8 santic vilke grubisic

7/25/2019 8 Santic Vilke Grubisic

1/15

NAUTIKI TURIZAM

Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469-6255

(229-243)

229

PREGLEDNI RAD / REVIEW

IMBENICI TETNOG DJELOVANJA CRUISING-TURIZMA

NA BRODSKI OKOLI

Harmful factors of cruise tourism on ship environment

Livia anti, dipl. ing.Pomorski fakultet, Sveuilite u RijeciStudentska ulica 2, 51 000 RijekaE-mail: [email protected]

mr. sc. Sinia VilkePomorski fakultet, Sveuilite u RijeciStudentska ulica 2, 51 000 RijekaE- mail: [email protected]

Neven Grubii, dipl. ing.Pomorski fakultet, Sveuilite u RijeciStudentska ulica 2, 51 000 RijekaE-mail: [email protected] UDK 656.614:338.48 656.614:504

Saetak

Cruiseri stvaraju velike koliine crnih i svih otpadnih voda, kaljunih voda, raznovrsnoga krutog i opasnog otpada te

balastnih voda, zbog toga neprestano postoji potencijalna opasnost od njihova isputanja u brodski okoli. U ovom

radu prikazani su svi oblici oneienja mora i zraka to pritom nastaju. Na temelju cost benefit analize izraena

je visina troka oneienja koju uzrokuju cruiseri u vlasnitvu stranih kompanija, a koje oni ne snose. Takoer,

kroz prikazane analize prometa meunarodnog cruising-turizma, u ovom radu procjenjuje se i njegov utjecaj na

gospodarstvo, drutvo i okolinu te stavlja naglasak na potrebu uvrtavanja eksternog troka u troak prometovanja

cruisera kako bi se prema naelu oneiivaplaa, stanovnitvo RH rasteretilo plaanja tih trokova.Kljune rijei: cruising-turizam, cruiser, okoli, oneienje, eksterni troak.

Summary

Cruising ships generate a number of waste streams, including sewage, graywater, hazardous wastes, oily bilge water,

ballast water and solid waste which poses a threat of discharges to the marine environment. The main goal of this

paper is to presents all aspects of marine pollution as a result of cruise exploitation. On the basis of cost benefit

analysis, the cost of the pollution caused by cruisers is calculated,with an emphasis on cruisers owned by foreign

companies, that do not pay the costs. Another aim of this paper is to evaluate the impact of international cruise traffic

on economy, society and environment. It is suggested that external cost be included in cruise traffic calculations.

That way, the population of Croatia would be free from paying the cost, and the polluter pays principle would beapplied.

Key words: cruising ship, cruising tourism, environment, pollution, external cost


2/15

NAUTIKI TURIZAM

30 Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469

62

55

(229

243)


UVOD / IntroductionCruising-turizam ima veliko znaenje u razvojunacionalnoga gospodarstva, prvenstveno zbog izravnih

pozitivnih gospodarskih uinaka a to su: dodatniprihodi za lokalno stanovnitvo, vea mogunostzapoljavanja, opi porast standarda, smanjivanjeiseljavanja, revitalizacija razliitih djelatnosti specifinihza pojedini kraj itd. U Hrvatskoj postoje suprotstavljenamiljenja o korisnosti ove vrste turizma, pa se, s jednestrane, zagovara njegov razvoj zbog gospodarske koristi(prihod od lukih usluga i turistika potronja putnikas cruisera), a, s druge, utvruju se i iznose negativniuinci na okoli i na kulturnu batinu. U zemljama kojeimaju masovno razvijen ovakav turizam iskristalizirali

su se brojni problemi, poput oneienja mora -otpadnim vodama, zauljenim vodama iz stojarnice,

zatim oneienja zraka - isputanjem ispunih plinovas cruiserakoji stvaraju smog, kisele kie i u kona nici,kao rezultat globalne klimatske promjene. Najveaprijetnja razvoja masovnog cruising-turizma usmjerenaje prema prirodno oblikovanom prostoru i prirodnimdobrima. Zbog toga je odgovorno gospodarenjeprirodnim dobrima, to jest zatita prirode i okoliaporadi njihova ouvanja, sadrano u naelu odrivograzvoja. Pritom se mora uiniti sljedee [7, 62]:

- pojaati nadzor zbog odranja usklaenosti uprostoru i turistikom ambijentu,

- poticati implemetaciju ureaja u lukama za prihvatcruisera(za prihvat sme a, otpadnih voda i sl.),

- uvrstiti troak oneienja koji uzrokuju cruiseri ucijenu lukih naknada.

Iskazano upuuje na nunost da se vizija turistikograzvoja cruisinga promilja u skladu s na elimaodrivoga razvoja. U protivnom, mogu nastupitinepopravljive posljedice za cjelokupni ekosustav naodreenom podruju.

UTJECAJ CRUISING-TURIZMA NAOKOLI /The impact of cruise tourismon the environment

More i zrak izloeni su raznovrsnim negativnimutjecajima s brodova. Ekoloki najriziniji uinakuzrokuju ive i neive tetne tvari koje nastajueksploatiranjem cruisera,to jest njihovim isputanjem ubrodski okoli. Takoer, uz prethodno naznaeno trebadodati i unitavanje morskoga ekosustava djelovanjembrodskoga trupa, topline i buke (slika 1.).

Slika1. Naini tetnog djelovanja broda na okoli

Figure 1. The methods of harmful impact of ship on the

environment

Izvor: V. Jelavi, . Kurtela: Ralamba tetnogdjelovanja broda na morski okoli, Nae more 54 (5-6),Dubrovnik, 2007., str. 215.

Oneienje zraka ispunim plinovima s cruisera/ Cruising ships air pollution

Oneienje zraka cruiserima uzrokuju dizelski motori,kojima je pogonsko gorivo bogato sumporom i zatoizrazito oneiuju zrak. Sumpor je jedan od sastojakato tetno utjee na okoli pa se ubrzano radi napoveanju kvalitete goriva, to jest na smanjenju udjelasumpora u gorivu, to poskupljuje proizvodnju i timepovisuje cijenu gorivu. Istodobno, veliki proizvoaiuurbano rade na novim rjeenjima radi smanjenjaemisije tetnih plinova; formiraju se timovi strunjakakojima je cilj motor visoke iskoristivosti, rentabilnostii ekoloke prihvatljivosti [6,181]. Glavni tetni sastojciispunih plinova dizelskih motora su:

duikovi oksidi (NOx) njihova emisija utjee nastvaranje smoga i kiselih kia,

sumporni oksidi (Sox) sumporni dioksid SO2 poznatje kao kiseli plin jer njegovom transformacijomnastaju kiseli sastojci to se izdvajaju iz atmosfere uobliku kiselih kia; emisija SO2 ovisi o kvaliteti goriva,dakle o sadraju sumpora u njemu,

ugljini monoksid (CO) posljedica nepotpunogizgaranja goriva, utjee na stvaranje smoga iozonskih rupa; dananji motori imaju vrlo maluemisiju ovog plina poradi visoke koncentracije kisikai efikasnog procesa izgaranja,

ugljikovodici (HC) njihov udio ovisi o vrsti

goriva, ugaanju i konstrukciji motora; mali diougljikovodika naputa proces neizgoren utjee naefekt staklenika,


3/15

NAUTIKI TURIZAM

Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469-6255

(229-243)

231


ugljini dioksid ( CO2) - iako nije otrovan, dri seosnovnim uzronikom stvaranja efekta staklenika.Motori s visokim stupnjem iskoristivosti i niskim

udjelom ugljika u gorivu preduvjet su da se smanjete emisije [6,181].

Sve naznaeno uvelike utjee i na ambijetalnepromjene, poput taloenja kiselina, zatim eutrofikaciju1 i nitrifikaciju vode, stvaranje sumaglica i smanjenjavidljivosti te pridonosi sveukupnom neuspjehu uispunjavanju standarda kakvoe zraka. Takoerje potrebno spomenuti da se sve to odraava nazdravlje lokalnog stanovnitva, a posebice jer je USEnvironmental Protection Agency ispune plinovekoji nastaju izgaranjem dizela kategorizirala kaokancerogene. Cruiseri koji za pogon rabe brodsko tekogorivo s visokim postotkom sumpora, oneiuju zrakekvivalentno dnevnom uinku od 12.000 automobila[1,10]. Prema podatcima USA EPA iz 2007. godine, uprije spomenutoj studiji utvreno je da brodska tekagoriva emitiraju 2.000 puta vie sumpornog oksida oddizelskih goriva za autobuse, kamione i automobilei da jedan cruiser dnevno proizvodi koli inu smogajednaku onoj koju uzrokuje 350.000 automobila [1, 10].Trenutni meunardni standardi to ih propisuje IMOpostavili su vrijednost od 3,5% kao maksimalni udiosumpora u pogonskom gorivu. Brodsko teko gorivo

sadrava 3% sumpora u smjesi goriva. Udio sumpora upogonskim gorivima prijevoznih sredstava u cestovnomprometu iznosi svega 0,0015% [12]. U izvjeu Carnivalkorporacije stoji da se prosjeno po kilometru cruiseragenerira 637 kg CO2 ili 0,35 kg CO 2 po putni komkilometru. Prosjean broj putnika na brodu Carnivalkorporacije je 1.776, iz ega proizlazi da emisija CO2 iznosi 401g/putnik/ km [2, 165]. Pregled veliina ostalihemisija dan je u tablici 1.

1Proces poveanog prihranjivanja mora, ime se pospjeuje rast i

razmnoavanja fitoplanktonskih organizama, to jest alga. Eutofikacijadovodi od cvjetanja mora.

Tablica 1. Emisija tetnih plinova brodskih motorasrednjih brzina

Table 1. List of emission factors of medium-speed

marine engines

Izvor: H. Cari: Direct Pollution Cost Assessment OfCruising Tourism In The Croatia Adriatic, FinancialTheory and Practice, vol. 34, br. 2, 2010., str. 165.

Intenzitet oneienja zraka ispunim plinovima scruiseraovisi plovi li on otvorenim morem, manevrira liili mu rade agregati za proizvodnju elektrine energijedok je na vezu. Takva oneienja zraka mogue jesprijeiti uz pomoadekvatnih infrastruktura u luci kakobi se omoguilo spajanje cruisera na izvor elektri ne

energije [9, 79].

Oneienje mora otpadnim vodama s cruisera(kaljune, crne i sive vode)/ Waste water pollution(oily blige water , sewage, graywater)Otpadne vode s cruiseraizravna su prijetnja ekosustavui ovjekovu zdravlju, koje ovisi o tim ekosustavima. Trisu glavne skupine otpadnih voda: zauljene brodskevode i crne i sive otpadne vode. Brodska kaljunavoda je mjeavina vode, masnih tekuina, ulja, maziva,tekuine za ienje i drugih slinih otpada to se

skupljaju u brodskom kaljunom tanku, a proizvodeih i glavni i pomoni strojevi, kotlovi i drugi mehanikistrojevi. U tablici 2. prikazane su koliine proizvodnjebrodskih zauljenih voda ovisno o brodskoj tonai.

FAKTOR EMISIJETETNIH PLINOVA

kg/tona goriva

Duini oksidi (NOx) 57,0

estice 1,2

Ugljikovodici (HC) 2,4

Ugljini monoksidi (CO) 7,4

Sumporni dioksid (SO2

) 60,0


4/15

NAUTIKI TURIZAM

32 Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469

62

55

(229

243)


voda, tzv. Advanced Wastewater Treatment systems(AWTs), dok su oni starijih godita obvezni prepumpavatiu luke prihvatne ureaje [8,67]. Tablica 4. prikazujeznaajke nekih od pravnih akta koji se odnose na sivevode, dok tablica 5. prikazuje izvore nastajanja sivihotpadnih voda i njihove specifinosti.

Ako je udio ulja ili nafte iznad doputenih granicapropisanih Marpol konvencijom ( 10 15 ppm), tada jeta voda kontaminirana i moe se smatrati opasnom. Utablici 3. dan je opis tipova ulja i interakcije koje nastajukada se takva ulja ispuste u morski okoli. Tablica neuzima u obzir injenicu da je brodska kaljua emulzijarazliitih ulja i detrdenata.

Procjenjuje se da dnevna koliina proizvodnjebrodske zauljene vode iznosi od 3,3l do 10 litara poputniku, ovisno o brodu [2, 167]. Sive otpadne vodesadravaju vode iz: umivaonika, kade, tueva, perilicaza rublje, sauna, bazena, sudopera i vode nastaleod ispiranja s brodskih povrina. Noviji cruiseri imajuugraene sustave za tretiranje sivih i crnih otpadnih

Tonaa Br. putnika + posadaKoliina proizvedene

brodske kaljue(max galona/danu)

Kapacitet preradebrodskih kaljua

(max galona/danu)

22.000 1.100 1.000 5.00046.000 48.000 1.500 2.160 3.000 4.00050.700 55.400 1.850 2.380 5.000 5.00076.000 78.000 2.700 3.200 2.640 6.400

Tablica 2. Maksimalni dnevni volumen proizvodnje brodske kaljune vode

Table 2. Maximal daily volume of oily bilge water production

Izvor: Izradili autori prema podacima United States Environmental Protection Agency Cruise Ship DischargeAssessment Report, Wasinghton, 2008, str. 10.

Tablica 3. Tipovi ulja u kaljunim vodama i njihova interakcija s morskim okoliem

Table 3. Description of oil types and interaction with marine environment

Izvor: Izradili autori prema podacima U.S. Government Accountability Office, 2007.

Tip ulja Otklanjanje i odgovornost Utjecaj na morski okoli

Vrlo laka ulja (dizel,loivo ulje)

Vrlo promjenjiva ( isparuju za 1 2 dana).Izlijevanje takvih ulja rijetko je mogue upotpunosti otkloniti.

Vrlo toksina: mogu izazvati dugotrajnaoneienja na morski okoli.

Laka ulja (dizel)Umjereno nestabilna, vidljivi ostacinakon nekoliko dana. Za takva izlijevanjaotklanjanje je uspjeno.

Umjereno otrovna: mogua dugoronakontaminacija morskih resursa.

Srednje teka ulja(sirova nafta)

Oko 1/3 tih ulja isparuje u roku od 24h. ienje je uinkovito ako odmahnastupi.

Manje otrovna: oneienje moramoe biti ozbiljno i dugotrajno. Takvaoneienja mogu imati znatan utjecajna vodene ptice i sisavce krznae.

Teka ulja (bunkerskoC gorivo)

Malo e takvih ulja ispariti. Otklanjanje jeizuzetno teko.

Manje otrovna: vrlo izgledno tekooneienje mora, s tekim posljedicamatrovanja ptica i sisavaca kroz perje, krznoili pak uzrokovano gutanjem.


5/15

NAUTIKI TURIZAM

Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469-6255

(229-243)

233


Tablica 4. Popis pravnih akta koji se odnose na sive otpadne vode s brodova

Table 4. The list of laws that define graywaters

Izvor: Izradili autori prema podacima United States Environmental Protection Agency - Cruise Ship DischargeAssessment Report, Washington, 2008, str. 67.

Tablica 5. Izvori nastajanja sivih otpadnih voda i njihov sastav

Table 5. Common sources and characteristics of graywater

Pravni akt Sive vode na koje se odnosiZakon o zatiti voda - Clean Water Act, 33 U.S.C.312(a)(11)

Odvodnja iz kupka, tueva.

Meunarodna pomorska organizacija (InternationalMaritime Organization Guidelines for Implementationof Annex V of MARPOL (Sec. 1.7.8))

Odvodne vode iz perilica, tueva, umivaonika, kade.Ne ukljuuju vode iz WC-a, pisoara, bolnica i prostoraza ivotinje, kao to je definirano u Prilogu IV Marpolkonvencije, te drenane vode iz teretnih prostora.

Pravilnik o uvjetima ponaanja kruzera i reguliranju

isputanja otpadnih voda u morski okoli Title XIV Certain Alaskan Cruise Ship Operations, 33 U.S.C. 1901Note (Sec. 1414(4))

Odvodnja iz kupaonica, perilica sua i rublja.

Propisi obalne strae i Zakon o spreavanju zagaenjas brodova - Coast Guard regulations implementingMARPOL and the Act to Prevent Pollution from Ships,33 CFR 151.05

Odvodnja iz perilice, tueva, praonica, kupka,umivaonika. Ne ukljuuje vode iz WC-a, pisoara,bolnica te drenane vode iz teretnih prostora.

Izvor: Izradili autori prema podacima United States Environmental Protection Agency - Cruise Ship DischargeAssessment Report, Wasinghton, 2008, str. 68.

Izvori nastajanja Sastav

Perilica za pranje rubljavisok pH, pjena, izbjeljiva, nitrati, fosfati, sapun, ulje i masti, natrij, vrua imutna voda

Perilica za pranje suavisok pH, pjena, masti i ulja, sapuni, ostatci kisika, ostatci hrane, organsketvari, salinitet, vrua i mutna voda

Sudoperi, kuhinjabakterije, estice hrane, miris, ulje i masti, organske tvari, potronja kisika,sapun, mutna voda

Kade i tuevi bakterije, vlasi kose, ulje i masti, ostatci kisika, sapuni, smrad, mutna voda


6/15

NAUTIKI TURIZAM

34 Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469

62

55

(229

243)


Iz prikazanoga je vidljivo da u tablicama 4. i 5. nisuuvrtene sive otpadne vode uzrokovane uporabom:sauna, frizerskih salona, fotografskih studija, kemijskih

istionica, bolnica, klimatskih ureaja itd. Prema anketiprovedenoj od US EPA iz 2004. godine, prosjenakoliina sivih otpadnih voda to ih proizvode brodovina krunim putovanjima, kree se u rasponu od 36.000do 249.000 galona2/dan/cruiser odnosno 36 do 119galona/dan/osoba, ovisno o veliini broda i brojuputnika. Meutim, veina cruisera proizvodi 170.000galona sivih otpadnih voda/dan/cruiser ili 67 galona/dan/osoba (grafikon 1.). Procijenjena stopa udjela usivim otpadnim vodama rasporeena je na sljedeinain: 52% odnosi se na otpadne vode iz smjetaja,17% na vode iz praonica i 31% na vode iz kuhinje [8,

68]. Prema prije spomenutim istraivanjima, brod nakrunjim putovanjima ima kapacitet zadravanja sivihotpadnih voda u trajanju od 5 do 90 sati, uz prosjenusposobnost zadravanja od 56 sati.

Grafikon 1. Proizvodnja sivih otpadnih voda ugalonima po danu i po osobi

Graph 1. Per capita graywater generation as reported in

EPAs cruise ship survey

Izvor: United States Environmental Protection Agency -Cruise Ship Discharge Assessment Report, Wasinghton,2008, str. 68.

Crna otpadna voda sadrava vode iz WC-a, fekalije.U tim su vodama tetne bakterije, virusi i razliiti tetnisastojci te crijevni paraziti. Svaki putnik na cruiserudnevno proizvede izmeu 20 do 40 litara crne otpadnevode (Cohen, 2008.). Isputanje neobraenih crnihotpadnih voda moe uzrokovati bakterijske i virusnekontaminacije riba i koljka. Hranjive tvari koje se

nalaze u kanalizaciji, kao to su duik i fosfor, uzrokujuprekomjerno cvjetanje alga, tzv. cvjetanje mora3.

21 galon = 3,785 l

3Masovno razmnoavanje alga ili cijanobakterija pa ono oboji povrinu

Cvjetanje toksinih fitoplanktonskih organizama kojisvojim masovnim razmnoavanjem poveano troekisik, moe uzrokovati masovno trovanje riba, ptica,

pa ak i ljudi. Provedbenim propisima, luke za prihvatbrodova na krunim putovanjima obvezuju se na sustavprihvatnih ureaja za skupljanje otpadnih tvari (fekalije,sivih otpadnih voda), ime se, uz potovanje svjetskihekolokih standarda, vodi skrb o zatiti okolia.

Oneienje mora balastnim vodama / Ballastwater pollutionBalastna voda moe sadravati tekue i vrste neistoerazliita sastava i ive ili uginule morske organizme.Neistoe obino nisu vei oneiivai jer se brodbalastira relativno istom vodom koja se usisava

nekoliko metara ispod vodene linije. Putniki brodovidjelomino isputaju balast ovisno o manevarskimzahtjevima i reimu plovidbe pa time moe doi dounoenja invazivnih vrsta, a u konanici do unitavanjastanita. Morski organizmi mogu biti ekoloki izrazitorizini kad se balastnom vodom prenesu u akvatorij ukojemu nisu domicilni. Oni obino u novom akvatorijunemaju prirodnih neprijatelja i zato se, ako preive,razmnoavaju iznimno velikom brzinom. Ekspanzijanovopridolih organizama u priobalju uzrokuje veliketete jer se obino mogu ukloniti samo fiziki. Brojana

dominacija oituje se na tetu domaih organizama,od kojih neki postupno i izumiru. Organizmi isputeni uvodenom balastu negativno utjeu na:

- ekosustave nedomicilna flora i fauna mogupokazivati invazivnost i zapoeti dominaciju, patime uzokuju promjene u hranidbenim lancima,posljedice su nesagledive i nepredvidive,

- ekonomiju ribarstvo i obalna industrija i drugekomercijalne djelatnosti ometane su promjenamanastalim unosom alohtonih vrsta,

- ljudsko zdravlje toksini organizmi zarazom i

patogenim promjenama uzrokuju bolest, ili ak ismrt ljudi, primjerice dinoflagelati4 ,Vibrio cholerae 5-bakterija kolere [5, 2].

Unos alohtonih6 organizama u vodenom balastu prvije put otkriven 1908. kad je zabiljeen unos tropskealge kremenjaice roda Biddulphia u Sjeverno more.U istraivanjima u svezi s prijenosom alohtonihorganizama dokazano je:

mora u zeleno, a u posebnim okolnostima u plavo ili crveno.4 Fitoplanktonski organizmi koji imaju karakteristi nu jezgru i dvameusobno okomito poloena bia. Meu dinoflagelatnim toksinimanajei su oni koji djeluju na ivani sustav organizama. Tu se raz-likuju dvije osnovne kategorije toksina, na temelju ega se govori oPSP ( paralitikom) i NSP ( neurotoksinom) tipu trovanja.5Otkrio ju je Pacini Fillipo 1854. godine.

6 Nedomicilne, strane vrste. Njihovo pojavljivanje izazvano je ljuds-

kom aktivnosti.


7/15

NAUTIKI TURIZAM

Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469-6255

(229-243)

235


Grafikon 2. Ukupne koliine iskrcanoga vodenogabalasta po lukim kapetanijama u razdoblju

2005. 2007. godine

Graph 2. The total quantity of unloaded ballast water forperiod of 2005- 2007

Izvor: Izradili autori prema podacima MMPI.

Problemi balastnih voda povezani su i s razliitimanorganskim kemikalijama kojima se koristi pri ispiranjutankova, uz sredstva za zatitu tankova od hre kojimase oneiuje okoli.

Oneienje mora krutim otpadom s cruisera /

Solid waste pollutionOtpad s cruisera moe biti neopasnog ili opasnogpodrijetla. Takav neopasni otpad obino se satoji od:materijala za pakiranje proizvoda namijenjenih zaprijevoz i skladitenje, otpada koji nastaje od aktivnostiputnika i posade, te ostataka hrane. Tonije, vrsteneopasnog krutog otpada to nastaje na cruiseru su:ostatci hrane, staklo, papir, karton, pepeo, metalnelimenke i plastika. Tablica 6. prikazuje neke od vrstaneopasnog otpada zajedno s njihovim znaajkama.

oko 30% alohtonih organizama koji su se nastaniliu Velikim jezerima uneseno je vodenim balastom(prema Wiley, Hall, 1996.),

u razdoblju od tri godine na 300 brodova koji suuplovili u njemake luke, u vodenom balastu jepronaeno oko 350 organizama, od kojih je 30% biloalohtono, dakle nije pripadalo Sjevernom i Baltikommoru (prema Gollash, 1995.),

najmanje 367 alohtonih organizama pronaeno je uvodenom balastu brodova koji su samo iz Japanauli u Velika jezera (prema Carlton, Geller, 1993.),

iznimna opasnost za marikulturu su cistedinoflagelata, koje su u tom stadiju sposobnepreivjeti jako dugo i vrlo su otporne na vanjske

utjecaje (prema Hallegraeff , 1991.).Dri se da svjetska pomorska flota godinje prenese 12milijarda tona balastne vode, dok se dnevno balastompreseljava sedam tisua vrsta morskih organizama [5,2]. Ekoloki rizik balastne vode najprije se prepoznaouz obale Velikih jezera, Australije i Crnog mora, gdje jezbog pojave nedomicilnih vrsta nastala velika ekolokai materijalna teta [3, 219]. Neke lokalne vlasti, poputdrave Kalifornije, zabranile su isputanje balastnihvoda u svoja mora, a jedan od razloga je injenica da jeu zaljevu San Francisca zabiljeeno 230 invazivnih vrsta.

Takoer je zabrinjavajue otkrie Smithsonian Instituta,koji je u balastnim vodama 14 od 15 njemakih brodovana amerikoj obali Meksikog zaljeva pronaao koleruotkrivenu i u ribama i koljkama [9, 82]. U 2005. godinina dobrovoljnoj se osnovi zapoelo s prikupljanjempodataka o vodenom balastu isputenom s brodova.Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN,55/07.) stupio je na snagu 2007. godine, ime jeuspostavljen zakonski okvir za prijavu i evidentiranjevodenoga balasta u RH. Od 2005. do 2007. godinenajvee isputene koliine vodenoga balasta s trendomrasta uoene su u Lukoj kapetaniji Rijeka. Znatan trend

rasta u spomenutome je razdoblju zabiljeen i u Lukojkapetaniji Pula, dok je silazni trend bio na podruju Lukekapetanije ibenik. Tijekom spomenutog razdoblja napodruju Luke kapetanije Dubrovnik nije bilo prijavaiskrcavanja vodenoga balasta. Ispitivanja radi provjeresastava vodenoga balasta, koja ukljuuju ispitivanjapostojanja mikroorganizama te saliniteta i hranjivih soliradi odreivanja podrijetla vodenoga balasta, obavljenoje jednom tijekom 2006. i nekoliko puta u 2008. godini.Grafikon 2. prikazuje isputene koliine vodenog balastau lukama RH od 2005. do 2007. godine.


8/15

NAUTIKI TURIZAM

36 Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469

62

55

(229

243)


Prema Izvjeu o okoliu iz 1999. od Royal CaribbeanCruises, dnevno nastaje 15 tona ambalanog otpadaod potronog materijala i rezervnih brodskih dijelova[8, 125]. Kruti otpad sastoji se od oko 75 85%anorganskoga i 15 25% organskog otpada. Slika2. prikazuje vrijeme potrebno za razgradnju pojedinihkrutih otpada u moru, a tablica 7. mjere postupanja sotpadom prema Marpol konvenciji.

Slika 2. Vrijeme razgradnje krutog otpada u moruFigure 2. The period of decomposition of solid waste in

the sea

Izvor: http://geol.pmf.hr/~mjuracic/predavanja/Geol.zastite.okolisa/09.Eutrofikacija.pdf (15.04.11.)

Smatra se da putnik na cruiseru dnevno proizvede od2,4 do 4 kg otpada, pa uzimajui te brojke u obzir moese zakljuiti kako u tjedan dana krstarenja brodom od3.000 putnika nastane 50,4 tona otpada [2, 164].

Velike koliine krupnog otpada gomilaju se nacruiserima, pa se zato gospodarenje otpadom moradobro osmisliti poradi ekoloke prihvatljivosti takvihbrodova u akvatorijima kojima plove. Kruti otpadmoe se spaljivati u brodskoj spalionici, no time se uatmosferu oslobaaju tetni plinovi pa je sa stajalita

ekologije prihvatljiviji nain da se kruti otpad predajeu prihvatne postaje. Slika 3. prikazuje mogue nainetretiranja brodskoga krutog otpada.

Vrsta neopasnogkrutog otpada

Primjeri / specifinosti

Karton (obloga i materijal za proizvode koji plutaju), karton od svih ambalaa

Papir papir i ambalaa

Plastikasintetika uad, plastine posude, plastine vreice, biorazgradive, polietilenvisoke gustoe plastinih masa

Drvo drvene palete i otpadno drvo

Staklo usitnjeno ili slomljeno staklo, staklenke od hrane i pia, staklene boce

Metalne limenke aluminijske limenke bezalkoholnih pia, eline konzerve od odravanja broda

Ostatci hraneotpad koji je u potpunosti ili djelomice proizaao od voa, povra, mesa ili drugihbiljnih i ivotinjskih materijala (ukljuuje ostatke hrane, ostatke na stolu, omothrane ili ambalaa oneiene hrane)

Pepeo pepeo nastao spaljivanjem razne ambalae

Omoti i ambalaahrane

papir i plastika za ambalairanje hrane s njezinim ostatcima

Tablica 6. Vrste i specifinosti neopasnog krutog otpada nastaloga na cruiserimaTable 6. The types and specifics of non-hazardous solid waste generated on cruising vessels

Izvor: Izradili autori prema podacima US United States Environmental Protection Agency Cruise Ship DischargeAssessment Report, Wasinghton, 2008, str. 125.


9/15

NAUTIKI TURIZAM

Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469-6255

(229-243)

237


Slika 3. Mogunosti tretmana brodskog krutogaotpada

Figure 3. The methods of solid waste treatment

Izvor: V. Jelavi, . Kurtela: Ralamba tetnogdjelovanja broda na morski okoli, Nae more 54 (5-6),Dubrovnik, 2007., str. 222.

Spaljivanjem otpada dolazi do transformacije stanjai stvaranja pepela. Pepeo se smatra sterilnim, odlaese u vree i predaje izvan broda na lukim terminalimaili se baca u more. Opasni je otpad vrsta otpada kojizbog svoje koliine, koncentracije, fizikih i kemijskihsvojstava moe biti potencijalno opasan za ljudskozdravlje i okoli, posebice ako se nepravilno tretira,

pohranjuje, prevozi. Opasni otpad openito sadravaopasne tvari, i to tekuine, plinove ili krutine, pa se onemoraju zbrinjavati odvojeno od drugih vrsta otpada.Opasni otpad na cruiserunastaje kao posljedica rada:

fotolaboratorija, kemijskih istionica, fotokopirnihaparata i drugih aparata za tiskanje itd. Opasni otpad sutakoer: flouroscentne svjetiljke, zatitne boje i premazi,

bolniki otpad, stari lijekovi, sredstva za ienje,zauljene krpe i sl. Procjenjuje se da cruiser dnevnoproizvede od 55 do 85 litara takva opasnog otpada.Iako koliina ne izgleda velika, utjecaj takvih tvari naokoli i ovjeka je znatan [9, 81]. MARPOL-ov Prilog 5.regulira sprjeavanje oneienja smeem s brodova,i stupio je na snagu 31. 12. 1998. Meunarodni komitetza zatitu pomorskog okolia (MEPC) donio je svojomRezolucijom MEPC 65(37) izmeu ostaloga i pravilo 9.konvencije MARPOL 73/78, Prilog 5, koje zahtijeva odbrodova u meunarodnoj plovidbi s vie od 400 BT i

brodova koji prevoze 15 ili vie osoba, aurno vo

enjeknjige zapisa o smeu. Tako er, mora se imenovatiodgovorna osoba koja e uspostaviti i provoditiplan zbrinjavanja smea s pisanim procedurama zaprikupljanje, skladitenje, obradu i odlaganje smeate uporabu opreme na brodu. U Hrvatskoj se otpadmoe preuzeti u svim lukama, i to prema propisimaza gospodarenje otpadom propisanima od pojedinihlukih uprava.

Izvor: Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb, 2007., str. 81.

Tablica 7. Postupanje s krutim otpadom prema MARPOL konvenciji

Table 7. Dealing with solid waste according MARPOL Convention

Vrsta otpada prema Marpolu Izvan posebnog podruja U posebnom podruju

Plastika ukljuujui umjetnekonope i ribarske mree iplastine vree za smee

odlaganje zabranjeno odlaganje zabranjeno

Plutajue daske, oplata ilimaterijali za pakiranje

> 25 milja od obale odlaganje zabranjeno

Proizvodi od papira, krpe,staklo, metal, boce, posue isl.

> 12 milja od obale odlaganje zabranjeno

Ostali otpad > 3 milje odlaganje zabranjeno

Neusitnjeni otpatci hrane > 12 milja > 12 milja

Usitnjeni ili nataloeni otpatcihrane

> 3 milje > 12 milja


10/15

NAUTIKI TURIZAM

38 Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469

62

55

(229

243)


ZNAAJKE CRUISING-TURIZMA UHRVATSKOJ S OSVRTOM NA LUKUDUBROVNIK KAO TOP DESTINACIJU

MEUNARODNIH CRUISERA / The featuresof cruising tourism in Croatia referring tothe port of Dubrovnik as top destination ofinternational cruising vesselsU Hrvatskoj su zastupljene obje vrste cruisinga meunarodni i kabotaa. Kabotau obavljaju manjituristiki brodovi pod hrvatskom zastavom, uglavnommotorni drveni jedrenjaci prilagoeni viednevnomboravku turista na njima, koji obilaze domaa atraktivnaturistika odredita na obali i otocima. U meunarodnicruising Hrvatska je uklju ena s oko dvadesetakodredita na morskoj obali i otocima. Podatke o prometutakva turizma u Hrvatskoj prati DZS, i to od 2002. godine.Prema tim podatcima u Hrvatskoj je 2006. godine biloukupno 565 meunarodnih brodskih krunih putovanjas ukupno 597.708 putnika. Godine 2007. ta se brojkapopela na 694.104 putnika i ukupno 628 meunarodnihbrodskih krunih putovanja. U usporedbi s 2006. brojputovanja vei je za 11,2%, a broj putnika koji su nataj nain uli u Republiku Hrvatsku za 16,1%. Ukupanbroj dana boravka tih putnika u istom razdoblju vei jeza 23,8% nego prethodne godine. Procjena prihoda odcruising-turizma u 2007. iznosila je 35 milijuna eura. U

2008. ostvareno je 820 krunih putovanja stranih brodovau Republici Hrvatskoj. Na tim brodovima bila su 936.424putnika, koja su u Republici Hrvatskoj boravili ukupno1.567 dana, tj. u prosjeku dva dana. Veina krunihputovanja stranih brodova ostvarena je u Dubrovako--neretvanskoj upaniji. U odnosu prema istom razdoblju2007., broj putovanja bio je vei za 30,6%, a broj putnikakoji su na taj nain uli u Republiku Hrvatsku za 34,9%.Ukupan broj dana boravka tih putnika u istom razdobljubio je vei za 58,3% nego prethodne godine. U razdobljuod sijenja do studenoga 2010. ostvareno je 847 krunihputovanja stranih brodova u Republici Hrvatskoj, s1,088.580 putnika koji su u Republici Hrvatskoj boraviliukupno 1. 729 dana, to je u prosjeku dva dana. Tablica8. prikazuje broj ostvarenih krunih putovanja, daneboravka i broj prevezenih putnika za 2009. i 2010. godinu.U strukturi krunih putovanja stranih brodova, najvie ihje na krunim putovanjima pri prvom ulasku u teritorijalnomore Republike Hrvatske evidentiralo u Dubrovako--neretvanskoj (74,6%) i u Splitsko-dalmatinskoj upaniji(15,6%), to je ukupno 90,2%. Ostalih 9,8% pripadaostalim etirima primorskim upanijama. U usporedbis istim razdobljem 2009. broj putovanja poveao se za

11,3%, a broj putnika koji su na taj nain uli u RepublikuHrvatsku za 7,0%. Ukupan broj dana boravka tih putnikau istom razdoblju vei je za 5,4%.

Tablica 8. Kruna putovanja stranih brodova u 2009. i2010.godini

Table 8. Cruises of foreign vessels in 2009 and 2010

Izvor: DZS, Zagreb, 2011.

Grafikon 3. prikazuje broj krunih putovanja stranih

brodova po mjesecima u 2009. i 2010. godini, iz egaje vidljivo da je u 2009. godini najvie krunih putovanjaostvareno u srpnju, dok je u 2010. godini to bilo umjesecu listopadu. Broj ukupno prevezenih putnikau razdoblju od sijenja do studenoga 2009. i 2010.godine prikazan je na grafikonu 4.

Grafikon 3. Kruna putovanja stranih brodova u RH pomjesecima u 2009. i 2010. godini

Graph 3. Cruises of foreign vessels in Republic of

Croatia, by months in 2009 and 2010

Izvor: Izradili autori prema podatcima DZS, 2011.

Grafikon 4. Broj prevezenih putnika na stranim

kruzerima u 2009. i 2010.Graph 4. The number of passengers on foreign cruisersin 2009 and 2010

Izvor: Izradili autori prema podatcima DZS.

I. XI. 2009 I. XI. 2010. INDEKSI10/09.

Putovanja 761 347 111,3

Daniboravkabroda

1.640 1.729 105,4

Putnici nabrodu 1,017.336 1, 088. 580 107,0


11/15

NAUTIKI TURIZAM

Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469-6255

(229-243)

239


GodinaDomaipromet

Meunarodnipromet

Cruise Ukupno

1998. 185.637 42.857 59.331 287.825

1999. 217.007 24.475 13.808 255.290

2000. 253.871 39.555 61.591 355.017

2001. 284.608 51.296 95.031 430.935

2002. 361.693 57.244 114.196 533.133

2003. 420.810 62.419 259.704 742.933

2004. 427.000 70.000 270.000 767.000

2005. 450.000 80.000 300.000 830.000

2006. 460.000 85.000 366.000 911.0002007. 440.000 85.000 436.000 961.000

2008. 451.208 73.186 530.000 1.054.394

2009. 430.000 82.000 570.000 1.082.000

2010. 432.000 84.500 614.150 1.130.650

Promet brodova i putnika u Luci Dubrovnik /Cruising ship and passenger traffic in the port ofDubrovnik

Prema podatcima Dravnog zavoda za statistiku,Dubrovnik je u 2006. godini zabiljeio ukupno 214dana s ticanjima brodova na krunim putovanjima ili triticanja u prosjeku po danu ticanja, s prosjeno 2.800putnika. Dan najveeg optereenja u Dubrovniku bioje 17. lipnja, s ukupno deset ticanja i gotovo 13 tisuaputnika. Tijekom etrdeset dana u 2006. godini, uDubrovniku je bilo vie od pet tisua putnika s cruisera.Najvie se ticanja ostvaruje subotom i nedjeljom (po19%), a i najvei broj putnika s brodova zabiljeen jeu ta dva dana (51% ukupnog broja putnika). Dok kod

butik i manjih brodova (do 500 putnika) nema razlikeu razdiobi ticanja prema danima u tjednu, subota inedjelja glavni su dani ticanja brodova s 1.000 i vieputnika, to uzrokuje i najvie putnika u tim danima.Broj ticanja u Dubrovniku raste u razdoblju od 2002. do2007. godine u prosjeku oko 15%, a broj putnika oko23% godinje [13]. Ukupan prihod od meunarodnogcruisinga u Dubrovniku je od 21 do 23 milijuna eura,ovisno o procjeni broja putnika koji silaze s brodai procjeni lukih pristojba (prema podatcima DZS).Ukupnim porastom prometa brodova i putnika naMediteranu, te zanimljivost Dubrovnika kao destinacije,

idealno smjetenoga na putu prema Veneciji, ostvarujuse realne pretpostavke kontinuiranog rasta prometa,a s tim i prihoda. Budui da se struktura brodova kojiplove Mediteranom i posjeuju Dubrovnik intenzivnomijenja, te im se prosjena veliina znatno poveava,Luka Dubrovnik, kao i turistika destinacija u cijelosti,treba se prilagoditi novim trendovima i zahtjevima. Utablici 9. nalaze se podatci o broju putnika koji su prolikroz Luku Dubrovnik.

Tablica 9. Pregled kretanja broja putnika za razdobljeod 1998. do 2009. i prognoza za 2010. godinu

Table 9. Overview of passenger trends in number for

the period of 1998 - 2009 and forecast for 2010

Izvor: Luka uprava Dubrovnik, Plan rada Luke upraveDubrovnik za 2010. godinu, Dubrovnik, 2009., str. 6.

Prema podatcima iz tablice 9. vidljivo je dapredviena prognoza za 2010. godinu s izuzetnomtonou odgovara stvarnom broju ukupno prevezenih

putnika na stranim brodovima, koji iznosio 1,1 milijunaprevezenih putnika (prema podatcima DZS). Potrebnoje spomenuti da je u 2010. godini svoj prvi ulazak uhrvatsko more na podruju Dubrovako- -neretvanskeupanije evidentiralo 74,8% stranih brodova na krunimputovanjima pa zatim slijedi Splitsko-dalmatinskaupanija s udjelom od 15,4% te zatim ostali.

Grafikon 5. Broj prevezenih putnika na stranimcruiserimau 2010. u RH

Graph 5. The number of passengers on foreign cruising

vessels in Republic of Croatia in the year 2010

Izvor: Izradili autori prema podacima DZS.


12/15

NAUTIKI TURIZAM

40 Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469

62

55

(229

243)


Dinamika prometa brodova i putnika na krunimputovanjima u Luci Dubrovnik / Dynamics ofcruising ship and passenger traffic in the port of

DubrovnikPrikaz dinamike prometa brodova i putnika na krunimputovanjima po mjesecima pokazuje da je vrhunacsezone za ovu vrstu turizma u razdoblju od svibnja dostudenoga, unutar kojega su konstantni visoki rezultatiu broju putnika i ticanja (grafikoni 6. i 7.). Potrebnoje posebno istaknuti ostvareni promet u svibnju, te urujnu i listopadu, koji, nadmaujui rezultate osnovneturistike sezone, zapravo pokazuje intenzivan trendnjezina produljenja. S obzirom na povoljne klimatskei ostale uvjete, produavanje je sezone strateki cilj

turizma u Dubrovniku, a jedan od mehanizama kojimase Luka uprava slui u nastojanju postizanja takvauinka je Tarifa lukih pristojba, u kojoj su popustiodreeni za dio godine izvan sezone kako bi sestimulirao dolazak brodova od studenoga do travnja. Uzsezonalnostcruisingavelik problem za Grad Dubrovnikje koncentracija ticanja u odreenim danima u tjednu,kada se na tijesnome gradskom podruju nae i vie od6.000 posjetitelja s cruisera istovremeno, to zajednosa stacionarnim gostima rezultira prometnim kolapsom[13].

Ublaiti ili rjeiti ovaj problem mogue je samo narazini samoga grada, pa se s tim ciljem organizirajusastanci koordinacije svih subjekata ukljuenih u ovudjelatnost, u kojima sudjeluje i Luka uprava Dubrovnik,nastojei promicati potrebu za standardizacijom iuskladbom svih elemenata istoga paketa usluga.Uporite opisanih nastojanja nalazi se u potrebi zauspostavom i provedbom naela unutar politike odrivograzvoja cruisinga u Dubrovniku, koja je vedulje vrijemepredmet aktivnosti i suradnje izmeu Luke upraveDubrovnik i relevantnih ustanova i poslovnih subjekata.Prikaz podataka o ukupnom broju putnika s cruisera u

Dubrovniku (Gru i Povijesna jezgra) za 2009. godinu:

Grafikon 6. Dinamika ticanja brodova nakrunim putovanjima po mjesecima

Graph 6. The dynamics of call for cruising ships per

months in 2009

Izvor: Luka uprava Dubrovnik

Grafikon 7. Dinamika broja putnika nakrunim putovanjima po mjesecima

Graph 7. The dynamics of passengers on cruises by

months in 2009


Domai linijski promet pokazuje trend stagnacije, iliblagi pad u usporedbi s 2008. godinom, to je posljedica


13/15

NAUTIKI TURIZAM

Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469-6255

(229-243)

241


ukidanja linije za otok Mljet. Kategorija meunarodnogalinijskog prometa je u laganom porastu. Promet putnikapo mjesecima u 2009. godini pokazuje sezonske

oscilacije, meutim vrijednosti brodova na krunimputovanjima pokazuju znatno produljenje sezone, toje izrazito pozitivan uinak. Intenzitet prometa visok je,naime, tijekom razdoblja od gotovo est mjeseci (odsvibnja do studenoga) (grafikon 8.).

Grafikon 8. Dinamika prometa po kategorijama u 2009.godini.

Graph 8. Traffic dynamics by category in 2009


COST-BENEFIT ANALIZA TROKOVAONEIENJA / Cost benefit analysis of thepollution cost

Prema podatcima DZS iz 2011. godine,pokazatelji aktivnosti cruising-turizma za 2010. godinusu sljedei:

1,088.580 7 putnika ulo je u Hrvatsku, prosje naduljina boravaka iznosila je dva dana, to jest2,177.160 8dana gostovanja putnika s cruisera.

Takoer, prilikom izrauna trokova oneienjapotrebne su i dnevne koliine oneienja uzrokovanepojedinim izvorima navedenima u tablici 10.

Trokovi zbog oneienja zraka uzrokovaniispunim plinovima scruisera/ Air pollution costscaused by exhaust gases from the cruisers

Europski parlament za promet i turizam izdao jeizvjee o eksternim trokovima pomorskog prometakojim se je izraunalo da teta oneienja s cruisera,zbog emisije tetnih plinova, iznosi 0,2413 /putnik/km. Veina cruisera na putu do Venecije posjeuje idestinacije u Hrvatskoj, to pokazuje da oni plove ducijeloga Jadrana, dakle aproksimativno 1.600 km. Zbogkrutoga i opasnog otpada s tih brodova, procjenjuje se

da teta od oneienja zraka u Hrvataskoj iznosi 420,3milijuna eura.

7Broj putnika zaklju no s mjesecom studenim8Dani gostovanja zakljuno s mjesecom studenim

Naini oneienja okoliaDnevna koliina oneienja

po cruiseruDnevna koliina oneienja

po putniku

Kruti otpad 10,5 12 tona 4 kg

Oneienje zraka ispunimplinom CO2

1.203 kg / km 0,40 kg / km

Crne otpadne vode 60.000 120.000 litara 40 litara

Sive otpadne vode 1,020.000 litara 340 litara

Zauljene brodske vode 30.000 litara 10 litara

Opasni otpad 390 480 kg 0,16 kg

Tablica 10. Prikaz dnevnih koliina oneienja za cruisere na bazi 3.000 putnika

Table 10. Review of environmental indicators, daily pollution quantities for a cruising ship of 3,000 guest capacity

Izvor: H. Cari, Direct Pollution Cost Assessment Of Cruising Tourism In The Croatia Adriatic, Financial Theory andPractice , vol. 34, br. 2, 2010., str. 171.


14/15

NAUTIKI TURIZAM

42 Nae more 58(5-6)/2011.

ISSN0469

62

55

(229

243)


Trokovi oneienja uzrokovani krutim i opasnimotpadom s cruisera / The pollution costs causedby contamination of solid and hazardous waste

from cruisersU Hrvatskoj trokovi gospodarenja neopasnimotpadom variraju, no za tipini primorski grad iznose0,408 kn/kg (0,055 /kg)9. Ta brojka se zatim mnoi s4 kg/dan (tablica 10.) i 2,177.160 dana gostovanja ugodini pa daje dnevni ukupni troak za gospodarenjeneopasnim otpadom od 479.000. Usporedbe radi,u obzir su uzeti trokovi zemlje lanice EU, te namasusjedne zemlje Italije koji iznose 0,15 /kg pa premaspomenutom nainu izrauna dobiven je iznos od 1,3milijuna/dan. Iz izraunatoga je vidljivo da su trokovi

gospodarenja otpadom u Hrvatskoj 2,7 puta manjinego u Italiji. Trokovi gospodarenja opasnim otpadomu Hrvatskoj iznose 24 kn/kg (3,28 /kg). Smatra se daputnik s cruisera dnevno uzrokuje 0,16 kg opasnogotpada. Prema ve prije spomenutom izra unu izlazida je ukupni godinji troak gospodarenja opasnimotpadom 1,1 milijuna, dok u zemljama EU taj troakpo kilogramu iznosi 1,53, iz ega izlazi da je godinjitroak 532.968.

Trokovi oneienja uzrokovani crnim, sivimi zauljenim otpadnim vodama s cruisera / Thepollution costs caused by sewage, graywater andoily blige water from cruisers

Prema tablici 10. prosjena dnevna proizvodnja crnih isivih otpadnih voda je 380 litara po putniku na cruiseru,to prema prije danim parametrima daje 827 milijunalitara crnih i sivih otpadnih voda u 2010. godini. Hrvatskitroak oneienja iznosi 0,00265 , to je jednako 2,2milijuna eura. Troak oneienja u zemljama EU je 2,9milijuna eura. Kaljune vode iz strojarnice smatraju setekuim opasnim otpadom i dnevno se proizvode uiznosu do 10 litara po osobi.

ZAKLJUAK / ConclusionCruising-turizam je dobrodola pojava koja se uzpolitiku odrivog razvoja moe veoma dobro iskoristitiza boljitak RH u svim aspektima, ali samo ako seproblematici pristupi planski i organizirano, kako bi semaksimizirali pozitivni uinci poput gospodarske koristi,a oni negativni, kao prethodno analizirana oneienja,sveli na minimum. Zbog toga je potrebno definiratimjere politike odrivog razvoja koja bi kontrolirala i

usmjeravala razvoj i kreirala organiziranost presudnuu pozicioniranju cruisinga kao pozitivnog elementa u

91 = 7,3 KN

gospodarstvu. Jednako tako potrebno je i kreirati tarifnisustav putnikih luka koji e u cijenu lukih uslugauvrstiti i naknadu za uzrokovane trokove oneienja,

to u konanici potie na savjesno postupanje premamorskom okoliu, implementaciju ekoloki povoljnijihpogonskih sustava, koritenje gorivom s manjimudjelom duika, sumpora itd., ugradnjom katalizatorana dimnjake na cruiserima, ugradnjom pro iivaaotpadnih voda. I u konanici, rigoroznijim zakonimapropisanima od drave, treba regulirati koliinuisputenih otpadnih voda kako bi se ouvala ravnoteamorskoga ekosustava.

LITERATURA / ReferencesLANCI /Articles1. Brida-Gabrice, J., Zapata-Aquirre, S., The Imapcts

Of Cruise Industry On Tourism Destinations,Conference: Sustainable Tourism As A Factor OfLocal Development, Italy, 2008, str. 1 4.

2. Cari, H., Direct Pollution Cost Assessment OfCruising Tourism In The Croatia Adriatic, FinancialTheory and Practice, vol. 34, br. 2, 2010., str. 161 180.

3. Jelavi, V., Kurtela, ., Ralamba tetnog

djelovanja broda na morski okoli, Nae more, 54(5-6), 2007., Dubrovnik, str. 214 226.

4. Johnson, D., Environmentally Sustainable CruiseTourism: A Reality Check, Marine Policy 26, 2002,United Kingdom, str. 261 270.

5. Kurtela, ., Jelavi, V., Novakovi, T., tetnodjelovanje isputenog vodenog balasta na morskiokoli, Nae more, 54 ( 1-2 ), 2007., Dubrovnik, str.1 6.

6. Miloevi-Pujo, B., Jurjevi, N., Oneienje moraiz zraka emisijom ispunih plinova, Nae more,

51(5-6), Dubrovnik, 2004., str. 178 184.

STUDIJE, ELABORATI / Studies, elaborations7. Analiza turistike sezone 2010. godine i osnovne

smjernice za pripremu turistike sezone 2011.godine, Turistika zajednica Splitsko-dalmatinskeupanije, Split, 2010.

8. Cruise Ship Discharge Assessment Report, USEPA, Washington, 2008

9. Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj,

Institut za turizam, Zagreb, 2007.10. Studija razvoja nautikog turizma RH, Ministrarstvomora, turizma, prometa i razvitka, Zagreb, 2006.


15/15

NAUTIKI TURIZAM

ISSN0469-6255

(229-243)


INTERNET /Internet11. http:// www.cruise-ferry-center.com ( 13.04.2011.)

12. http://www.imo.org (10.05.2011.)

13. http://www.portdubrovnik.hr (1.05.2011.)

14. http:// www. turizaminfo.com ( 13.04.2011.)15. http:// www. worldcruiseindustryreview.com

( 20.04.2011.)

Rukopis primljen: 28. 9. 2011.

8 santic vilke grubisic

Documents