada na odlagalitu:200 do 400 kg/m3

- Sadraj vlage kompaktiranoga komunalnog otpada na odlagalitu:15 do 40 %

Sadraj vlageje bitan parametar za odreivanje:- toplinske vrijednosti otpada,- definiranje veliine odlagalita,- odreivanje dimenzija reaktora kod anaerobna kompostiranja.

5/24/2018 9

13/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tipina gustoa i vlaga u komunalnom otpadu

VRSTAOTPADA

SASTOJCI I VRSTA OTPADAGUSTOA

(kg/m3)VLAGA(% m/m)

Otpad izdomainstva

HranaPapir i kartonPlastikaStakloMetalTekstil / odjeaPraina / razna prljavtina

2907060

20020060

500

705222

108

Gradskiotpad

NekompaktiranNormalno kompaktiran na odlagalituDobro kompaktran na odlagalitu

100500600

202525

Izvor: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Graw-Hill Int. Edtion

Distribucija veliine (dimenzija) estica

Statistika distribucija veliine (dimenzija) esticaotpada vana je za:- projektiranje opreme za manipulaciju (konvejeri, trakastitransporteri),

- za odabir i projektiranje opreme za izgaranje,- za odabir i projektiranje opreme za bioloku obradu.

Tipine dimenzije komunalna otpada

SASTOJCIRASPON

(mm)PROSJENO

(mm)HranaPapir i kartonPlastikaStakloMetalTekstilPraina /razna prljavtina

0 200100 500

0 4000 2000 2000 3000 100

10035020010010015025


5/24/2018 9

14/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kapacitet polja

Kapacitet polja(KP) je definiran kao maksimalni udjel vlage koju moezadrati uzorak rastresitog otpada pod djelovanjem gravitacije.Kada se KP prekorai, voda e otjecati.to je tlak zbog tereta sloja materijala vei, to je KP manji.Nekompaktirani komunalni otpad ima KP od 0,5 do 0,6.Za odlagalite otpada vano je odrediti KP da bi se utvrdila koliinaprocjedne vode.

Empirijski izraz za kapacitet polja KP(Techobanoglous, 1993.):

gdje je:KP kapacitet polja, izraen kao najvei udjel vlage u suhoj masi otpadaM masa suhoga otpada iznad sredine visine sloja, (kg/m2).

Primjer:Odrediti kapacitet polja (KP) za jednu lokaciju odlagalita otpada za zadane uvjete nakon

jedne godine rada. Odrediti takoer koliinu vode koja moe biti zadrana na odlagalitu.- Gustoa dobro kompaktirana otpada: 600 kg/m3(vidi tablicu)- Udjel sadrane vlage u kompaktiranome otpadu: w=25 % (vidi tablicu)- Visina sloja otpada nakon jedne godine: H=6 m- Prosjene godinje oborine: 400 mm/god

- Koliina vode u vlanom otpadu ( w=25%):w/(600-w)=0,25 Koliina vode w=120 kg po 1m

3otpada

Gustoa suhoga otpada:o=600-120=480 kg/m

3

Masa suhoga otpada iznad sredine visine sloja:M=0,5(6x480)=1440 kg/m2Kapacitet polja:

47,0)14404500

1440(55,06,0)

4500(55,06,0 =

+

=

+

=

M

MKP

Ukupni kapacitet prihvata vode:Qw=KP..H=0,47x480x6=1353 kg/m

2

Preostali prihvatni kapacitet polja nakon jedne godine:1353 kg/m2- 400 kg/m2god=953 kg/m2

)4500

(55,06,0M

MKP

+

=

5/24/2018 9

15/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Hidraulina propusnost

Hidraulina propusnost sloja podrazumijeva brzinu proputanja(procjeivanja) tekuine kroz otpad, a samim time i onoga to se odnosi sprocjeivanjem i ispiranjem (mikrobioloko i kemijsko oneienje).

Vana je za definiranje koliine procjednih voda.

Hidraulina propusnost sloja zavisi o gustoi (nabijenosti), vrsti i

homogenosti otpada.

VRSTA OTPADA HIDRAULINA PROPUSNOSTGusto nabijeni sloj oko 7x10-6 m/sSlabo nabijeni sloj oko 15x10-6m/s

Prosjean sloj otpada oko 10-5m/s

Smina vrstoa

Smina vrstoa slojaotpada predstavlja otpornost na bone sile, a vanaje zbog utvrivanja naina odlaganja i geometrijskih veliina odlagalita.

Smina vrstoa sloja utjee na statiku stabilnost sloja na odlagalitimaSmina vrstoa bitno zavisi o vlanosti otpada.Smina vrstoa muljevita sloja je minimalna i priblino jednaka nuli.S porastom udjela suhih dijelova, smina vrstoa se poveava.Kruti otpad ima najveu sminu vrstou neposredno nakon kompaktiranja;vremenom ona opada i nakon nekoliko godina padne na nulu.

Preporuka EU regulative za otpad koji se odlae:- smina vrstoa 15 kN/m2

- udjel suhog 30 %.

5/24/2018 9

16/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KEMIJSKA I ENERGETSKA SVOJSTVADa bi se odredila pravilna tehnologija za ponovno koritenje, recikliranje itransformiranje (spaljivanje, kompostiranje) otpada, potrebno je to tonijepoznavati njegova kemijska svojstva:

Okvirni sastav otpada (% m/m) sadraj vlage udjel volatilnih sastojaka sadraj ugljika udjel negorivih sastojaka (pepela).

Vlaga smanjuje iskoristivi dio energetske vrijednosti otpada, odnosnonjegovu toplinsku (energetsku) vrijednosti.Sadraj ugljika i volatilnih sastojaka ine gorivi dio materijala,poveavaju njegovu toplinsku vrijednost te utjeu na sastav i koliinudimnih plinova izgaranja.

Negorivi sastojciotpada ine pepeo. to je vei udjel negorivih sastojaka,manja je energetska vrijednost materijala.

Elementarana kemijska analiza (% m/m)- sadraj ugljika (mC)- sadraj vodika (mH)- sadraj kisika (mO)- sadraj sumpora (mS)

- sadraj duika (mN)- sadraj vlage (mW)- sadraj pepela (mA)

Energetska (toplinska) vrijednost (kJ/kg)- donja toplinska vrijednost (Hd)- gornja toplinska vrijednost (Hg)

5/24/2018 9

17/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Energetska vrijednostodreuje se donjom ili gornjom topl. vrijednou:

Prema definiciji,donja toplinska vrijednost komunalna otpada definiranaje relacijom:

Hd=B.Hg 2445.W (kJ/kg)

gdje je:

B udjel gorivih sastojaka ( ugljik + volatili), (kg/kg)Hg- gornja toplinska vrijednost gorivog dijela otpada, (kJ/kg)W- maseni udjel vlage, (kg/kg).

Tipino, gornja toplinska vrijednost komunalna otpada iznosi oko 20

MJ/kg, a donja toplinska vrijednost oko 12 MJ/kg.

Toplinska vrijednost moe se odrediti i na temelju elementarne analize,odnosno iz poznatih masenih udjela (kg/kg):

ugljika (mC), vodika (mH), kisika (mO), sumpora (mS), duika (mN), vlage (mW) pepela (mA).

Donja toplinska vrijednostje koliina osloboene topline pri izgaranju 1

kg materijala, pri emu se dimni plinovi ne ohlade ispod temperature

kondenzacije vodene pare to nastaje iz sadrane vlage te izgaranjem

vodika u otpadnom materijalu (vodena para ostaje u dimnim

plinovima u parnome stanju).

Gornja toplinska vrijednostukljuuje i latentnu toplinu kondenzacije

vodene pare koja se vraa kada se dimni plinovi ohlade ispod

temperature kondenzacije vodene pare.

5/24/2018 9

18/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Donja toplinska vrijednost:

(kJ/kg)

Gornja toplinska vrijednost:

(kJ/kg)

Razlika izmeu gornje i donje toplinske vrijednosti:

( )Hwdg mmHH 92500 += (kJ/kg)

Kemijska analiza tipinoga komunalnog otpada:

Maseni udjel u suhom uzorku (% m/m)SastojakUgljik Vodik Kisik Duik Sumpor Pepeo

Hrana 48 6 38 2,5 0,5 5Papir i karton 43,5 6 44 0,3 0,2 6

Plastika 60 7 23 - - 10Staklo 0,5 0,1 0,4 do 0.1 - 99Metali 5 0,6 4,3 0,1 - 90Tekstil 55 7 30 5 0,2 3Praina / prljavtina 26 3 2 0,5 0,2 68


WSo

HCd mm)m

m(mH 2500105008

12000034000 ++=

SoHCg m10500)8

mm(142500m34000H ++=

5/24/2018 9

19/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Okvirni sastav i energetska vrijednost tipinoga komunalnog otpada

SASTOJCI (% m/m) ENERGETSKA VRIJEDNOST(MJ/kg)

Prirodniuzorak

Osueniuzorak

Osueniuzorak

beznegorivog

(bez

pepela)

Vrstaotpada

Vlaga Volatili Ugljik Ne-gorividio

(pepeo)

Donjatoplinskavrijednost

(Hd)

Topl.vrijednostsuhi dio

(H)

Gornja topl.vrijednostza suhi

gorivi dio

(Hg)

Hranamijeana

70 21 3,6 5,0 4,2 13,9 16,7

Masnoe 2 95 2,5 0,2 37,4 38,4 39,1Voe 79 16 4,0 0,7 4,0 18,6 19,2

Meso 39 56 1,8 3,1 17,6 28,9 30,4Papir razni 10,2 76 8,4 5,4 15,7 17,6 18,7

Novine 6 81 11,5 1,4 18,5 19,7 20,0

Karton 5,2 77 12,3 5,0 26,2 27,1 27,4

Plastikarazna

0,2 96 2 2 32,7 33,4 37,1

Polietilen 0,2 98

5/24/2018 9

20/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------1. primjer:Izraunati donju toplinsku vrijednost suhoga komunalnog otpada iji je sastav izraen

kemijskom formulom: C450H2050O950N12S.

Element Broj atoma pomolu

Atomska masa Relativnamasa

elemenata

Maseni udjel(%)

Ugljik (C) 450 12 5400 23,6Vodik (H) 2050 1 2050 9,0

Kisik (O) 950 16 15200 66,4

Duik (N) 12 14 168 0,7

Sumpor (S) 1 32 32 0,3

Ukupno 22850 100,0

Hd=34000x0,236+120000(0,09-0,664/8)+10500x0,003Hd=8895,5 kJ/kg ~8,9 MJ/kg

2. primjer:Izraunati donju toplinsku vrijednost i ukupnu energiju sadranu u 1,2x106tona komunalnaotpadu kojega ine sljedei sastojci:

- otpaci hrane 35 %- papir 30 %- karton 5 %- plastika 6 %- krpe (tekstil) 8 %- staklo 8 %- metal 4 %- ostali negorivi sastojci 4 %.Sastojak Maseni udjel

(% m/m)Donja topl. vrij.

(MJ/kg)Energija(MJ/kg)

Hrana 35 4,2 1,47

Papir 30 15,7 4,71

Karton 5 26,2 1,31

Plastika 6 32,7 1,96

Krpe (tekstil) 8 18,3 1,46Staklo 8 0 0

Metal 4 0 0

Ostalo negorivo 4 0 0

Ukupno 100 - Hd= 10,92

Donja toplinska vrijednost iznosi:10,92 MJ/kg

WSo

HCd mm)m

m(mH 2500105008

12000034000 ++=

5/24/2018 9

21/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ukupna energija sadrana u 1.200.000 t otpada iznosi:

E=M.Hd=1,2x10

6

x10,92=13,1x10

6

MJ, to je ekvivalentno oko 327.500 t loiva ulja.

Tanner- ov trokut izgaranja

Nuni uvjeti, obzrom na sastav, da neki materijal (otpad) moe izgarati bezdodatna goriva, prikazani su u tzv. Tanner-ovom trokutu izgaranja

Da bi neki materijal mogao izgarati bez dodatna goriva, treba biti:

- saraj vlage w

5/24/2018 9

22/22


-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

BIOLOKA SVOJSTVA

Bioloka svojstva komunalna otpada vana su za definiranje tehnologijebioloke obrade u cilju proizvodnje energije ili iskoristivih produkata.

Bioloka obrada otpada moe se izvoditi u aerobnim ili anaerobnim

uvjetima.

Neki organski dijelovi otpada nepovoljni su za procese bioloketransformacije (plastika, guma, koa i drvo) , to zavisi o njihovimsastojcima (masnoe, ulja, proteini, lignin, celuloza, sastojci topivi u vodi).

Openito, porastom sadraja lignina u nekoj tvari, smanjuje se njenabiorazgradivost.

Biorazgradivost nekih sastojaka komunalna otpada:

Sastojak Udjel volatila

(%)

Udjel lignina uodnosu na

volatile(%)

Biorazgradivost

(%)

Hrana 7-15 0,4 0,82Novinski papir 94 21,9 0,22

Uredski papir 96 0,4 0,82Karton 94 12,9 0,47Vrtni otpad 50-90 4,1 0,72

Izvor:: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Graw-Hill Int. Edtion

document9

Documents