9. Okrugli stol: Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području Tema: Kulturna baština Roma na području Koprivničko-križevačke

županije

Vesna Peršić Kovač

Muzej grada Koprivnice

Etnografska baština Roma na koprivničkom području

Stanovanje, gospodarenje i običaji

Opisan je život u dva romska naselja:

- Žlebic u okolici naselja Reka - danas prigradsko naselje u sastavu Grada Koprivnice

- Romsko naselje uz mjesto Koprivnički Bregi

Dotaknut je i život Roma u bližoj okolici (Virje)

Žlebic

• Naselje je naziv dobilo po šumi uz koju je smješteno

• 1822. godine podaci o stanovnicima naselja u crkvenim knjigama (zabilježeno prezime Oršuš i Bogdan)

• Do početka Drugog svjetskog rata u naselju je živjelo tridesetak obitelji

• Poslije Drugog svjetskog rata ostale su samo četiri obitelji

Stanovanje

Početkom 20. stoljeća

• Stanovali su u nastambama koje su djelomično još bile pod zemljom

• Nastambe čiji kosi krov je sezao do površine tla

Sredinom 20. stoljeća

• Uglavnom stanovali u kolibama veličine 2x2 metra i visine do 2 metra

• Gradili su ih od 6 drvenih stupova koji čine kostur kolibe, poprečnih gredica i pletera

Naselje Žlebic – koliba u izgradnji - Pleter se premazivao smjesom zemlje i

pljeve

- Krovovi su prekrivani slamom

- Na južnoj strani kolibe – otvor za ulaz na kojem su vrata ili zastor

- Blizu ulaza nalazio se još jedan otvor uz koji se zimi ložila vatra

- U kolibi nije bilo namještaja, spavalo se na daskama i slami

- Malobrojne stvari čuvale su se u drvenom sanduku

- Kuhali su na otvorenoj vatri u metalnom loncu i posudi na tri noge

Svakodnevni život u naselju

Čitav dan borave izvan nastambi, osim u slučaju izrazito niskih temperatura. Često i spavaju na otvorenom

Kod jela svi sjede na tlu u krugu i uzimaju hranu iz iste posude

Čime se bave? Od čega žive?

Naselje Žlebic

• Tijekom razdoblja o kojem govorimo Romi su rijetko korisnici bilo kojeg oblika socijalne pomoći

• Raspolažu vrlo malom površinom na kojoj sade nešto duhana, krumpira, kukuruza i tikvi

• Uzgajaju svinje (za prodaju)

Izvan naselja (iz kazivanja stanovnika okolnih sela)

• Koritari izrađuju korita, struganje kuhače, žlice, metle

• Drobni kovači (Virje, poč. 20. st.) izrađuju grebene, rilje, krampove, lance, željezne šipke, trguju konjima

Koritari iz Žlebica

Koritar Mihael Čonka 1945. Koritar Jakob Bogdan 1942.

Romi u naselju Žlebic, oko 1940.

Čime se još bave?

Nadriliječništvom

• To se prije svega odnosi na liječenje životinja (konja), ali i ljudi

• Koriste ljekovite biljke i priručna sredstva kao što su ocat, ulje, sol, mlijeko… znanja prenose s koljena na koljeno, usmenom predajom

Prodajom drva i granja, tj. drvenog kolja za vrt

• zbog toga dolaze u sukob s lugarima

Prošnjom i proricanjem

• Zadatak žena… prose hranu, odjeću i obuću

Radom za nadnicu

• Rade kao ispomoć seljacima kod velikih poslova (berba, žetva…)

• Žene pomažu domaćicama kod pranja rublja

Romkinja Kata, na nadnici u polju kukuruza

Običaji i život u obitelji

• Obitelji imaju više djece

• O djeci brinu oba roditelja, iako su žene više vezane uz njih

• Rijetko polaze, a još rjeđe završavaju školu – osobito djevojčice

• Romi koji su pohađali školu u naselju Reka (u školskim dnevnicima zabilježeni od 1923. godine i često imaju bilješku „zbog bijede i siromaštva oslobođen pohađanja škole”)

• Deklariraju se kao pripadnici Rimokatoličke crkve

• Okolno stanovništvo smatra ih deklarativnim vjernicima, često samo krste djecu i biraju kumove među „Neromima”

• Brakove sklapaju prema običajima, neslužbeno i razvrgavaju ih samo ako je dokazano da žena ne može roditi potomstvo

• Odrasla djeca ostaju vezana uz roditelje

• Stariji članovi zajednice ne napuštaju se i ne zlostavljaju već im se iskazuje poštovanje i briga

• Traži se i poštuje njihov savjet i mišljenje

Citati iz literature i izvora o životu Roma: • O svadbi u naselju Žlebic (Grgić Ivica: Cigani na području općine

Koprivnica)

„Svadba se obično održava u nedjelju, a za taj dan nabavi se 50-100 litara vina, zakolje se svinja ispeku se kolači i dovedu svirci iz sela, jer ovdašnji Cigani nemaju svoje svirce…u momentu odvođenja mlade iz njene kuće u kuću njenog budućeg muža, roditelji mladenaca se međusobno rukuju i peru ruke u vinu, zato da bi sloga i prijateljstvo vladali između njih, tako i između njihove djece, koja stupaju u brak, a da bi što manje bilo svađe.”

• O izgledu i odijevanju (Ferdo Hefele u Viencu iz 1902.)

“Koritari su siromašni ljudi, a živu kod nas gotovo svagdje, gdje ima topolove šume… pa sjekirom, pilom, makljom i teslom izrađuju iz topolovine žlice, kuhače, tvorilca, zdjele, struganje, škipe i korita… prikazuju nam se otrcani i dosta zapušteni ljudi romanskoga tipa, dugih vlasi i pletenica na mužkih glavah. Poduga im brada nije pregusta, lice zagasito, oči crne i vatrene, stasa su i tiela vitka, ali jaka; odjeveni su u duge biele kabanice, što im prekrivaju dosta kratke gaće ljeti; nose opanke (opinš) na nogama, a pod malenim okruglim šeširom ili šubarom visi duga crna ili bar zagasita izpremiešana kosa, a medju njom i po koja pletenica”.

Izvori i literatura:

• Grgić, Ivica: Cigani na području općine Koprivnica, diplomska radnja, Koprivnica 1958. (podaci i fotografije)

• Brozović, Leander: Cigani nadriveterinari, Liječnički vjesnik, Zagreb 1938. (separat)

• Škiljan, Filip i Babić, Dragutin: Romi u Podravini i Međimurju i uključenost u hrvatsko društvo: od predrasuda i stigmatizacije do socijalne distance i diskriminacije (empirijsko istraživanje – intervjui ), PODRAVINA Volumen 13, broj 25, Str. 141 – 159, Koprivnica 2014.

• Vojak, Danijel: ROMI U PODRAVINI (1880. - 1941.) PODRAVINA Volumen 4, broj 7 str. 107 - 124 Koprivnica 2005.

• Fotografije iz Zbirke etnografske fotografije Muzeja grada Koprivnice

Hvala na pažnji!