7 koraka do nzeb zgrade - wienerberger.hr

7 koraka do nZEB zgrade

Smjernice za gradnju zgrada gotovo nulte energije

Zidni sistemi

7 KORAKA DO nZEB ZGRADE

Izgradnja i projektiranje pristupačnih zgrada gotovo nulte energije - što je danas postalo i zakonska obveza - uklju-čuje 7 integriranih koraka koji koriste uobičajeno dostu-pne građevinske materijale i opremu, kao i strategije pro-jektiranja i gradnje koje je moguće lako primijeniti ukoliko se one razumiju. Slijedom ovih koraka može se izgraditi zgrada gotovo nulte energije koja, osim što troši malo energije za grijanje i hlađenje, istovremeno je ugodna za život (s optimalnim temperaturama i vlažnosti zraka, razi-nom CO2 u zraku te temperaturama površina građevnih dijelova zgrade koje ne izazivaju osjećaj hladnoće).

Definicija zgrade gotovo nulte energije

Zgrada gotovo nulte energije (nZEB) je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta, od-nosno vrlo niska količina energije, trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora -uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvo-di na zgradi ili u njezinoj blizini. U Hrvatskoj barem 30% godišnje isporučene energije treba biti podmireno iz ob-novljivih izvora energije.

Zrakonepro-pusnost

Toplinskaizolacija

Toplinskimostovi

Prozori

Ventilacijaprostora

Energetskiučinkoviti

sustavi i OIE

NZEBprojekt

1. Dobar i prikladan projekt Integralni pristup Simulacija i optimizacija Uspješna gradnja zgrada gotovo nulte energije počinje s pametnim projektom. Projektanti kao i graditelji, trebali bi biti upoznati sa svim koracima koji se tiču energetske učinkovitosti i izgradnje zgrada gotovo nulte energije te bi ih trebali projektirati tako da one već svojim oblikom i orijentacijom imaju smanjene gubitke topline zimi, odnosno dobitke topli-ne ljeti. Isto tako, projekt bi trebao biti takav da izvođači i podizvođači mogu sve potrebne korake do izgradnje nZEB -a provesti što je moguće ekonomičnije. Ovdje se misli na korištene materijale i proizvode koji se koriste pri gradnji, ali i stupanj razrađenosti projekta (preporučuje se izrada izvedbenog projekta) u kojem su riješeni svi detalji u smislu kon-tinuiteta toplinske ovojnice zgrade kao i zrakonepropusne ovojnice zgrade. Detaljna komunikacija između graditelja i projektanta osigurava da ti kritični detalji ne budu potencijalni uzrok naknadnih problema.Tijekom faze projektiranja, potrebna energija u zgradi gotovo nulte energije trebala bi se procijeniti pomoću softvera za modeliranje da bi se optimizirale odluke na putu do ostvarenja nZEB -a uz istovremeno smanjenje troškova. Na teme-lju rezultata računalnih modela mogu se odabrati najpovoljnija rješenja te donijeti odluke koje će minimizirati potrošnju energije u zgradi i optimizirati troškove izgradnje.

Prizemlje e4 kuće Potkrovlje e4 kuće

3

Zidni sistemi

2. Ostvarite zrakonepropusnu vanjsku ovojnicu zgrade Isplativa mjera koja smanjuje mogućnost štete Potrebne vještine za ostvarenje kontinuiteta Blower door

Zrakonepropusnost vanjske ovojnice zgrade jedina je najisplativija mjera koju graditelji mogu poduzeti za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada gotovo nulte energije.

Porotherm 38 IZO Profi + Lag.žbuka + Meh. vent. s povratom topline (84%) - Zagreb

Porotherm 38 IZO Profi + Lag.žbuka + Prirodna ven-tilacija - Zagreb

Slika 1 Usporedba potrebne energije za grijanje i hlađenje za višestambenu zgradu smještenu u Zagrebu ovisno o zrakopropusnosti vanjske ovojnice zgrade (n50) i vrsti ventilacije (lijevo mehanička ventilacija s rekuperacijom, desno prirodna ventilacija) – s prikazom relativnog povećanja (smanjenja) u odnosu na n50=0,60 1/h u %

Potrebna debljina toplinske izolacije za ostvarenje cca jednake Q’’H,nd - za različite vrijednosti n50 //

Porotherm 38 IZO Profi + Lag.žbuka - Zagreb

Višestambena zgrada geometrija i zidovi Porotherm 38 IZO Profi // Porotherm 32 IZO Profi - Utjecaj Meh.

vent. s povratom topline (MVHR) na potrebnu energiju

Slika 2 Usporedba potrebne debljine toplinske izolacije vanjskih zidova (potrebne U-vrijednosti zidova) za ostvarenje jednake potrebne energije za grijanje kao u

slučaju Porotherm 38 IZO Profi + Terca i n50=0,60 1/h, za višestambenu zgradu smještenu u Zagrebu i vrsti ventilacije

Slika 3 Usporedba potrebne energije za grijanje i hlađenje za višestambenu zgradu smještenu u Zagrebu i Splitu ovisno o vrsti ventilacije (lijevo mehanička ventilacija s

rekuperacijom, desno prirodna ventilacija)

Toplinska ovojnica

Prozori

Adekvatna ventilacija

Zrakopropusnost

Toplinski mostovi

Uvjeti za postizanje nZEB-a

5

Zidni sistemi

Porotherm 32 IZO Profi + Topl.žbuka + Meh. vent. s povratom topline (84%) - Split

Porotherm 32 IZO Profi + Topl.žbuka + Prirodna ventilacija - Split

Slika 4 Usporedba potrebne energije za grijanje i hlađenje za višestambenu zgradu smještenu u Splitu ovisno o zrakopropusnosti vanjske ovojnice zgrade (n50) i vrsti venti-lacije (lijevo mehanička ventilacija s rekuperacijom, desno prirodna ventilacija) – s prikazom relativnog povećanja (smanjenja) u odnosu na n50=0,60 1/h u %


Porotherm 32 IZO Profi + Topl.žbuka - Split

Slika 5 Usporedba potrebne debljine toplinske izolacije vanjskih zidova (potrebne U-vrijednosti zidova) za ostvarenje jednake potrebne energije za grijanje kao u

slučaju Porotherm 38 IZO Profi + Terca i n50=0,60 1/h, za višestambenu zgradu smještenu u Splitu i vrsti ventilacije

Porotherm 38 IZO Profi + Lag.žbuka + Meh. vent. s povratom topline (84%) - Zagreb

Porotherm 38 IZO Profi + Lag.žbuka + Prirodna ven-tilacija - Zagreb

Slika 6 Usporedba potrebne energije za grijanje i hlađenje za obiteljsku kuću smještenu u Zagrebu ovisno o zrakopropusnosti vanjske ovojnice zgrade (n50) i vrsti ventilaci-je (lijevo mehanička ventilacija s rekuperacijom, desno prirodna ventilacija) – s prikazom relativnog povećanja (smanjenja) u odnosu na n50=0,60 1/h u %


Porotherm 38 IZO Profi + Lag.žbuka - Zagreb

e4 geometrija i zidovi Porotherm 38 IZO Profi // Po-rotherm 32 IZO Profi - Utjecaj Meh.vent s povratom

topline (MVHR) na potrebnu energiju

Slika 7 Usporedba potrebne debljine toplinske izolacije vanjskih zidova (potrebne U-vrijednosti zidova) za ostvarenje jednake potrebne energije za grijanje kao u slu-čaju Porotherm 38 IZO Profi + Terca i n50=0,60 1/h, za obiteljsku kuću smještenu u

Zagrebu i vrsti ventilacije

Slika 8 Usporedba potrebne energije za grijanje i hlađenje za obiteljsku kuću smještenu u Zagrebu i Splitu ovisno o vrsti ventilacije (lijevo mehanička ventilacija s

rekuperacijom, desno prirodna ventilacija)

Porotherm 32 IZO Profi + Topl.žbuka + Meh. vent. s povratom topline (84%) - Split

Porotherm 32 IZO Profi + Topl.žbuka + Prirodna ventilacija - Split

Slika 9 Usporedba potrebne energije za grijanje i hlađenje za obiteljsku kuću smještenu u Splitu ovisno o zrakopropusnosti vanjske ovojnice zgrade (n50) i vrsti ventilacije (lijevo mehanička ventilacija s rekuperacijom, desno prirodna ventilacija) – s prikazom relativnog povećanja (smanjenja) u odnosu na n50=0,60 1/h u %


Porotherm 32 IZO Profi + Topl.žbuka - Split

Slika 10 Usporedba potrebne debljine toplinske izolacije vanjskih zidova (potrebne U-vrijednosti zidova) za ostvarenje jednake potrebne energije za grijanje kao u slu-čaju Porotherm 38 IZO Profi + Terca i n50=0,60 1/h, za obiteljsku kuću smještenu u

Splitu i vrsti ventilacije

76

Zidni sistemi

Zrakonepropusnost vanjske ovojnice također poboljšava udobnost i kvalitetu zraka u zatvorenom (uz preduvjet od-govarajuće ventilacije s povratom topline), a postizanje visoke razine zrakonepropusnosti zahtijeva više od punjenja vidljivih rupa.

Zrakopropusnost vanjske ovojnice zgrade je zapravo infiltracija unutrašnjeg toplog zraka koji izlazi iz zgrade ili ulazak hladnog vanjskog zraka u zgradu kroz pukotine, šupljine i druga mjesta nastala slučajnim i nenamjernim propustima, ali nikako kroz ventilacijski sustav zgrade.

Zgrade gotovo nulte energije moraju imati imaju kontinuiranu zrakonepropusnu ovojnicu. Ovdje je ključna riječ kon-tinuirana. Tajna kontinuiteta je identificiranje materijala i proizvoda koji ne propuštaju zrak i na odgovarajući način rješavanje problema spojeva i pukotina kako bi se u potpunosti zatvorila vanjska ovojnica zgrade. Na raspolaganju je nekoliko provjerenih pristupa za ostvarenje zrakonepropusnosti.

Pri tome treba razlikovati zrakonepropusnost od paronepropusnosti i razumjeti da je dobro izvedena paronepropusna ovojnica istovremeno i zrakonepropusna, ali obrnute ne vrijedi nužno pa zrakonepropusna ovojnica nije nužno i pa-ronepropusna (primjer žbuke je takav da ona može biti zrakonepropusna, ali obično nije paronepropusna).

Na temelju energetskih modela te realnog sagledavanja mogućnosti ostvarenja prilikom gradnje (korišteni proizvodi, kompetencije izvođača i podizvođača, troškovi), postavite cilj za n50 (broj izmjena zraka u sat vremena pri razlici tla-kova od 50 Pa) koji se ispituje pomoću tzv. Blower door testa. Razlika tlakova od 50 Pa je uobičajeni standard koji se koristi prilikom blower door ispitivanja.

U Republici Hrvatskoj je propisano da rezultat blower door ispitivanja ne smije biti veći od: n50 = 3,0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog uređaja za ventilaciju, odnosno n50 = 1,5 h-1 kod zgrada s mehaničkim uređajem za ventilaciju. Ti-pični cilj zrakonepropusnosti za iznimne NZEB zgrade bio bi od n50 = 0,6 h-1.

98

Zidni sistemi

3. Toplinska izolacija vanjske ovojnice zgrade Postoji optimum nakon čega povećanje debljine nije isplativo Razvoj modernih proizvoda i sustava Nakon što je zrakonepropusna, kontinuirana toplinska izolacija vanjske ovojnice zgrade može biti druga najisplativija strategija za postizanje nZEB-a. Modeliranje potrošnje energije, kao što je spomenuto gore u koraku 1, može pomoći u određivanju optimalne debljine toplinske izolacije za strop, zidove i podove. Odaberite sustave gradnje koji olak-šavaju izoliranje ovojnice zgrade i minimiziraju toplinske mostove. Pri tome je potrebno koristiti proizvode koji svojim svojstvima odgovaraju za svoju primjenu.

Ovdje se treba naglasiti da povećanje debljine toplinske izolacije nije uvijek rješenje koje će dovesti do smanjenja potrošnje energije zbog toga što se s povećanjem debljine toplinske izolacije, za svaki dodatni centimetar debljine, smanjuje njezin doprinos na potrošnju energije za grijanje i hlađenje. Postoji dakle debljina toplinske izolacije koja je optimalna za pojedinu zgradu (klimu, orijentaciju, tipologiju gradnje) i nakon koje se s povećanjem debljine izolacije samo povećavaju troškovi gradnje, a korist je minimalna. Može se dakle reći da je optimizacija debljine toplinske izolacije ključna za postizanje troškovno optimalne zgrade gotovo nulte energije.

Tako je s novo razvijenim opekarskim blokovima s integriranom toplinskom izolacijom moguće postići zahtijevane razine toplinske izolacije zgrada u kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj uz sustave kako je prikazano u nastavku.

KONTINENTALNA HRVATSKA

Konstrukcija Opis Detalj

Vanjski zidU = 0,178 W/m2K

Zid od opeke Porotherm IZO Profi 38 s integriranom kamenom vunom u opeci.

Detalj vertikalnog serklaža Sistemsko rješenje s Porotherm Profi kutom 30 i obloga s toplinskom izolaci-jom debljine 8 cm

Kamena vuna9 cm (TI)

Porotherm Profiopečni kut 30

Porotherm38 IZO Profi

PorothermDryfix.extra ljepilo

Laganažbuka

Pod na tluU = 0,164 W/m2K

Ispod temeljne ploče Toplinska izolacija XPS u debljini 15 cm, na koju se polože hidroizolacija.

Rješenje vertikalnog toplinskog mosta Prva dva reda Porotherm 32 IZO Profi opeka i obloga XPS u debljini 6 cm.

XPS 6 cm (TI)

Semmelrockopločnici


- Parket- Cementni estrih (5 cm)- PE folija- Zvučna izolacija (5 cm)- AB ploča (30 cm)- Hidroizolacija- Toplinska izolacija - XPS (25 cm)- Podložni beton (5 cm)- Učvršćeni nasip

ProzoriUw = 0,90 W/m2K

Međukatna kon-strukcija U = 0,37 W/m2K

Prozori Ostakljeni s trostrukim IZO staklom punjeni plinom i s 2 low-e premaza.

Otvori iznad prozora Izvedeni sa sistemskim rješenjem: Po-rotherm Thermo nadvoji za smanjivanje toplinskih mostova.

Polumontažna stropna pločaPorotherm gredice i Porotherm ispune + 6 cm tlačne ploče iz AB. Finalni tlaki: plivajući estrih debljine 5 cm + 5 cm toplinske izolacije.

- Parket- Cementni estrih (5 cm)- PE folija- Zvučna izolacija (5 cm)- Porotherm strop (22 cm)- Unutarnja žbuka - finalni sloj

Porothermnadvoj

XPS 12 cm (TI)

Dvoslojno IZO staklos LOW-E premazom

Tankoslojna silikatna žbukaLagana žbuka

Porotherm 38 IZO ProfiUnutarnja žbuka

KrovišteU = 0,15 W/m2K

Drveno krovište Ventilirani krov s 26 cm toplinske izo-lacije i sistemskim rješenjem Tondach krova i crijepa PLAN 30.

XPS 12 cm (TI)


AB serklaž26x25 cm

- Plan 30- Prečna letva (5x3 cm)- Kontra letva (8x5 cm)- Paropropusna vodonepropusna folija Tondach FOL Thermo DT- Daska- Rog / toplinska izolacija (16 cm)- Parna brana- Dodatna toplinska izolacija (10 cm)- Gips kartonska ploča (1,2 cm)

Plan 10 odzračnik

Tondachglatki sljemenjak

Tondachsljemeno grebena traka

Zračni kanal

1,071 kn/m2

1,014 kn/m2

993 kn/m2

Graf 1: Usporedna analiza cijena zidova od Wienerberger IZO Profi 32 opeke sa zidovima iste toplinske izolacije.

Izrada AB zida jedostrano žbukan s unutarnje strane i ETICS fasadom d=15cm

Izrada zida od opeke 19/29/19, jedostrano žbukan s unutarnje strane i ETICS fasadom

d=15cm

Izrada zida od opeke Wienerberger IZO Profi 32, žbukan s unutarnje strane d=1cm i žbuka-

nom fasadom d=4cm

Temeljem navedenih analiza vidimo, da je u sadašnjim tržišnim uvjetima povećane cijene radne snage dolazi do izražaja brzina rada s Wienerberger IZO Profi opekom radi čega je ukupna cijena izrade zida sa svim slojevima po-staje povoljnija (Graf 1). Možemo očekivati da će cijena izrade zida od opeke 19x29x19 s ETICS sustavom s 15 cm izolacije biti 2,2% skuplja, dok će AB zid d=25 cm s ETICS sustavom s 15 cm izolacije biti 7,9% skuplji.

Izvor: izv.prof.dr.sc. Ivana Burcar DunovićGRAĐEVINSKI FAKULTETZAVOD ZA ORGANIZACIJU I EKONOMIKU GRAĐENJA

1110

Zidni sistemi

PRIMORSKA HRVATSKA

Konstrukcija Opis Detalj

Vanjski zidU = 0,215 W/m2K

Zid od opeke Porotherm IZO Profi 32 s integriranom kamenom vunom u opeci i 4 cm toplin-ske žbuke.

Detalj vertikalnog serklaža Sistemsko rješenja s Porotherm Profi kutom 25 i obloga s toplinskom izolaci-jom debljine 8 cm


Porotherm Profikut 25

Kamena vuna (TI)7 cm

PorothermDryfix.extra ljepilo

Laganažbuka

Pod na tluU = 0,164 W/m2K

Ispod temeljne ploče Toplinska izolacija XPS u debljini 15 cm, na koju se polože hidroizolacija.

Rješenje vertikalnog toplinskog mosta Prva dva reda Porotherm 25 IZO Profi opeka i obloga XPS u debljini 7 cm.

XPS 7 cm (TI)

Semmelrockopločnici

Porotherm25-38 IZO Profi

- Parket- Cementni estrih (5 cm)- PE folija- Zvučna izolacija (5 cm)- AB ploča (30 cm)- Hidroizolacija- Toplinska izolacija - XPS (25 cm)- Podložni beton (5 cm)- Učvršćeni nasip

ProzoriUw = 0,90 W/m2K

Međukatna kon-strukcija U = 0,37 W/m2K

Prozori Ostakljeni s trostrukim IZO staklom punjeni plinom i s 2 low-e premaza.

Otvori iznad prozora Izvedeni sa sistemskim rješenjem: Po-rotherm Thermo nadvoji za smanjivanje toplinskih mostova.

Polumontažna stropna ploča Porotherm gredice i Porotherm ispune + 6 cm tlačne ploče iz AB. Završni sloj, plivajući estrih debljine 5 cm + 5 cm zvučne izolacije.

- Parket- Cementni estrih (5 cm)- PE folija- Zvučna izolacija (5 cm)- Porotherm strop (22 cm)- Unutarnja žbuka - finalni sloj

Porothermnadvoj

XPS 8 cm (TI)

Dvoslojno IZO staklos LOW-E premazom

Tankoslojna silikatna žbuka Lagana žbuka

Porotherm 32 IZO Profi Unutarnja žbuka

KrovišteU = 0,15 W/m2K

Drveno krovište Ventilirani krov s 26 cm toplinske izo-lacije i sistemskim rješenjem Tondach krova i crijepa PLAN 30.

XPS 8 cm (TI)


AB serklaž24x22 cm

- Plan 30- Prečna letva (5x3 cm)- Kontra letva (8x5 cm)- Paropropusna vodonepropusna folija Tondach FOL Thermo DT- Daska- Rog / toplinska izolacija (16 cm)- Parna brana- Dodatna toplinska izolacija (5-10 cm)- Gips kartonska ploča (1,2 cm)

Plan 10 odzračnik

Tondachglatki sljemenjak

Tondachsljemeno grebena traka

Zračni kanal

4. Smanjenje utjecaja toplinskih mostova Značajni utjecaj kod nZEB-a Mogu uzrokovati pojavu građevinske štete

Zgrada gotovo nulte energije mora biti projektirana te izgrađena tako da utjecaj toplinskih mostova na godišnju po-trebnu toplinu za grijanje i hlađenje bude što manji te da se ne pojavljuje građevinska šteta u obliku unutarnje ili povr-šinske kondenzacije u projektnim uvjetima korištenja prostora zgrade.

Toplinski mostovi su područja u vanjskoj ovojnici zgrade kroz koje je povećan toplinski tok i to zbog promjene mate-rijala, debljine građevnog dijela ili pak njegove geometrije.

Odaberite sustav gradnje koji u startu smanjuje toplinske mostove, jer toplinske mostove nije moguće ukloniti iz vanjske ovojnice zgrade i oni će postojati neovi-sno o debljini toplinske izolacije.

Toplinske mostove se najbolje može smanjiti u fazi projektiranja od strane pro-jektanta koji minimizira broj detalja koji će u konačnici biti toplinski mostovi i koji rje-šava neizbježne detalje tako da smanjuje utjecaj toplinskog mosta. Izbjegavanje toplinskih mostova u fazi projektiranja je često i najisplativije rješenje.

Ako se toplinski most ne može izbjeći, odgovarajućim materijalima i proizvodima se on može smanjiti.

1312

Zidni sistemi

5. Prozori - korištenje solarnih dobitaka Uravnoteženje toplinskih gubitaka i toplinskih dobitaka kroz prozore Osjećaj ugodnosti Pravilna ugradnja

Prozori su općeprihvaćeni i potreban su element svakog prostora za ugodni život. Oni omogućuju ispunjenje važnih faktora koji utječu na dobrobit korisnika zgrade kao što su: sunčeva svjetlost, svježi zrak, zaštita od buke, toplinska zaštita, zaštita od Sunca, zaštita od oborina, sigurnost.Prozori općenito imaju složeniju toplinsku funkciju od izoliranih zidova ili krovova te su samim time izuzetno važni u energetskoj bilanci nZEB -a.Prozori su zbog svoje Uw vrijednosti uglavnom odgovorni za veći udio u ukupnim gubicima topline. Istodobno, njihova prozirnost omogućava dobivanje sunčeve topline i svjetlosti u zgradu. Pasivni dobici (dobici od Sunca) mogu pozitivno doprinijeti smanjenju potrebne energije za grijanje zimi, ali s druge strane povećavaju potrebnu energiju za hlađenje ljeti. Potrebna energija za grijanje i hlađenje zgrade značajno ovisi o:

• Vrsti i veličini ostakljenja, • Orijentaciji prozora• Postojanju ili nepostojanju sustava zasjenjenja

Korištenje energije Sunca za grijanje kroz prozore okrenute prema jugu zimi snižava troškove grijanja. Zasjenjivanje istih prozora ljeti snižava troškove hlađenja. Ovo se naziva pasivna upotreba sunčeve topline.Prilikom projektiranja novih nZEB-a potrebno je odvagnuti solarne toplinske dobitke i transmisijske gubitke topline kroz prozore i druge ostakljene dijelove vanjske ovojnice zgrade. Ovisno o klimi (lokaciji), orijentaciji, veličini prozora, svojstvima prozora (vrsta stakla, okvir, rub stakla) i zasjenjenju, potrebno je pronaći optimum koji daje energetsku ravnotežu i u zimskom i u ljetnom razdoblju.Uravnoteženje toplinskih gubitaka i toplinskih dobitaka kroz prozore postiže se razmatranjem Uw – vrijednosti prozora (definira transmisijske gubitke topline) i g┴ - vrijednosti stakla (definira solarne dobitke topline) koji su dva najvažnija faktora koji utječu na godišnju potrebnu energiju za grijanje i hlađenje zgrade.

Ljudi se osjećaju neugodno kada predmeti i tijela koji ih okružuju istovremeno zrače s različitim intenzitetom prema ljudskom tijelu. Osjećaj ugodnosti je prisutan samo ukoliko je razlika u temperaturi tijela manja od 4K. Prozori s Uw ≤ 0.8 W/(m²K) imaju površinsku temperaturu koja nije značajno niža u odnosu na okolne zidove, obično je temperatura prozora niža od zidova za < 3K (za klimatske uvjete srednje Europe).

Pojednostavljeno, ispravan odabir vrste stakla za nZEB može biti na sljedeći način:

• Hladne klime: propustiti sunčevu svjetlost u prostor (viša vrijednost g┴) te minimizirati transmisijske gubitke (minimalni Uw)• Tople klime: zadržati opterećenje od Sunca izvan prostora (što manja vrijednost g┴x) mogu se dopustiti nešto viši transmisijski gubici (nešto viši Uw)

Pravilna ugradnja vanjske stolarije ima jedan od najve-ćih utjecaja na postizanje zadovoljavajuće zrakonepro-pusnosti vanjske ovojnice zgrade. Pravilna ugradnja vanjske stolarije propisuje tri razine brtvljenja – unutarnja paronepropusna brtva ili parna brana, ekspandirajuća traka ili pjena (toplinska izolacija) i vanjska brtva ili pa-ropropusna folija.Dodatno, prozori se mogu strateški postaviti kako bi se omogućila optimalna ljetna prirodna ventilacija, što će smanjiti potrebnu energiju za hlađenje ljeti. Iskoristite “efekt dimnjaka” za prozračivanje i hlađenje zgrade, po-stavljanjem prozora koji se mogu otvarati u blizini visokih točaka zgrade kako bi topliji zrak mogao izlaziti, i blizu niskih točaka zgrade da se omogući ulazak hladnijeg zraka.

Staklo Jednostruko staklo

Dvostruko sta-klo sa zrakom

Dvostruko izo-staklo s

low-e prema-zom (poz 3) pu-njeno argonom

Trostruko izo-staklo s

low-e premazom (poz 2 & 5) pu-njeno argonom

Četverostruko izo-staklo s

low-e prema-zom (poz 3, 5 & 7) punjeno

argonomU-vrijednost stakla Ug[W/m2K] 5.8 2.7 1.1 – 1.3 0.53 – 0.75 0.36 – 0.44

Temperatura na unutarnjoj površini stakla (pri vanj-skoj temp. -10 °C & 20°C unutra)

-2.6 °C 9.5 °C 14.9 – 15.7 °C 17.1 – 17.9 °C 18.3 – 18.6 °C

Stupanj propuštanja ukupne energije sunčeva zračenja, g-vrijednost

0.87 0.78 0.62 – 0.71 0.49 – 0.60 0.43 – 0.57

1514

Zidni sistemi

6. Adekvatna ventilacija prostora Kontinuirani izvor svježeg zraka Prirodna ventilacija Mehanička ventilacija s povratom topline

Kako je zgrade gotovo nulte energije potrebno graditi tako da budu zrakonepropusni (zbog toplinske ugodnosti i moguće pojave građe-vinske štete), kontinuirani izvor svježeg zraka i vlage su presudni za njezin uspjeh.

Svježi zrak se osigurava ventilacijom prostora koja može biti prirodna (otvaranjem prozora) ili mehanička.

Prirodna ventilacija je ventilacija kod koje se zrak izmjenjuje bez upora-be mehaničkih i drugih sličnih uređaja. Prednosti ovakvog tipa ventila-cije su mali investicijski troškovi, nema (ili je jednostavno) održavanja, mala (ili ne postoji) potreba za pogonskom energijom, dok nedostaci uključuju malu učinkovitost, malu mogućnost upravljanja te ovisnost o vremenskim uvjetima.

Dodatno, prirodna ventilacija znači otvaranje prozora u hladnim mjese-cima, čime dolazi do povećanih gubitaka topline iz zgrade, te smanje-nje razine ugodnosti boravka. Dodatno, stvara se i obveza za korisnike zgrade koju redovito treba obavljati i na koju se često zaboravi. Ukoliko se ne provodi pravilno ventiliranje nZEB zgrade, zbog povećane rela-tivne vlažnosti zraka doći će do povećanja relativne vlažnosti materijala od kojih je sastavljena vanjska ovojnica te do neminovnog rasta gljivica i plijesni.

Prirodna ventilacija mora biti projektirana tako da omogući ventilaciju tijekom noći i kad nikoga nema u zgradi. Izvan sezone grijanja, zgrade s prirodnom ventilacijom mogu se ventilirati više nego što je slučaj tije-kom grijanja osiguravajući još bolju kvalitetu zraka. Osim toga, prirodna ventilacija može pružiti određene kvalitete doživljaja prostora povezane s iskustvom mirisa, vlage, promjene brzine vjetra itd. i time omogućuje doživljaj okoline i vremenskih uvjeta. Također će omogućiti izravnu ko-risničku kontrolu unutarnjeg okoliša.

S duge strane, kod mehaničke ventilacije se svježi, filtrirani zrak (bez peludnih čestica i prašine) ubacuje u zgradu i na njega se prenosi to-plina s toplog ustajalog zraka u tzv. rekuperator koji je dio mehaničke ventilacije s povratom topline. Ovakav sustav zadrži oko 70% do 90% topline ispuštenog zraka i vraća tu toplinu dolaznom svježem zraku.

Ova potreba za mehaničkom ventilacijom ima i svoje prednosti pa tako nZEB zgrade najčešće imaju nižu koncentraciju CO2, nižu razinu zrač-nog zvuka, nižu relativnu vlažnost zraka.

7. Odabrati energetski učinkovite tehničke sustave i obnovljivi izvori energije Učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja Energetski učinkovita rasvjeta Obnovljivi izvori energije

Visoko učinkoviti, ekonomični sustavi grijanja i hlađenja ključni su za postiza-nje zgrade gotovo nulte energije. Ukoliko se smanji potrebna energija za grijanje i hlađenje zgrade na mini-mum, tada je moguće koristiti i tehničke sustave koji su vrlo male snage i troše malo energije. Potrebno je, nadalje, da se i ta mala potrebna energija u značajnoj mjeri pokriva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini. Prema hrvatskim propisima, potrebno je da barem 30 % energije potrebne za nZEB bude iz obnovljivih izvora energije.

Grijanje potrošne tople vode često je najveći trošak energije u zgradi gotovo nulte energije nakon grijanja i hlađenja. Stoga je važno da projektanti i gra-ditelji odaberu i lociraju učinkovitu tehnologiju grijanja tople vode, zajedno s drugim mjerama, kako bi se potrošnja tople vode svela na najmanju moguću mjeru.Prilikom projektiranja nZEB-a, važno je uzeti u obzir ne samo vanjsku ovojni-cu zgrade i mehaničke sustave, već i smanjiti potrošnju električne energije u najvećoj mogućoj mjeri. Ovo postaje posebno važno u nestambenim zgra-dama, koje obiluju električnim uređajima poput računala i rasvjete.

Inteligentna upotreba dnevnog svjetla s pažljivo planiranim prozorima mož-da je najznačajniji korak u učinkovitoj upotrebi električne energije. Svijetle, reflektirajuće površine koje omogućuju prodiranje svjetlosti što dalje u sobu, sustavi koji omogućuju usmjeravanje svjetlosti tamo gdje je najpotrebnije, te smanjenje sjaja na prozorima koji su okrenuti prema istoku i zapadu pred-stavljaju neka od inteligentnih rješenja.

Smanjivanje potrošnje energije za rasvjetu te istovremeno optimiziranje svje-tla za stanare, važno je obilježje nZEB zgrada. LED svjetla s adekvatnim upravljanjem savršeno se uklapaju u zadatak smanjenja potrošnje energije. Odabirom pravih LED svjetala, strateškim lociranjem svjetala i učinkovitim korištenjem prirodnog svjetla može se drastično smanjiti potrošnju energije u nZEB zgradi.

Dizalica topline zrak - voda

1716

Zidni sistemi

1918

Autor: doc. dr. sc. Bojan MilovanovićGrađevinski fakultet u Zagrebu

Wienerberger d.o.oemail: [email protected]

Josip KlarićProjektno tehnički savjetnikTel. 099 3595 336e-mail: [email protected]

7 koraka do nzeb zgrade - wienerberger.hr

Documents