95 12numberstari su gradovi dio opæe povijesti, a okiæ, na primjer, ima i zanimljivu planinarsku...

ÈASOPISHRVATSKOG

PLANINARSKOGSAVEZA

GODIŠTE 95

ISS

N 0

35

4-0

65

0

PROSINACPROSINAC

20032003

1212

HP 12-2003 korice.qxd 23.4.2006 15:06

ÈASOPIS »HRVATSKI PLANINAR« izlazi u 11 brojeva godišnje(za srpanj i kolovoz kao dvobroj). Prvi broj izašao je 1. lipnja 1898.Èasopis nije izlazio od 1919. do 1921. i od 1945. do 1948., a od1949. do 1991. izlazio je pod imenom »Naše planine«.

IZDAVAÈ

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB

E-MAIL: [email protected]

http://hps.inet.hr

TEL./FAX 01/48-24-142

TEL. 01/48-23-624

UREDNIŠTVO

[email protected]

http://hps.inet.hr/hp

UREDNIK

ALAN ÈAPLAR

PALMOTIÆEVA 27, 10000 ZAGREB

E-MAIL: [email protected]

TEL./FAX 01/48-17-314

TEL. 091/51-41-740

UREDNIÈKI ODBOR

DAMIR BAJS

DARKO BERLJAK

VLADO BOžIÆ

TOMISLAV ÈANIÆ

MR. DARKO DOMIŠLJANOVIÆ

VESNA HOLJEVAC

FARUK ISLAMOVIÆ

ZDENKO KRISTIJAN

ŽELJKA LISAK

PROF. KRUNOSLAV MILAS

PROF. DR. ŽELJKO POLJAK

TISAK

»EKOLOŠKI GLASNIK« D.O.O.

DONJA LOMNICA

ISSN 0354-0650

PRETPLATA za 2004. godinu je 120 kuna (za inozemstvo 32 eura).

Pretplata se uplaæuje na žiro-raèun Hrvatskog planinarskog saveza

2360000-1101495742, pri èemu na uplatnici u rubrici »Poziv na

broj« obavezno treba biti upisan Vaš pretplatnièki broj. Pretplata

za inozemstvo (32 eura) uplaæuje se na raèun SWIFT-ZABA-HR XX

25731-3253236, takoðer uz poziv na pretplatnièki broj.

VAŠ PRETPLATNIÈKI BROJ (1)otisnut je uz Vašu adresu, kojaje naljepljena na omotnici zaslanje èasopisa. Nakon izvršeneuplate, uz adresu æete moæi vidjeti naznaku o uplati, èime možeteprovjeriti je li Vaša uplata za tekuæu godinu uredno primljena ievidentirana pri HPS-u (2).

NOVI PRETPLATNICI, odnosno zainteresirani za pretplatu, trebajuse pismom, telefonom, faxom ili e-mailom javiti Hrvatskom plani-narskom savezu. Za nekoliko dana poštom æe primiti uplatnicu ibrojeve izašle od poèetka godine, a zatim æe svaki mjesec na svojuadresu redovno primati svoj primjerak èasopisa.

CIJENA POJEDINAÈNOG PRIMJERKA je 15 kuna.

SURADNJA: Prilozi se mogu slati putem e-maila ili poštom. Krajnjirok za primitak priloga je 10. dan u prethodnom mjesecu (30 danaprije izlaska broja). Uredništvo zadržava pravo kraæenja i obradetekstova, posebno za duže priloge. Svi primljeni materijali se nazahtjev vraæaju autorima. Prednost imaju prilozi popraæeni što boljimizborom ilustracija. Slike se mogu slati poštom ili u digitalnom for-matu (e-mailom, na CD-u ili disketi). Detaljnije upute možetepotražiti na Internetu na adresi http://hps.inet.hr/hp/upute.pdf iliizravno od urednika.

PRETPLATNIKPretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO

ADRESAXXXXX NASELJE

1 2

PRETPLATNIK

Pretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO

ADRESA

XXXXX NASELJE

1 2

1

PRETPLATNIK

ADRESA PRETPLATNIKA,XXXXX NASELJE

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB

=120,00

2360000-1101495742

XXXXX

»HRVATSKI PLANINAR« - ÈASOPIS HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA»CROATIAN MOUNTAINEER« - JOURNAL OF THE CROATIAN MOUNTAINEERING ASSOCIATOIN

HP 12-2003 korice.qxd 23.4.2006 15:06 Page 4

HVALA! 370

VESNA KAHLE

OKIÆ U HRVATSKOM PLANINARSTVU 372

VLATKO O�TRIÆ

�IVOT IZNAD OBLAKA 377

MR. MILAN SIJERKOVIÆ, ALAN ÈAPLAR, ANTE VUKU�IÆ

75 GODINA PLANINARSTVA U PAKRACU 383

RUDOLF CI�PER

�UMBERAÈKE LEGENDE 386

VLADIMIR JAGARIÆ

DODATNI SMISAO PLANINARENJA 390

DAMIR BAJS

PRIRODA UVIJEK UZMIÈE 391

KRE�IMIR O�ANIÆ

HRVATSKI PLANINARSKI ADRESAR 393

PLANINARSKE KUÆE I PUTOVI 396

IN MEMORIAM: L. JANE� I S. KEMPNY 399

PLANINARSKI TISAK 400

VIJESTI 401

SADR�AJ 95. GODI�TA 406

372 OKIÆ

383 PAKRAÈKO PLANINARSTVO

386 �UMBERAÈKE LEGENDE

391 KAMAÈNIK

Godi�teVolume

Prosinac - December 2003

BrojNumber95 12

SLIKA NA NASLOVNICI:POD VRHOM UNTERBERGA, FOTO: VANJA RADOVANOVIÆ

S A D R � A J

12, 2003 369

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:24 69

Nigdje traga putu ili kakvoj oznaci. Nigdjenikoga. Uspinjanje ravno kroz �umu preko debalai stijena. Nedoumica - vratiti se? Ne, jo� malo.Pa opet - jo� samo malo, pa - jo� samo do onogdebelog stabla. Jo� jedan istra�ujuæi pogledprema gore: nazire se tanka ravna crta. Pa - samojo� do te crte, ako nema nièeg onda natrag. A na»crti« - izvalio se puteljak pa lje�kari i èeka daga tko obiðe. Na drvetu iznad njega �iroko se na-smija jedan kru�iæ. I oèi i usta i srce odzdravemalom prijatelju.

* * *

Grbavi procjep vrluda kroz klekovinu ovi-jen gustom maglom isparavanja. Ki�a se cijediniz obraze, odjeæu, naprtnjaèe. Baterije tek tu itamo malo razmaknu tamu. Posrtanje po kliza-vom kamenju, rupama, blatu. Konaèno, livada.Jo� malo uspona i - kroz uski prorez vrata traèaksvjetla. K o l i b a ! Uz vrata peæ - goruæa! U sre-dini stol, oko njega klupe sa spu�vastim jas-tucima. Topla veèera, èaj. Klupe i jastuci u tre-nutku se rasklope u najdivniji le�aj.

Iduæu veèer toplina kamina pokraj kolibeodsijeva na licima i u mislima......

* * *Staro skloni�te je izgorjelo, gradi se novo.

Limeni krov i zidovi. Unutra uske klupe i stol odsirovih dasaka. Jo� nema gornje police za le�a-jeve, a niti spu�ve jo� nisu stigle. Spava se na klu-pama. Vodiè - student moli da oprostimo i razu-mijemo �to ipak naplaæuju spavanje: »Nismomogli dovr�iti sve �to smo planirali za ovo ljeto.Nije bilo dosta novaca. Znate, od noæenja kupu-jemo materijal, na leðima ga donosimo«. - I jo� seisprièava!

Smiraj dana. S drvenog balkoniæa kliznuopogled i skakuæe po brdima, a du�a - uspela se nasunèevu zraku pa ja�i planinom; poljubila vrhovei stijene, otisnula se do otokâ, okupala u moru.

* * *Ti�ina. Dvorci, kule, galerije, prostrane dvo-

rane i uski hodnici, visoki amfiteatri, male ni�e.Kralj sjedi na prijestolju, duboko zami�ljenpognuo leða. Konjanik stao i gleda u daljinu,dvorska dama u krinolini nagnula se nad divljuru�u, iza kamena smijulji se patuljak. I �aba je tu

370 12, 2003

HVALA!

Dr. VESNA KAHLE, Zagreb

C R T I C E I Z P L A N I N A

Klinèani put kroz Mudnu dol foto: Vesna Kahle

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:24 Page 370

i sva biæa iz bajki i legendi. Nebrojeni su tu ulazii prolazi, ali - to je zaèarano mjesto i samo jejedan put i njime se mora proæi da se sve vidi, nezaluta u �umi Striborovoj i sretno kuæi vrati.

Za sve to brinu gorska biæa. Posebna su tobiæa. �ive za planinu, poznaju je kao vlastiti vrt;ne treba im ni puta ni putokaza, a zaklon èesto naleðima nose ili ga ispod stijene potra�e. A ipak,oni neprekidno puteve usijecaju, zaklone grade,stijene ukroæuju. Muèe se, nose, zidaju. I gdje sedrugi jedva s mukom uspinje pa i pomoæ treba, natom istom mjestu oni stijenu izdube, klinove iljestve postave, �ièano u�e nategnu. Ako put

dovede do okomite stijene i èini se danema izlaza - stopa èeka, u stijeni ukle-sana. A kuda proðu ostave trag - malikru�iæ, da pokazuje pravi put i �titi od lu-tanja i provalija i nesreæe.

�utljiva su to stvorenja, u ti�iniplanove snuju. Tek kada ne�to dovr�e,sazna se da postoji nova staza kojommogu i drugi proæi, novi kutak gdje semogu i drugi ogrijati, da je otkriven jo�jedan gorski dragulj koji sada mogu idrugi vidjeti i s njima podijeliti radost uplanini. �to im reæi, nego - od svega srca

HVALAZa svaku dragu marku,za svaki put i stazu,u stijeni stopu malui èvrsti klin i sajlu.

Za svaki topli domil tihi skromni sklon,vrletom gorja kadoluje huèi hod.

Za gorskog jutra svitaju planinama smiraj,za svaki sretni èas za svaki �ivot na�,

hvalaza svaki poklon taj.

12, 2003 371

�abac èeka u travi foto: Vesna Kahle

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:24 Page 371

Stari grad kojim je okrunjeno sto�asto str-menito brdo �to str�i iz mirnijih obrisa dvaju hrp-tova i vi�e kosa kojima Ple�ivica silazi sa svogavrhunca na istok, u svetomartinske, molvièke,galgovske gorice, spojila je povijest Zemlje ipovijest ljudi u jednu cjelinu strmina, stijena izidina. Brdo je neodvojivo od grada koji mu jeoblikovao vrh, a grad od brda koje sa svih stranastremi uvis, dok se ne spoji s gradskim zidinama.Ta cjelina ima zajednièko ime - Okiæ (za razliku,na primjer od Medvedgrada èije se brdo zoveMali Plazur, �to je prilièno malo poznato). Kadgledamo iz Zagreba, Okiæ je u »sjeni« Ple�ivicekoja ga nadvisuje i njegov se sto�ac ocrtava napozadini njenih istoènih hrptova samo kad je za-padno obzorje veoma bistro. No s drugih sestrana - iz Samoborskog gorja i u velikom polu-krugu oko njega - otvaraju brojne markantnevizure. Okiæ se u njima o�tro ocrtava prema nebu.

Takav je grad na brdu i brdo s gradom veædugo u planinarskom vidokrugu. Iz Zagreba,Samobora, Jastrebarskog, Karlovca i njihovihokolica privlaèi poglede i korake. Ne dominiravisinom (O�trc, Ple�ivica, Japetiæ su vi�i) - premdani 499 metara nije tako malo - nego markantnimoblikom, slikovitim strmenima sa stjenovitim re-brima i »kulama«, romantiènim zidinama starogagrada, zelenilom koje uz stijene i ispod njih imavisokogorski izgled (treba zaviriti i izvan utaba-nih staza - na sve èetiri strane Okiæa), ugodnimprilazima kroz gorice i dolinice, pitoma sela i za-selke.

�est starih gradova bliskih Zagrebu (Zelin-grad, Medvedgrad, Susedgrad, Samobor, Lipovaci Okiæ) dio su hrvatske planinarske povijesti -

Okiæ veæ 160 godina! - i suvremenosti. Planinarisu do njih utabali, a ponegdje i gradili staze (naprimjer, upravo na Okiæu!), ureðivali okolicu(park ispod Susedgrada), oznaèavali niz putova istaza, bili vlasnici gradova (Okiæ, Samobor), slu-�ili se jo� saèuvanim prostorijama (Samobor), po-dizali ili ureðivali i odr�avali u njihovoj blizinikuæe (Kraljièin zdenac blizu Medvedgrada, kuæeispod Susedgrada, Lipovca, Okiæa).

Stari su gradovi dio opæe povijesti, a Okiæ, naprimjer, ima i zanimljivu planinarsku povijestkoja prelazi u planinarsku suvremenost. Sve suto razlozi da se o tome pi�e. Prvi put sam to uèi-nio 1993., 150 godina nakon uspona D. Jarneviæ,a sada to dopunjujem u povodu 160. obljetnice.

DRAGOJLA JARNEVIÆ

OPISUJE PENJANJE NA OKIÆ

Planinarenje je, razumljivo, svuda starije odplaninarskih organizacija (klubova, dru�tava).Hrvatska ni u tome nije izuzetak. Meðu primjeri-ma »predplaninarskog planinarenja« za koje znamo,vi�estruko je zanimljiv uspon Dragojle Jarneviæ,hrvatske knji�evnice i pripadnice ilirskog pokreta(Karlovac, 1812-1875.) izveden 11. rujna 1843.

O tom usponu postoji zapis u njenom dnev-niku, a mi æemo ga s planinarskog gledi�ta po-bli�e razmotriti.

Dragojla je krenula iz Karlovca 10. rujna1843. znajuæi da je mjesto Okiæ 5 sati (vo�nje) odKarlovca i da je tamo »na verhu jedne nepristup-ne klisure stara razvalina«. Jamaèno je Okiæ vi�eputa iz Karlovca i ugledala - i danas je odande uvidokrugu za bistra vremena, a u predindustrijsko

372 12, 2003

OKIÆ U HRVATSKOM PLANINARSTVUUspon Dragojle Jarneviæ prije 160 godina

VLATKO O�TRIÆ, Zagreb

I Z P L A N I N A R S K E P O V I J E S T I

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:24 Page 372

doba to nije bila rijetka pojava.Na razvalinu, ka�e, »bi radoprispieti, ako gdie dru�tvoshodno naðem, s kime bi segori popeti mogla«.

Njen je uspon u vezi sastarim vjerskim i narodnim obi-èajem u okiækom kraju - pro-�tenjem na Malu Gospu (ili unedjelju nakon blagdana) zva-nom »Kljuka« ili »Kljuèkopro�tenje«, odnosno, kako Dra-gojla ka�e, »Kljukovska nedie-lja«. Sljedeæeg je dana »velikisajam«. Do�la je sa sestromMinom i njenim mu�em, gos-tionièarem u Dubovcu (Dragoj-la je tada jo� radila kod svojihsestara, Jule i Mine), koji su na»tergovi�tu« imali �ator sasvojim »ter�tvom«. Rijeè je o»Placu«, pro�irenju na putu,nekoliko minuta hoda od Okiæ-ke Svete Marije (crkve Roðe-nja Bla�ene Djevice Marije),na ulazu u dana�nje Novo SeloOkiæko, odnosno na izlazu izPopovog dola, gdje se selo na-lazilo do katastrofalnog kli-zanja tla 1911. godine (nakontoga je planski sagraðeno No-vo Selo, na otvorenom prostorususjedne kose). Na »Placu« se »Kljukovska ned-jelja« i dan-danas odr�ava. Inaèe je tamo okreti�-te autobusa.

Popov dol je zgodna dolina. U njemu jo� stojistari �upni dvor (novi je u Repi�æu) i kapela Sv.Matije iz 1736. godine. U Popovom dolu danas jenekoliko lijepih vikendica. Iz njega vode dvijemarkacije: desno na Okiæ, a lijevo, u dvije vari-jante (jedna pretjerano strma, a druga obilazna,mimo kamenoloma koji se, kao trokut, vidi iz Za-greba) na sjeveroistoèni greben Ple�ivice i njimedo vrhunca.

Dragojla zgodno opisuje domaæi »�timung«na pro�tenju koje je poèinjalo veæ dan prije, usubotu. U razgledanju trgovi�ta i okolice nai�la

je na jednog znanca iz Karlovca (ne navodi muime) i s njime krenula put »razvaline Okiæa, kojaod tergovi�ta ponie�to bolje od pol sata udaljena«.Oboje su, napominje, prvi put bili u tom kraju.

Mo�emo prosuditi da su hodali �umskom sta-zom, zatim putem, �to iz Popovog dola vijugapod Okiæ s ju�ne strane i dijeli se u dva smjera:lijevo u zaselak Gornji Gorièki, a desno u DonjiGorièki. Staza se logièno odvaja od puta u Po-povom dolu - nakon prilièno duboke i strme udo-line s desna, a prije pro�irenog dijela dola gdjese nalazilo selo (a iza njega brdo koje dosta pro-du�ava hodanje put Okiæa). Vijuga izbjegavajuæiveæe uspone i silaze, dobro prilagoðena reljefu.Smatram da je to (i) dana�nja markirana stazaPopov dol - Okiæ.

12, 2003 373

Proljeæe pod Okiæem foto: Tomislav Markoviæ

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:24 Page 373

Dospjeli su »na podno�je klisure, koja ster-mo u visinu viri«. Ugledali su, prosuðujem, ju�nostijenje Okiæa, koje je na njemu najvi�e i - uz za-padni greben izmeðu dana�nje planinarske kuæe igradine - najslikovitije. Po jednom rebru ju�nestijene izvedena je 1980. godine osigurana pe-njaèka staza (»�oharov put«).

Staze do gradine nisu tra�ili, jer je njen poèe-tak na drugoj strani, dosta dalje lijevo, od zaselkaGornji Gorièki pod zapadni greben, a rekao bihda je tada bila zapu�tena i zaboravljena (tek 1862.nalazimo prvi izvorni podatak da vlasnik gradineposveæuje pa�nju »oèuvanju puta koji gradu vodi«).K tome, i ru�evine su bile onakve kakvima ih jeoblikovao zub vremena nakon konaènog napu�ta-nja tvrdoga grada prije 1619. godine.

Po mojoj prosudbi do�li su stazom za zase-lak Donji Gorièki do podno�ja ju�ne okiæke str-mine, iznad kamenitog korita potoka Okiænice.Dragojla je odande krenula, s velikim zanosom iodluèno�æu, ravno uvis »u �umarje puta tra�iti«,»ne pazeæi terna ni kamena«, a tako je ohrabrilai svog pratitelja. Vodila ju je »�elja, iz one visinese po Horvatskoj razgledati«. »Jedan komad iz-nad �umarja se biasmo dobro izvili, i posve podrazvalinu dospieli« Vjerojatno su se penjali izme-

ðu srednjeg i istoènog stjenovitog rebra na toj,ju�noj, strani. Do zidina su se penjali u donjemdijelu kroz obrasli kamenjar, a u gornjem izmeðustijena. U tom dijelu izgledalo im je nemoguæedalje iæi, »jerbo nam se bia�e, najedanput ponorukazao«. »Ali moja �elja, na zidine razvalinedospieti sieva�e u mome oku i rieèmi, i moj drugvideæi moju postojnost i odluèenost nadje po-moæ«. Naime, procijep izmeðu dviju stijena sa-vladao je pomoæu oborenog debla i pomagaoDragojli da ga prijeðe. Preko kamenjara zasutogkamenjem sa ziða nije bilo lakog veranja: »Nusada naiðosmo opet zaprieku. Stra�no stermi iskliski put preko onog kamenja i poru�enih raz-valinah bi s pogibelju skopèan, i plazenje po nje-mu vratolomno, ali moja �elja, na verh dospieti,èini me svu pogibao prezirati, i ja, cipele s noguuzam�i, a odieæu oko mene uzko gori zadevenu,pustih se kao maèka gori plaziti; sada der�eæi seza onuda bujeæe korenje sada za sver�ih od dubo-vah i opet za klisure.« Njen je suputnik zastao imalim govorom izrazio svoje divljenje, �to Dra-gojla s oèitim zadovoljstvom bilje�i kao dodatnipoticaj: »Nu meni se ta �ala svidja�e i sretno do-plazismo i dovukosmo se na verh«.

Slijedi zadovoljstvo koje svi planinari dobropoznaju: »Ali za muku plazenja biah dostaènokroz izgled u okolicu, i daleko prieko zagorja do�tajerskih briegovah, prieko Karlovca i Zagrebadoli u Slavoniu, naplatjena«.

Pod njima se vidjelo u »stra�nu dubinu i,sterminu«, �to je njenog pratitelja potaknulo nazabrinuti komentar - s pravom se bojao da æesilaz biti te�i od uspona, na �to Dragojla odvraæada se ona ni�ta ne boji. Silazili su istim »putem«:»Der�eæi se on gori za sver�ih, spustjao me je pomiestih doli, a onda opet na miestih me je doliek sebi vuko, iza kako su mu okolnosti miesta do-pustjale i tako dospiesmo srietno opet dolie.«I opet bilje�i zadivljene rijeèi svog pratitelja, noi iskreno priznaje: »razgledavajuæi tek sada onuklisuru, proðo�e mi strahi kroz ledja, i pomisao,po kakovih klisurah i nad kakovi ponori visjas-mo, tiera�e mi znoj na èelo. Bog dobri nas je èu-vao! tiho sam izustila; i doista da je angjeo verhunama bdio!«

374 12, 2003

Dragojla Jarneviæ

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:24 Page 374

�to jest jest - rijeè je o 150 metara visinskerazlike uspona i isto toliko silaza kroz zaista str-menitu besputicu, kakvu planinari i danas, u pra-vilu, izbjegavaju.

Nisu se niti premorili, nego su jo� planinarili:»Ja sam se mnogo po onih briegovih sa mojimdrugom mela, i on mi se je jedno za drugim divio.«Bilo je i tjelesne reakcije na napore i uzbuðenja,odnosno, kako Dragojla ka�e, od neurednoga jelapopodne je klonula, dok su se odmarali kod nekihizvora, »koje Okiæ nebrojeno ima« (i to pokazujeda su obi�li �iru okolicu Okiæa, jer na njemunema izvora). Tu�i se i na glavobolju. Od nje iklonulosti bilo joj je bolje drugog dana u Karlovcu(s »Placa« su se vratili 11. IX. kasno u noæi).

Unatoè te tjelesne nelagode, bio je to vrlo»èist« planinarski do�ivljaj: zadovoljstvo isku�a-vanja nekih osobina liènosti u borbi s pote�koæa-ma koje stvara priroda, a zatim nagrada - uspje-�an uspon i u�itak u �irokom razgledu. K tome izadovoljstvo u drugarskom - u ono vrijeme ne-konvencionalnom - odnosu �ene i mu�karca.

ZDRAVKO MOLAK UREÐUJE

»DRAGOJLINU STAZU«Zdravko Molak (mislim da ga niz planinara

znade i kao vlasnika manjeg autobusa - a svivodièi znaju da nam dobro dolazi �ofer koji jeujedno i planinar) »zagrijao« se za Dragojlinuspon nakon izlaska zbornika »Pod Okiæem«(Zagreb, 1993.). Prihvatio je procjenu kuda su seDragojla i njezin pratitelj penjali - i odluèio uredi-ti njoj u spomen stazu kroz ju�no ostijenje Okiæa.Radio je tijekom ljeta, sam, ali i uz pomoæ svojedjevojke. Sa, rekao bih, vrlo finim osjeæajem zasva obilje�ja terena - od pojedinosti reljefa, ras-poreda strmina i stijena, do mjesta i kutaka sraslinjem i cvijeæem - prokrèio je i obilje�io stazuod potoka Okiænice do spoja sa zavr�nim dijelom»�oharova puta«. Izveo je stazu i na desno, is-toèno rebro ju�nog ostijenja, �to je jedna od naj-ljep�ih pojedinosti staze.

Staza nije prikladna za svakog planinara/pla-ninarku, jer bi neka mjesta na takvom terenu ina-èe bila osigurana - no to je koncepcijski razum-

12, 2003 375

Slikoviti sto�ac Okiæas ju�ne strane

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:24 Page 375

ljivo: trebalo je obilje�iti najvjerojatniji smjerDragojlina uspona kroz potpuno bespuæe, ne mi-jenjajuæi bitno obilje�ja terena. - I Dragojlin pra-titelj je priznao da se sam ne bi tuda ni popeo nispustio.

�ao mi je �to Zdravko nije ba� nai�ao napuno razumijevanje i podr�ku u svom tada�njemdru�tvu (»Zagreb-Matica«), no bolje je prihvaæenu HPD »�eljeznièar«. »Dragojlina staza« je otvo-rena 18. rujna 1994. Okupio se prilièan broj plani-nara iz obaju dru�tva. Na proplanku s pogledomna ju�nu stranu Okiæa iznad nas odr�ao sam malopredavanje o Dragojlinu usponu, a zatim smo kodOkiænice »prerezali vrpcu«. Vijest o usponu, saslikom jedne na�e planinarske znanice, kojoj jestrmi, neosigurani uspon pobudio kontroverzneosjeæaje, objavio je »Veèernji list«. Z. Molak,poznati samoborski planinar Zdenko Kristijan i ja,priredili smo tada jedno improvizirano »izdanje«- nekoliko �apirografiranih stranica s tekstovimao Dragojli, njenom usponu i stazi, sa skicom - zaotvorenje staze i za goste planinarske kuæe. Nismoobnavljali »nakladu«, pa je toga brzo nestalo.Sreæom, �eljko Poljak, urednik »Hrvatskog pla-ninara«, objavio je vijest »Dragojlina staza« naOkiæu, s veæim dijelom tog teksta i skicom (v. ubilje�kama).

POHOD »DRAGOJLINOM STAZOM«Drago mi je da HPD »�eljeznièar« obilje-

�ava izletom Dragojlin uspon, a i inaèe ga je po-pulariziralo (v. u bilje�kama). No kad bi o meniovisilo, taj bih izlet ne�to drugaèije organizirao.Odr�ao bih ga svakako na »Kljukovsku nedjelju«.Do�li bismo (autobusom za Repi�æe) na »Plac« iproveli neko vrijeme u pro�tenjarskom ugoðaju.Zatim bismo krenuli u Popov dol i na stazu premaOkiæu do poèetka Dragojline staze. Nakon uspo-na, oni koji to �ele (i mogu) mogli bi se stazom ispustiti (kao �to je uèinila i Dragojla) - slièno do-broj vje�bi na »�oharovom putu« (uspon i silaz,sa �to manje »hvatanja« za sajle i klinove). Zatimbismo uèinili èast dana�njici - sakupili bismo se uugodnom planinarskom domu »Dr. Maks Plotni-kov« pod Okiæem (dakle na kraju, a ne na poèet-ku izleta).

To �to predla�em i osobno sam èinio (s do-voljno povjerenja u koljena i neke druge dijelovetijela). Dobre su to vje�be za vi�e gore i »zavaro-vane poti«, npr. uspon »Dragojlinom stazom«, asilaz »�oharovim putem« ili »�oharovim putem«zimi, po snijegu (»Dragojlina staza« je za suhovrijeme). Ali, priznajem da sam rijetko nalaziosudrugove/sudru�ice.

Dragojlin uspon je poèetak planinarske povi-jesti Okiæa. No o tome drugom zgodom.

BILJE�KE O IZVORIMA I LITERATURI

1. Autograf dnevnika D. Jarneviæ nalazi se u Hrvat-skome �kolskom muzeju. Potpuno izdanje dnev-nika: D. Jarneviæ, Dnevnik. Priredila I. Luk�iæ.Prijevod s njemaèkog M. Kruhek, Karlovac 2000.Dobra snimka dijela dnevnièkoga zapisa nalazi seu planinarskom domu pod Okiæem. HPD »�eljez-nièar« je za spomen-dan Dragojli Jarneviæ 15. rujna1996. priredio prospekt s reprodukcijom autograf-skog zapisa (4 str.).

2. Planinarska literatura: Stanko Dvor�ak, Dragoj-la Jarneviæ. Prilog povijesti planinarstva u Hrvat-skoj, Na�e planine, 1-2/1973, 19-20; S. Dvor�ak,Ilirkinja Dragojla Jarneviæ iz Karlovca, 4. I. 1812-13. III. 1875.; Povijest sporta, 13, 1973., 1173-1178; Povijest hrvatskog planinarstva. NapisaoVladimir Bla�koviæ, u: �. Poljak i V. Bla�koviæsa suradnicima, Hrvatsko planinarstvo, Zagreb,1975., 40-42; Vlado Jagariæ, Crtice o kra�ièkimplaninarima. Prilog povijesti hrvatskog planinar-stva, Hrvatski planinar, 7-8/1992, 179-180., PodOkiæem. Zavièajna knjiga �upe Sv. Marije i Sv.Martina. Uredio dr. Dragutin Pavlièeviæ, Zagreb,1993.: V. O�triæ, Okiæ u hrvatskom planinarstvu,411-418; Z. Kristijan, Turistièko-planinarski vodièna Okiæ-grad, 419-424; D. Jarneviæ, »Kljukovskanedjelja« i uspon na Okiæ 1843. Priredili GerhardLediæ i D. Pavlièeviæ, 439-441.

Niz tekstova u tom zborniku u �irem je kontekstuteme.

3. »Kljukovska nedjelja«: J. �upanèiæ, OkiækaSveta Marija, u: Samobor. Sakralnopovijesni vodiè,Samobor 1988, 58; Maja Ko�iæ, Strmim putempod okrilje Majke Bo�je Okiæke (Nekoliko etno-lo�kih bilje�aka u povodu »Kljuke« - pro�tenja uèast M. B. Okiæke) 1993, u: Pod Okiæem, 461-467.

4. »Dragojlina staza« na Okiæu, HP, 1/1995, 27-28(uvod �. Poljaka, opis staze Z. Molaka, skica okiæ-kih staza Z. Kristijana).

376 12, 2003

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 376

Zahvaljujuæi svojem iznimnom smje�taju,kao i pouzdanoj motriteljskoj posadi, na zavi�an-skoj meteorolo�koj postaji obavljaju se (ili su seobavljala) i pomalo neobièna meteorolo�ka opa-�anja, pa i motrenja drukèije naravi.

Dra�en Vuku�iæ prisjeæa se mikroklimatskihmjerenja u dubokim vrtaèama: - Prije osnivanjabotanièkog vrta u Modriæ-dolcu radili smo mikro-klimatska mjerenja. Jednom sam prigodom u ko-lovozu izmjerio dolje u sredini livade tempera-turu -5oC. Nisam vjerovao, pa rekoh sebi: »Akovoda nije zaleðena, tada ne�to nije u redu s termo-metrom.«. Sreæom, na jednoj lokvi u dnu ponikve

bio je led debeo jedan centimetar! Istovremenoje na meteorolo�koj postaji temperatura bila +5oC.U takvim jezerima hladnog zraka ili mrazi�timarastu posebne trave koje su otporne na mraz inisku temperaturu.

KAKO SVLADATI SAMOÆU?Svi zavi�anski meteorolozi suglasni su s mi�-

ljenjem da je najveæa te�koæa njihova boravka navisovima Velebita - usamljenost, samoæa, odvo-jenost od obitelji.

- Kad mi je supruga rodila sina Dragu, trimjeseca bio sam potpuno sam na postaji i nisam

12, 2003 377

�IVOT IZNAD OBLAKA(Treæ i d io)

mr. MILAN SIJERKOVIÆ, ZagrebALAN ÈAPLAR, Zagreb

ANTE VUKU�IÆ, Zavi�an

5 0 G O D I N A M E T E O R O L O G I J E N A Z A V I � A N U

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 377

je mogao posjetiti ni vidjeti sina - po�alio nam seDra�en. - No uvijek je gore na Zavi�anu bilo po-sla, iako su motrenja nekada bila rjeða. Trebalo jeobraðivati satne vrijednosti temperature, tlaka,relativne vla�nosti i oborine, i to sve poslijesvr�etka mjeseca poslati u Zagreb. Trebalo je uzto ne�to skuhati, nacijepati drva i zagrijavati dom.Motritelj je oduvijek bio na usluzi planinarima,jer je obavljao i du�nost domara u planinarskomdomu.

- Nije to lako - potvrðuje njegov sin Ante - alisam se bez veæih te�koæa naviknuo na samoæu.Jedno vrijeme smo bili tata i ja sami, jedini mo-tritelji. Onda se znalo dogoditi zimsko nevrijeme,�to bi potrajalo 10-15 dana, pa se nismo moglismjenjivati. Bilo je mudrije da svatko bude ondjegdje se zatekao nego da se probijamo kroz snijeg,izlo�eni opasnostima nepredvidivoga zimskognevremena i nepouzdanih staza. Èesto me pitajujesam li ikada imao toliku krizu usamljenosti dasam pomislio napustiti Zavi�an i potra�iti drugiposao. Koliko se sjeæam, to se dogodilo samojedanput, kad mi je sin Bo�o trebao krenuti u �ko-lu, a nisam mu mogao pomoæi u prvim �kolskimdanima, tako va�nim za djecu. Pomi�ljao sam naposao pomorca. Bolje se zaraðuje, ali je i to od-vojenost od obitelji, vjerojatno i te�a od ove.Sada mi i nije �ao �to sam ostao na Zavi�anu.Èinjenica je, meðutim, da ne bih izdr�ao bez ra-

zumijevanja i potpore cijeleobitelji. Naposljetku, i mojisu sinovi zavoljeli taj posaoi Zavi�an, o èemu svjedoèièinjenica da su sada i onivremenski motritelji. Nastalaje nekakva obiteljska solidar-nost i odgovornost prema to-me poslu. Otac je nesvjesnoutjecao na mene, a ja na svo-je deèke... Sada je ipak umnogo èemu lak�e i bolje.Lak�e se dolazi na Zavi�an,jer postoji dobra cesta. Tu jesada i Nacionalni park »Sje-verni Velebit«, a pobolj�alisu se uvjeti �ivljenja, pa i uobavljanju motriteljskog posla.

Pa, ipak, �to raditi naveèer, kad se zavr�ednevni poslovi, a prerano je za poèinak? Nemogu se neprestance promatrati nebo, Mjesec izvijezde, èak ako to magla i oblaci dopu�taju.

- Prije sam u slobodno vrijeme izraðivao ra-zlièite suvenire u drvu pomoæu u�arene �ice - pri-opæio nam je Ante. - Poèelo mi je smetati oèimai nepovoljno djelovati na vid, pa sam s time pre-stao. Bavio sam se i duborezom, a veæ godinamase bavim filatelijom i numizmatikom. - Znalo se

378 12, 2003

Jutarnja maglica u Zavi�anskoj kotlini foto: Alan Èaplar

Svi novinski èlanci o Zavi�anu iVuku�iæima bri�ljivo se èuvaju

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 378

dogoditi naveèer, vani nevrijeme, vjetar zavija, aja se zateknem za stolom i poslije ponoæi. Poje-dini su mi planinari, koji su znali za moje hobije,donosili marke i stare novèiæe. Neki su sami biliskupljaèi, ali su se s time prestali baviti pa su diosvojih zbirki meni darovali, a drugi su skupljalisamo zato da bi mi donijeli i prièinili zado-voljstvo u dugim zimskim noæima. Èitam, oduvi-jek sam to volio, a pomalo i pi�em. Napisao samnekoliko èlanaka za »Hrvatski planinar« i »Lo-vaèki vjesnik«, a ne�to pi�em i - kako se to veli -za svoju du�u. Sada na Zavi�anu imamo i Inter-net, pa se na njemu uvijek naðe �togod zanimlji-voga. Kad nas na Zavi�anu ima dvoje ili troje,tada ponekad idem planinariti...

Kad sam u Gornjoj Kladi, tada uz uobièajeneposlove, kao i na svakom seoskom gospodarstvu,imam i posebne obveze, ali i zadovoljstva. Imampèele o kojima brinem, tako da uvijek imam meda.Uz to skupljam miri�ljave i ljekovite trave, pa odnjih spravljam èajeve i rakiju travaricu. To samnauèio od djeda. On je rakiju pravio od smokava,ali je dodavao razlièite trave, kako bi rakiji po-bolj�ao okus i miris.

Tako nam je Ante Vuku�iæ opisao dio svojihaktivnosti u slobodno vrijeme uz pomoæ kojihsvladava samoæu i moguæu dosadu. Za nju, meðu-tim, nema vremena, tvrdi Ante.

BOTANIÈKI VRT I TROPSKE RIBICE

U ograðenom podruèju u kojemu su smje�-teni brojni meteorolo�ki instrumenti (tzv. meteo-rolo�ki krug, premda nije kru�nog nego èetvero-kutnog oblika!) Ante je napravio mali botanièkivrt. Zasadio je i skrbi o vi�e od 40 vrsta biljaka,uglavnom onih rijetkih i zakonom za�tiæenih. Do-nio ih je s njihovih prirodnih stani�ta, a druge jeuzgojio iz sjemena. Meðu inim, u malom se pri-vatnom botanièkom vrtu Vuku�iæa nalaze sibire-ja, velebitska degenija, runolist... Runolist je za-saðen poodavno i dobro uspijeva, ukra�avajuæiokolicu u èijem vidnom polju dominira strogoæatermometrijske kuæice, ki�omjera i drugih instru-menata... Kad je 1966. godine dograðena zgradaplaninarskog doma, pomaknut je meteorolo�kikrug, a s njime i stani�te runolista. Ponovno suizrasli, ali se pojavio novi problem. Zimi, kad na-

padne snijeg i nastane debeli snje�ni pokrivaè,mnoge �ivotinje imaju te�koæe s pronala�enjemhrane. Voluharice su se dosjetile pa su kroz svojepodzemne tunele dospijevale do runolistova kori-jenja, izgrizle bi ga i on bi se s proljeæa posu�io.Zato je Ante zatra�io da se pri zadnjem preure-ðivanju meteorolo�kog kruga ispod zemlje poseb-no betonira dio u kojem su zasaðene biljke, kakobi se zaprijeèio pristup voluharicama do njihove»smoènice«.

U Zavi�anskoj kotlini Ante je sudjelovao uizgradnji kapelice koja je posveæena sv. Anti. -Takvu smo posvetu uèinili zato �to je nekad naJezerima bila kapelica sv. Ante, jer je taj svetacu ovim krajevima za�titnik blaga, pa smo nakaniliizgraditi novu kapelicu i posvetiti je istome svecu- tumaèio nam je Ante razloge tomu hvalevrijed-nom èinu.

U kapelici su obavljena veæ tri vjenèanja.Jedno je od njih najavljeno upravo za onaj dankad smo odlazili sa Zavi�ana, a usput je Ante za-moljen da bude kum mladencima koje ne pozna-je niti ih je ikad vidio.

12, 2003 379

Isparitelj - bazen za tropske ribice

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 379

I jo� ne�to, �to svjedoèi o Antinoj svestrano-sti i domi�ljatosti. Ante ima, kao kuæne ljubimce,osim psa (zaposlenog neprestanim zakapanjem iiskapanjem kostiju na zaravni povrh meteorolo�-kog kruga) i - tropske ribice. Pomalo neobièniljubimci na velebitskim visovima, zar ne? Zateklismo ih u akvariju, u kuhinji, ali je to njihovo bo-ravi�te samo zimi. Preko ljeta su u jednoj poveæojlimenoj posudi s vodom za mjerenje isparavanja(tzv. isparitelj), koja se nalazi u meteorolo�komkrugu. Ante ih je smjestio tamo jer je zamijetiojednu njihovu korisnu osobinu. Naime, one radojedu mu�ice koje padaju na povr�inu vode u po-sudi i tamo mogu stvarati debeo sloj koji sma-njuje prirodno isparavanje vode iz posude, zbogèega je mjerenje netoèno. Zahvaljujuæi takvojAntinoj domi�ljatosti, uobièajeno mijenjanjevode u isparitelju obavlja se dvaput rjeðe nego �tobi bilo bez prisutnosti tropskih ribica (�ivorodnih,raðaju �ive mladunce).

ANTE JE PROGLA�EN ZA NAJBOLJEG PLANI-NARSKOG DOMARA U HRVATSKOJ 2001.

Dakako, pripovijedati o Vuku�iæima na Za-vi�anu, a izostaviti njihovu planinarsku aktivnostbilo bi nesmisleno i propust i prema njima i pre-ma planinarima. Veæ od poèetka svoje motritelj-ske djelatnosti zavi�anski su meteorolozi obav-ljali i poslove domara planinarskog doma.

Planinarskim domom »Zavi�an« upravljaHrvatski planinarski savez kao vlasnik, a meteo-rolozi su u njemu zapravo dobrodo�li gosti. Trebasvakako istaknuti i velik doprinos planinara i pla-ninarske organizacije za odr�avanje i opæe funkcio-niranje doma kao meteorolo�ke postaje. Brojni suplaninari ulo�ili stotine radnih sati u zavi�anskidom, a posebno je vrijedan bio pok. Nikola Alek-siæ, dugogodi�nji tajnik i dopredsjednik HPS, za-jedno sa svojim suradnicima. I danas, kada ne�totreba napraviti na Zavi�anu, ovamo dolaze najvi�idu�nosnici HPS-a: dopredsjednik, predsjednikIzvr�nog odbora, glavni tajnik i drugi.

- Prema na�oj evidenciji - priopæio nam jeAnte - godi�nje u planinarskom domu prenoæiizmeðu 800 i 1200 osoba. Boravi ih i zamjetnovi�e, jer se pretpostavlja da godi�nje ima oko5000 posjetitelja Velebita. Izraèunao sam da je od

1955. do 2000. godine u domu na Zavi�anu pre-spavalo oko 25 tisuæa osoba. Na proljeæe i jesenobièno dolaze veæe organizirane skupine, a ljetièesto bude i gu�ve. Ima nekoliko obitelji koje suljeti manje-vi�e redoviti posjetitelji te ostanu udomu nekoliko dana.

Zbog njegove susretljivosti i brige za plani-nare koji u svako doba godine dolaze u zavi�an-ski dom, HPS je Antu Vuku�iæa 2001. proglasionajboljim planinarskim domarom u Hrvatskoj. Isami Vuku�iæi ka�u da s planinarima nikad nisuimali veæih te�koæa. Onima radoznalim, protu-maèit æe poneku meteorolo�ku »tajnu«, funkcio-niranje instrumenata, naèin obavljanja motrenja islièno. Èini se da je veæini najzanimljiviji instru-ment heliograf koji slu�i mjerenju trajanja os-unèavanja. Kad pitaju èemu slu�i oveæa staklenakugla (skuplja Sunèeve zrake), Ante æe im u �alireæi da je to »cigankina kugla za èaranje«, pa suzato meteorolo�ke prognoze tako dobre! Zanimaih i metalna mre�a koja skuplja oborinu od ma-gle. - Neki proizvode maglu, a mi je pakiramo -na�alit æe se Ante.

380 12, 2003

Heliograf ili èarobna kugla?

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 380

- Jednom smo prigodom na ogradi u meteo-rolo�kom krugu su�ili luk, kako ne bi istrunuozimi. Dok sam obavljao motrenje, slu�ao samprepirku dviju planinarki. Naposljetku me je jed-na zapitala: »Hoæete li nam otkriti tajnu i kazati�to mjerite s ovim lukom koji je smje�ten podnovjetrokaza?« Mislile su da sve �to se nalazi unutarmeteorolo�kog kruga slu�i meteorolo�koj svrsi -ispripovijedao nam je Ante.

Po�alio nam se na neke posjetitelje Velebitakoji nisu toliko obzirni prema pojedinim meteo-rolo�kim spravama. Diljem Velebita postavljenisu tzv. totalizatori, ki�omjeri za skupljanje obo-rine, a skupljena kolièina mjeri se jedanput ilidvaput godi�nje. Zavi�anski su meteorolozi sa-znali da su neki o�ednjeli planinari kraj Rossije-vog skloni�ta izvadili vodu iz ki�omjera i poku-�ali je piti. Nisu znali da u njoj ima ulja i kemi-kalija koje sprjeèavaju ishlapljivanje i smrzavanjevode. Neki su nesavjesni lovci nekoliko putaizbu�ili ki�omjer na �tirovaèi (valjda im je slu�iokao prikladna meta za pucanje iz pu�ke), èime suga onesposobili za mjerenje. Zaboravili su dapoznavanje velebitske klime slu�i najvi�e upravonjima, odnosno onima koji najèe�æe borave naVelebitu, planinarima, lovcima, �umarima...

Promatranje prirode, �to je dio meteorolo�keprofesije - ali je u obitelji Vuku�iæ i vi�e od toga,jer njezino poznavanje kad�to omoguæuje i pre-�ivljavanje - mo�e pomoæi za pretkazivanjelokalnog vremena. Vremenske karte, kakve rabeslu�beni prognostièari, omoguæuju praæenje vre-mena i njegovih promjena na �irokom podruèju.U planinama vrijeme se mijenja èe�æe, naglije ijaèe nego u nizinama, pa je zato korisno znatiznakove njegove promjene.

Ante veli da se jo� kao djeèak nauèio od djedaJakova i oca Dra�ena promatrati oblake, nebo,vjetar i druga zbivanja u prirodi i na temelju togapredviðati kakvo bi vrijeme moglo biti. To im jeèesto koristilo za planiranje poljodjelskih radovai za za�titu ili spa�avanje ljetine. Evo nekolikoAntinih »vremenskih pravila« za mjesno pred-viðanje vremena.

- Kad Sunce naveèer zalazi za oblak o�tra rubaiznad mora, sljedeæi æe dan biti ki�ovit, a unajmanju ruku oblaèan.

- Zamijeti li se ljeti, i usred najveæe su�e, obla-èiæ iznad Osor�èice na Lo�inju, to jamèi sko-ru pojavu makar malo ki�e na Velebitu.

- Kad nad Velebitom nastane oblaèna kapa ilibrvina (obrva), tada æe u primorju zapuhatibura.

- Kad poènu �kripati vrata ili ako pucketajugrede u krovi�tu, vrijeme æe se pogor�ati, bitæe oborine.

- Vrijeme æe se pokvariti ako: ovce i kravenaveèer neæe u staju nego nastave pasti travu;sova huèe i onda kada to glasanje ne koristikao ljubavni zov. Ako se u hladnom dijelugodine divljaè i danju premje�ta iz vi�ih uni�a podruèja, past æe obilan snijeg.

- Ako poslije padanja ki�e vodene kapi vise nagranama drveæa, ka�e se da èekaju buru, iona obièno nastupi.

Ante je zamijetio i jedno zanimljivo klimat-sko obilje�je. Kao datumska odrednica poslu�ilomu je zala�enje Sunca iza vrha Osor�èice (�to sezbiva izmeðu 10. i 14. veljaèe, te 1. i 14. studeno-

12, 2003 381

Prvi znak proljeæa foto: Tje�imir Mariæ

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 381

ga), gledano iz Gornje Klade ili sa Zavi�ana. U todoba obièno nastupa jako nevrijeme. Toliko naznanje.

I, tako to. �ivjeti ili raditi na Zavi�anu nijelako, ali i to ima svoje dra�esti.

Zavi�anski æe meteorolozi, pri nabrajanju do-brih strana boravka na sjevernom Velebitu, isti-cati neobièno lijepe vremenske prizore, kakvi sene mogu zamijetiti u nizinama.

- Nije mi �ao �to sam na Zavi�anu proveovi�e od trideset godina - povjerio nam se Dra�enVuku�iæ, zaèetnik dinastije Vuku�iæa na Zavi�a-nu. - Bilo je i lijepih trenutaka. Sjeæam se prizorabistroga zraka s nevjerojatno velikom vidljivosti.Imao sam prigodu vidjeti radijske ili televizijskeantene na jednoj planini u Italiji. To ne do�ivljavasvatko. A da mi meteorologija i Zavi�an mnogoznaèe svjedoèi i to �to sam i nakon slu�benog od-laska u mirovinu, jo� dvije godine povremeno po-magao svojima na Zavi�anu. A sada, kad sam uGornjoj Kladi, prihvatio sam se du�nosti motri-telja na ki�omjernoj meteorolo�koj postaji ovdje.Èini se da æu meteorolog prestati biti tek kadaumrem - na�alio se Dra�en Vuku�iæ. Nadamo seda æe zdravlje jo� dugo dobro slu�iti krepkog io�troumnog sedamdesetèetirigodi�njaka Dra�ena.

Ante je u svojem iskazivanju ljubavi premaZavi�anu bio pjesnièki raspolo�en, pa njegov

hvalospjev predoèavamo zamalo do-slovce, premda je on posredan, upu-æen u obliku �aljenja svih onih mete-orologa koji nisu u moguænosti �ivjetii raditi na Zavi�anu, na toj �ivahnojvremenskoj pozornici.

»Nikada neæe shvatiti �to znaèirazgovarati s maglom, s burom, sbar�unastim runolistom ili plavimencijanom u meteorolo�kom krugu.Neæe upoznati èar svitanja zore, iz-laska Sunca, zadovoljstva radno pro-vedenog dana, Sunèeva zalaska tamodaleko u morskoj puèini. Zaslu�enogpoèinka. Sna, prekidanog udarimagromova, zavijanjem vjetra i pada-njem inja s dimnjaka i antena polimenom krovu. Neæe spoznati uka-zanje Sunca nakon niza tmurnih ma-

glovitih dana. Oni vide samo podatke koji sti�u.Brojeve, slova i �ifre. Ne shvaæaju koliko je lju-bavi utkano u te podatke. Nikad neæe shvatitibljesak radosti u oku djece, niti suzu rastanka...«

Ali, pripomenut æe Ante, prisutne su i neugode,te�koæe, a i opasnosti. Sjeverni Velebit i Zavi�an,pusto� ili raj, tuga ili veselje - te�ko je reæi. Ali,zasigurno to je voljeno gnijezdo obitelji Vuku�iæ.

O zavi�anskoj meteorolo�koj postaji i njezi-nim vremenskim motriteljima napisano je naj-manje stotinjak novinskih i drugih èlanaka. Snim-ljene su radijske i televizijske emisije. O njimakola mnogo pripovijesti meðu meteorolozima iplaninarima, uz prisutnost lijepih uspomena.

(Svr�etak)

382 12, 2003

Heliograf u suton foto: Ante Vuku�iæ

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 382

Planinarsko dru�tvo »Psunj« spada meðumalobrojna dru�tva u Pakracu koja se mogu po-hvaliti tako dugim trajanjem i djelovanjem. Mnogasu osnovana ranije, ali su se samo dva starijaodr�ala do danas. Planinarstvu u Pakracu sudbinanije odvi�e sklona: u tijeku 75-godi�njeg posto-janja dva puta je prekidalo svoju djelatnost zbograta, a dva planinarska doma na Psunju nestalasu u po�aru.

Kada je prije 75 godina, 28. sijeènja 1928. uPakracu osnovano prvo planinarsko dru�tvo, zna-èilo je to da u Pakracu postoje dru�tvene snagekoje pokreæu rad na jo� jednom polju dru�tvenedjelatnosti do tada nepoznate u na�em gradu.Ideja o postojanju udru�enja koje æe promicatiljepote prirode i zdrav odnos prema kretanju poprirodi i planinarskim vrhuncima niknula je uokviru graðanskog stale�a koji je krajem 19. ipoèetkom 20. stoljeæa Pakracu davao peèat na-prednoga grada, sredine s mnogobrojnim institu-cijama i udrugama dru�tvenog �ivota.

IZMEÐU DVA SVJETSKA RATA

Planinarsko dru�tvo osnovano je kao Podru�-nica HPD-a pod imenom »Èaklovac«, a 1935. jepreimenovano u »Psunj«. Pod tim imenom djelo-vat æe sve do Drugog svjetskog rata. Kad je dru-�tvo poslije rata 1953. obnovljeno, najprije æeuzeti ime »Brezovo polje« da bi nakon nekolikogodina (1964.) opet promijenilo ime u »Psunj«.

Znaèajniji rad zapoèeo je 1932. pod novomupravom na èijem èelu stoji agilni predsjednikJosip Svoboda, pakraèki ljekarnik. On je oko sebeokupio nekoliko poduzetnih i uglednih èlanovakoji su Podru�nicu uspje�no vodili priskrbiv�i jojpriznanja u gradu, ali i �ire. Iako je do II. svjetskograta broj èlanova jedva pre�ao stotinu, prisutnostdru�tva u gradu stalno je jaèala, a sposobnostprivlaèenja i okupljanja neèlanova i simpatizerabila je sve evidentnija, �to se iskazivalo na izle-tima, zabavama, okupljanjima u prirodi, da bi tajutjecaj kulminirao izgradnjom prvog planinar-

12, 2003 383

Gorska kosa Omanovac na Psunju iznad Pakraca

75 GODINA PLANINARSTVA U PAKRACU

RUDOLF CI�PER, Pakrac

I Z P L A N I N A R S K E P O V I J E S T I

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 383

skog doma na Psunju, na Velikoj poljani, kad sena njegovom otvorenju okupilo nekoliko stotinaplaninara i graðana, �to do tada nije zabilje�eno.

Kad je 18. srpnja 1937. sveèano otvorenDom Josipa Svobode na Velikoj poljani, Psunj jepostao dostupan planinarima, a podru�nica »Psunj«,njezin agilni predsjednik i pakraèki planinaripostali su poznati u planinarskom svijetu.

Pojavom partizana na Psunju prestali su izletina nj, a u poèetku 1942. dom je zapaljen. Krajrata Podru�nica je doèekala s tragiènom bilan-com; nekoliko èlanova promijenilo je sredinu,dva su èlana osuðena po narodnom sudu, od ko-jih predsjednik Josip Svoboda na vremenskukaznu logora. Nakon osloboðenja zemlje, koje je

do�ivio u Zagrebu, opet je uhap�en i gubi mu setrag. Tako je zaustavljen uspje�an rad i djelovanjePodru�nice.

POSLIJERATNA OBNOVA

No duh i ideja planinarstva u Pakracu nisuzamrli. Ostalo je jo� uvijek èlanova kojima je nasrcu le�ala obnova dru�tva i 19. travnja 1953.obnovljeno je dru�tvo pod nazivom PD »Brezovopolje«. Time je zapoèela i druga etapa u razvojuplaninarstva u na�oj sredini. Dok je prijeratna Po-dru�nica bila donekle elitistièka, novo dru�tvo jeokupljalo èlanove iz svih slojeva puèanstva uznastojanje da se �to vi�e omasovi i tako graðani-ma pribli�i priroda i njezine ljepote. Danas zvuèi

nevjerojatno da je na�e dru�tvookupljalo izmeðu 1960. i 1984.godine deset i vi�e posto gra-ðana Pakraca, �to je bio pravidru�tveni fenomen u okvirucjelokupne planinarske organi-zacije u Hrvatskoj.

Pokretaèku snagu èinio jeupravni odbor na èelu sa Stje-panom Petrakom. On je bioinicijator i organizator svih ak-cija, ali je ubrzo umro. Imao jedostojne nasljednike, jer je okosebe okupio dvadesetak entu-zijasta. U to vrijeme organizi-raju se mnogobrojni izleti namatiènu planinu Psunj i sla-vonske planine. Spomenimoda su se prvi pakraèki planinaripopeli na Triglav 1959. go-dine.

Posebnu pozornost pa-kraèki planinari posvetili suPsunju. Da bi njegovi predjelipostali dostupni, oznaèili suplaninarske putove i povezaliistaknute toèke. Preko Psunjaprelazi Slavonski planinarskiput, a s novogradi�kim plani-narima uspostavili smo Psunj-ski planinarski put s opisomprirodnih ljepota na tom putu.

384 12, 2003

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 384

Kruna djelovanja bila je izgradnja plani-narskog doma na Omanovcu koja je tra-jala gotovo deset godina (1954.-1963.).

S domovima na Psunju dru�tvonema sreæe. Prvi je izgorio u ratu 1942.,a ovaj na Omanovcu zahvatio je po�ar umirnodopsko vrijeme, u jesen 1974., iuni�tio sve iznad prizemlja. Zajedniè-kom akcijom Pakraèana, na pro�irenimtemeljima staroga izgraðen je veæi dom,koji je sveèano otvoren 1977. godine.No, bilo je suðeno da dom bude jo� jed-nom uni�ten, u vrijeme od 1991. do 1995.godine, kad su ga pobunjeni Srbi i nji-hove postrojbe koristile kao svoj �tab.

Po drugi puta rat je prekinuo svudjelatnost dru�tva. Posljedice agresijebile su tragiène. Poginulo je nekoliko èlanova, ameðu njima i tada�nji predsjednik Miroslav Kul-havi i njegov bratiæ Marijan Kulhavi-Foka. Ponjemu je staza kroz predio Vinograda, gdje jepoginuo, nazvana »Fokina staza«. Stradale su isestre Sveænjak te Branko Pruginiæ, dugogodi�njitajnik i predsjednik, koji je bio ranjen, pa jeposlije umro.

Nakon akcije »Bljesak« Psunj je osloboðenpa su pakraèki planinari do�li opet do svogadoma. Nekada�nje jezgre vi�e nije bilo, no mlaðisu èlanovi pokrenuli rad i obnoviteljska skup�tinaodr�ana je 8. veljaèe 1996. Zaèetnik i idejni nosi-lac je Zvonko Pavlenjak uz nekoliko mlaðih èla-nova, kojima su se pridru�ili i stariji. Poèelo jeskromno: okupljanjem èlanova, organiziranjemizleta i pohoda, obnovom planinarskih staza idoma na Omanovcu. Nakon sedam godina radamo�emo se pohvaliti da je dru�tvo naraslo na 160èlanova te da je planinarska zastava Dru�tva igrada Pakraca zabodena na brojne europskevrhove (Mont Blanc, Karpate, Visoke Tatre), Azije(Elbrus na Kavkazu), Afrike (Kilimanjaro) i Ju�-ne Amerike (Ande). Obilje�avajuæi 70-godi�njicupostojanja dru�tvo je 1999. izdalo knjigu »70 go-dina planinarstva u Pakracu«.

Osim veæ poznatih sekcija osnovana je prijenekoliko godina i Skija�ka sekcija, zaslugomGorana Niklesa koji je oko sebe okupio dvadese-tak ljubitelja skijanja i prvi rezultati njihova rada

veæ su vidljivi: oèi�æena je i ureðena skija�kastaza, nabavljena vuènica i materijal za rasvjetu.Stazu je sveèano otvorio na� skija�ki as i prvaksvijeta u slalomu Ivica Kosteliæ.

Za postignute uspjehe u tijeku 75 godinadru�tvo je dobilo brojna priznanja. Godine 1975.primilo je zlatni znak HPS, a zlatni znak PSJ do-bilo je 1962. godine. Nagradu opæine Pakrac pri-milo je dva puta, a Zlatnu plaketu opæine Pakracjedanput. HPS dodijelio je na�im èlanovima 17zlatnih, 22 srebrne i 34 bronèane znaèke. Nakonuspostave slobodne hrvatske dr�ave Hrvatskiplaninarski savez proglasio je na�e dru�tvo najus-pje�nijim u 1997. godini, a 1999. dodijelio muPlaketu za izvanredne zasluge i postignute rezul-tate. Tada je odlikovano i 13 na�ih èlanova.

Odlièja dodijeljena dru�tvu nakon Domovin-skog rata priznanja su za cjelokupni rad, ali setièu najvi�e rezultata na obnovi planinarskogdoma na Omanovcu. U naporima na obnovi domaneosporna zasluga pripada Zvonku Pavlenjakukao inicijatoru i organizatoru svih akcija naobnovi doma.

Obilje�avajuæi 75. obljetnicu svoga posto-janja i uspje�nog rada, prisjeæamo se svih 2500èlanova koji su pro�li kroz dru�tvo i dali svojobol razvoju planinarstva u na�eg gradu. S pouz-danjem gledamo u mlade dolazeæe snage, vjeru-juæi da æe planinarsko dru�tvo »Psunj« voditiuspje�no i u iduæem razdoblju.

12, 2003 385

Planinarski dom »Omanovac« na Psunju

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 385

STOJDRAGA

Selo Stojdraga smje�teno je u sjeveroistoè-nom dijelu �umberaèkog gorja. Poznato je poMilenijskom kri�u (podignut 1925. g.), pro�tenjusv. Jurja u mjesecu travnju, �upniku Mili Vrane-�iæu i po legendama. Jedna od njih glasi: Na dvasu brijega dva sela, a izmeðu njih dolina s po-toèiæem. Seljani obaju sela godinama su bili za-vaðeni, a èesto je meðu njima dolazilo i do tuè-njave. Jednog se dana u dolini sluèajno sretnumomak iz jednog sela, a djevojka iz drugog. Iljubav plane... Njihovi sastanci uz potoèiæ bivalisu sve èe�æi, dok za njihovu vezu nisu saznali se-ljani obaju sela. �eleæi prekinuti tajne sastanke,seljani su svaki sa svoje strane potoèiæa naprav-ili plot od �iblja. Tako su daleko i�li u svojojmr�nji da su èak postavili i naoru�anu stra�u. Tkoprekoraèi plot bit æe mrtav. Momak i djevojka za-prepa�teni zaprekom nastave i dalje razgovarati,ali preko plota. Trajalo je to tako neko vrijemedok djevojka jednom prekoraèi plot i potrèiprema momku. A momak znajuæi za stra�u upla-�eno vikne: Stoj draga! Pu�ka plane i djevojkapogine. Seljani uvidjev�i �to su uèinili presta�e sesvaðati i mjesto gdje je djevojka poginula pro-zva�e Stojdraga.

KRAMARI »POD �PILJOM«U dolini potoka Slapnice, 6 km od Medven

Drage, oznaèena planinarska staza kod mostiæavodi u predio Vranjaèkog klanca i dalje premaRudi. Na kraju klanca je 10 m visoka neprohod-na stijena niz koju kaplje na stotine blistavih kri-stalnih kapljica (»igra« sunèanih zraka). To je

»Vranjaèki slap«. �itelji naselja Vranjaka (�trbci,Po�ari i Stakiæi) taj predio nazivaju »Pod peæi-nom«. Prilaz slapu je puteljak koji se odvaja odmarkacije kod glomazne, nekad davno odvaljenestijene (lisièje rupe). Od ceste do donjeg dijelaslapa, do »zelene livadice« (alpinisti bi rekli »po-lice«) ima oko pola sata hoda. Istoèno od nje vid-ljiv je otvor polu�pilje ili mo�da �pilje, jer jeodron zemlje zasuo daljnji ulazak. Predaja veli dasu u ovoj polu�pilji povremeno boravili i svojurobu skrivali kramari (ro�tari, torbari, pokuæarikako su jo� nazivali putujuæe trgovce u pribiæko-

386 12, 2003

�UMBERAÈKE LEGENDEDrugi d io

VLADIMIR JAGARIÆ, Zagreb

� U M B E R A K

Ispod slapa Brisala foto: Vesna Holjevac

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 386

dolsko-ruðanskom kraju). Vranjani �e-leæi ih otjerati, jer su im krali koko�i ipovræe s Vranjaèkog polja, zalijevali suih s vruæom vodom kroz pukotine sgornjeg ruba stijene.

�UMBERAÈKE VILE

U dolini potoka Slapnice, oko 8 kmod zastra�ujuæeg »Slapnièkog kameno-loma« koji naru�ava ljepotu krajolika,oznaèen je prilaz slapu Brisalu; sjevernood ceste preko mostiæa ima desetak mi-nuta. Niz 15-metarsku okomitu stijenuru�i se sna�an mlaz vode u malo jezerceokru�eno zelenim »�e�iriæima« lopuha.Puèka predaja veli kako se u tom jezercuu ranu zoru uz veselo cijukanje kupaju�umberaèke vile. (A ja bih jo� dodao,predio je tako poetièan da ih sa strane promatradrski vragoljan Puk iz Shakespeareove scenskeprièe »San ljetne noæi«.)

�umovito brdo O�tra glavica (oko 700 m),sjeverno od Sopotskog slapa (3,5 km od So�icapreko sela Sopota), poznato je kao prolazna stazadivljih svinja, vukova, srna i ponekad medvjeda.

Prema usmenoj predaji u toj �umi stanuju sopot-ske vile. Kad se pojave prvi sunèani traci na vrhubrda, vile èe�ljaju svoju �utozlatnu kosu. Tko ihvidi - umire!

Bez obzira na legende i prièe, predjele Brisa-la, Vranjaka i Sopota treba vidjeti radi iskonskeljepote �umberaèke prirode.

12, 2003 387

Vranjaèki slap u dolini Slapnice

Vrh �tula u zapadnom dijelu �umberkafoto: Tomislav Markoviæ

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:25 Page 387

388 12, 2003

KKAALLEENNDDAARR ZZAA 22000044.Od listopada ove godine u prodaji je atraktivni planinarski kalendar za 2004. godinu pod

naslovom »Prvih 130 godina hrvatskog planinarstva«. Uz uobièajene elemente, taj kalendarsadr�i 14 izabranih slika vrsnog planinarskog fotografa Tomislava Markoviæa, èlana HPD»Pliva«, te 12 manjih slika koje prikazuju znaèajne dogaðaje i dokumente iz povijesti hrvatskogplaninarstva. Na zadnjoj stranici je adresar svih dru�tava i klubova udru�enih u HPS.

Format kalendara je 48x34 cm, a toj velièini prilagoðena je i tvrda omotnica za slanjenaruèiteljima, �to æe omoguæiti da kalendari stignu neo�teæeni. Kada se stavi na zid, stranicasvakog mjeseca je velièine 48x68 cm.

Cijena kalendara je 35 kuna. Za narud�be od 10 i vi�e primjeraka preko planinarskih dru�-tava odobrava se popust od 20% (u dru�tvu se sastavi popis i narud�bom dru�tva naruèujeodreðen broj kalendara, a HPS dru�tvu potom �alje raèun). Kalendare mogu pojedinci i dru�tva(posebno iz Zagreba i bli�e okolice) osobno preuzeti u Uredu HPS, a ostalima se kalendari �aljupo�tom uz pridodane po�tanske tro�kove.

�elite li naruèiti kalendar, obratite se na:

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ, Kozareèeva 22, 10000 Zagrebtel/fax. 01/48-24-142, tel. 01/48-23-624, e-mail: [email protected]

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:26 Page 388

12, 2003 389

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:26 Page 389

390 12, 2003

DODATNI SMISAO PLANINARENJAO nat jecanju »Gojzer ica«

DAMIR BAJS, Zagreb

N A T J E C A N J E P O P L A N I N A R S K I M O B I L A Z N I C A M A

Za�to obilazimo planine? Odgovor je jasan:da se popnemo na njihove vrhove, da s njih u�i-vamo u lijepim vidicima, da se dru�imo s ljudimai pronalazimo nove prijatelje.

No, mora li vrh biti obvezno cilj svakog izleta?To pitanje postavili su si planinari prije mnogogodina i prona�li odgovor. U planine idemo i dabismo do�li samo do nekog planinarskog doma,mo�da samo do nekog slapa ili stijene ili samodo neke crkve na brijegu, a mo�da samoda bismo vidjeli neku povijesnu gra-ðevinu, utvrdu na primjer.

Sredinom pro�log stoljeæa(1953.) u susjednoj Sloveniji us-postavljen je prvi vezni plani-narski put - Slovenska planinskapot. Bila je to prva planinarskaobilaznica (transverzala) na ovimprostorima. Ona je povezivalavrhove i planinarske domove, ali ineke druge kontrolne toèke vezane uzpovijesne dogaðaje.

Samo 4 godine poslije otvorena je prva obi-laznica u Hrvatskoj, »Slavonski planinarski put«.Nakon toga slijedile su nove obilaznice, meðukojima i »Po planinama Hrvatske« 1970. godine,na�a najveæa i najznaèajnija obilaznica, kojadanas, s ne�to izmijenjenim pravilima, nosi naziv»Hrvatska planinarska obilaznica.«

Planinarske obilaznice daju nov smisao pla-ninarstvu i na taj su naèin mnogi izletnici postalistrastveni planinari. Naravno, kao ni u svemu, niovdje ne treba pretjerivati. �ig nije sam po sebicilj izleta, veæ poticaj za posjet nekom cilju od-

nosno podsjetnik na posjet zanimljivom i atrak-tivnom mjestu. Otisak �iga na papiru zapravopredstavlja simbol za trud i napor ulo�en u obi-lazak, poneko razoèaranje, neki dogaðaj, neèijusreæu ili susret. Isto to, ali opipljivo, predstavlja iznaèka koju obilaznik dobiva nakon prijeðenogputa.

Buduæi da je obilaznica bilo sve vi�e, nekièlanovi HPD »�eljeznièar« iz Zagreba dosjetili

su se kako dodatno motivirati obila�enjeplaninarskih putova, pa su 1976. go-

dine osmislili natjecanje »Planinar-transverzalac«. Trajalo je punih15 godina, do poèetka Domovin-skog rata, i u njemu je sudjelo-valo 670 planinara iz 110 pla-ninarskih dru�tava.

Nakon 10 godina mirovanja,5. listopada 2001. to je natjecanje

obnovljeno, ali ovaj put pod neobiè-nim nazivom »Gojzerica«, s pravilima

prilagoðenim dana�njim prilikama. U nastav-ku je samo dio pravila ili posebnosti vezanih uz»Gojzericu«, s napomenom da se vi�e obavijestimo�e pronaæi na Internet-stranici http://free-zg.hinet.hr/gojzerica:

- natjecanje ima 10 stupnjeva priznanja

- svaki stupanj ima gojzericu razlièite boje, po-èev�i od bijele (10 obilaznica + obvezni dio)do crne (100 obilaznica + obvezni dio)

- natjecanje nije vremenski ni prostorno ogra-nièeno, dakle vrijede obilaznice iz svih pla-nina svijeta

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:26 Page 390

12, 2003 391

Svjedoci smo stalnog napretka koji svako-dnevno ulazi u na�e �ivote, na sve naèine, mije-njajuæi na� �ivot. Svakodnevnom, sve br�em ibr�em naèinu i ritmu �ivota, ljudi se jednostavnomoraju prilagoditi i slijediti ga. Neki to uspije-vaju, neki ne, a neki ipak u svoje slobodno vri-jeme odlaze u prirodu u�ivati u njezinim ljepo-tama. Meðutim, razvoj civilizacije neminovno zasobom povlaèi i mijenjanje okoli�a u kojem�ivimo, na taj naèin da udaljenija mjesta postajusve bli�a, ali na raèun prirode koja je toliko krhkai èiji svijet je toliko povezan da svaka karika utom lancu svojim nestankom ili poremeæajemmo�e uzrokovati nestanak ili poremeæaj drugekarike.

Sa svojom djevojkom Lidijom, kojoj otkri-vam ljepote planinarenja �eleæi je uvesti u taj pre-divni svijet, uputio sam se ovoga ljeta na Ka-maènik, predivnu rjeèicu kod Vrbovskog, kojaoèarava ne samo svojim �uborom i ljepotom�ume �to je okru�uje sa svih strana, nego i dajeosjeæaj potpune povezanosti èovjeka i prirode,gdje èovjek shvaæa da je samo jedan djeliæ togsklada. Meðutim, nakon predivne lagane �etnje

- obvezni dio predstavljaju pojedini stupnjeviHrvatske planinarske obilaznice i obilaznice»Hrvatske planinarske kuæe«

- natjecatelji moraju biti èlanovi planinarskihdru�tava iz Hrvatske ili drugih zemalja

- priznaju se i obilaznice koje su prijeðene iprije ustanovljenja »Gojzerice«

Do danas se ovom natjecanju prikljuèilo (da-kle osvojilo barem jedan stupanj) oko 100 plani-nara iz Hrvatske i Slovenije.

Nadajmo se, na kraju, da æe biti jo� planinara- èitatelja »Hrvatskog planinara« koji æe se pri-kljuèiti ovoj velikoj obitelji i u tome naæi smisaoi poticaj da se �to èe�æe sretnemo u planinama ida se �to vi�e meðusobno upoznajemo, jer plani-narstvo ne poznaje granice.

PRIRODA UVIJEK UZMIÈE

KRE�IMIR O�ANIÆ, Samobor

K A M A È N I K N A K O N I Z G R A D N J E C E S T E Z A G R E B - R I J E K A

Kanjon Kamaènik foto: Kre�imir O�aniæ

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 391

392 12, 2003

po mostiæima i uz rjeèicu, odjednom se èula bukamotora i u zraku iznad �ume i rjeèice »iskrsnula«je zastra�ujuæa betonska masa, most Kamaènik,dio trase autoceste Zagreb - Rijeka, koji je sav tajsklad prirode potpuno naru�io. To je jednostavnobilo ne�to �to nije pripadalo tom prirodnom okoli�u.

Prolazeæi ispod toga mosta, na na�e zapre-pa�tenje, iz rjeèice je zjapila golema kamena gro-mada, a o smeæu razbacanom uokolo ne treba nigovoriti. Sjeèa �ume ispod i oko mosta posve jeunakazila jedan predivan krajolik. U �umi u ko-joj se prije èuo samo cvrkut ptica i �uborenjejedne rjeèice, sada odzvanja buka automobila,autobusa i teretnjaka.

Iskreno reèeno, drveni mostiæ koji kod na-stavka puta prema Bijeloj kosi omoguæava prela-zak s lijeve na desnu obalu rjeèice i prilaz njezinuizvoru, bio nam je najdra�i. Na njemu smo seosjeæali sigurno, u�ivajuæi u rjeèici �to je teklaispod mostiæa. Sada je drveni mostiæ, na�alost, ujadnom stanju i treba ga popraviti. Nakrivljen jena jednu stranu, a pri prelasku treba napravitiponeki malo du�i korak, jer nedostaju da�èice.Nekad smo se osjeæali bolje nego danas ispodmase betona i �eljeza koja »visi« u zraku iznadrjeèice.

Ra�alo�æeni viðenim, zapitali smo se kolikaje zapravo cijena napretka i �to mi sami mo�emouèiniti da iduæim nara�tajima ostavimo ono èemusmo se i sami divili i �to nam je �ivot èinilo zdra-vijim i ispunjenijim. Zar æe se nara�taji koji do-laze diviti ljepotama prirode gledajuæi ih na foto-grafijama, dijapozitivima i filmovima?

Drveni pje�aèki most mogao bi sesru�iti svakog dana foto: Kre�imir O�aniæ

Betonski svod nad Kamaènikomfoto: Kre�imir O�aniæ

Najljep�o dio Kamaènika foto: �eljka Lisak

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 392

12, 2003 393

PLANINARSKA DRU�TVA IKLUBOVI (180)1. HPD »Ante Bedalov«, 21214 Ka�tel Kambelovac

2. HOD »Antun Mihanoviæ«, 10000 Zagreb, Drenovaèka 4

3. HPD »Belecgrad« 49254 Belec; Belec b.b.

4. HPD »Beli�æe«, 31551 Beli�æe, p.p. 37

5. HPD »Bijele stijene«, 51315 Mrkopalj, p.p. 9

6. HPD »Bilo«, 48000 Koprivnica, p. p. 45

7. HPD »Bilogora«, 43000 Bjelovar, p.p. 2

8. HPD »Biokovo«, 21300 Makarska, Dalmatinska 5, p.p. 75

9. HPD »Bitoraj«, 10000 Zagreb, Jurjevska 31

10. POK »Bjelovar« 43000 Bjelovar, p.p.89

11. HPD »Blagus«, 10362 Ka�ina, Blagu�ka 20

12. PD »Borik«, 48350 Ðurðevac, M. Gupca 115

13. PD »Brezovica«, 49234 Petrovsko, Petrovsko b.b.

14. HPD »Br�ljan - Jankovac«, 31000 Osijek, Pejaèeviæa 2

15. PD »Bundek«, 40315 Mursko Sredi�æe, Poljska 19

16. PD »Castrum Iovia«, 42230 Ludbreg, Ljudevita Gaja 72

17. HPD »Cesargrad«, 49290 Klanjec, M. Gupca 3

18. PD »Croatia Airlines«, 10000 Zagreb, Savska cesta 41

19. �PK »Èopalj«, 51000 Rijeka, D. �èitara 1

20. HPD »Dalekovod«, 10000 Zagreb, M. Èaviæa 4

21. PD »Degenija«, 10000 Zagreb, Argentinska 5/I

22. HPD »Dilj-gora«, 35000 Slavonski Brod, Trg pobjede 19

23. HPD »Dinara«, 23400 Knin, Svaèiæeva 22

24. PD »Dirov brijeg«, 32100 Vinkovci, Gajeva 18

25. PD »Dubovac«, 47000 Karlovac, Strossmayerov trg 2

26. HPD »Dubrovnik«, 20000 Dubrovnik, p. p. 102

27. PD »Duga« 51000 Rijeka, Ante Starèeviæa 7

28. HPD »Dugi vrh«, 42000 Vara�din, Kukuljeviæeva 33

29. HPD »Ðakovo«, 31400 Ðakovo, Ul. A. Starèeviæa 53

30. Ekolo�ko planinsko dru�tvo, 10000 Zagreb, Iblerov trg 3

31. PRD »Ela«, 10000 Zagreb, Tu�kanac 79a

32. HPD »Ericsson-Nikola Tesla«, 10000 Zagreb, Krapinska 45

33. PK »Extrem«, 40000 Èakovec, p.p. 185, �portska 2

34. PK »Glas Istre«, 52100 Pula, 43. Istarske divizije 935. PD »Grada Ozlja«, 47820 Ozalj, Kolodvorska 1636. HPD »Gradina«, 49282 Konj�èina, p.p. 237. HPD »Grafièar«, 10000 Zagreb, Bre�èenskoga 438. HPD »Grebengrad«, 42200 Novi Marof, p.p. 8039. PD »Grohot«, 49246 Marija Bistrica, Kolodvorska 46 40. HPD »Gromovaèa«, 53220 Otoèac, Zagrebaèka ul. 141. PK Hrvatskog lijeènièkog zbora, 10000 Zagreb, �ubiæeva 942. HPD »Imber - Mosor«, 21310 Omi�, Cetinska cesta 38 43. HPD »Imotski«, 21260 Imotski, Petra Vrdoljaka 17b 44. HPD »INA-OKI«, 10000 Zagreb, Trg P. Kre�imira IV br. 1045. HPD »INA Trgovina - Bjelolasica«, 10020 Zagreb, V. Holjevca 1046. HPD »INA-In�enjering«, 10000 Zagreb, Ksaver 19547. PD »Industrogradnja«, 10020 Zagreb, Sv. Mateja 5248. PD »ITC«, 42000 Vara�din, Pavleka Mi�kine 59a49. HPD »Ivanèica«, 42240 Ivanec, p.p. 4050. HPD »Japetiæ«, 10430 Samobor, p.p. 3151. HPD »Jastrebarsko«, 10450 Jastrebarsko, p.p. 2052. HPD »Javor«, 49247 Zlatar Bistrica, Nazorova 553. POK HV »Jelen«, 10450 Jastrebarsko, Zrinskih i Frankopana 1354. HPD »Jelengrad«, 44320 Kutina, Hrvatskih branitelja 655. PD »Jelinak«, 21240 Trilj, Bana Jelaèiæa 40 56. HPD »Kalnik«, 48260 Kri�evci, S.Rubido 557. PD »Kamenar«, 22000 �ibenik, Te�aèka 9858. HPD »Kameni Svati«, 10241 Jablanovec, Krapinska 1459. PD »Kamenjak« Rab, 51280 Rab, Trg Municipium Arba 260. PD »Kamenjak«, 51000 Rijeka, Korzo 40/I61. HPD »Kame�nica«, 21238 Otok Dalmatinski62. HPD »Kapela«, 10000 Zagreb, Mesnièka 163. HPD »Klek«, 47300 Ogulin, p.p. 7564. PD »Klen« , 22211 Vodice, Trg kneza Branimira 7665. HPD »Klikun« , 34310 Pleternica, p.p. 1766. PD »Knezgrad«, 51415 Lovran, p.p. 1467. PD »Konèar KET«, 10000 Zagreb, Fallerovo �etali�te 268. PD »Kozarac«, 51326 Vrbovsko, Ivana Gorana Kovaèiæa 18a69. HPD »Kozjak«, 21212 Ka�tel Suæurac, p.p. 52

HRVATSKI PLANINARSKI ADRESAR*

P O P I S È L A N I C A H R V A T S K O G P L A N I N A R S K O G S A V E Z A

* Ovo je cjelovit popis èlanica Hrvatskog planinarskog saveza s adresama na kojima su one registrirane po svojim statutima.U sluèaju promijene adrese, za ispravak je potrebno na adresu HPS (Kozarèeva 22, 10000 Zagreb) poslati ovjereni statutdru�tva, iz kojeg se vidi ispravna adresa na koju je ono registrirano.

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 393

394 12, 2003

70. HPD »Krndija«, 34500 Na�ice, J. J. Strossmayera 1771. HPD »Kuna gora«, 49218 Pregrada, p.p. 2572. �PK »Lapis«, 21000 Split, R. Bo�koviæa 2573. HPD »Lipa«, 10360 Sesvete, Trg D. Domjaniæa 6/II74. HPD »Lipa«, 34551 Lipik, Slavenska 3475. PD »Lisina«, 51211 Matulji, M. Frlana 676. PD »Maks Plotnikov«, 10430 Samobor, Klake, Starogradska b.b.77. PD KBC »Maksimir«, 10000 Zagreb, �alata 3, Medicinski fakultet78. POK »Maksimir«, 10000 Zagreb, Barutanski breg 5 79. PD »Malaèka-Donja Ka�tela«, 21216 Ka�el Stari, p.p. 61,

Obala k. Tomislava 5580. PD »Mali�æak«, 34330 Velika, V.Korajca bb81. HPD »Martin�èak«, 47000 Karlovac, p.p. 33, Vranicanya 282. �PK »Marulianus«, 21000 Split, Gorièka 1283. PD »Medve�èak«, 10000 Zagreb, Kneza Borne 984. HPD »Meðimurje« , 40000 Èakovec, Strossmayerova 9, p.p. 132 85. HPD »Milengrad«, 49284 Budin�èina, p.p. 11. 86. HPD »MIV«, 42000 Vara�din, O. Ker�ovanija 1587. HPD »Mosor«, 21000 Split, Sinovèiæeva 2, p.p. 23388. SPK »Muntravo«, 52210 Rovinj, Sveti Kri� 2789. PD »Naftaplin«, 10000 Zagreb, �ubiæeva 2990. PD »Novi Zagreb«, 10010 Zagreb, p.p. 6591. HPD »Obruè«, 51218 Jelenje, Podkilavac 85,92. PD »Opatija«, 51410 Opatija, p.p. 3193. HPD »Orahovica«, 33515 Orahovica, S. Radiæa 1094. PD »Oriflame«, 10000 Zagreb, Hondlova 295. HPD »Orljak«, 51410 Opatija, M. Tita 3796. PK »Osor�èica«, 51550 Mali Lo�inj, Boèac 297. HPD »O�trc«, 49250 Zlatar, Kre�imirova 898. HPD »Paklenica«, 23000 Zadar, Kovaèka 1099. PD »Panj«, 10000 Zagreb, Aleja A. Augustinèiæa 14100. HPD »Papuk«, 33000 Virovitica, Juri�iæeva 4101. PD »Pazinka«, 52000 Pazin, Dr�èevka 13/3102. HPD »Peèovje«, 10040 Zagreb, Avenija Dubrava 203103. HPD »Petehovac«, 51300 Delnice, p.p.77104. PD »Petrov vrh«, 43500 Daruvar, p.p. 27105. HPD »Pevec«, 48000 Koprivnica, p.p. 118106. HPD »Planik«, 52470 Umag, Obala J. B. Tita 3107. PD »Platak« , 51000 Rijeka, Korzo 2A/3108. PD »Pli�«, 51217 Klana, Klana 33109. HPD »Pliva«, 10000 Zagreb, Cankareva 22110. PD »Prelog«, 40323, Prelog, Glavna 33111. PD »Prijatelj planina«, 10000 Zagreb, Dra�koviæeva 80/III112. HPD »Priroda PBZ«, 10000 Zagreb, Raèkoga 6113. PD »Promina«, 22320 Drni�, Trg A.Kaèiæa Mio�iæa 2114. HPD »Prpa«, 53206 Bru�ane, Ba�ke O�tarije115. PD »Psunj«, 34550 Pakrac, Hrvatskih velikana 3116. HPD »Pusti duh«, 42250 Lepoglava, Hrvatskih pavlina 12117. HPD »Rajinac«, 53274 Krasno Polje, Krasno b/b/118. AK »RAK - Rijeèki alpinistièki klub«, 51000 Rijeka,

Bla�a Poliæa 2/III119. HPD »Ravna gora«, 42000 Vara�din, p.p. 128

120. POK »Ris«, 51300 Delnice, S. Radiæa 1121. PD »Risnjak«, 10000 Zagreb, Jukiæeva 4122. PD »Rujnik«, 51250 Novi Vinodolski, Stari grad 68123. HPD »Runolist«, 10000 Zagreb, Ribnjak 2124. HPD »Runolist«, 49243 Oroslavje, Matice Hrvatske 4125. PK »Scout«, 10430 Samobor, Josipa Komparea 5126. HPD »Sinjal 1831«, 23410 Kijevo, Kijevo b/b/ 127. HPD »Sisak«, 44000 Sisak, Ul. Ivana Me�troviæa 32128. PD »Skitaci«, 52220 Labin, Kaliè 002129. PD »Skradski vrh«, 51 311 Skrad, J. Bla�eviæa - Bla�a 8130. PD HPT »Sljeme«, 10000 Zagreb, Branimirova 4131. HPD »Sokol«, 34512 Ferièanci, Trg M. Gupca 9132. HPD »Sokolovac«, 34000 Po�ega, D.Lermana 4, p.p. 715133. PK »Split« , 21000 Split, p.p. 365134. HPD »Spivnik« , 20271 Blato, Ulica 90/74135. HPD »Sunovrat«, 34511 Ðurðenovac, Kardinala A. Stepinca 2 136. HPD »Stanko Kempny«, 10020 Zagreb, Sv. Nikole Taveliæa 2137. HPD »Strahinjèica«, 49000 Krapina, Magistratska ul. 10138. HPD »Strile�«, 51260 Crikvenica, Pavla Radiæa 33/IV139. HPD »Strmac«, 35400 Nova Gradi�ka, p.p. 52; 140. PD »Stubaki«, 49244 Stubièke Toplice, Gunduliæeva 8141. HPD »Stubièan«, 49240 Donja Stubica, Auto�kola,

Kolodvorska 16142. HPD »Susedgrad«, 10090 Susedgrad, Aleja seljaèke bune 5a143. �PK »Svarog«, 10000 Zagreb, A. Piazze 13144. PD »Sveti Ilija«,20250 Orebiæ, Kralja Petra Kre�imira IV 99145. HPD »Sveti Jure«, 21270 Zagvozd146. HPK »Sveti Mihovil«, 22000 �ibenik, Dubrovaèka 1 147. HPD »Svilaja«, 21230 Sinj, Ante Konstantina Matasa 7148. PD »�umar«, 10000 Zagreb, Lj. F. Vukotinoviæa 2149. HPD »Tikvica«, 32270 �upanja, Aleja Matice Hrvatske 47/IV150. HPD »Tonimir«, 42223 Vara�dinske Toplice, Strozzi 3 151. POK »Torpedo«, 51000 Rijeka, Dolèiæ 12152. P�K »Tre�njevka-Monter«, 10020 Zagreb, Siget 21b153. PD »TRIS« 51415 Lovran, p.p. 1154. POK »Tuhobiæ«, 51000 Rijeka, Prilaz V. Gortana 155. PU »Tulove grede«, Jasenice - Maslenica b.b.,

23000 Zadar, Put Plovanije 23156. PD »Uèka«, 51000 Rijeka, Korzo 13157. PDS »Velebit«, 10000 Zagreb, Radiæeva 23158. PK »Vertikal«, 42000 Vara�din, Vrazova 8c159. HPD »Vihor«, 10000 Zagreb, Basarièekova 8160. OK »Vihor«, 10000 Zagreb, Basarièekova 8161. HPD »Vinica«, 47250 Duga Resa, Mre�nièka obala 8, p.p. 18162. HPD »Visoèica«, 53000 Gospiæ, p.p. 1. 163. PD »Vi�njevica«, 51314 Ravna Gora, I. G. Kovaèiæa 138.164. PD »Vla�ka«, 21220 Trogir, p.p. 9165. HPD »Vrapèe«, 10000 Zagreb, Ilica 421166. PD »Vrbovec«, 10340 Vrbovec, Kolodvorska 26167. PD »Vrlovka«, 47282 Kamanje b.b.168. HPD »Vr�ak«,52312 Brod Moravice, Gornji kuti 10a169. HPD »Yeti«, 44320 Kutina, P. Zrinskog 85170. PD »Zagorske steze«, 49210 Zabok, Matije Gupca 238b

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 394

12, 2003 395

171. HPD »Zagreb Matica«, 10000 Zagreb, Bogoviæeva 7/III172. HPD »Zanatlija«, 10000 Zagreb, Ma�uraniæev trg 13173. HPD »Zanatlija«, 31000 Osijek, Gornjodravska obala 96174. HPD »Zavi�an«, 53270 Senj, Cilnica 8175. PD »Zelina«, 10380 Sv. Ivan Zelina, V.Nazora 18176. HPD »Zrin«, 44250 Petrinja, Turkulinova 9177. HPD »�elezna gora«, 40000 Èakovec, Lavoslava Ru�ièke 8178. HPD »�eljeznièar«, 51325 Moravice, Marka Vuèkoviæa 2179. HPD »�eljeznièar«, 10000 Zagreb, Trnjanska 5b180. PD »�eljeznièar«, 53000 Gospiæ, Bilajska 165

�UPANIJSKI I GRADSKI SAVEZI (11)181. Istarski planinarski savez, Juraja Dobrile 7, 52000 Pazin182. Plan. savez Karlovaèke �upanije, Strossmayerov trg 2,

47000 Karlovac183. Plan. savez Krapinsko-zagorske �upanije, 49000 Krapina,

Magistratska 10184. Plan. savez Lièko-senjske �upanije, 53000 Gospiæ, Budaèka 24185. Plan. savez Meðimurske �upanije, 40000 Èakovec,

Strossmayerova 9186. Plan. savez Primorsko-goranske �upanije, 51000 Rijeka,

Korzo 40/I187. Plan. savez Splitsko-dalmatinske �upanije, 21000 Split,

Tonèiæeva 1

188. Plan. savez �ibensko-kninske �upanije, Miminac 8,22000 �ibenik

189. Plan. savez Vara�dinske �upanije, 42000 Vara�din,Bana Jelaèiæa 2

190. Plan. savez Zagreba, 10000 Zagreb, Ribnjak 2191. Slavonski planinarski savez, 31000 Osijek, S. Radiæa 14

GORSKA SLU�BA SPA�AVANJAI STANICE (13)192. Hrvatska gorska slu�ba spa�avanja,10000 Zagreb, Kozarèeva 22193. Stanica GSS Delnice, 51300 Delnice, Supilova 138194. Stanica GSS Gospiæ, 53000 Gospiæ, Kani�a bb195. Stanica GSS Karlovac, 47000 Karlovac, Dubovac 6 196. Stanica GSS Makarska, 21300 Makarska, Dalmatinska 5197. Stanica GSS Po�ega, 34000 Po�ega, R. Bo�koviæa 32198. Stanica GSS Pula, 52100 Pula, 43. Istarske divizije 9,199. Stanica GSS Rijeka, 51000 Rijeka, A. Kovaèiæa 22200. Stanica GSS Samobor, 10430 Samobor, S.Ore�koviæa 6201. Stanica GSS Split, 21000 Split, Stepinèeva 22202. Stanica GSS Vara�din, 42000 Vara�din, Vrazova 15203. Stanica GSS Zadar, 23000 Zadar, A. Hebranga 11a204. Stanica GSS Zagreb, 10000 Zagreb, Radiæeva 23

AKCIJE U 2004. GODINIU broju 10. pozvali smo dru�tva da zapoènu planirati svoje

akcije u 2004. godini te da nam jave svoje planove kako bismoih mogli objaviti u prvom broju iduæe godine. Uz to, koncemlistopada na adrese svih dru�tava upuæeni su i prikladniobrasci sa zamolbom da ih ispune i vrate na adresu HPS-a do 15. prosinca. Podsjeæamo sva dru�tva i ovim putemna taj rok, jer sve �to pristigne poslije njega neæe moæi bitiuvr�teno u kalendar akcija.

Za svaku planiranu akciju potrebno je poslati osnovnepodatke o datumu, mjestu zbivanja i osobama za informa-cije. Posebno skreæemo pozornost na to da æe u kalendar akci-ja biti uvr�tene samo one koje se odr�avaju na podruèju Hrvatskei koje nisu namijenjene samo za èlanove jednog dru�tva. Podsjeæamoi na to da æe se iduæe godine obilje�avati 130. obljetnica hrvatskog planinarstva. Prema odluciIzvr�nog odbora, u znaku te godi�njice iduæe godine odr�at æe se tri velike akcije Saveza i to:

- 17. travnja u Ogulinu i na Kleku (poèetak obilje�avanja 130. obljetnice osnutka HPD)

- 14.-16. svibnja u Malom Lo�inju i na Osor�èici (Dan hrvatskih planinara)

- 19. lipnja (Otvorenje obnovljenog planinarskog doma »Brezovac« na Dinari)

Urednièki odbor HP

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 395

Od utemeljenja Velebitskog planinarskog puta,èiji je zaèetnik dr. �eljko Poljak, pro�lo je 35 godina.Za to vrijeme brojni su planinari pro�li trasom VPP-ai podijeljeno je vi�e od dvije tisuæe znaèaka priznanja.Nakon Domovinskog rata dio trase VPP-a na ju�nomVelebitu morao je biti promijenjen, no time nije promi-jenjen osnovni smjer i smisao puta.

Organiziranim djelovanjem planinarskih dru�tavai Komisije za planinarske putove HPS u proteklom raz-doblju obnovljeni su i oznaèeni brojni planinarskiputovi. Razvijena je i suradnja s Parkom prirode Vele-bit te s nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Pa-klenica, koji tra�e sve ozbiljniji pristup oznaèavanjuputova i oèuvanju prirode.

Razmjerno dobro ureðene planinarske kuæe i pu-tovi èine danas gotovo sve dijelove Velebita pristu-paènim i lako dostupnim. Veliku pomoæ pri obilaskuVPP-a predstavlja i literatura koja se mo�e nabaviti uHPS-u. Nekada je obilazak VPP-a bio mnogo te�i, jersu planinari na raspolaganju imali samo �ture opiseputova i zastarjele vojne zemljovide. Za planiranje obi-laska i samo kretanje po terenu mo�emo preporuèitivodiè »Velebitski planinarski put« te vodièe »Hrvatskeplanine« (sa zemljovidima) �eljka Poljaka i »DinarskaHrvatska« Alana Èaplara, kao i planinarske zemljovideZlatka Smerkea. Povremeno se i u ovom èasopisu moguproèitati iskustva pojedinih obilaznika i tako upotpunitislika o najljep�oj na�oj planini. Ovdje istièemo jo�samo nekoliko napomena i preporuka za obilazakVPP-a:

- obilazak cijele trase VPP-a preporuèa se samo do-bro pripremljenim planinarima. Obilazak VPP-auputno je podijeliti u nekoliko dijelova, npr. uèetverodnevnu turu od Zavi�ana do Ba�kih O�tarijai petodnevnu od O�tarija do Paklenice i sl.

- noæenja su moguæa na Zavi�anu, Rossijevom sklo-ni�tu, Alanu, Ograðenici, Kuginoj kuæi, Ravnomdabru, domovima »Vila Velebita« ili »Prpa« naBa�kim O�tarijama, skloni�tima u �ugarskoj du-

libi, Stapu, Strugama, Ivinim vodicama i u domu»Paklenica«. Premda nisu na trasi VPP-a, mogu sekoristiti i planinarske kuæe na Oltarima, VelikomLubenovcu, Apati�anu, Begovaèi i Zavrati.

- Nakon uspona na �atorinu preporuèa se silazak doKugine kuæe, gdje je moguæe noæenje. To je ujed-no i zamjenska kontrolna toèka umjesto Radlovca(KT 7). Od Kugine kuæe na uobièajenu trasu VPP-amo�e se doæi kroz Vrbansku dulibu do Skorpovca.

- Na Ba�kim O�tarijama dokaz obilaska KT 10 supeèati planinarskih domova »Vila Velebita« ili

396 12, 2003

VELEBITSKI PLANINARSKI PUT DANAS

8

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 396

12, 2003 397

1. Josip Majnariæ »Ericsson-Tesla«, Zagreb 17402. Nikola �ivèiæ »Ericsson-Tesla«, Zagreb 17413. Zdravko Horvatiæ »Ericsson-Tesla«, Zagreb 17424. Franjo Rièkoviæ »Ericsson-Tesla«, Zagreb 17435. Ivan Majnariæ »Ericsson-Tesla«, Zagreb 17446. Vlado Kordiæ »�eljeznièar«, Zagreb 17457. Goran Ci�per »Psunj«, Pakrac 17468. Gordana Li�niæ »Split«, Split 17479. Salvatore Milano »Split«, Split 1748

10. �eljko Tancer »Priroda PBZ«, Zagreb 174911. Darko Prusina »Zanatlija«, Osijek 175012. Kre�imir Iliæ »Zagreb-Matica«, Zagreb 175113. Danijela Lovinèiæ »Zagreb-Matica«, Zagreb 175214. Alen Domanovac »Zagreb-Matica«, Zagreb 175315. Marko van den Hof »Imber - Mosor«, Omi� 175416. Ankica Matiæ »Imber - Mosor«, Omi� 175517. �eljko Marunèiæ »Imber - Mosor«, Omi� 175618. Zvonimir Kujund�iæ »Imber - Mosor«, Omi� 175819. Zdenko Kristijan »Japetiæ«, Samobor 175920. Eden Mi�ljenac »Velebit«, Zagreb 176021. Darko Prusina »Zanatlija«, Osijek 176122. Josipa Belina »Zagreb - Matica« 176223. Tomislav Muhiæ »Zanatlija«, Zagreb 1763

(Znaèka br. 1763 zadnja je iz serije starih znaèaka,a nova serija poèinje s brojem 2001)

24. Darko Prusina »Zanatlija«, Osijek 200125. Darko Prusina »Zanatlija«, Osijek 200226. Antun Raèki »Zanatlija«, Osijek 200327. Ronald Schreiner »Ina - Trgovina«, Zagreb 200428. Ivica Kod�oman »Svilaja«, Sinj 200529. Sreæko Bo�nir »Stanko Kempny«, Zagreb 200630. Moric Vahtariæ »Vinica«, Duga Resa 200731. Vladimir Laku� »�eljeznièar«, Zagreb 200832. Vanja Starèeviæ »Ljubljana-Matica«, Ljubljana 200933. Luka Pavlakoviæ »Dubovac«, Karlovac 201034. Lina Kociper »Dubovac«, Karlovac 201135. Nikolina Vugle�iæ »Dubovac«, Karlovac 201236. Ivo Kero »Paklenica«, Zadar 201337. Branko Ulipi »�eljeznièar«, Zagreb 201438. Damir Bajs »�eljeznièar«, Zagreb 201539. Bernard Margitiæ »�eljeznièar«, Zagreb 201640. Zvonimir Petranoviæ »�eljeznièar«, Zagreb 201741. Momka Vorih »Dugi vrh«, Vara�din 201842. Milivoj Rihtariæ »Dugi vrh«, Vara�din 201943. Zvonko Brka�iæ »�eljeznièar«, Zagreb 202044. �eljko Ivan Horvatiæ »Dugi vrh«, Vara�din 202145. Dra�en �tifter »Obruè«, Potkilavac 202246. Tomo Dolovski »Dugi vrh«, Vara�din 202347. Darko Prusina »Zanatlija«, Osijek 202448. Mario Mar�aniæ »Obruè«, Potkilavac 202549. Branko Tesla »�eljeznièar«, Zagreb 202650. Marko Picek 202751. Damir Mahoviæ »Zagreb-Matica«, Zagreb 202852. Nenad Hoiæ »Javor«, Zlatar Bistrica 202953. Vibor Jeliæ »Velebit«, Zagreb 203054. Branka Oèiæ »Susedgrad«, Zagreb 203155. Zvonko Filipoviæ »�eljeznièar«, Zagreb 203256. Donat Ga�ljeviæ »Susedgrad«, Zagreb 2033

POPIS OBILAZNIKA VPP-a(od rujna 2000. do studenoga 2003.)

»Prpa«. U tom domovima mo�e se noæiti, a na-stavak puta moguæ je od »Prpe« preko Kubusa,Konjskog na trasu VPP-a kod Jurkovih dolina iliod »Vile Velebita« uobièajenom trasom VPP-a.

- Za obilazak dionice od Ba�kih O�tarija do �u-garske dulibe mogu se koristiti putovi od �ikiæajatare kroz �umovito Ramino korito ili otvorenijaprimorska varijanta uz Milkoviæa peæ.

- Zbog posljedica rata na putu od �ugarske dulibepreko Stapa, Velikog i Malog Rujna, Struga i do

Sv. brda valja se strogo dr�ati markacija i uputaiz planinarskih vodièa.

Svim buduæim obilaznicima VPP-a i velebitskihstaza �elimo puno radosti i veselja na obilasku. Moguæenedostatke (o�teæenja na putovima, nedostatak upisnihknjiga ili �igova i dr.) molimo prijavite u HPS, èla-novima Komisije za planinarske putove: za sjeverni isrednji Velebit Tomislavu Pavlinu (098/313-713), a zaju�ni Velebit Edi Had�iselimoviæu (01/36-37-817).

Tomislav Pavlin

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 397

U subotu 4. listopada na poèetku Premu�iæevestaze pod Zavi�anom odr�an je prigodni skup kojim jeobilje�ena 70. obljetnica dovr�etka izgradnje. Sveèa-nost je organizirala Komisija za planinarske putoveHPS, a NP »Sjeverni Velebit« tom prigodom izdao jepreklopni prospekt u boji. Meðu dvije stotine okup-ljenih, najvi�e je bilo planinara iz �ibenika i Zagreba.

Tijekom ljeta, èlanovi Komisije za planinarskeputove pregledali su Premu�iæevu stazu te utvrdilimjesta na kojima ju je potrebno obnoviti. Takoðer,zapa�eno je da na nekim vrhovima du� puta, kao npr.na Crikveni, nije vi�e uopæe bilo markacije, pa su mar-kacije obnovljene i dovedene u red. Utvrðeno je da sepojedini markacisti, unatoè jasnim pravilima marki-ranja, ne pridr�avaju tih pravila, �to pru�a ru�nu slikuu planini.

Uz to, èlanovi Komisije od 1. do 4. svibnja su usuradnji sa èlanovima PD »Tulove grede« i »StankoKempny« uredili dio prilaza Sv. brdu od Vrhpraga doVelikog Libinja i do spoja s putem od Modriæa premaVla�kom gradu, te u silazu do Rovanjske. Za obnovupreostaje jo� dionica od Velikog Libinja preko Du�icado Sv. brda. Nakon dovr�etka te dionice i postavljanjakontejnera za planinarsko skloni�te, taj æe se dio Vele-bita jo� vi�e pribli�iti posjetiteljima.

Tomislav Pavlin

POPRAVLJENA NAJZAPU�TENIJADIONICA PREMU�IÆEVE STAZE

Uspje�nom akcijom HPD »Prpa« popravljenadionica Premu�iæeve staze kod Radlovca na srednjemVelebitu du�ine 2 km.

Apelom objavljenim u HP 10/2003 pozvana suplaninarska dru�tva i planinari da se ukljuèe u akciju,ali je na�alost odaziv bio slab. Osim 12 èlanova »Prpe«,akciji se odazvalo HPD »Visoèica« iz Gospiæa i dvaentuzijasta iz Crikvenice, otac i sin Katniæ.

Najte�i i najva�niji dio posla bilo je uklanjanjeuru�enog kamenja i èitave �ume grmlja. Burno i pro-hladno vrijeme nije smetalo nikome da dademo sve odsebe. Posebnu zahvalnost zaslu�io je Mario �tambukkojega ni teret od 84 godine nije omeo da se od svegsrca odazove na akciju èak iz Zagreba, kao i VladoKale, koji je radio samo jednom ruku, jer nema druge.

Prestankom kori�tenja skloni�ta u Radlovcu ovadionica Premu�iæeve staze vi�e se koristi. Na�alost,

398 12, 2003

Akcija ureðenja Premu�iæeve staze iznad Radlovca foto: Ivica Fumiæ

70 GODINA PREMU�IÆEVE STAZE

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 398

12, 2003 399

probijanjem ceste koja je stazupresjekla na tri mjesta dogodilo seupravo ono �to se moglo i oèeki-vati: �umarija sjeèe na sve strane,a smeæe se gomila proed staze. Nasamo jednom mjestu sakupili smodvije velike vreæe odbaèene plas-tiène ambala�e.

Sredinom travnja iduæe godi-ne planiramo novu akciju popravka,o èemu æemo jo� obavijestiti pla-ninare i planinarska dru�tva. Kakose ove godine navr�ila 70. obljet-nica dovr�etka Premu�iæeve staze,smatrali smo da je ovo najboljinaèin da to obilje�imo.

Vlado Prpiæ

LADISLAV JANE� (1936 - 2003)Iznenadna smrt prekinula je 22. kolovoza plani-

narsko i markacistièko djelovanje Ladislava Jane�a.Bio je dugogodi�nji djelatnik Jugotona, a od umirovlje-nja posve se posvetio planinama i planinarstvu. Djelo-vao je kao èlan Komisije za planinarske putove i Gos-podarske komisije HPS. Kao instruktor-markacist bioje voditelj vi�e teèajeva za markaciste i nezamjenjivèlan skupine markacista koja je ureðivala planinarskeputove na Medvednici, Velebitu i drugim planinama.Vodio je deset planinarskih �kola, djelovao kao za�ti-tar prirode, a bio je i natjecatelj i traser na orijentacij-skim natjecanjima. Vi�e od 15 godina de�urao je u pla-narskoj kuæi »Alan«. Sa svojim dijapozitivima dr�ao jebrojna planinarska predavanja. U matiènom dru�tvukao vodiè dru�tvenih izleta vodio je niz zanimljivihizleta. U svom djelovanju uvijek je imao i potporusupruge Suzi. Za svoj rad primio je sva postojeæa plani-narska priznanja. Peru, kako smo ga zvali, pamtit æemokao dragog i jednostavnog èovjeka s kojim je bilo li-jepo biti zajedno.

Tomislav Pavlin

STANKO KEMPNY (1934 - 1953)Pro�lo je pedeset godina otkako je na okreti�tu

tramvaja do�lo do prometne nesreæe nakon koje je odte�kih ozljeda u 19. godini �ivota preminuo StankoKempny. Roðen je u Zagrebu 13. svibnja 1934. Njegovprekratak �ivot obilje�en je bogatim planinarskimdjelovanjem. Prema njegovom planinarskom dnevniku,znaèajne su godine 1951. i 1952., kada je bio svake go-dine po pedeset dana u planinama. Bio je svestran, vo-lio je skijati, a bavio se fotografijom i sakupljanjemminerala. Djelovao je u Omladinskoj sekciji PD »Za-greb«, a osim Medvednice bio je na izletima po plani-nama Gorskog kotara i Velebita te po Julijskim Alpama.Odgojen u vjerskom duhu, èesto je odlazio na hodo-èa�æa u Mariju Bistricu ili do sljemenske kapelice. Onjegovu �ivotu pater Bo�idar Nagy, i sam vrstan plani-nar, napisao je knjigu »Planinar Stanko«. Skupiinaplaninara iz zagrebaèke Kusto�ije imenovalo je nje-govim imenom 1991. godine novoutemeljeno plani-narsko dru�tvo.

Tomislav Pavlin

TEÈAJEVI ZA MARKACISTETeèajevi za markaciste u iduæem razdoblju odr�avat æe se prema

potrebama planinarskih dru�tava, pa pozivamo dru�tva da prijavezainteresirane Komisiji za planinarske putove HPS. Kada se okupioptimalan broj teèajaca (pribli�no 25), odr�at æe se dvodnevni teèaj naplaninarskom domu »�eljeznièar« na O�trcu. Teèajeve vode instruk-tori markacisti, a nakon teèaja novi markacisti dobivaju diplomu i reg-istriraju se pri HPS. Teèajci trebaju imati zavr�enu planinarsku �kolui osnovno iskustvo u ureðivanju planinarskih putova te preporuku iprijavu matiènog dru�tva.

Pro�li teèaj, odr�an 17. i 18. svibnja 2003. na Petrovom vrhu os-tat æe zapamæen po velikom odazivu teèajaca iz svih krajeva LijepeNa�e. Teèaj je zavr�ilo 39 planinara iz 14 dru�tava. U praktiènom dijeluteèaja obnovljena je staza od �.st. Bijela preko sela Markovca doplaninarskog doma »Petrov vrh« (oko 2 i pol sata). Teèaj su vodiliTomislav Pavlin i Ladislav Jane�. Tomislav Pavlin

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 399

PLANINARSKI OGLASI...- Prodaje se knjiga Danijela i Danice Vuku�iæ

»Oèarani planinom«, koju smo prikazali ubroju 1 na str. 28, mo�e se naruèiti po ci-jeni od 30 kuna na tel. 01/38-60-850. U njojsu sabrani velebitski putopisi iza�li u na�emèasopisu. Tiskana je 2002. godine u Baru,ima 188 stranica i bogato je ilustrirana.

- Prodajem dvije planinarske vreæe za spava-nje, èetiri drvene (26×17) i dvije prozirnekutije za slaganje dijapozitiva (23×11), 250okvira za dijapozitive, �ar�er i dvije �arulje.Nazvati na tel. 01/37-60-074 (Vesna Ka�par)

400 12, 2003

RJEÈNIK ZA PLANINAREU Gorici, u Italiji, objavila je 2000. g. Libreria

Editrice Goriziana drugo izdanje vi�ejeziènog planinar-skog rjeènika pod naslovom »Vocabolario per alpinisti«,koje æe biti zanimljivo i za na�e planinare jer mu je do-dan i hrvatski rjeènik na 82 stranice, tako da je sadataj rjeènik èetverojezièni (talijanski, njemaèki, sloven-ski i hrvatski). Hrvatski dio je napisao alpinist Stani-slav Giliæ iz Rijeke koji se veæ dugo bavi planinarskomterminologijom, a glavni urednik je Franco Slataper.Rjeènik ima ukupno 357 stranica, a mo�e se dobiti uveæim knji�arama u Ljubljani i, dakako, kod izdavaèana adresi: Corso Verdi 67, 34170 Gorizia GO, Italija,po cijeni od 20 eura.

prof. dr. �eljko Poljak

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 400

12, 2003 401

U Ljubljani su se 18. stu-denoga susreli predstavniciPlaninske zveze Slovenije iHrvatskog planinarskog saveza.U na�em izaslastvu bili supredsjednik HPS prof. dr. Hr-voje Kraljeviæ, dopredsjednikVladimir Novak i glavni tajnikDarko Berljak, a PZS su pred-stavljali predsjednik mr. Franci Ekar, potpredsjed-nici Danilo �kerbinek i Adi Vidmajer, predsjednikPD »Novo Mesto« Jo�e Per�e i glavna tajnica PZSAlojzija Korbar-Tacar.

Tom prigodom, savezi su se suglasili da je za-jednièki interes nastaviti vrlo dobru suradnju kojapostoji veæ desetljeæima, a posebno su istaknutikvalitetni odnosi izmeðu alpinista na ekspedicijamau Himalaji. U tom smislu je potvrðen i pro�iren Pro-tokol o suradnji PZS i HPS koji je na snazi od 1992.godine. Buduæi da Slovenija 2004. godine stupa uEuropsku uniju, bilo je potrebno uskladiti nekeodredbe s novim obvezama Slovenije prema EU,posebno u pogledu planinarenja u pograniènim po-druèjima, koja æe uspostavom �engenske granicepostati zatvorenija i kontroliranija nego dosad.Utvrðeno je da planinarski savezi obiju zemaljapodupru svoje vlade u postizanju dogovora koji bii u tim ote�anim uvjetima omoguæio planinarima dabez zabrana slobodno koriste putove u pograniènompodruèju uz tzv. turistièke iskaznice koja bi vri-jedila èitavu godinu.

Na sastanku je potaknuto daljnje povezivanje,ali i intenziviranje meðusobne suradnje planinaraiz dviju dr�ava, ne samo u planinarskim djelatnos-tima, veæ i izmeðu pojedinih planinarskih dru�tava,

jer su najbolji primjer veæpostojeæi izvanredni odnosi okodvadesetak slovenskih i hrvat-skih PD-a u organiziranju re-dovnih zajednièkih akcija. Slo-venski planinari osobito suzainteresirani za obnovu neka-da�njih putova iz Zagreba i Ri-jeke prema Ljubljani, te za

organizirano posjeæivanje Paklenice, Velebita,Snje�nika, �umberka i drugih podruèja. U tu svrhudogovoreno da se omoguæi nabavka hrvatskih islovenskih planinarskih vodièa i zemljovida u sa-vezima u Zagrebu i Ljubljani, te organizira razmje-na informacija o planinarskim kuæama. Takoðer,dogovorena je suradnja gorskih slu�bi spa�avanja uorganiziranju i izvedbi zajednièkih akcija i vje�bi,te o reciprocitetu besplatnog spa�avanja o èemu æese potpisati poseban sporazum. Hrvatski planinarizamoljeni su da veæu pozornost posveæuju upisi-vanju smjera kretanja u upisne knjige na slovenskimvrhovima, jer to mnogo poma�e uèinkovitosti slo-venske Gorske re�avalne slu�be u sluèaju potra�nihakcija. Dogovoreno je i redovno obavje�æivanje oaktivnostima iz HPS i PZS u èasopisima »Hrvatskiplaninar« i »Planinski vesnik« o svim temama kojemogu zanimati planinare u obje dr�ave.

Na koncu, potvrðen je i protokol o re-ciprocitetu popusta u noæenju u planinarskim do-movima za èlanove PZS i HPS u Sloveniji i Hrvat-skoj. Kako se odlukom PZS od iduæe godine popustna noæenje u slovenskim domovima poveæava s30% na 50%, èlanovi HPS moæi æe takoðer koris-titi taj popust, ravnopravno kao i èlanovi PZS.

Alan Èaplar i Darko Berljak

SUSRET PREDSTAVNIKA PZS I HPS

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 401

70 OBLJETNICA PK »SPLIT«Jubileji su zapravo vrlo relativna stvar, ali su ipak

dobrodo�li trenuci rezimiranja pro�losti, razmi�ljanja osada�njosti i planiranja buduænosti. Trenutak okretanjasebi. A i prilika za dobru zabavu meðu dragim prijate-ljima.

Godina 2003. bila je godina jubileja za nas izPlaninarskog kluba Split. Planinarska organizacija kojusmo nasljedili od svojih prethodnika i koju danas sponosom njegujemo slijedi kontinuitet rada od 1933.godine. Te godine je u Splitu, u krugu splitskog brodo-gradili�ta, osnovana podru�nica Radnièkog turistièkogdru�tva »Prijatelj prirode«, organizacije èije sjedi�te jebilo u Sarajevu, a podru�nice u mnogim mjestima Kra-ljevine Jugoslavije. Poku�ali smo naæi neku doku-mentaciju iz ovog razdoblja, ali umjesto svoje, prona�lismo dokumentaciju podru�nice Prijatelja prirode Su�ak!(Neka nam se kolege iz Rijeke jave ako ih zanima!)

Drugi svjetski rat je prekinuo odla�enje u prirodu,a nastavak je uslijedio 1946., u Fiskulturnom aktivusindikalne podru�nice brodogradili�ta. Iz takve aktiv-nosti, 1951. godine nastaje Planinarska sekcija priSportskom dru�tvu Arsenal, iz kojega je nastalo Rad-nièko sportsko dru�tvo brodogradili�ta »Split« sa svo-jom Planinarskom sekcijom. Ova sekcija je uskoroèlanstvom i aktivnostima toliko ojaèala da je 1958. go-dine postala samostalan Planinarski klub Split. Otud irijeè »klub« a ne »dru�tvo« u na�em dana�njem nazivu.

Danas PK Split okuplja 256 èlanova »s plaæenomèlanarinom« i jo� mnoge ljubitelje planinarenja koji sustalno s nama ali nikako da ih i uèlanimo. Organiziranisu u vi�e sekcija i komisija: izletnièku, za�titara pri-rode, speleolo�ku, slobodnopenjaèku, visokogorsku.

Godine 1952. èlanovi Kluba podigli su Vickov

stup na Mosoru, koje Klub i danas odr�ava i èijih 50godina smo obilje�ili 2002. godine. (o tome vi�e u HP9/2002.). �ezdesetih godina PK Split je sagradio plani-narsku kuæu »Malaèka« na Kozjaku, da bi je zatim,snagom neslavnih zakonsko-politièkih rje�enja u do-meni sporta, izgubio. Mi, pak, danas odr�avamo i koris-timo planinarsku kuæu »Èesmina«, takoðer na pri-jevoju Malaèki na Kozjaku.

Klub je trasirao, oznaèio i odr�ava Splitov klin-èani put na Kozjaku (jedini klinèani planinarski put uDalmaciji), Planinarski put Dalmacija (od repetitora naLabi�tici do onoga na Biokovu), a od ove godine otvo-rio je i Solinski planinarski put (Kozjak, Bobanova iMarkezina greda, Klis, Mosor; HP 10/2003).

Poseban projekt, realiziran u sklopu proslave osam-desete godi�njice je i Planinarsko-rekreacijsko podru-èje Malaèka. Na botanièki i geomorfolo�ki zanimlji-vom podruèju uz na�u planinarsku kuæu trasirali smo ioznaèili splet staza prilagoðenih izletnicima i rekreativ-cima, »neplaninarima« (HP 2/2003). Ovdje nam pred-stoji jo� rada na oznaèavanju biljnih vrsta te trasiranjujo� staza. Meðu aktivnostima Kluba na oèuvanju pri-

402 12, 2003

Èlanovi PK »Split« na usponu foto: Radovan Keèkemet

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 402

rode su i redovne mjeseène radne akcije u splitskojpark-�umi Marjan, u odliènoj suradnji sa splitskimParkovima i nasadima (HP 4/03).

Cijela 2003. godina je bila posveæena jubilejuKluba. Tim povodom bili smo domaæin Dana dalma-tinskih planinara (HP 7-8/03). Pored veæ spomenutihprigodnih projekata Solinski planinarski put i Plani-narsko-rekreacijsko podruèje Malaèka, ovog ljeta se uèast jubileja petero na�ih èlanova uspelo na MontBlanc, a u studenom je bila postavljena vrlo uspje�naIzlo�ba planinarske fotografije. Izlo�ba se mo�e vidjetina na�em webu: pubwww.st.carnet.hr/planinar. Jubi-larnu godinu zaokru�ili smo sveèanom skup�tinomKluba, a i tradicionalni klupski domjenak kojega orga-niziramo svakog prosinca za èlanove i druge sudionikesvojih akcija ove godine æe biti drugaèiji: od ove godi-ne sebi, a i svom gradu, organiziramo Splitov planinar-ski ples.

Vjerujemo da smo se svojom aktivno�æu na dosto-jan naèin odu�ili svojim prethodnicima.

Radovan Keèkemet

80. OBLJETNICAHPD »BJELA�NICA 1923«

U listopadu ove godine HPD »Bjela�nica 1923«Sarajevo obilje�ilo je 80. obljetnicu utemeljenja i dje-lovanja. Dana 6. listopada odr�ana je sveèana sjednicana kojoj se okupio velik broj èlanova Dru�tva, pred-stavnici PS BIH, PS H-B, te iz drugih planinarskihdru�tava iz Sarajeva i drugih mjesta u BiH.

Sjednici su nazoèili i uzoriti kardinal mons. VinkoPuljiæ, zaèasni èlan Dru�tva, opunomoæeni ministar uVeleposlanstvu RH u BiH dr. Mislav Kukoè i pred-sjednik HKD Napredak, prof. dr. Franjo Topiæ. Trebaistaknuti da HPD »Bjela�nica 1923« od svoje obnove1998. godine djeluje u sklopu Napretka, kao jedna odnjegovih uspje�nih udruga. Kardinal Puljiæ priopæio jeda je sv. Otac Ivan Pavao II udijelio Dru�tvu svoj pa-pinski blagoslov, �to je primljeno s velikim zadovolj-stvom, jer je to svojevrstan poticaj za djelovanje Dru�-tva. Na sjednici su uruèene spomen-plakete, medu os-talim i HPS-u i prof. dr. �eljku Poljaku iz Zagreba.

Dana 12. listopada odr�an je pohod »Josipovomstazom« na vrh Bjela�nice (2067 m), na kojem je sudje-lovalo 150 èlanova Dru�tva i predstavnika drugih plan-inarskih dru�tava iz BiH. Vojna jedinica hrvatske kom-ponente vojske FBiH postavila je za tu prigodu velik�ator i priredila objed za sve sudionike. Tiskovni medijikorektno su popratili obilje�avanje ove obljetnice.

prof. Tomislav Batiniæ

SUSRET SJEVERA, ISTOKAI ZAPADA U TUKU

Ove je godine u planinarskom domu »Bijele stijene«u Tuku pored Mrkoplja odr�an 14. esperantsko-plani-narski susret MKR (MontKabana Renkontigxo iliti uprijevodu s esperanta »Susret u planinarskom domu«).Susret je odr�an od 25. do 28. rujna 2003., a odazvalomu se 32 esperantista-planinara iz sedam zemalja(BiH, Francuska, Hrvatska, Maðarska, Rusija, Slove-nija i �vedska). Posebnu dra� susretu dalo je prisustvona�ih prijatelja iz Francuske i Rusije koji su po prvi putprisustvovali MKR-u, kao i èinjenica da je meðu su-dionicima bilo èak osmero djece - dakle, cijela jednaèetvrtina!

Vrijedi spomenuti da su neki sudionici zaista dalisve od sebe da stignu na susret. S istoka, iz grada Ni�-njeg Novgoroda koji se nalazi sjeveroistoèno odMoskve, stigli su Jana i Aleksej. Do Tuka su do�li ko-risteæi autobus, autostop, vlak te na kraju i automobil.Njima je to bilo prvo putovanje u neku zemlju koja nijebila u sastavu biv�eg Sovjetskog saveza. Nije zane-marivo ni to da su na putovanje krenuli unatoè èinje-nici da su kod kuæe s bakom i djedom morali ostavitidvogodi�nju kæi za koju bi put ipak bio prete�ak. Sa za-pada su autom stigli Rose i Vincent iz Francuske - onisu se takoðer naputovali i jo� k tome su u svega jednomdanu bili na Plitvicama, pro�etali se uz more u Senju ikasno naveèer stigli u Tuk. Sjoerd, Nizozemac koji veædu�e vrijeme radi u �vedskoj, stigao je pak sa sjevera,a za prijevoz je odabrao puno br�i avion. Obitelj Slezák

12, 2003 403

Esperantisti na Kuli, vrhu Bjelolasice

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 403

404 12, 2003

Na posljednjim dvjema Skup�tinamaHPS odr�anim 2001. i 2003. godine, meðuzadaæama rada za ideæe razdoblje odredilaje kao svoju najva�niju zadaæu afirmaciju ipromid�bu Dinare, kako bi uz nama dobropoznate planinarske karakteristike najvi�eplanine u Hrvatskoj, ta planina postala ijedan od nacionalnih simbola kao �to jesluèaj u veæini drugih dr�ava u svijetu.

Prvi je korak bilo reaktiviranje radaplaninarskog dru�tva (HPD »Dinara«) uKninu, �to je izuzetnim zalaganjem du�nos-nika HPS ostvareno prije dvije godine. Toje bio i bitan preduvjet za iniciranje obnoveplaninarskog doma »Brezovac«, kljuènetoèke za uspon na najvi�i vrh Hrvatske.Hrvatski planinarski savez u 2002. godinikandidirao se na natjeèaju za projekte raz-voja turizma i unaprijeðivanja turistièke ponude kojije raspisalo Ministarstvo turizma, ali te godine ob-nova doma na Brezovcu nije dobila potporu Mini-starstva. Nakon reakcije HPS-a i ponovnog kandidi-ranja u 2003. kao i istovremene kandidature HPD»Dinara« iz Knina za isti projekt, odgovorni u tomministarstvu zakljuèili su da se ta zamolba ne mo�eodbiti.

U meðuvremenu je HPD »Dinara« za obnovudoma prikupilo nekoliko domaæih i meðunarodnih

donacija, na poziv tog dru�tva i HPS-a odazvalo sei mnogo èlanica na�eg Saveza i svojim novèanimprilozima pripomoglo obnovu, a putem svog natje-èaja za planinarske kuæe, HPS je ove godine dodije-lio pomoæ od 18.700 kuna. Najva�niji trenutak zbiose 17. studenoga 2003. kada je u tajni�tvu ministriceturizma RH izmeðu te ustanove i HPD »Dinara«, uznazoènost predstavnika HPS, podpisana darovnicavrijedna 150.000 kuna, koje je Ministarstvo turizmadodijelilo za obnovu planinarskog doma »Brezovac«.

Vanjski radovi (naBrezovac je veæ preve-zeno preko 60 tona gra-ðevinskog materijala)na tom bitno pro�ire-nom objektu (imat æepreko 50 le�ajeva uzsve prateæe prostore)zavr�eni su prije zime,a nastavak ureðenjaunutra�njosti predviðase u rano proljeæe. Sve-èano otvorenje plani-narskog doma predviðase za drugu poloviculipnja sljedeæe godine.

Darko Berljak

U PROLJEÆE OTVORENJE OBNOVLJENOGDOMA »BREZOVAC« NA DINARI

Potpisivanje ugovora o donaciji Ministarstva turizmaza obnovu doma »Brezovac« 17. studenoga

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 404

12, 2003 405

je takoðer do�la sa sjevera, iz gradiæa Mosonmag-yaróvára na sjeveru Maðarske. Otac Tamás i majkaEdit poveli su na put sve troje djece, 9-godi�nju Anikó,6-godi�njeg Bálinta i 4-godi�njeg Csabu.

O ideji susreta, dru�enju u prirodi s esperantskim�tihom, pisano je veæ prija�njih godina u ovom èaso-pisu tako da æemo ovdje jo� samo spomenuti da su su-dionici 14. MKR-a posjetili Samarske stijene, Bjelola-sicu i Begovo Razdolje i da je cijeli susret protekao uzugodno dru�enje, dobrim dijelom i zahvaljujuæi radi�-nim i vrlo ljubaznim domarima u domu »Bijele sti-jene«, koji mo�e biti uzor svim drugim planinarskimdomovima u Hrvatskoj.

Sljedeæi, 15. MKR, bit æe odr�an u rujnu 2004. uSloveniji, najvjerojatnije u blizini Postojne, s izletimana Nanos i u �kocjanske jame. Vi�e o MKR-u mo�etenaæi na web-stranici tog susreta (tekst je na esperantu,no slijedeæi linkove ubrzo æete naiæi i na slike) http://www.angelfire.com/va2/Vanja.

Vanja Radovanoviæ

LIÈKI PLANINARI U SLAVONIJIDa su gospiækim planinarima zanimljive i slavon-

ska brda svjedoèi izlet èlanova PD »�eljeznièar« izGospiæa, koji su 11. i 12. listopada pohodili Dilj i Po-�e�ku goru. Prvog dana Gospiæane su ugostili vrlo gos-toljubivi èlanovi HPD »Dilj« iz Slavonskog Broda,koji su ih poveli na petosatni pohod po prekrasnimobroncima i bre�uljcima Dilj-gore. Lièani su bili naPljuskari i na najvi�em vrhu Èardaku, a u planinarskomdomu »Ðuro Pilar« ugodno se dru�ili s domaæinima.

Sljedeæeg dana sudjelovali su na 28. sletu plani-nara Slavonije na Kla�nici podno Po�e�ke gore. Odu-�evljeni prijemom domaæina susreta iz Pleternice iizvrsnim ambijentom, prijavili su se za sva natjecanjasudionika sleta. Posebno su bili odu�evljeni natjeca-

njem u alki, gdje su osvojili prva dva mjesta. Slavon-ske gore pohodilo je 14 planinara iz Gospiæa i �estèlanova podru�nice iz Zagreba. Prosudba je da je na28. sletu planinara Slavonije sudjelovalo preko 600 lju-bitelja planina.

Tomislav Èaniæ

ZAGONETKA JE RIJE�ENA!U pro�lom broju smo na str. 363. objavili staru fo-

tografiju jedne nepoznate planinarske kuæe s molbomèitateljima da poku�aju utvrditi o kojoj je kuæi rijeè. Ponatpisu na gredi izmeðu prizemlja i potkrovlja »Hrvat-sko planinarsko dru�tvo« sigurno se znalo jedino to tkoje vlasnik. Na�alost, nitko od èitatelja kuæu nije pre-poznao, pa nije bilo drugog naèina nego pretra�itiprastare brojeve »Hrvatskog planinara« - uzalud! Tekkad smo po drugi put pomno pregledali sve stare slikezagonetka je bila rije�ena. Rijeè je o prvoj prigradnjitzv. »Gradskoj kuæi« na Sljemenu iz 1912. godine kojase nalazila na mjestu dana�nje sljemenske lugarnice.Godine 1925. »umetnut« je izmeðu prizemlja i pot-krovlja jo� jedan kat i tako poveæana kuæa progla�enaje 1925. Tomislavovim domom prigodom proslavetisuæljetnice krunidbe prvog hrvatskog kralja. Taj jedom 1934. do temelja izgorio, a novi je Tomislavovdom podignut 1937. na dana�njem mjestu.

Urednièki odbor

Sudionici MKR-a u Tuku

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 405

406 12, 2003

ÈLANCIAndriæ Zdravko . . . . . . . . . Mi�ja groznica - opasnost za planinare? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178Antolkoviæ Zdravko . . . . . �est dana s Velebitom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182Bajs Damir . . . . . . . . . . . . . Dodatni smisao planinarenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 390Berljak Darko . . . . . . . . . . Mo�e li se èlanskim markicama izazvati bankrot HPS-a? . . . . . . . . . . . . . . 81Berljak Darko . . . . . . . . . . Pedeseta obljetnica uspona na najvi�i vrh svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129Berljak Darko . . . . . . . . . . Proslava 50. obljetnice prvog uspona na Everest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223Bo�ak Ivana . . . . . . . . . . . Speleolo�ka �kola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265Bo�iæ Vlado . . . . . . . . . . . Tragom stare fotografije u baranjsko podzemlje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97Bo�iæ Vlado . . . . . . . . . . . U dru�tvu Kleèkih vje�tica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163Bo�iæ Vlado . . . . . . . . . . . Stotinu godina �pilje Vranjaèe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297Branoviæ Karmen . . . . . . . Zalutala jesen.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110Burica Gordana . . . . . . . . . Uspon na Kijevski Bat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176Bu�evac Fehim . . . . . . . . . Kako smo proslavili jedan roðendan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79Bu�evac �eljka i Fehim . . Marmolada u Dolomitima - izazov, divljenje i strahopo�tovanje. . . . . . . . 344Cimerman �imun . . . . . . . Velebitski pustolovni treking - izazov za sve ukuse . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185Ci�per Rudolf . . . . . . . . . . . 75 godina planinarstva u Pakracu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383Èaniæ Tomislav . . . . . . . . . Aktivni i zimi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Èaplar Alan . . . . . . . . . . . . Jeste li posjetili Petrov vrh?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Èaplar Alan . . . . . . . . . . . . Markirati ili za�tititi - pitanje je sad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145Èaplar Alan . . . . . . . . . . . . Nekoliko planinarsko-jeziènih nedoumica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 274Èulig Zdravka . . . . . . . . . . Biokovo kao kolaè sa �lagom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114Èulig Zdravka . . . . . . . . . . Izlet na Sveto brdo - uspon iz proljeæa u zimu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135Èulig Zdravka . . . . . . . . . . Alpska iznenaðenja na sjevernom Velebitu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229Èulig Zdravka . . . . . . . . . . �to je ljep�e: Kamen ili cvijet? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 332Gospiæ Aleksandar . . . . . . Zimski uspon na Dinaru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101Holjevac Vesna . . . . . . . . . Boje jeseni u Julijskim Alpama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33Holjevac Vesna . . . . . . . . . Prekrasna je zima u Samoborskom gorju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106Hr�enjak Anðelko . . . . . . . Prijeèenje Aconcague. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112Huzjak Bernarda . . . . . . . . Vodièi na�i svagda�nji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Islamoviæ Faruk . . . . . . . . Zloèin na Ple�ivici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53Jagariæ Vladimir . . . . . . . . Pokleèki baruni. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261Jagariæ Vladimir. . . . . . . . . �umberaèke legende . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386Jakupak Kre�imir . . . . . . . U potrazi za velebitskom degenijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39Janjanin �eljka . . . . . . . . . Zrinkin izlet koji se pretvorio u noænu moru. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 270Juras Ante . . . . . . . . . . . . . U zavièaju knezova bribirskih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Kahle Vesna . . . . . . . . . . . . Hvala! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370Kauèiæ Milan . . . . . . . . . . . Na poèetku Papuka ili na kraju Krndije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108Keèkemet Radovan . . . . . . Tko je vidio gospon' Bulina? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14Kosoviæ Jasna . . . . . . . . . . Sjeæanje na Svetog Iliju i Riliæ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350

SADR�AJ 95. GODI�TA

P R E G L E D O B J A V L J E N I H È L A N A K A U 2 0 0 3 . G O D I N I

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 6

12, 2003 407

Ko�æak Jelena . . . . . . . . . . Bila sam kraljevna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169Kristijan Zdenko . . . . . . . . Hrvatska planinarska obilaznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279Kumièiæ Eugen . . . . . . . . . Putovanje po Durmitoru prije 70 godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212Lay Miro . . . . . . . . . . . . . . Kako sam nauèio gledati slièice na zidu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147Lisak �eljka . . . . . . . . . . . Planinarsko i fotografsko dru�enje u Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46Luèevnjak Silvija . . . . . . . 80. obljetnica planinarstva u Na�icama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77Mataija Mirta i Zaborac Goran, Hajdova hi�a - podzemna ljepotica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36Mi�ko Hrvoje . . . . . . . . . . Mitska planina u jednom dahu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334O�triæ Vlatko . . . . . . . . . . . Jo� pone�to o Ratkovom skloni�tu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54O�triæ Vlatko . . . . . . . . . . . Kroz karlovaèka meðurjeèja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71O�triæ Vlatko . . . . . . . . . . . Okiæ u hrvatskom planinarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372O�triæ Vlatko . . . . . . . . . . . Poveæava li se broj zapu�tenih putova na Medvednici? . . . . . . . . . . . . . . . 173O�aniæ Kre�imir . . . . . . . . . Priroda uvijek uzmièe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391Pave�iæ Miljenko . . . . . . . Na Kleku 5. sijeènja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51Plohl Miroslav . . . . . . . . . Dolina Núria u �panjolskim Pirenejima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250Poljak �eljko . . . . . . . . . . . Po francuskim planinama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 316Priljeva Ðuro . . . . . . . . . . . Juha od puha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24Prizmiæ Vinko . . . . . . . . . . Novi poticaj spa�avalaèkoj djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Prpiæ Vlado . . . . . . . . . . . . Zaboravljene vodenice Ba�kih O�tarija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75Prpiæ Vlado . . . . . . . . . . . . Dovr�ena grebenska markacija od Filipova kuka do Kukalina . . . . . . . . . 143Prpiæ Vlado . . . . . . . . . . . . Kubus na novim kuglama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 310Radovanoviæ Vanja . . . . . . Putovi za radoznale planinare . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43Remar �eljko . . . . . . . . . . Oko Malog Kalnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Remar �eljko . . . . . . . . . . Kroz Ivaneèka brda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166Remar �eljko . . . . . . . . . . Duga �etnja oko Hama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353Sijerkoviæ Milan, Èaplar Alan, Vuku�iæ Ante: �ivot iznad oblaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290, 339, 377Smerke Zlatko . . . . . . . . . . Upoznajte Dabarske kukove. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138Smoliæ Nata�a . . . . . . . . . . Bura nad Paklenicom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104Smoliæ Nata�a . . . . . . . . . . Maratonski zapisi s Mosora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171�incek Mira . . . . . . . . . . . . S mora, kraja i planina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259Thune-Kosteliæ Verica . . . Zrno do zrna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Tomerlin Slavko . . . . . . . . Put Maloga Princa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 304Tomièiæ Davor . . . . . . . . . Otkrivanje Velebita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Vaðiæ Nenad . . . . . . . . . . . Po�tedite nas, molim... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85Vido�a Zlatko . . . . . . . . . . Mali izlet na veliku Dinaru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301Vujnoviæ Tatjana . . . . . . . Planinarske èari �umberka i Samoborskog gorja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 312�agar Jasna . . . . . . . . . . . . Kroz Konavle okom planinara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227�agar Jasna . . . . . . . . . . . . Po po�e�kom kraju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 263�agar Jasna . . . . . . . . . . . . U oèekivanju vidre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 330

Zagrlili smo se i tap�ali po leðima (Interview s E. Hillaryjem) . . . . . . . . . 255

IZ RADA HPS-aBerljak Darko . . . . . . . . . . Glavni odbor HPS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

HPS veæ zasjeda u Europskom parlamentu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202Hrvatska planinarska obilaznica, popis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83Hrvatske planinarske kuæe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233Hrvatski planinarski adresar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393

Berljak Darko . . . . . . . . . . Hrvatski planinarski savez u 2002. godini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Priznanja povodom Godine planina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149Sadr�aj 95. godi�ta HP. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 406Skup�tina HPS 24. svibnja 2003.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148

Èaplar Alan . . . . . . . . . . . . XXIII. skup�tina Hrvatskog planinarskog saveza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 407

408 12, 2003

SLIKOVNI PRILOZIRazmaknimo oblake!. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346Iz Slavonije do alpskih vrhunaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48Alpski motivi (Jadranka Bukoviæ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268Planine na slikama Adriana Horvata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180

RUBRIKEIn memoriam: Dragica Lièina - 29, Marijan Polanc - 56, Slavko Marjanac - 154, Tonèi Kraljeviæ - 241,

Eugen Kumièiæ - 283, Zoran Knezoviæ - 364, Ladislav Jane� i Stanko Kempny - 399Pisma èitatelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121, 194, 239, 362Planinarske kuæe i putovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57, 88, 116, 150, 187, 238, 280, 320, 396Planinarski tisak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27, 92, 123, 152, 195, 285, 324, 356, 400Speleologija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63, 120, 241, 358Tko je �to u hrvatskom planinarstvu: C. �o�tariæ - 59, M. Rihtariæ - 94, V. Kovaèiæ - 119,

Igor Jeliniæ - 151, Vinko Prizmiæ - 240, A. Kasapoviæ - 323Vijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30, 60, 95, 124, 156, 195, 242, 286, 325, 365, 401Za�tita prirode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122, 284

Ovim se brojem zavr�ava 95. godi�te »Hrvatskogplaninara«. Tijekom ove godine èasopisu smo udah-nuli �ivlji i suvremeniji izgled, broj stranica pove-æali smo s 32 na 40, a umjesto zimskog dvobroja 11-12 ponovno se tiskaju zasebno 11. i 12. broj. Slije-dom toga, èasopis æe u iduæoj godini imati ukupno448 stranica, �to je poveæanje od punih 96 stranica uodnosu na pro�lu godinu. Takvo poveæanje opsegaomoguæila su tri èinitelja: pojaèana suradnja na�ihvrijednih suradnika (hvala im!), spremnost i nastoja-nje tijela HPS da unaprijede èasopis koliko god mogu,te uspostavljena disciplina u prikupljanju pretplate.Na�alost, ove godine bili smo prisiljeni iz pretplat-nièke evidencije obrisati vi�e od 150 pretplatnikakoji ni nakon podsjeæanja, a zatim i opominjanja, nisuplatili svoj primjerak èasopisa.

Unatoè poveæanju broja stranica, cijena pretplateza iduæu godinu ostaje ista i u pro�le dvije godine,dakle 120 kuna za Hrvatsku, a 32 eura za inozemstvo.Na po�tanskoj omotnici uz ovaj broj èasopisa dobiliste i uplatnicu na kojoj su ispisani svi podaci potreb-ni za ispravnu uplatu. �elite li i dalje primati èaso-pis, molimo Vas da tom uplatnicom �to prije izvr�itesvoju uplatu, a ako zbog nekog razloga pretplatu pla-æate na neki drugi naèin (npr. internet-bankarstvomili iz inozemstva), molimo Vas da vodite raèuna dana uplatnicu u rubrici »poziv na broj odobrenja«

svakako upi�ete svoj pretplatnièki broj. Ako ste svojpretplatnièki broj sluèajno izgubili, mo�ete ga do-znati u uredu HPS (tel. 01/48-24-142 i 01/48-23-624).Planinarskim dru�tvima i ostalim pravnim osobamapoèetkom 2004. godine bit æe upuæen i raèun.

Skreæemo Vam pozornost da æete mjesec dananakon �to izvr�ite uplatu, na naljepnici uz svojuadresu i sami moæi provjeriti je li Va�a uplata ured-no evidentirana u HPS-u (kao i ove godine, na na-ljepnici s adresom se ispisuje rijeè »UPLAÆENO«).

Hrvatski planinarski savez i Urednièki odbornastojat æe da èasopis u iduæoj godini bude �to bolji,zanimljiviji i redovitiji. U tome je svakako potrebnai pomoæ suradnika slanjem kvalitetnih priloga, pla-ninarskih du�nosnika tra�enjem novih pretplatnika,te èitatelja redovitom pretplatom.

Urednièki odbor HP

PRETPLATA ZA 2004. GODINU

PRETPLATNIKPretplatnièki broj: XXXXXX UPLAÆENO

ADRESAXXXXX NASELJE

HP 12-2003j.qxd 20. 11. 03 13:27 Page 408

Na usponu prema Bernini, foto: Anđelko Hrženjak


95 12numberstari su gradovi dio opæe povijesti, a okiæ, na primjer, ima i zanimljivu planinarsku...

Documents