6_6_mih_ly_szentm_rtoni_psiholoski_uzroci_krize_osobnog_identiteta

5/19/2018 6_6_Mih_ly_Szentm_rtoni_Psiholoski_uzroci_krize_osobnog_identitet...

http:///reader/full/66mihlyszentmrtonipsiholoskiuzrocikrizeosobnogidentite

Mihaly Szentmartoni

PSIHOLOKI UZROCI KRIZE OSOBNOG IDENTITETA

Uvod

Upravo se navrava dvadeset godina od glasovite 1968! Tre-eg svibnja bila je godinjica studentske okupacije Sorbonne i taj

je dogaaj oznaio poetak tzv. studentske revolucije. Tih se da-na mnogo govorilo o krizi identiteta. Ni Crkva nije ostala po-teena te krize. Ustvari, II. vatikanski sabor mogao bi se izrei ikao pokuaj Crkve da razjasni vlastiti identitet. ezdesetih godi-

na svi toliko govore o identitetu da sam pojam pomalo gubi svojeiskonsko znaenje. Nitko se ne pita ili se samo malo njih pita tozapravo znai ta rije, osobito kad je pripisana svim moguim,

vrlo heterogenim stvarnostima: osobni identitet, institucionalni,drutveni; identitet Crkve, vjernika u suvremenom svijetu, obite-lji u potroakom drutvu itd. To proirenje pojma neminovno jemoralo uzrokovati konfuziju identiteta samog pojma identi-tet!

Toj konfuziji nisu se uspjeli suprotstaviti ni psihologija ni nje-zini djelatnici, dapae, samo su zakomplicirali situaciju. Dovolj-na je povrna lektura strune literature tog razdoblja, pa i kasni-

je, da se uoi kako se najrazliitije rijei upotrebljavaju za istustvarnost: govori se o osobnom identitetu, o poznavanju sebe, o

pojmu o sebi, o reprezentaciji sebe itd.Tek potkraj ezdesetih godina poinje se unositi neto vie

svjetla u to, moemo mirno rei, ivotno vano podruje. Nakonpionirskih radova Eriksona1i pokuaja Marcie2da operativizirapojam identiteta, slijedi period razmiljanja, refleksije. Osamde-setih godina javlja se novi val pokuaja da se raisti pojam iden-titeta, i to tako da se studiraju razliiti vidovi osobnog identiteta.Pregled tih istraivanja prelazi okvir ovog predavanja.3

1E. H. ERIKSON, .Identity and LifeCycle inPsychological Issues,IUP, New

York, 1959, pp. 1 171;Infanzia esociet, ArmandoRoma, Armando, 1966.2J. E. MARCIA, .Development and Validation of Ego Identity Status, in Jo-

urnal of Personality and Social Psychology 3 (1966), str. 551558.3

Detaljan pregled istraivanaj dao sam u studiji: M. SZENTMARTONI,Identit personale: un concetto ambiguo*, in OrientamentiPedagogici35(1988),Str. 440450.

496



Ja u ovdje iznijeti svoju, do odreene mjere originalnu, vizi-ju problema osobnog identiteta.

etiri vidika identiteta

to je identitet i kako ga pojedinci ive? To je pitanje bilo u te-meljima moga interesa za to podruju i u polazitu mojih istrai-

vanja. Da bih odgovorio na postavljeno pitanje, zamislio sam naprvi pogled jednostavan, moad naivan postupak, ali koji je ipakbio vrlo plodonosan. Krenuo sam od hipoteze da se osobni iden-titet moe definirati kao osjeaj kontinuiteta. Ako je tako, onda

bi se taj sentiment mogao otkriti slobodnim asocijacijama. Osimtoga bi ispitanici trebali biti u stanju izraziti taj svoj doivljaj uobliku jednostavne definicije.

Metoda.Radi ispitivanja prve hipoteze zamislio sam jednos-

tavan test slobodnih asocijacija koji se sastojao od 8 pozitivnih ri-jei, meu kojima i rije identitet: 1. majka, 2. sloboda, 3. svee-nik, 4. Bog, 5.identitet,6. otac, 7. vjernost, 8. zrelost.

Za drugu hipotezu traio sam od ispitanika da pokuaju na-pisati jednu kratku definiciju identiteta, odnosno da odgovore naovo pitanje: to je za mene osobni identitet?

Ispitanicisu bili studenti, ukupno 40 u dobi izmeu 20 i 30 go-dina, muki i enski, laici i sveenici.

Rezultati. Poto sam prouio sve rezultate, s lakoom sammogao svrstati sve odgovore u etiri kategorije s obzirom na sad-raj izriaja, i to kao intrapsihike, interpersonalne, kognitivne iautotranscendentne elemente identiteta.

Najee asocijacije sadravale su intrapsihke elemente(60%): ja, mene, osobnost, biti, iskrenost, srea, vedrina, snaga,strah. Zatim slijede interpersonalnielementi (20%): konflikt, au-toritet, slika, lice, itd. Na treem mjestu su elementi autotranscendencije (10%):karizma, sloboda, ljubav,zvanje, itd.Konano,spoznajni, kognitivni elementi (5%): samospoznaja, znati sebeitd., a 5% ispitanika nije dalo nikakav odgovor na pozivnu rijeidenitet.

Budui da su ta dva testa meuovisna, i rezultati dobivajusvoje pravo znaenje samo u svjetlu opisane definicije iz drugogzadatka. Te rezultate takoer sam svrstao prema spomenutimkategorijama. A upravo su te definicije bile odluujue za prona-laenje gornjih kategorija, odnosno dali su temelj za formulira-

nje etiri aspekta identiteta:l.Intrapersonalni aspekt(intrapsihiki identitet): to su stro-

go osobni elementi koje osoba doivljava, percipira kao konstituante vlastita identiteta. Nabrajam samo najtipinije: biti ono tojesam, koherentnost sa samim sobom, vjernost samome sebi,potpuna integracija, moj nain bivanja itd.

497



2. Interpersonalni aspekti(odnosni identitet): elementi koje po-jedinac doivljava kao one koji ga razlikuju od drugih ljudi, npr.

moj nain odnosa prema drugima, vidjeti sebe u odnosu premadrugima, ono to me ini razliitim od drugih itd.3.Spoznajni aspekti (kognitivni identitet): elementi koji

imaju svrhu upoznavanje sama sebe: npr. znati tko sam, sposob-nost da se potpuno sabere, svijest o vlastitom postojanju, pozna-

vanje vlastitog ja, otkriti samoga sebe kao mukarca odnosno e-nu itd.

4.Transcendentalni aspekt(transcendentalni identitet): ele-menti koji izraavaju elju da se ostvare vrednote, npr. volja dase nadie samoga sebe, ovjek u traganju za vjerom, ljubavlju ipravdom, ispunjenje vlastitog poslanja, odgovoriti na Boji pozivitd.

Hijerarhija identitetaSada emo u skladu s naem shvaanjem pokuati opisati

spomenuta etiri aspekta identiteta, prema vrijednosnom redos-lijedu s obzirom na svoju nosivost u konstituiranju ovjekove samodefinicije.

1. Intrapersonalni ili intrapsihiki identitet

Najtipinija formulacija za taj vidik identiteta ini se da jesljedea: moj nain postojanja. Rije je o neposrednom kontak-tu i vjerojatno jednom intuitivnom susretu s vlastitim psihikimsvijetom. Ukljuuje prihvaanje sebe i jednu odreenu nutarnjukoherentnost. Premda su sve to dragocjene osobne kvalitete, jed-

va da su sposobni odrati trajnu motivaciju, budui da se radi ostatinim kvalitetama.ini se da je taj tip identiteta istovjetan s onim to Erikson

naziva osjeajem kontinuiteta, a stvara se ve u djetinjstvu. Onpie sljedee:

Prve manifestacije injenice da dijete ima povjerenjeu svoju okolinu koja ga okruuje jest lakoa kojom sehrani, dubina njegovih snova i oputenost crijeva. Iskus-tvo sklada izmeu vlastitih potreba i majine brige do-puta mu da postupno zaboravi onu nelagodnost koju jemoralo doivjeti u asu roenja, u sudaru s ambijentom...Sigurnost i kontinuitet to ih tako stjee stvaraju rudi-mentarni osjeaj identiteta koji se, vjerujem, temelji na

skladu izmeu sadraja sjeanja i oekivanja te niza oso-ba i stvari koje su mu poznate.4

Ovaj dugi citat rasvjetljuje pravu narav onog aspekta identi-teta to smo ga mi nazvali intrapsihikim ili intrapersonalnim.

4ERIKSON,Infanzia e societa,str. 231.

498



Ustvari, ovdje se radi o jednoj danosti, o jednom nasljedstvu kojenije steeno osobno. To je stoga rudimentarni identitet, nestabi-

lan, jer nije rije o autodefiniciji u odnosu na vanjske okolnosti, uodnosu prema sigurnom i trajnom ambijentu za zadovoljavanjeosnovnih ivotnih potreba. Ako se srui taj stabilni ambijent, sru-it e se i identitet. ini se da to bar djelomice moe protumaitinaputanje svoga zvanja mnogih sveenika i redovnika, osobitoneposredno poslije Koncila, kad su nestale mnoge vrste vanjskeforme i strukture. U isti kontekst se smjetava vjerski indiferentizam, otuenje mnogih vjernika od Crkve, jer, kako kau, to nije

vie ona Crkva koju su upoznali kao djeca. Ili sa suprotnim pred-znakom ista stvar: slijepo prianjanje nekih tradicionalista uz ne-ke, prema njihovu miljenju nedodirljive forme u Crkvi: mislimotu na nadbiskupa Lefebvrea i njegove sljedbenike, koji su svojidentitet toliko vezali uz vrste forme da su bili radije spremni

na logike tamne mrlje u nainu razmiljanja nego pripustiti kri-zu identiteta koja bi ih mogla ponijeti na viu razinu osobne zre-losti. A poznate su i krize identiteta u starijih osoba pri umirov-ljenju.

2. Interpersonalni ili odnosni (relacionalni) identitet

Analiza naih rezultata doputa tumaenje sadraja ovog as-pekta identiteta, koji ima dva konstitutivna elementa: statiki idinamiki. Statiki element bio je vrlo zgodno ovako izreen uodgovoru jednog naeg ispitanika: Identitet je ono to razlikuje

jednu osobu od druge. Rije je o osjeaju vlastite originalnosti,to ga osoba moe stei samo dugotrajnim odnosom prema dru-

gima. Drugi element je vie dinamiki, a osoba ga percipira kaosposobnost biti s drugima. Psihiki mehanizam tog tipa identi-teta je usporeivanje sebe s drugima. Drugim rijeima, toka referencije za samoodreenje su drugi. I upravo je tu novost togidentiteta u usporedbi s prijanjim: dok je intrapsihiki identitetutemeljen na kontinuitetu vanjskog svijeta, tj. neposredne okoli-ne, interpersonalni ima kao refereninu toku druge osobe.

Prednost je tog tipa identiteta da moe razrijeiti osjeaj infe-riornosti, tj. osoba postaje kompetentna u meuljudskim odnosi-ma. Ustvari, Erikson je smjetavao krizu osjeaja inferiornosti ukolsku dob. S neto pojednostavljenja mogli bismo ga nazvati idjeakim identitetom, pa moemo odmah naznaiti i njegovenedostatke: ovisi o stabilnosti meuljudskih odnosa, zbog ega

jedna izdaja ili nevjera od voljene osobe ili osobe od povjerenja,ili pak tzv. signifikantnih, znaajnih osoba, moe toliko potkopa-ti itavu zgradu vlastitog identiteta da osoba poini samouboj-stvo. Dovoljno je sjetiti se tolikih sluajeva branih tragedija.Ovamo spadaju krize i tzv. odnosnog identiteta, npr. kad nekaena definira sebe samo kao majku ili samo kao enu svoga mu

499



a. Kad odrastu d]eca, ona gubi identitet majke, nevjerom ilismru mua identitet supruge. Slino vrijedi za mueve.

3.Kognitivni ili spoznajni identitet

Bilo bi premalo rei da je ovdje rije samo o elji za upozna-vanjem samoga sebe na najbolji mogui nain. Odgovori naihispitanika sugeriraju neto vie od toga: samospoznaja zajedno skompetencijom da se uzme svoj ivot u vlastite ruke. Najpriklad-nija formulacija, ini se, jest ova: identitet je sposobnost potpu-no sabrati sebe. Autodefinicija se ovdje oslanja na vlastitu oso-

bu, to, oito, ukljuuje sve prijanje elemente, tj. onaj statiki ionaj interpersonalni. Meutim, conditio sine qua nonje da oso-

ba nastoji vidjeti sebe u totalnosti. Osim toga, pretpostavlja po-sjedovanje globalne vizije vlastitog ivota i jednu odreenu ivot-

nu filozofiju, nazor na svijet. Ovo drugo bar u implicitnom obli-ku. Jezgru ove filozofije tvore osobne vrednote koje su slobodnoodabrane i koje osoba percipira kao valjane i vrijedne da u njihuloi svoj ivot. To se manifestira npr. kao entuzijazam za vlasti-tu profesiju, u izboru ivotnog druga, u izboru politike ideologi-je itd. Taj vidik identiteta odgovara onom to Erikson opisuje kaomladenaki identitet:

Osjeaj identiteta jakog Ja jedno je, dakle, s povea-nim povjerenjem da vlastiti kontinuitet nalazi potvrdu usudu drugih, to se izraava opipljivo u obeanju jednekarijere.5

Novost tog vidika identiteta jest u tendenciji prema samoostvarenju, koja pojedinca nosi prema ostvarenju osobnih vredno-ta. Meutim, ako se toj tenji suprotstavi neki traumatini doga-aj, npr. teka bolest, osakaenje, zabrana itd., to moe sruiti te-melje autodefiniciji. Ustvari, Frankl u svojoj knjizi u kojoj opisujesvoja iskustva u koncentracionom logoru (Zato se niste ubili?),decizivno tvrdi da su zatvorenici, lieni svih osobnih vrednota isocijalnih priznanja, mogli odoljeti napasti oajanja samo ondaako su imali neki ivotni cilj koji ih je naprosto prisiljavao da iz-dre. S time stiemo do etvrte razine identiteta.

4.Transcendentalni identitet

Ovaj identitet, prema naoj viziji, najvaniji je vidik identitetai najzreliji nivo osobnog identiteta. Rije je u biti o orijentaciji

prema apsolutnim i objektivnim vrednotama, tj. prema takvimkoje postoje neovisno o pojedincu, u obliku nekog zvanja, prijed-loga ili ak imperativa. To pretpostavlja jasnu hijerarhiju vred-nota. Kohlberg je postulirao postojanje takvih vrednota za posti

5ERIKSON,nav. dj.,str. 244.

500



anje zrelosti u moralnom rasuivanju: vrijednost ivota.6Meu-tim, u svojim kasnijim radovima traio je i jamca za takvu moral-

nost i tako je stigao do uloge religioznosti u razvoju moralne zre-losti. Slina perspektiva postulira se i za postizanje afektivne zre-losti. Isto nam se ini nezaobilaznim i za osobni identitet. Nai is-pitanici traili su naine da izraze taj vidik identitetata. Najprik-ladniji izraz bio je ovaj: Identitet je jasna ideja o sebi u odnosuprema Bogu.

Originalnost i novost ovog aspekta jest upravo u polaznojtoki koju osoba upotrebljava za autodefiniciju: Bog. U toj defini-ciji je jasno da osoba mora sebe percipirati kao stvorenje.

Nema smisla prosvjedovati ovdje da takva refleksija nije viepsihologija, nego filozofija, dapae teologija. Tragedija je suv-remene psihologije upravo u injenici da jo ne moe, ili da jonije spremna dopustiti to da sama ne moe i da nikad nee moipruiti univerzalnu i apsolutnu antropologiju. Ona takvu antro-pologiju mora silom prilika posuditi iz drugih izvora, tj. od filo-zofije i od teologije, tovie, od Objave. Bez prije spomenutih glo-

balnih elemenata ljudske egzistencije, itava iskljuivo psiholo-ka antropologija ostaje bez temelja i osakaena.

Zavrne refleksije

U naem radu poduzeli smo zadatak da razjasnimo znaenjepojma identiteta. U tu svrhu promotrili smo istraivanja nekihautora i zakljuili da im nedostaje globalno vienje problema.Unato tome, nai rezultati su potvrdili da osjeaj identiteta po-

stoji u osobama: ustvari, 95%ispitanika dalo je dovoljno jasnu iobuhvatnu definiciju. Novost koju donosi na rad sastoji se od toga da se taj osjeaj identiteta moe pojaviti u etiri vidika, dakle,da je vieznaan, a samo sumirano izraavaju pojam identiteta ucjelini, u totalitetu.

Mi u tim vidicima vidimo hijerarhiju s obzirom na njihovuantropoloku kompleksnost. Meutim, ako je identitet samomoj nain ivljenja, onda su antropoloki temelji takvog identi-teta potpuno izvanjski i slabi. To nas navodi na kritiko razmi-ljanje. Odreenu odgovornost za nezrele ljude, tj. ljude slabog,izvanjskog identiteta, snose i razliiti odgojni sustavi koji ne pru-aju ideale i objektivne vrednote. A kao to smo rekli na poetku,dio odgovornosti ima i suvremena psihologija sa svojom imanen-

tnom antropologijom, prema kojoj je ovjek dostatan sam sebi.itava ta problematika moe se svesti na napetost izmeu dvapristupa u suvremenoj psihologiji: autorealizacija ili autotran

6L. KOHLBERG, Education Moral Development and Falth, inJournal of

Moral Education 4 (1974)516.

501



scendencija? Smatramo da se vrsti osobni identitet moe teme-

ljiti samo na tendenciji za autotranscendencijom.

Na kraju, osjeamo se ohrabreni ponuditi alternativnu defi-niciju pojma identiteta: Identitet je autodefinicija. A ta autodefi

nicija mogua je na etiri razine, ovisno o tome koja je toka ori-

jentacije na temelju koje ovjek mjeri sebe: ambijent, druge oso-

be, on samili Bog.

PSYCHOLOGICAL CAUSES OF IDENTITY CRISIS

Summary

In this experimental study, the author uses the free association met-

hod. He demonstrates that personal identitiy is a complex concept with

intrapsychological, interpersonal, cognitive and autotranscendental

elements. The author perceives a hierarchical distribution of the levels

of identity, the stability of which depends upon the foundations of auto

definition. In conclusion, the author proposes a new definition for iden-

tity: autodefinition.

502

6_6_mih_ly_szentm_rtoni_psiholoski_uzroci_krize_osobnog_identiteta

Documents