LIST IZLAZI TJEDNO.- GODISNJA REDOVlTA PRET­PLATA DIN 30, DOBROTVORNA DIN 50. - ZA INO· ZEMSTVO DIN 60. - OGLASI PO NAROCITOJ TARIFI.

GODINA Xli. BROJ 3. ADRESA UREDNI!TVA I UPRA YE: SlBENIK pp. 17.

... Sirom svijeta

HITLEROV GOVOR. 30. pr. mj. prili­kom osme godišnjice dolasku nucionalsoci­jal!zma na vlast, Hitler je u Berlinu odr­žao veliki govor, u kome je, medu ostalim, naglasio: Godina 19-:11. bit će historij kn godina. Cjelokupnu na 'a oružana snaga. dovest će na jedan ili na drugi način do konačn e odluke. Govoreći o američkoj pomoći Engleskoj izjavio je: Tko .teli da. pritekne u pomoć Engleskoj, treba da zna, dn će svaki brod, koji se pojavi pred nje­mačkim podmornicama, biti torpedovan. -Odjek njegovog govoru bio je ovaj: U L o n d o n u: »Govor određen za unutraš­nju upotrebu«. - U B er l i n u: »Vođa je najavio iznenađenje u podmorničk:om ra­tu«. - U \V a s h i n g t o n u : »Ako Hitler puca. moramo i mi«. - U R i m u : »Go­vor je zajamčio vojničku suradnju sila o­sovine«.

GRCKO-TALfJANSKI RAT. Usprkos vrlo lošega vremena grčka akcija na alban­skoj fronti uspj~no se nastavlja. Na obal­nom području kod Himare napadaj je za­vršen zaposjedanjem visokog gorskog po­ložaja, koj i su Talijani bili jako utvrdili . Zauzećem ovog položaja grčke su čete o­pet napredovale prema Vnloni. U Tepelc­niju opaženi su veliki požari, pak Grci smatraju, da Talijani namjeravaju grad evakuirati.

JAKOST E GLESKE VOJ KE. Pred­sjednik engleske vUade Churchill izjavio je u engleskom parlamentu, da Velika Bri­tanija raspolaže s 4 milijuna naoružanjh i opremljenih ljudi za obranu zemlje. Tim povodom 'naglasio je potrebu i dužnost stvaranja još veće vojske za obranu oto­ka i nastavak borbe do pobjede.

SMRT MET AKSASA. 29. I. preminuo jo predsjednik grčke vlade Joanis Metak­sas od srčane kapi. Posljednjih gowna živo je sudjelovao u vodstvu grčke politike kao predsjednjk vlade i ministar vanjskih po­slova, pak je njegova smrt težak gubitak za Grčku u danll!>"'njim te kim vremeni­ma. - Grčki kralj imenovao je njegovim nasljednikom Aleksandra K or i z i s a, gu­vernera grčke Narodne banke i jednoga od najbližih suradnika pk. Metaksasa. Sastav vlade je inače ostao isti bez promjena li& nosti u njoj.

TALIJANSKI Mf'NISTRI NA FRON­TI. Sest talija•nskjh mirustara, medu njima i ministar vanjskih poslova grof Ciano O· tišli su na frontu i preuzeli zapovjedništvo svojih odreda. - U vezi s ovim odlaskom Ciana na front smatra se, da predstoje važni vojni događaji .

UAPSEN PARISKI PREfEKT POLI­CIJE. Njemačka okupaciona vlast razrije­šila je dužnosti prefekta policije u Parizu te ga stavila u pritvor do dalje naredbe.

NARODNO VIJECE U FRANCU­SKOJ. Maršal Petain ustanovio je Narod­no Vijeće i imenovao njegovih 188 člano­va. Među imenovanim članovima ima biv­;ih parlamentaraca te predstaV11ika raznih društvenih slojeva. NModno vijeće ima samo savjetodavni značaj, a sačinjavaju ga: 27 senatora, 44 narodna poslanika, 32 poljodjelca, 17 industrijalaca i trgovaca, 3 iz kolonija, 21 predstavnik slobodnih zva­nja, 6 predstavnika svih rodova vojske, 16 radruka. 7 umjetnika, 6 pjvših >Tatruka, 9 preds~avnika raznih vjerskih krugova . -Po svemu se vidi, da je maršal Petrun pot­puni gospodar položaja te da će se francu­ska politika nastaviti u dosadašnjem smi­slu poštovanja uvjeta primirja, ali bez preuzimanja kakvih novih obveza.

Sibenik, 6. veljale 1941.

"Mi želimo mir i hoćemo mir!" Prilikom otvora nove radio-stanice u

kopl ju 27. l. predsjednik vlade g. vet­ković i ministar pošta g. dr Torbar odrlnli u značaj n e govore.

Dr T or b n r je, medu ostalim, rekao: »T k je nekoliko država i naroda osta lo do danas izvan sukoba i ratnoga požaru. Srbi, I·lrvnti i lovenci pružili su dovoljno dokaza, da su spremni nB nndčovjcčanske

žrtve i napore, da čuvaju i očuvaju, što je njihovo.«

G. C v o t k o v i ć je pak u svom go­voru naglasio i ovo: »Mi želimo mir i mi hoćemo mir ! Zato neka naš narod ačuva ono, to je neophodno potrebno, da nam mir bude osiguran : potpunu disciplinu u­nutra. U ovim časovima nitko ne smije remetiti nutarnji mir."'

Nakon zauzeća Derne, Aqordata i Barentua Britansko čete u T o b r uk u zarobile

su preko 25 hiljada talijnnskjh vojnika, komandanta armije, komandanta wvizije, još dva druga generala, jednog admirala i dosta viših oficira, a zaplijenili oko 50 born ih kola, 200 topova svih kalibara te znatne količine drugog ratnog materijala. Bitka za Tobruk trajala je 36 sati po straš­noj oluji, kojn je zasipala vojnike žutim oblacima pijeska.

Poslije osvajanja Tobruka britanska vojska nastavila Jo da napreduje prema zapadu. 30. T. osvojili su D er n u, koja sa strateškog gledišta ima veliki značaj. En­gleski krugovi ističu, da su Talijani u Der­ni i oko nje pružili otpor jači od svih do­sadašnjih u Libiji. Britanske čete prowru sada prema Bengaziju goneći protivnika, koji sve više ubrzava svoje povlačenje pre­ma Bengnziju. Zauzele su i Ci re n u, koja

se nalazi 75 km zapadno od Derne, n sami h 170 km udaljena je od jako utvrdenog Bengazija. Ovim najnovijim napredovanjem britanske su čete opkoli le zračnu bazu poloniju i nastavile napredovanje prema zapadu dalje od Cirene.

I u ' ritreji britanske su če to izvrši le veliki prodor te su već osvojile A g o r • d a t i B ar e n t u te se približuju Keren u i nastavljaju svoje napredovanje prema Asplari i Crvenom moru, a TalijflO-i se po­vlače. Broj zarobljenika je velik, a Talij~t­ni o tavljnju znatne količine ratnoga ma­terijala.

U Abesiniji ta.lcoder britanske čete na· preduju na cesti Metema-Gondnr.

U talija:nskoj omallji južnoafričke če­te nalaze e isto tako na cijelom frontu u napredovanju.

Prancusho-njemačka napetost dmiral Darlan otputovao je u Pariz,

da u ime francuske vlade nastavi prego­vore s jemačkom. Ovim stupa u odlučni stadij kriza, koja se razvila između Berlina i Viehya.

U Berlinu mjsle, dn akcija Darlana mo­že uspjeti samo u slučaju sporazuma s La­valom. Vichy je medutim putem ramo-sta­nice u Lyonu posve odlučno objasnio svo­je stanovi tc prema Lavalu bliskoj nacio­nnlsoeijnlističkoj stranci u Parizu. Dva osnivača ove stranke označena su kao po­znati opozicionalci prema Petainovoj poli­tici, treći kao slobodni zidar, a četvrti kao vođa poznate cagularskc urote.

U diplomatskim krugovima Vichya i­zazvala je posebnu pozornost izjava admi­rala Dori ana, kojom je on još jedamput izričito naglasio, da francuska flota ne će biti upotrebljena ni za kakve druge zn­datke, nego isključivo zn zaštitu francusko-

ga imperija. Istodobno je u Vichyu pro­glašeno, neka se mladi ljudi prijave za službu u floti.

U Londonu ove događaje prate s ve­likom napetošću. Englezi smatraj u, da je zadnjih dana s njemačke strano ponovno izjavljeno, dn odluka mora bi ti smjesta donesena. Ipak vjeruju u čvrstoću maršala Pctnina i drže, da će ta čvrstoća, koju je maršal pod vrlo tešk.'im okolnostima već mjesecima čuvao, ostati nesmanjena. Mi­sle, dn se iz subotnjeg govora generala Weyganda na radiju još jasnije vidi odluč­nost generala Weyganda l vlade u Vichyu, da se spriječi zahvat ooovinskih sila u sjevernu Afriku.

Darlnn so već vratio iz Pariza, pak se Petain nalazi sada pred odlukom. Održana je vanredna sjednica francuske vlade pod njegovi m predsjedanjem.

Doqadaji u Rumunjskoj Nakon ubijstvu njemačkog majora

Dohringa l svrgnuća ministra unutrašnjih poslova Petrovicescu desno krilo želj ezne garde diglo je ustanak. Legionari su se htjeli silom riješiti generala Antoneseu i na vlast dovesti svoga čovjeka, koji bi u Rumunjskoj uveo čisto legionarsku vlada­vinu. Odmah su zaposjeli policijsku zgro­du i radio-stani cu. Naoružani su bill do zubiju. Imali su automatske puške, strojne puške i topove. Plamen ustanka zahvatio je brzo ci jelu državu, napose gradove Ploesti, Brnjlu, Galne, Brnšovu i Jassy. Borba je trajala tri dana. U Bukureštu se vodila prava bitka između legionara i voj­ske, koja je ostala vjerna generalu Anto­nescu. Konačno je, pomoću vojske, uspjelo skršiti ustanak, koji je bio l!Zrokom veli­kih ljudskih žrtava i ogromne materijalne štete. U Bukureštu su, među ostalim, opu­stošeni i spaljeni svi židovski dijelovi gra-­da. VojskA jo sada gospodar položaja u cijeloj državi.

Veoma čudnu ulogu u ovim događaji­mn igrao je potpredsjednik vlade i vođa legionara Horin ima. On je označen kao jedan od kolovođa ove pobune zajedno s ministrom Petroviceseu te je za njima iz­dann potjernica. e zna se, kud su svršili. Po jednim vijestima su uapšeni, po drugi­mn se još skrivaju, po trećima su pobjegli u Sovjetsku Rusiju.

General Antonescu sastavio jo novu vladu bez legionara, u kojoj su skoro svi ministri generali. Uapšenih je 6.278 osoba, kod kojih je nađeno mnogo oružja. U svim gradovima i eoskim općinama ime­novani liU novi općinski načelruci. 4. t. mj. izda•na je službena obavijest, da je svuda u zemlji uspo tavljen mir i red. .............................. "" .... ~~ .... ~ ..... ~

UMRO CSAKY. 27. T. umro je mađar­ski ministar vnnjskjh poslova grof saky. - Novim mađarskim mirustrom vn•nj kih poslova imenovan je B a r d o s s y , dosn­dJLAnjj mađarski poslo..nik u Bukureštu.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU. BROJ CEK. RACUNA 33.121

Iz naših krajeva OVI U ISTRL Dr Fran K u l o-

v e e, politički nasljednik dra Korošca, ime­novan je za ministra bez lisnice; dr Miha Kr e k za ministra prosvjete mjesto pk. dra Korošca; dr Mihaj lo K o n s t n n t l­n o v i 6 za mjnJstra pravde mjesto g. dra Laze M ar k o v i a, koji je stavljen na raspoloienje.

Z G VER ERA AROD E BA -KE imenovan je dr Milan R n d o s a v l j e­v ić, bivlii guverner iste banke. Za prvoga viceguvernera potvrđen je g. dr Ivo B e­l i n, dok je dosadašnji drugi viceguverner g. dr Ljubiša M i kić razriješen dužnosti te je ovo mjesto o talo nepopunjeno. Ime­novani su i novi članovi upravnog odbora.

STRA! I A VIO f NAD S SAKO M. 27. L pojavila su se dva strana aviona nad

ušak:om. nši protuavionski topovi otvo· rili su paljbu na njih. Jedan od njih do­tle je već bio preletio naš teritorij, dok se drugi brzo izgubio u pravcu Rijeke.

O čANE AGRADE žA DAR-MERIJI. Objawjena je uredba, po kojoj će se licima u slu~bi žandarmerije osim po­hvala i odlikovanja za revnosnu službu davati još i novčane nagrade.

OVE CTGARETE »DUBRAVKA« pustila je u prodaju Uprava drž. monopo­la u veoma lijepim, ukusnim i reprezen­tativnim specijalnim kartonskim kutljama, koje su bijelo-plave boje u imitaciji svile, a cigarete su obavijene specijalnim sre­brenastim i voštanim papirom. Da bi se sačuvale svježe, kutije su umotane i u celofan papir. Cig11rete su blage, a prodaj­na cijena im je 9 dinara za kutiju od 15 komada.

KR E KARTE U SLOVENIJI. U cijeloj lovcnjji od l. t. mj. uvedene su karte za kruh i brašno. Odrastao potrošač dobivat će mjesečno na oS'novu karte 13 kg i 320 grama kukuruzno-pšcničnoga braš­na.

OD EK PLOZIJE STRA fE ZALU­T LE MI E nastradalo je više zgrada u B u d v i. Steta se cijeni na 3-4 milijuna dinara.

l ELJE ICKI MUZEJ U SPLITU. O­vih će e dana u Splitu otvoriti iseljenički muzej s !30 hiljada raznih dokumenata, koji govore o stvaralačkim naporima na­ših iseljenika na svim kontinentima svije­ta. ovom muzeju, prvom u našoj drža­vi i jednom od rijetkih u čitavom svijetu. nalaze se mnogi neobično dragocjeni i za­nimljivi dokumenti i podaci o našim ise­ljenicima po svijetu, kojih Ima l milijun 248 hiljada i 544. a njihova imovina vrije­di, koliko 20 godišnjih proračuna naše dr­žave.

POLJODJEL KO-~ MAR Kl FAKUL­TET U SARAJEV otvoren je 27. I. kao fak ul tet beogradskog sveučili ta.

O RACIO IR JU ZI OT IH NA-MIR ICA BA OVINI HR T KOJ obljnvljcn.n je ban kn naredba, kojem se u svim gradovima uvode potro"ačkc iskaz­nice. Dosad je odobreno otvorenje 10 gradskih aprovizacijn. Putnici, koji dolaze u gradove, dobivat će potro čke iskazni­ce na kolodvorima ili u gradskim nl?ro,i­zncijnma.

ODRZA I TEC JE L Održan je križarski tečaj u K l o t r u P o d r n v­s k o m 2. i 3. ll. (br. Lj. Perinić i T . Ce­rovac). te u Fl l i p- J a k o v u !., 2. i 3. U., koji je prirewlo Kriiarsko Okruije u Si beniku.

'6TRANA 2.

Život je pjesma Mi ne pjevamo pjesme o nikomu,

pa ni o seljaku, jer bl nam se moglo

reći da se rugamo. A nama nije do

ruganja. Ipak se usuđujemo naglasiti,

da su poslovi seljaka prava pjesma

flvota. Nitko nema ljepllh, sređenljih

l mirniJih dana od naprednoga čovje­ka seljaka. Naglasujemo: naprednoga

seljaka!

Zemlja je rudnik bogatstva, koje

se nikada ne Iscrpi. Sva zemlja s mo­

rima i visinama dana je na službu čo­

vjeku 1 njegovim potrebama. To su

carstva veličine, ljepote l dobra. Sa­mo treba znati preblratl po !Ica­

ma divne harfe prirode, koja je dana

radi čovjeka.

Za čovjeka radllu, all napredno­

ga radiJu, koji znade lskorlsutl l trav­

ku po kojoj se gazi, nema glada nl

oskudice. Ima, uistinu, vanjskih uzro­

ka nelmaltlne, kriza l stradanja, all

svijestan čovjek seljak l na najlkrtl­

jem dijelu zemlje mofe učiniti baram

to, da ne gladuje na dnevnom zaloga­

ju. Ne govorimo to, samo da se reče,

nego se osjećamo jakim l s olovkom

u ruci učiniti račun prihoda l rashoda.

Nas upropaltava neznanje, a drugo

sve manje od njega. Ove se godine

ne misli na to, Jer se poljski proizvodi

lako l visoko unovčuju. Doći će l o­

pet one godine, u kojima se prokli­

nju zemlja l plodovi, a drugo sve po

redu. Kolikogod je .to beskorisno, to­

liko je u najvlle slučajeva l neoprav­

dano, jer je pravi uzrok u tomu, Ito

se ne zna pametno Iskoristiti zemlja

l darovi njezini.

Lai je, l opet naglasujemo, Iai

je, kada se čuje, da smo ml u Dal­

maciji ljudi n pasivnoga« kraja. T o se

govori napamet, ill, da se pokrije sra­

mota onih koji vode narodni brod, a

i onih, uopće, koji propuštaju učiniti

ono Ito su dufnl učinili u pridizanju

zemlje. Samo bogatstvo mora moie

hraniti milijune, a ne tek par stotina

hiljada no nas je uz Jadran. Samo

treba znati Izvući Jz mora blago, koje

se krije u dubinama. Tko je kriv ri­

barima, Ito u svoj džep ne sprav­

ljaju one milijune, koje razni špeku­

lanti sabiru! Ove Je godine jedan tr­

govac na samim srdelama zaradio dva

i po milijuna dinara! Kakot Kupovao

svježu ribu l solio. Ribari to nijesu u­

činili, jer nijesu svijesni sebe l snage

udruženja na zadružnoj osnovi. Neka

se ne lzmotavaju s time, Ito su bill

prisiljeni prodavati ribu, da nabave kru­

ha i ruha za sebe l svoje. Nel Oni

koji Imaju, dali bl im i velike svote

na račun zalihe u posoljenoj ribi.

l trgovCi s uljem uvijek prave

dobre poslove. U njihove džepove

dospiJe više čistoga dobitka, nego u

ruke svih onih koji dane gube u tje­

lesnom radu u polju. l opet Isti razlog,

jer se nije svijesno veličine i dobra

udruživanja. Ne samo to, nego; ko­

lika je razlika od ulja l ulja! Pročišće­

no se unovčuje za Jedan dio vile ...

Pa napredno gospodarstvo sa smo­

kvama, bajamama, voćem, povrćem.

l sa destlliranjem ulja Iz raznih trava,

koje niču i venu, pa na mjestu gnjiju,

koliki bi se novel mogli Izvući! ...

Ovca je dobar prihodi Tko o tomu

vodi računal Poslju se l posebne tra­

ve, koje daju vile mlijeka, bolju vunu

1 meso ...

VIna Ima, zbilja, po svim strana­

ma zemlje. Ali, ako već ostajemo kod

njega, zano ga napredno gospodar­

stvo l svijesno zadrugarstvo ne bi pret­

varalo u liker 1 vino sunčane Dalma­

elje se u flaše stavljalo 1 tako skupo

unovčavalol

Naglafeno je: Do obilatih rezul­

tata dolazi se svljelću 1 povezivanjem

u zadružne zajednice. Mall pojedinac

Slovačua , l šibensui Blaženiu

(Nakon puta po Slovačkoj) svim zemljama, u kojima živu Hr­

vati, zahvatio je korijen kult bl. 1 ikole Tavilićn, koji u po ljednjc tri-četiri godi­ne na juriš o vajfi vc hrvlttskc katoličke

duše. južnoj \merici je još g. 1937. -

odmah poslije jcrusulemskog slrtvlja prigo­dom posvete Blažcnikova oltara u vetom gradu njegova mučeništva - Buenos Aires bio medu prvima, gdje su n xi tamošnji Hrvati po tavili u crkvi sliku svetog Sibcn­čanina, te je bingo lov njezin obavio sam nadbi kup-kardinal glavnoga grada Argen­tine. lza toga sc kult iri i južnom i sje­vernom Amerikom po svim hrvatskim ko­lonijama, tc će sc naći još jedva koja hr­vat ka crkva ili kapelica bez Blnženikovc sli ke i bez staln ih molitava za njegovu ka­nonizaciju.

U Europi su prvi bili gradišćanski Hr­vati, koj i su - slijedeći naglo širenje što­vanja bl. likole Tavilića u staroj im do­movini - sami svojom inicijativom tako­der prigrlili to štovanje. Pred nekoliko mjeseci saznali smo radosnu vijest, da ne­ma nij edno crkve gradi ćanski h Hrvata bez slike ovog a.postola hrvatskog vjerskog jedinstva. Gradišćanski Hrvati , koji su nam u blisk"''rn susjedstvu, prvi su od onih Hr­vata, koji u Europi žive izvan Hrvatske, proveli općenitost kulta bl. ikolc Tnvili­ća, pa to spominjemo s velikom radošću

i b arnošću . jihov divni primjer treba dn slijede 'nesamo svi Hrvati izvan domovine, nego i svi Hrvati u domovini, gdjegod su u toj svetoj stva ri još u zaostatku.

ešto sjeverni je od gradišćan kih Hr­vata ima i nekoliko hrvatskih naselja u lovačkoj oko glavnoga s lovačkog grada

Bratislave. Ti Hrvati nastanivši sc u lo­vačkoj još prije 350 godina sačuvali su do danrts svoje hrvatsko ime, a dobrim dije­lom i hrvatski jezik, pjesme i običaje. [ma ih još oko 4000, koji sc nisu pretopili u Slovake. J ajčišće hrvatsko selo im je Hr­vat !Ci Grob, dva kilometra udalj eno od sadašn je madžarske granice. Kad je u je­sen g. 193 . Madžar ka otela lovačkoj juž­ne slovačke kraj eve, prijetila je opasnost, da će Madžari uzeti i selo Hrvatski G rob. Kada sam tnalo iza toga posjetio te naše lovačke Hrvate, pričati su roi, kako su

sretni, •to su ostali u l ovačkoj, jer im pod Madžarima nikad ne bi bilo tako lije­po, kako im jo u Slovačkoj.

tom će hrvatskom selu u Slovačkoj biti podignut prvi oltar bl. ikoJe Taviti­ća u onim stmnama. To će im biti dar hrvatskog naroda iz domovine. Relijef za taj oltar izrađuje slovački umjetnik Ladi­slav Majer ky iz trogirskog mramora, koji smo mu ljetos poslali. Hrvati su u Hrva t­skom Grobu, kad su čuli, da će dobiti ol­tar hrvat kog Blaženika, i da će taj oltar doći posvetit i sam hrvatski metropolita zagrebački nadbiskup prcuzv. g. dr A lojzi­je tcpinac, bili tako obradovani i razdra­gani, da su skupili pola milijuna slovačkih kruna i povećali svoju već 350 f::Odina sta­

ru crkv u. Bio sam ovih dann u lovačkoj, da i­

dim, kako izradba oltara napreduje. Pohva­lio sam kipara Mujer koga i na'no ga u punom jeku izradbe relijefa bl. ikoJe Ta­vilića. Divno umjetnički koncipirani relijef je u gipsu potpuno gotov, a sad ga umjet­nik prema tome kleše iz mramora.

»Do ožujka ću s relijefom biti potpu­no gotov tc ću ga izložiti na reprezentativ­noj izložbi slovački h umjetnika«, reče roi

prof . .t\lajcrsky, koji e ponosi tim svojim najnovijim d jelom kao jednim od najus­pjelijih, što ih je dosad stvorio. A ima ih veliko mnoštvo, medu kojima je najljepše izradio prvoga slovačkog kneza Pribinu , velikoga slovačkog gcncra la-oslobodioea Stcfanika i slavnoga slovačkog vod u l-Ilin­ku. A k tima sada dolazi naš bl. iko la

Ta vi l ić.

Slovački kipar /'ll.ajcrsky je prvi ino­zemni kipar, koji izrađuje bl. ikolu Tavi­Jića. On je oduševljen umjetnošću na 'c!,la Meštrovića, s kojim je i o obno pomat, tc

ne može nilta. On Je žrtva onoga ve­

likog, koji je na ovaj ill onaJ način

otskočlo l robi onoga nižega 1 po­

trebnoga. Svijesno udruženje većega

broja malih pretstavlja veći kapital od

svake gomile novca u ruci pojedinca.

All, do toga svljesnog l promll­

ljenog udruživanja, koJe računa na bu­

dućnost, ne dolazi se naglo 1 odmah.

Zato je nužno po1rebno barem neko­

Ilko predvodnika, do srži poltenlh po­

jedinaca, koji u svim ljudima gledaju

jednu Bof)u obitelj. Tl poJedinci pro-

ne taji, da je Meštrovićeva umjetnost ima­la utjecaja i na njegovo umjetni čko stvara­nje. Mi mu Hrvati nikad ne ćemo zabo­raviti veliku ljuba v, kojom se dao na umjetni ko uzvcličanjc našega hrvatskog apostola.

Steta, što radi prevelikoga snijega ni­sam ovaj put mogao pohoditi i Hrvatski Grob, nego sam tim 'našim slovačkim Hr­vatima uputio samo pozdrave, te će im ove nedjelje njihov župnik porazdijeliti 500 sli­čica bl. ikole Tavilića kao predznak, da sc i oltar toga svetog I-Irvata, koji tako željno očekuju , približuje ostvarenju.

U audi jenciji kod predsjednika Slova­čke Republike dra Josipa Ti a imao sam prilike u tročetvrtsatmom razgovoru spo­menuti i našu akciju za bl. ikolu Tavi li­ća. Slovački suvere'n, koji jo inače obi čan

svećenik te i kao predsjednik republ ike svako nedjelje vrši župničku službu u svo­joj župi. izjavio mi je, da pozna tu našu akciju i da će i sam molitvom poduprijeti naše nastojanje za kanonizaci ju toga hrvat­sko~ Blaženika. POZ'najcm već 13 godina sadanjega prvog predsjednika slovačke sa­mostalne države. Upoznali smo se u Za­grebu, o kojem u mi je i ovaj puta s odu­ševljenjem pričao veleći, da bi ga opet že­li o pohoditi . Velika njegova sklonost pre­ma nama Hrvatima, koju je baštinio od slovačkoga vode Hlinke, očituje se, kad­god mu se pruži prilika, da to pokaže, pa tako eto i na podru čju kulta bl. ikole

Ta vili ća. U Tmavi, rodnom gradu prvoga zagre­

bačkog nadbiskupa kardinala dra Jurja Haulika, u gradu, u kojemu jo u katedrali grob velikoga Sibenčanina Antuna Vranči­

ća, nekadanjeg ostrogonskog nadbiskupa, posjetio sam biskupa preuzv. g. dra Pavla Jantauscha, takoder velikoga prijatelja nas Hrvata. Interesirao se za hrvatski 13()()..

godišnji jubilej, pa, kad je s tim u vezi došla riječ i na akciju za kanonizaciju bl.

ikolo Tavilića, rekao je: :»Dn, Hrvati u Hrvatskom Grobu, k()ji

jo u mOJOJ biskupiji , čekaju željno vašega nadbiskupa da posveti i oltar toga va cg Blaženika i cijelu crkvu, koja je iza pove­ćanja samo blagoslovlj ena, a posveta čeka vašega hrvatskog metropolitu«.

»Treba čekati mirno doba, da to bu­de omogućeno«, rekao sam kao poruku prcuzv. hrvatskoga metropolite.-

U gradu Trnavi, koji je nazvan »slo­vačkim Rimom«, ima sjedište Društvo sv. Vojtjeha, slično našem Društvu sv. J eroni­ma. To slovačko društvo preuzima ulogu, da se u Slovačkoj u stotinjak crkava po­stavi ove godine slika bl. ikolc Tavilića,

te da tako slovački narod kultom toga sve­tog Hrvata pomogne hrvatski narod u po­stignuću njegove kanonizacije. To sveto djelo braćo Slovaka pojačat će duhovnu uzajamnost izmedu slovačkog i hrvat kvg na roda, koji su jedan drugom tako bliski i po sudbini u pro losti tako lični. U v je­ren sam, da će po toj svetoj vezi zagovor bl. ikole Tnvi l ića donijeti mno~o blago­slova plemenitim te~njama, što ih ta dva naša naroda spajajući katoli čki slavenski jug katoličkim slavenskim sjev rom među sobom goje. To uvjerenje donio sam u du'H vrativši sc s dcsetdnevnoga nedav­nog boravka u lij epoj, slobodnoj i sretnoj

Slovačkoj. Dr Josi p Andrić

KRIZA B GAR KE VL DE. Mini­star poljoprivrede B a gr j a n o v, koji je prošlih dana u muodnom sobranj u podvr­gao oštroj kritici privredni si tcm u Bu­ga rskoj, dao je ostavku zbog razilaženja s današnjom vladom u pogledu vodenja pri­vredne poli tike. mrt tra se, da će ovim po­vodom doći do kolektivne ostavke vlade. Predsjednik vlade dr Filov privremeno je preuzeo vođenj e ministarstva poljoprivre­de. - Bagrjanov uživa povjeren je ijema­ca, pak bi ga oni želj eli vidjeti 'na mjestu preds jednika novo bugarske vlade.

vode revoluciju duha u mllljenju l

gledanju na !Ivot. Evo nas uvijek k IstoJ točki, za

kojom vapi dnevni !Ivot; evo nas opet

s tvrdnjom, da Je čovJek visokoga mo­

rala jedini vjesnik boljega tjelesnog

života. Duhom čisti 1 duhom Jaki po­

jedinci naJbolji radnici l u brizi za

kruh nal svagdalnjll Ovo Je bio jedan dio programa

na tehJu nale omladine sa sela, ko­

Ja se u većem broJu nalla profllh da­

na na okupu. Nale Je obzorJe llroko

BROJ 3.

lt O. Bruno Foretić o-:7.1 ~ .......... ~ .......... ..

25. pr. mj . umro je u Zagrebu veHkt apostol i organizator katoličke omladine isusovac vlč. o. Bruno Foretić, u 61. godin i života, nakon duge i teške bolesti.

Pokojnik je rodom iz Splita (24. XLI. 1880.), a u Družbu Isusovu je stupio 1899.

filozofiju je svršio u Kraljevici, a bogo­slovi ju u Chicriju u Italiji. akon prve sv. Mise ( 1912.) bio je pokojnik 1913.-

1914. prcfektom u Bogoslovnom sjemeni­štu u Sarajevu, a od 1916. do 1939. taj­nikom provincije u Zagrebu. Posljednje dvije godine proživio je u Splitu, Dubrov­niku i u Zagrebu na Jordanovcu. Bio je osobito vrstan i obljubljen ispovjednik i voda bezbroj duša te neumoran i dobar propovjednik i konferencijcr. T o so vidje­lo u tolikim pučkim misijama i duhovnim vje-.lbama te brojnim vjerskim organizaci­jama, koje je on s tolikom revnošću i lju­bavlju osnovao i vodio. Kristovom ljubav­lju i drugim rijetkim odlikama svoje ve­like duše sve je osva jao za Krista, za Cr­kvu , za krepostan i apos tolski život. Bio je pun takta, rijetko uslužan, te svim svo­jim radom i životom najglasniji dokume­nat i najbolja apologija kršćanske ljubavi.

ezaboravni pokojnik osobito je za­sl užan za orlovsku i orličku te kasnije za križarsku i križaričku organizaciju. Od pr­voga početka pa sve do 1939. kad je radi teško bolesti morao ostaviti svoju toliko ljubljenu omladinu, kao učitelj i voda u svojstvu generalnog duhovnika, dotično

zamjenika generalnog duhovnika. najaktiv­nije je sudjelovao u životu i radu orga­nizacij e, u njenom opsežnom i uzvišenom apostolatu, u izgradnji mladih idealnih naraštaja zn novu katoličku Hrvatsku. On je silno, upravo očinsk i volio omlndinu, a i omladina njega, pak mu je baš zato bila vanredno odana i privržena. A i mi kri­žarski duhovnici smo ga osobito cijenili i bili mu oda•ni, jer, kadgod smo trebali, našli smo kod njega riječ utjehe, sav jeta i poticaja. kupa s nama on je proživio sve tmurne i radosne dane, sve uspjehe i ne­uspjehe, ve ku 'njo i pobjede našeg orlov­stva i križarstva. S njim smo proživjeli raspust orlovsko organizacije i 'neposredni nastavak rada u Križarstvu. On je dao eu­haristijsko obUježje našoj orlovskoj i kri­žarskoj organizaciji. akon smrti Merčeve on je bio vjerni čuvar njegove baštine, njegova duha i njegova radikalizma. Kad •nas je sa suzom u oku 1939., radi bolesti , morao da ostavi, ni onda nas potpuno ne ostavlja, on dnevno žrtvuje i moli za nas, živo se za nas interesira. Knd sam ga pro­"le godine zn imendan., posjetio na Jorda­novcu skupa s novim predsjednikom VKB-a drom icdziclskim i tajni kom Zni­darčićcm te križarskim duhovnikom vlč...

Kralikom iz nrajcvn tako živo sc intere­sirao za stanje kr ižarstva i tok glavne skupštine, pak kad smo mu dali vrlo u­tj e ljive i povoljne podatke, zaiskri la mu sc suza radosnica u oku, a iz dnn du"e mu se vinuo pontani i veliki: »Bogu hva­la!« To nikad ne ću tli ne mogu zabo­raviti. Plemenita je to bila duša, uistinu Božji čovjek! Du~a mu sc zato raja nauži­va la! jcgovoj rcdovničkoj braći i rodbi­ni iskreno saučešće!

27. I. prircdcn mu je vrlo lijep sprovod uz veliko sudjelovanje katoličkoga Zagre­ba. Tu se najbolje vidjelo, koliko je bio. obljubljen i cijenjen. Sakupilo se veliko­mnoštvo svijeta, sva katolička društva, Križari i Križnrice u potpunom broju, brojni svećenici, rcdomici i redovnice. preuzv. gg. biskupi dr alis- e' vis i dr Lach. te nadbiskup prcuzv. dr tepinac, koji je blagoslovio njegovo mrtvo tijelo, prije ne­go se uputila tužna povorka do grobnice oo. isusovacn. R.

.......................................... NOVO K.RižARSKO BRATSTVO o-

novano je u o s p ić u (okružje senjsko). POSJETI. Posjećena jo Križarska Brat­

stvo O š tr e 2. II. (br. Emi l Klaić).

1 nale Je srce za sve ljude, all ozbilJno

l plodno dJeluju samo oni koJima je

nJihov rodni kraJ (po lJestvici: ja, obi­

telj, mjesto, narod) kraljevstvo l car­

stvo, koJe teka na hitno uređenJe. Le­

titi preko brda, a sebe ne sređivati,

samo Je tlapnJa l pJana riJeč. U udru­

lenom naprednom gospodarstvu Je

spas nalega čovJeka, a to te dati samo

sviJesni, jakt l visoko moralni poJedin­

ci.

Junior

pe tal Pt'; peta

ubo

J)ica. -uč:lttli 5

,;ea j Ill

ron dje~;cs.

Uto rije u Lo

Sriie Ijo RedP _S''· Eo

(:et\1

rica.­pan, opa

peto

roučtnik. ubo

mučenici. :-I ed il

ea. - S Po n

nik. Utor

roučcnik. rijet

-s,·. Cem

i roufl · Pe~

mučemca

Smrijan Su bo

lio hi ji. (anticip.).

NED Cl'J1

Pavla 24-27 j

da oni JedAn bijete!

tako se koji mia je i činio da, dok čtn. Ali Wi sn lll0!'1 p obltl:u i DO jeli; i su pili njima, a

njih nije

t leju (20, Isus učer stro je iutrom nogl'1d. l no.r na đ

,.ete ure na este, • to to Rekoše n im: •ldit bi u ''eO uprante plaču p Pristupi ste ure ~j pr·,

Primiše l hu na d tadili su nalila, k žege .• !t~ : : . !lOgo Je P3

da dam Čilliti jer

sljednji go

BROJ 3.

ŽIVOT S CRKVOM =

Crkveni kalendar Potnk, 7. 11. : Sv. Romunld. opat. -

Prvi petak. ubota, 8. ll.: Sv. Ivan Motski, prizna­

volue. edj lja, 9. Il.: Nedjeljo Sedamdeset­

nica. - Sv. Ciril Aleksaodrijski, biskup i učitelj sv. Crkve, - Sv. Apolonija, dje­vica i mučenica.

Ponodjoljak, 10. IL: Sv. kolostiko, djevica .

Utorak, ll. II.: Uko:woje Bl. Dj. Mo­rije u Lurdu.

rijedo, 12. ll. : Sedam sv. Utemeljite­lja Reda Slugo Bl. Dj. Marij'e (Servitc). - Sv. Eulalija, djevica i mučenica.

Cetvrtak, 13. ll.: Sv. Katarina R., dje­vica. - Sv. Grgur II., Pttpn. - Sv. Stje­pan, opat

Petak, 14, II.: Sv. Valentin (Zdravko), mučenik.

Subota, 15. IL: Sv. Fausti n i J ovito, mučenici.

Nedjelja, 16. ll. : Nedjelja Sczdesetoi­ca. - Sv. Julijana, djevica i mučenica.

Ponedjeljak, 17. II.: Sv. Donat, muče­nik.

Utorak, 18. IL: Sv. Simun, biskup i mučenik.

rijedo, 19. II.: Sv. Gobinij, mučenik. - Sv. Konrad, pustinjnk.

Cetvrtak, 20. If.: Sv. Eleuterij, biskup i mučenik.

Petak, 21. II.: Sv. Eleonora, djevica i mučenica. - Sv. Irena, djevica. - Sv. Severijan, biskup i mučenik.

Subota, 22. II.: Stolica sv. Petra u An­tiohiji. - Navečerje sv. Matije, apostola (antici p.) .

NEDJELJA SEDAMDESETNICA CITA JE POSLANICE blaženoga

Pavla Apostola Korinćanima (l Kor. 9, 24-27 i 10, 1-5). - Braćo! e znate li da oni što trče u trknlištu, svi trče, ali jcdll!D dobije nag;-ndu? Tako trčite dn do­bijete! Svaki koji se bori u rvanju, od svega se uzdržava; oni dokle da dobiju raspadljivi vijenac, a mi neraspadljiv. Ja dakle tako trčim, ne kao na nepouzdano, tako se borim sa šokom, ali ne kao onaj koji mlati vjetar. Nego mrtvim tijelo svo­je i činim ga pokornim, da ne budem mož­da, dok drugima propovijedam, som zaba­čen. Ali ne ću vam tajiti, braćo, da su oci naši svi bili pod oblakom i svi su preko mora prošli; i svi se u Mojsija krstili u oblaku i u moru; i svi su isto jelo duhov­no jeli; i svi su pili isto piće duhovno, jer su pili od duhovne stijene, koja je išla za njima, a stijena bijaše Krist Ali većina od njih nije bila po volji Bogu.

t SLIJEDI SV. EVANĐELJE po Ma­teju (20, 1- 16). - U ono vrijeme reče

Isus u čenicima svojim ovu priču: Kraljev­stvo je nebesko slično domaćinu koji iziđe

jutrom rano da najmi radnike za svoj vi­nograd. I pogodivši se s radnicima po di­nar na dan posla ih u svoj vinograd. I izi­šavši oko treće ure, vidi druge gdje stoje besposleni, i reče im: »Idite i vi u moj vinograd i to bude pmvo, dat ću vam.« A oni otiđoše. Izišavši opet oko šeste i de­vete ure učini tako. Kad iziđe oko jechl­ilaeste, nade druge gdje stoje i reče im: »Što stojite ovdje vas don besposleni?« Rekoše mu: »Niko nas nije unajmio.« Reče im: )> Idite i vi u moj vinograd.« - A kad bi u veče, reče gospodar vinograda svomu upravitelju: »Dozovi radnike i podaj im p laću počevši od posljednjih do prvih«. Pristupivši dakle koji su došli oko jedanae­ste ure, primiše po dinar. A kad pristupi­še i prvi, mišljahu da će više primiti, ali primiše i oni po dinar. I primivši mrmlja­hu na domaćina govoreći: »Ovi posljednji radili su jednu uru pa si ih izjednačio s nama, koji smo podnosili tegobu dana i žege.« A on odgovori i jednomu od njih reče: »Prijatelju, ne činim ti krivo. Nisi li sc pogodio sa mnom po dinar? Uzmi svo­je pa idi, a ja ću i ovomu posljednjemu da dam kao i tebi. lli, zar mi •nije slobodno činiti što hoću? Zar je oko tvoje zlobno, jer sam ja dobar? - Tako će biti po­sljednji prvi, a prvi posljednji, jer je mno­go zvanih, a malo izabranih.

MOLITVE KRSCANINA XLII L

MOLITVE IZA TIHE SV. MISE (Il)

Pošto se obratio za zagovor Blaženoj Djevici Mariji, svetom Josipu, svetim apo­stolima Petru i Pavlu i svim Svetima, puk još zazivlje u pomoć sv. Mjhovila Arhan­đela, koji, kao što je u Starom Zavjetu bio zaštitnikom izabranoga naroda Božje­ga, tako je sada Crkve Kristove.

Sveti Mjhovile Arbandele, brani nos u boju; proti pakosti i zasjedama dovolovim budi zakloni Neko mu zapovjedi Bog, po-

•KATOLIKu

nizno molimo. I ti , Vojvodo vojske nebe· skc, sotonu i druge duhove zlobne, koji svijetom obilaze na propast dušo . božan­skom krepošću u pakao protj'll rajl Arncn.

Veliki Papu Lov Xlii., koji je proro­čkim okom prcdvidno budu n vremena tc htio zaštititi svijet od p gibli i zalo, usred kojih dnn!t& živimo, vidio jo takoder, koko će sotoni\ u ov nu 'c dobn vi'c ncuoli ikn­da pri je rnditi, da upropa ti neumrle duše.

Pogled na dunašnji svijet potvrđuje

nam, kako otona vrši dllndanas vanredni utjecaj usred ljudske zujcdnice.

Zašto tako okrutna progonstva protiv kršćnna? Ako sc ne će vjeru, zar ne bi bilo dostatno, da je sc jednostavno zabrani? Zašto sc pribjegavu mukama i svetogrdi­mn.. što vc nije bilo strašnije ni u d ba prvih kršćona? Zašto tolike bezočne i gadne klevete protiv rkvo i njeni h služ­benika? Samo sotonska mrinja mogla ih jo izmisli ti l

Duh Sotone lebdi danas no na·im mo· dcrnim zabavama, na našim sastancima i priredbama, u našim društvima, u ncčcd­noj modi, u tol ikim novinama. časopisima i knjigama, što ih sc vidi u rukama naše omladine. vc je smišljeno i udešeno, da polako otruje kr ćan ku savjest.

Duh Sotone je oholost i otpor protiv reda, koji Bog hoće, radi čega danas toli­ko strada svijet.

otona, koji je otac laži, dao je u ruke svojim suradnicima oružje klevete, dvolič­

nosti i himbe, čega je danas toliko u svi­jetu, osobito kod se juriša i napada na Crkvu. Svijet, koji je s prezirom odbacio istinu sv. Evanđelja, knžnjn von je danas lažju otone.

Duh Sotone je mržnja, osveta, klasna borba, to so u naše doba propovijeda u svijetu mjesto !jubavi Kristove.

Sami će nas Bog moći dn spasi u di­vovoskoj borbi , koja sc zameće protiv Cr­J...-vc. A kod jegovogn prije tolja zngovn­rat će naše interese onaj, koji je već jed­nom obranio stvar Božju svojim borbenim poklikom : »Tko je kao Bog?« - sv. Mi­hovil Arhanđel.

Na braniku

Vjera i znanost Može li učenjak biti kršćanin? Je li

istinit sud, koji se često čuje , da religija nije za čovjeka, koji je duboko proniknuo u tajne prirode? Da li je his torijska či­

njenica, da je učenjak i bezvjerac ili čak

bezbožac jedno te isto?

Otkad su prirodne i eksnktne znano ti rnzotkrile mnogu tajnu u svijetu i čovjeku, ra ·irilo se mišljenje, da su ove znanosti vjeru oborile, pa sc kadšto sa sveučilišne

stolice. u javnim predavanjima., u časopisi­

ma naprosto pretpostavlja kao utvrđena či ­

njenica., da su vjera i znanost u taJ...-voj opreci, chi nn pr. uvjeren kršća n in ne može biti učenjak. - Osobito je ovakvo mišlje­nje rašireno o zast upnicima prirodnih i eksaktnih znanosti, pa ćemo sc mi u od­govoru na gornja pitanja ograničiti na pr­vake rečenih dvaju nau čnih područja .

Ovim sc pitanjem bavilo više učenja­

ka. Tako no pr. D e nner t (Religion der Naturforschcr) istražio je, što su veliki pri­rodoslovci dr.lnli o vjeri, napose da li su bili uvjereni, da ima Bog. U tu je svrhu uzeo u pretres nazore od 283 učenjaka 19. stoljeća, pa evo što je ustanovio: 7 ateista.. 8 indiferentnih prema vjerskom pitanju, za 48 nije mogao ništa sa.z'nati, a 220 je bilo teista. Za vrijeme od 15. do 19. vijeka našao je 367 prirodoslovaca: 2°/o odbijaju kršćanstvo, 30/o bili su indiferentni, 950/o te iste.

Englez M n n l e y u n The views of mo­dern science« iznio je za'nimivu statistiku o vjerskim nazorima 142 člana poznate Royal Society (nalik francuskoj Akademiji znanosti - Akadcmio des Sciences): o 46 nije našao nikakvih podataka, o 25 nije mogao ništa sigurno ustanoviti; od pre­ostalog 71 člana bilo je ateista 5, skeptika 6, uvjcrenih kršćana 27, a 33 priznavahu barem osobnoga Boga.

Još je zanimljiviju i veoma važnu či­

nje'nicu utvrdio crkveni historik K. A. K n e Il er u svojem opširnom djelu, u ko­jem je vanredno solidno istražio stav pri­rodoslovaca i zastupnika eksoktnih znano­sti XTX. vijeka prema vjeri. Cinjenica je ova : baš su korifeji rečenih struka imoli vjeru, šta više, mnogi od ovih bili su po­božni ljudi, u v jcreni kršćani. To znači drugim riječima, dn jo napredak priroda­slovnih i eksaktnih znanosti od velike česti

djelo učenjaka tcista.

Isti je rezultat polučio Francuz A. E y m i e u i tražujući, kolik su udio u na­pretku prirodnih znanosti XIX. stoljeća i­mati t. zv. croyants učenjaci , koji su ba­rem Boga priznavali. Evo "Ploda njegova

istraživanja u kratkoj strtlistici: od 432 priznntrt učenjaka minuloga vijckn ima nji h 34, zn koje sc ne z-na, što su sudili u vjer­skim pitunjima ; od stn lih 398 našao je 15 indiferentnih ili agna tikll. 16 ateista, 367 »Croynnts« (koji su barem Ooj!a priznuvali). Eymieu je još napose prctrcsao vjerske nnzorc 150 prvaka (initintucrs) XIX. vije­ka, t. j. onih učenjaka prirodnih i cksakt­nih znanosti, koji su u tim strukama krčili

nove puteve i polagali temel je znanstvenoj zgradi: o 13 je stanovište u vjerskom pi­tn nju ncpo'lnnto, 9 je indiFerentnih ili agna tika, 5 atci tn.. 12 tcista!

Ovo su fakta, utvrđene činjeni ce, a tc so ne dadu nikakvim domišljanjem izbri­sati. Može tko osporavati, da li je ovaj ili onaj učenjak imao tako odlučan uticaj na razvitak i napredak svoje struke. Priznaje­mo dakle, dn u tom pogledu može biti i nešto subjektivno, ali uglavnom rezultati su navedeni h istraživača neoborivi. jer sc osnivaju na izjavama, često i na religioz­nom življenju u čenjaka, či ji su v j erski na­zori prctrcscni.

(Tz dj ela »Zastupnici modernih znanosti i vjernu od Miroslava V n o i n o - Zagreb) ~ .............................. ~~

Sto drugi pilu

Plesovi po srednjim školama Zagrebačka »Nedjelja« od 2. t. mj.

piše: Mislimo, dn bi već jednom trebalo

prestati s loši m običajem (koji su uosta­lom uveli oni s one strane - i to s pro­zimom tendencijom) , da se po našim sred­njim kolama priređuju plesovi, mokar ti plesovi i bili pokriveni zvučnim naslovima socijalnih o jeća ja i pomoći bližnjemu l

Izvan je debate, da su dana!;11ji pleso­vi pogibeljni po moral, a po ebno po mo­ral omladine - pa i srednjoškolske! Ako hoćemo zdrav i jak naraštaj, 'naraštaj, koji će biti sposoban raditi za dobro svoga hr­vatskog naroda i znati se žrtvovati za svoj narod , onda se moramo i služiti sredstvi­ma, koja će odgojiti tn.J...-vu omlndinu.

Treba prestati s krivim i nezdravim pedagoškim metodama l Fraza, lijepih iz­java i riječi nom je dostal Djela e traže!

Vrijeme je radikalizma.. budimo i mi radikalni! U svemu, pn i u odgoju omla· dine ! T o bi trebali upamtiti osobito odgo­jitelji omladine! Sp

Krabulje Splitska »Katolička Riječ« od 30. T. t.

g. dono i ovaj člančić, koji skoro doslovno vrijedi i za naš Šibenik:

Ove godine u Splitu krabulje nijesu zakasnile. Makar da su poklade duge, sva­ke večeri naš trg. obala i neke ulice u cen­trumu vrve krabuljama vake Yr tc, koje trče, viču, tuku sc i prave nepri tajne ša­le. Koliko to služi dobrom gla u Splita, to svako ozbiljan može pro uditi. Dn li su poklade zato, da sc mladež, većinom uče­

nice i u čeni ci raznih škola, svakojako obu­čena.. kiću po gradu i uznemiruju pro­laznike? A ono neprestano urlikanje u nekim ulicama, ono tulenj e i ona vriska uis tinu razdražuju živce do desete i jeda­naeste ure.

što će pak bi ti do kraj n poklada? Već par godina smo imali priliku, da konstati­ramo, da zadnjih petnaestak dana »krnje­vala«, osobito nedjeljom, plit se pretvori u neku poludivljn čku naseobinu, osobito no glavnom trgu . Krabulj e se često bezobraz­no vladaju prema publici, a nezakrnbulje­na sc omladina često bezobrazno vlada prema krabuljama. Bilo je više uprnvo ne­moralnih prizora, koji su j preklani i lani (a u šibeniku nažalost već i ove godine, op. ur.) izazvali proteste i gađenje ozbilj­nog svijeta. Mi mo u svoje vrijeme na to upozorili .

Ove godine, da ne bude iza toga, mo­limo na vrijeme naše vlasti, dn poduzmu potrebite mjere, jer e bojimo, da ne bude još gore uz idcjnu i stvarnu raskalašenost, koj a sve više uzimlje maha, pod uplivom ljevičarske propagande, štampe, k inll i ka­zali šta (gdje e prema prikazati Krležinu »Ledu«). Trebalo bi ponovno uvesti legi­timacije za krabulje, uz nnplntak takse, jer bi ih onda bilo manje, n njihovo bi se vladanje moglo i moralo kontrolirati. O im toga legitimacije se ne bi smjele izdavati djeci pučkih škola ni daštvu srednjih. o­sim uz dozvolu dotičnih ravnateljstava.

Marksistička propaganda putem filma

Zagrebački »Katolički List« od 30. I. t. g. donosi ovu bilješku:

U posljednje vrijeme imamo prilike promatrati novi način marksističke propa­gande. Ona sc luži filmom tako zvane

STRANA 3.

sovjct:;ko provenijencije. Sovjetski filmovi, ma kuko bili zaodjenuti u narodno rusko ruho, uvijeke ima du propagnn di s b čk u crtu. Takovi su 1 komu di iz ru ke povijesti: nPctar Veliki«, »Minjin i Pv.l.ar&ki«, koj1 žele cijeli svijet u v jen ti, da dana&nja So­vjetHka Unija po;;tuje stare slavne trnd•ci­jc ru ke povi jesti. To znači, za ljude, ko­jima je narodna 1deJa joli danas svetinjo, novi dokaz, da sc so v j c t~ko društvo razvi­ja u savremenom narodnom duhu. Premda na drugoj strani, slu!;nmo službene izvje­i;taje, da se sovjetska politika ne rukovodi sentimentalnim osj ećajima slavenske soli­darnosti. Ovu zbiljsku stranu sovjctskogo dru&tva, uostalom, dovoljno dokazuju stvarne činJenice nedavne prošlosti u slo­ven kome svijetu.

Drugi sovjetski filmovi imadu otvore­niju propagnndi tičku tendenciju. Ovamo ~>pado: »Parada mladosti«, koja na platnu prikazuje i glavne upravljače današnje So­vjetske Unije. Pa zatim "Vol g~ Volga« i »Cirkus« te naročito " tcnjka Rozina:. U tome komadu ima jasnih umetaka antircli­giozne boljševičkc propagande.

"~~~""~"'""'""' .......

Naši dopisi ROGOZNICA

Zov jetni dan »Gospi od Kapelice«. O­gromni broj naroda iz cijele župe sakupio se u nedjelju 2. t. mj. na rtu Gradine da izvrši tradicionalni zavjet. Zavjet d~tira od 24. l. 1887., kad su po cijeloj župi ha­rale crne ospice (patule). Od toga vremena narod go vjerno održava. Uoči toga dana je strogi post i nemrs. arad je »Gospi od Kapelice« silno pob<Y.tan i njezina crkvica tlo lijepom prirodnom položaj u neprestano privlači puk. Glavna svečanost je 2. srpnja, kad se njezina slika morem prenese iz ka­pelice u žup ku crJ..."VU, gdje ostaje do ne­djelje po Gospi od Karmela, kad se pro­cesionnlno kopnom vrati na svoje mjesto.

Smrt dobre žene. Jobovskom ustrplji­vo·ću podne ena bolest prekinula je nit mladoga života Dragici G o ić rođ. Capa­rin. Dok je bila u životu, gledali smo u njoj uzor dobrote, u bolesti divljenja vri­jednu patnicu, na mrtvačkom odru lice smirenog andela. Cijelo je mjesto svojim učešćem na sprovodu odalo počast njezinoj plemenitosti. Uzor-ženi patnici laka zem­ljo, a prebivalište u vječnom Sionu!

KNIN

Odlazak o. B. Topića

Prošlih dana napustio je naše mjesto o. fra Bernardin Topić poslije sedmogodiš­njega plodonosnog djelovanja u svojstvu župnika i gvardijana. Odlaskom ovakovog jednog rijetkog i plemenitog svećenika o­sjećat će se praznina na polju vjerske i narodno obnove našega mjesta.

O. Topić bio je uvijek rado susreći­

van od svih društvenih redova. On je na­ročito bio veliki dobročinitelj kninske si­rotinje, za koju sc pokatkada zalagao i vi­še no što su mu to dopuštale prilike. je­gova sveta briga bila je, dn poboljša teške životne uslove kninske sirotinje, pa nije nikn.J..."Vo čudo, da se na licu ove sirotinje uknznla suza tuge, što ovakav dobri sveće­nik odlazi od nj e, kad se njegova pomoć tražila. Svugdje i u svakoj prilici ovaj plcmeni ti svećenik, bez bučnih reklama, pri tupao je ovoj sirotinji i dijelio obilate pomoći po onoj: » eka ti ne Z ::J a ljevica, što radi desnica«.

Na poziv starješinske odredbe on je tiho napustio Knin i otišao u Sinj, gdje mu je povjerena vrlo delikatna i visoka duž­nost gvardijana i župnika . Ovim imeno­vanjem o. Topić je počašćen od svoga redovničkog starješinstva. Tvrdog smo u­vjerenja dn će svi društveni redovi u i­nju dobiti s njim dobrog, požrtvovnog i plemenitog svećenika.

O. Topić bio je vrlo agilan. jcgovim neumornim i samoprijegomirn zauzimanjem podignuta je u histori čnoj Biskupiji spo­men-crkva hrv. kralja Zvonimira » ašn Go-pa«. Ova crkva bit će kroz vjekove tumačem, da je 'DOŠo mjesto nekad imalo velikog narodnog svećenika, koji je u naj­težim momentima po naš hrvatski narod oživljavao staru slavu i uspomenu n n no ' u narodnu dr.ln"-nopravnu samo tnlnost.

O. Topiću želimo na novoj dužnosti mnogo sreće, zadovoljstva i u pjeha. U našim srcima o tat će trajna harnost i spo­men nn njega i njegova dobra djela, koji­ma je bio urešen njegov skroman blag pogled duhovnog i narodnog oca.

- Cil

SILBA

Smrt uzor-majke

Poznate su na e otočan ko majke. Pune duhll Božjega, snmoprijegorn, s kru-

STRANA 4.

nicom u ruci, s malim zadovoljne, otki­da ju na ruhu i kruhu zu svoj porod.

Takva jo bila i nnšn mješ anka blago-pok. e r o n i k n K n s o l n r i udova p k.

ntona, p m. kapetana. Poput p roročice

ne nije o ta '·ljala hram Bol. ji i do vo­je . godine. Pri potpunoj ' ' ije ti h tjela je biti pravom vj micom primiv ~i akrn­rnento umirućih.

Uzorno je ~ivjelu i uzorno uzgojila. svoj porod : sin joj tjepan K.. inžinir u drž. rudokopu Krcka kod Tuzle. drugi si n Sime um ir. lu čki stražar. kći Marijo. ud . Pisturi ć, tc unučad Rikica- Vesntl Bog­dani , Petar Pisturić i Ida Pisturić,

u či telj ica u Preku.

Potomci joj u retljivošću preč. dc­kanu i /.upniku don Iva na ilve trićn 30. XII. pr. g. prircdi ~e prvorazredni provod.

rkva je bila u moru ' rij eću kao du ~e pu­ne žarkih molitava, a čč. estre s Kri ža­ricama do ganuća ispjeva 'c zadušnice.

·e ka je ču noj stnrici, uzornoj majci i pravoj vjernici vječni pokoji

.Qazae vijesti

Što je s invazijom? London ki li tovi smatraju, da će nje­

mački napadaj na engles ki otok uslij ed iti, kada bude ostvarena potpuna uradnja Njemačke i Francuske ili kada Francuska bude potpuno okupirana. Prema drugim glasovima ijcmci čekaju poboljšanje vre­menskih prilika, kada magla bude gušća .

Slovenci za Slovensku Bano­vinu

Politički naslj ednik vode lovenaca pk. dra Korošca dr Fran K u l o v e e 2. t . mj. na skupštini JRZ u Celju održao je značajan politički govor. ajpriJe je oštro ustao protiv komunizma, a zatim je prešao na politička pitanja u Jugoslaviji. Među ostal im je kazao: :» Razna naklapanja i 'nagađanja, koja se čuju tu i tamo, izvi­ru iz pTeYruće fantazije. Prije su neki htjeli, da nam predbacuju, da idemo mimo Zagreba u Beograd. A sada se opet neki domišljaju, da se dugo zadržavamo u Za­grebu. Mi svJ znamo, da su naši odnosi, kako s braćom Hrvatima, tako i sa Srbi­ma i s cijelom domovi.nom, prsvi ini. Ka­da sam išao u Beograd, rado sam ostajao u Zagrebu. M.i ćemo živjeti u dobrim i prijateljskim odnosima s braćom Hrvati­ma.« Dr Kulovec istaknuo je nato ak­tuelnost pitanja Slovenske Banovine. On u tome zahtjevu ne vidi štete za državu . :oSporazum s Hrvatima dao je ddavi nove temelje i sporazum je učvrstio državu iz­vana i iznutra. Kako bi onda mogla naša slovenska samouprava biti ma u kojem pogledu na štetu države? ačelnih zapre­ka u pogledu naše slovenske samouprave nema.« Citirao je tada uvodni članak za­grebačkog »Hrv. Dnevnika«, u kojem sc kaže, da Hrvati nijesu nikada bili p rotiv slovenske samouprave, odnosno protiv Slo­venske Banovine. Još jo kazao : :oZnamo, da će doći čas, kad ćemo i mi s radošću

reći: Sa slovenskom samoupravom počinje novo doba u korist države i Slovenije. Za široku slovensku samoupravu borimo se, jer smo čvrsto uvjereni, da ona nije po­trebna samo za korist loveoije, nego je u istoj mjeri korisna za ci jelu dr:Cnvu.«

26. I. najjača slovenska seljačka orga­nizacija Kmetska Zvcza na svojoj godiš­njoj skupštini, u prisutnosti dra Kulovca, izglasala je rezoluciju, u kojoj sc traži, da se osnuje Sloven ka Banovina, jer će time ojačati drža va..

13 SMRT IH O UDA POLJ KA. Njemački izvanredni sud u Poznanju vodio je postupak protiv 22 Poljaka, koji su bi­li optuženi , da su kao člano'ri poljske Na­rodne obrane u rujnu 1939. ubili 36 ije­maca u Poljskoj . 13 ih je osuđenih na smrt, a ostali na dužu robiju.

NOV[ KREDITI ZA NAORUZANJE USA. Američki kongres je odobrio kredit od 300 milijuna dolara za izgradnju siste­ma obrano od napadaja iz zraka na ratnu mornaricu. Kongres treba dalje da odobri još ove kredite: 315 milijuna za brodogra­dilišta, 194 milijuna zn podizanje tvornica ratnoga materijala i 400 rmlijuna za izgrad­nju 400 pomoćni h ratnih brodova.

EPRIJATELJ TVA IZMEĐU Sl -MA I FRA U KE I DOKI E prestala su te je sklopljeno primirje posredovanjem Japana.

VELI.KA STUDE U FI SKOJ. U

Finskoj je kO'ncem sij ečnja bila zavladala nezapamćena studen. Barometar je bio pao i na 52 tupnju Celsiusn ispod ništice.

OVA R 010-STA ICA U SKOP­LJU svcč.'ftlo je otvorena rl. I.

»KATOLIK«

Ni ti, Šibeniče, nisi najmanji!

Ju,•ili smo u božićnom broju, kako je već onda bilo razpoklonjcno po nn 'em gradu do jedne ti uće jcnčića bl. N. Tu­vi ll ćn požrtvo,rno u mjesnih trgovaca i obrtnika: Radoslavu 2mikića, da Jnchio-

tri, l vana i Josipa Belamuri n. \Jda Fr ue, Jurju ~\ ilnta, Marku Ljubkoviću, Blaža Fri­grulOvića, D arinke Gavelu, Ante Bulata, Ano .'nrc tipine, Vinka učića, Fnni Kraj­' ek, Jakovu Terznno,rića i i'l\nte Jadronja.

Z n ovima se u ijcčnju o. g. poveli sli­jedeći tako, da izu trgovačkih mu ' tcrijn dob iše po j edan jenčić bl. 1 • Tavilića

svu dj ecu svih še t ib nskih osno,rnih jav­nih · kola: grad ke mu ke i žen k , dola­čke, crničkc, vnroškc i vježbaonice u čitelj­

sko kole. Harnost i zndnn u r i j eč ml sile, da suda. vakom od tih dob rotvoru naših mališana iznesem imo i poklonjcnu svotu. Biskup dr J. Mil eta poklonio je Din 500; Mons. R. Pion i L Bjažić, te don I. rgu­rcv, o. Gabro Bedrica i Josip Bego po Din 50; dr A. Kr. Zorić, don S. Matulina, don l. Berak, Samostan sv. FTnne i Grgo Ma­ri čić po Din 40; Mons. A. are. don M. Corić, don \. Berač, don A. Radić, don F. Grandov, don J . Krnić, don I. Bujas, don A. Juričev, don J. Spanić, don V. Belama­rić, Samostan sv. Domin1k:1, Samostan sv. Lovre, Vice Labura, Ante Marušić, dr J. Pasini, dr 1\1. Ivčić i dr I. Maroević po Din 30; don F. Soša, don J . Anić, don A. 1-iuilo, don L Jakovljević, Sime Kuvač, dr J. Do­minis, ZI. Fantulin, V. Petnć, tj. Karko­vić, ela Smolčić, Đ. Mattinzzi i V. Beroš po Din 20; M. oldo i 1iko Juras po Din 15; ršula Grgurev Din 12; dr l. Eškinja., don F. Horvat, D. Gavela., J\'lilao Relja, tvrtka »Bojka«, P. Goleš, Frana Trinajstić, Z. uki.čcvić, A. Bedrica, L Petita, l. Str­kalj, M. Kinkela., 1arko Jušić, C. Bulat, Pavo ovak, 1 ik. Weissenberger, J'viar. !llilank.ović, !11.ir. Merlak, J. Gdardi, Mk. Protcga i A. Dominis po Din 10; M.arica Mileta, Lj. Montana, B. Milošević, i Bifć

»Alpa« po D1n 5; Sergije Kara vaj kin Din 2.

Ovoj su se akciji od 24 jače industrij­ske, :novčane i prometne pismeno zamolje­ne tvrtke pridružile: Fabr. Aluminium u Lozovcu i Lušić i dru2 u Sib. sa po Din 100; Braća Ante i Frane Sare Stipini te Sime Antić sa po Din 200; »Sipad« u Sibe­niku s Din 80; Josip Tarle s Din 40.

Ukupno se nabrala svota od Din 2650. Time se naTućilo i zadnjega tjcci.I"\a mjese­ca siječnja razdalo šibenskoj školskoj dje­ci i njihovim nastavnicima do hiljadu i četiri stotina V jen čića bl. Nikole Tavi li ća. Darivanje jo bilo sveća:no u svakoj školi napose, uz predavanje o. Bernardina Polo­nija., franjev. konv., o temi : Zašto mi Hr­vati, a najviše Sibcnčani, imamo štovati i moliti toga našeg svetog sunarodnjaka iz 14. vijeka.?

u sabiranju eornjih doprinosa pomo­gao je najustrajnije navedenoga o. Bern. Polonija remctu v. Frane fr. Rufin.

Sto Vjenčićn je po želji jednojla do­prino nika poslano u Prvić-Luku i epuri­ne za ondjcšoju siromašniju školsku djecu.

Cast i ko tarskom školskom nadzorni­itvu i RAvnateljstvu učiteljske škole, koja su veselo dopustila, da se darivanje djece Tavilićevim Vjcnčićima, kao i predavanje o bl. Nikoli ovrši u školi pod školskim satom. Zaslužuju priznanje i gg. učitelji i učiteljice, koji su svi bili kod toga čina

i iz vlastitih ruku darivali svoju šk. djecu. A čast i ovim mališanima., koji su mužev­nom pozornošću pratili predavanje o sve­tom Sibcnčani nu, te tu i tamo i zapljeskali od oduševljenja.

Tako je miljen.ik i najuzvišeniji uzor v jere i rodoljublju bl. i kola ušao u svaku šibensku hrv. kn.t. kuću, nošen na čistim

rukama tc narodno nam najmlade uzdani­ce. Time je Sibenik, rodno Bla~onikovo

mjesto, došao na svoje pravo mjesto, na čelo svih naših gradova i sela, koja pam tu Diku i adu Hrvata najbolje poznaju i štuju.

lzyan Sibcnika pojedino osnovne škole po sjevernoj Dalmaciji imaju najviše 60 do !20 učenika i u čenica, pa bi sc sa samih 100-200 dinnra moglo svu tu djecu po­jedinoga mjesta obdariti Vjenčićem bl. N. Tavilićn., a time i pokazati svemu svijetu, da toga Blaženika baš mi Dalmatinci, nje­mu naj bli ži, najvi še volimo i za sreću vo­gu naroda molimo u svakoj vojoj kući.

Ne treba nego da svaka kuća dade četvrt dinara, n ostalo, ustreba li, dn dopune cr­kovinarstvn iz svoje uštcdnjc ili milostinje, ili pak oni iz ti h sela, koji su u ibeniku i drugdje došli do boljega stanja.

Život Šibenika OBLJET l A !HE OVA J A PRE-

ZV. 131 K PA. petak 14. t. mj . navr-ujo e J 9 godina, da je naš preuzv. biskup

bio imenovan za ši bcnskoJ!a bi kupa i a­po tolskog administratora. Toga dann bit će u k a t e dr a l i svečana zahvalna sv. Mi-u zu prcuzv. biskupa. Bog nam ga jo~

dugo poživio. krijep iO', tc svim potrebitim milostima i darovima obi lno nadario!

V . KOL TIKA, d jevica, sestru sv. Benedikta , utemeljiteljica b nediktinki, slavi sc u ponedjeljak JO. t. mj. u samo­stan koj crkvi sv. L u e e. jutro u 6.30 s. bit će pjevana sv. Misa. n popodne u 4.30 s. blagoslov s Presveti m.

BLAGDA GO PE L RDSKE pro-slavit će se ovo godine osobito svečano u d o l a č k o j žup koj crkvi sv. Kri ža, jer će dola čka župu ovom pa-ilikom ujedno proslaviti i 1300-godišojicu veza Hrvata sa Sv. Stolicom. - Devetnicu je već počela

2. t. mj . vakoga jutra je tiha sv. Misa u 6.30 s. Svake večeri devetnicu počinje u 5 s. Moli sc najprij e sv. ruzurij, pak de­vetn icu. lij edi nato propovijed o dobroti i čudesima milostive Majke Božje, Go­spino litanije, molitva bl. ikoli Taviliću,

blagoslo'v s Presvetim i pjevanje Mariji­nih pjesama. Na sami blagdan l L t. mj. u 5 s. ujutro počinje pjevanje lekcija o ukazanju Gospinom i brojnim čudesima u Lurdu. U 6 s. pjevana sv. Misa za pk. braću i sestro Bratovštine Naše Gospe Ludske. U 7, 8 i 8.30 s. tiho sv. Mise. U 9.30 s. doček preuzv. b i s k u ;p ;a, pak bla­goslov slike bl. ikole Tavilića. Tom pri­likom drži pTopovijcd o bl. ikoli TaviH­ću preuzv. b i s k u p. lijedi nato obnova krsnoga zavjeta i »Tebe Bogu hvalimo«.

10.30 s. svečana sv. Misa kanonika preč. don ike P l a n čića uz pontifikalnu asi­stenciju preuzv. b i s k u p a. U 5 s. po­podne zaključak svečanosti: sv. ruza rij, propovijed preuzv. b i s k u p a, Gospine li­tanije, blagoslov s Presvetim, pjevanje Ma­rijinih pjesama. a koru pjevaju članice

Iarijine kongregacije djevojaka pod rav­nanjem č. s. Predragocjene Krvi. - Dije­vo Majko Sinkom milim. blagoslovi nasi

A GOSPU LURD KU u crk."Vi sv. Lovre u utorak ll. t . mj. počet će u 6 s. pjevanje lekcija. U 7 i 10 s. pjevane sv. Mise. U 6, 8 i 9 s. tihe sv. JVtise. U 4 s. popodne propovijed i blagoslov.

POLUGODJS JI USPJEH U NASIM SRED JJ.!vl SKOLAMA. a svršetku pr­voga polugodišta kod Zenske realne gimna­zije bio je ovaj uspjeh: Ocijenjene su svega 353 učenice. Od svih ocijenjenih u­čenica uspjelo je 215 ili 60.9°/o, a slabom ocjenom bilo je ocijenjeno i prema tome n ijo uspj elo 138 učenica. ili 39.1 Of o. Od us­pjelih učenica s odličnim uspjehom prošlo je 19 učenica ili 5.380fo, s vrlo dobrim 117 učenica ili 33.140fo, a s dobrim 79 učenica,

ili 22.380fo. - Kod Učite ljske škole uspjeh je bio ovaj: Od 229 upisn·nih đaka ocije­njeno je 227. Od 'svih ocijenjenih uspjelo je 148 ili 660fo, a labom ocjenom bilo je ocijenjeno i prema tome nije uspjelo 79 daka ili 340fo. Od uspjelih daka s odličnim i vrlo dobrim uspjehom prošlo ih je 93 ili 410fo, a dobrim uspjehom 55 ili 250fo. - Ovaj uspjeh u obim školama je veoma dobar, ako uzmemo u obzir velike poteškoće, s kojima sc nastavnici moraju da bore u ovim iznimnim prilikama.

SALJlVO VECE KRIZARA. 2. t. mj. Križari su priredili u Kat Domu uspjelo šaljivo veče. Radi nevremena bio jo dosta slB.b posjet. Odigrnli su tri šaljiva komada: Brat iz Amerike Začarano blago i Dvije uprotno ćudi . l3ilo je do ta smijehu. Bra­

ća Baljkns i Pavlović ntc su sc osobito istakli. O tali su se mogli malo višo uži­vjeti u svoje ulo~e.

KOMISIJA ZA PRAKTTC TE UCI­TELJSKE lSPJTE. Imenovana je ova ko­misija za praktične učitel j ke ispite u Si­beniku: Predsjednik Skalko Klonimir, rav­natelj Učiteljske škole; zamjenik predsjed­nika Valcrijcv Pavle, profe or Učiteljske škole u Sibcniku; članovi: a) za pedago­šku grupu: l. Valerijcv Pavle, kalko Klo­nimir i Bcmnrdić Rudolf; b) za hrvatski jezik i književno t: Scntincla frane i Bu­log Tonka; e) za povijest i zemljopis: Duj­mović franc, MHoxcvić ~a. Kušar a­dn i Barać ikola; d) zu administraciju: Mn rinčić Mnrko i Brkić Dragutin; e) za po­slovodu: Nikolić Ivo. U komisiju ulazi uv1jck i po jedan učitelj vježbaonice.

U fO D ASEGA LISTA doprinijeli su: Suro Ana Din 70; Stojić Marko, fm Lujo Jurenović (Miljcvci), Saro Rade, Ful­go i ud. Ema, Nora de Marassovich (Skra­dio), Kaštelan Ante (Zagreb), don Luka Grgić, prepozit (Split) i don Marko Ce­rić po Din 20; Cobnnov Antica, Podružnica

BROJ 3.

vodičke Vinnrske Zadruge (Zagreb), Se­stre Milosrdnice (Split), don Vicko Fulgo-i (Split), Skarpa Mihovio (Starigrad) i

Vidas I van., prepozit (Senj) po Din 10. -Da počnstc u pomenu nezaboravnog vođe Slovenaca pk. d r a A n t o n a K o r o š e a : Don Ivo Kranjc (Kistanje- unić) Din 20. - Da počasti uspomenu pk. F ran e V o d o p i j a (Spli t): Don Franc Grandov Din 10. - Da počasti uspom enu pk. M a· r i j e S u p u k i pk. o. B r u n a F o r e t i -ća D. l. (Zagreb): Don Ante Radić po Din JO = Din 20. - Da počasti uspomenu pk. Eveline Vidović: Obitelj Edgarda Vidovića Din 20. - Uprava hnrno zahva­ljuje.

PRICEST l SAT KLA J t J KRI-ZARICA. Pozivlju se sve Križarice i Ma­lo Križarice, da u nedjelju 16. t. mj. u 6.45 s. ujutro prisustvuju sv. Misi i sv. Pričes ti. a popodne od 4-5 s. satu kla­nj anja u crkvi sv. L u e e - Duhovnik.

CLANOVI KONFERE CIJE SV. V l KA PA L KO A pozivlju se, da nefaljeno pristupe na mjesečni s a s t a ­n a k, koji će se održati u nedjelju 9. t mj. u 4.30 s. popodne u Gradskom Zup· skom Uredu.

SVIM CLA ICAMA "zlVOGA SVI­J ETLA« javljam, da je nakana klanjanja za razdoblje od 9.-22. ll.: za našega preuzv. biskupa, da ga Bog što dulje poživi na što veću duhov­nu koTist vjernika povjerenih m u b i s k u p i j a. - ?ozivljem sve članice, da u nedjelju 16. t. mj. u 5 s. popodne do­đu na naš redoviti mjesečni s a s t a n a k, koji će se održati u Kat. Domu. - Pre­poručam članicama, da u nedjelju 16. t. mj. u što većem broju prisustvuju s a t u k l a n j a n j a od 4-5 sati popodne u cr­kvi sv. Luce. - Don Ante Radić,

Križa rske viJe sti

ODRZA NE PRIREDBE. U S i b e­n i k u održana je kttižarska priredba 2. II.

SJED ICA KRAJEVNOG ODBORA 2. II. održana je sjednica Krajevnog od­born u Koprivnici (br. T. Cerovac)

DAN DUl-IOV E OBNOVE održan je u S o b e š i ću (kraj Subotice) 4. II.

KRIZARSKA POZORNICA. Do sa­da su izdani slijedeći igrokazi: •Sluga-bo­gataŠ« Dm 8, ,.zrtvec Din 8, »Sunce u očima« Din 10 »Traži se učitelj« Din 8, »Oko za oko, zub za zub« Din 10, »Tri­pun u Zabregu« Din 10. - Svi ovi igro­kazi naručuju se na VKB-u.

SKUPSTI A KRAJEVNOG ODBO­RA. Kraj evni odbor T e s l i ć održao je svoju godišnju skupštinu 26. L Toga dana održan je također jednodnevni tečaj.

ODRZA NI TECAJ. U D o n j o j S t u­b i e i održan je dvodnevni tečaj 5. i 6. l. (br. Haman Josip) .

BROSURA »PAPINSTVO PIO Xli«. Isto sc tako m<Y:ćc dobiti na VKB-u brošura »Papinstvo - Pio Xli« uz cijenu od Din 2 po komadu. Svim Bratstvima, koja priređuj u proslave »Papinoga dUJ1a«, ova će brošura vrlo dobro doći.

RECITACIJA :oUZ NEPOBJEDI-VOGA«. a VKB-u može se dobiti recita­cija za proslavu Papina dana: »Uz nepo­bjedivoga«. Cijena je recitaciji samo Din 2.

IGROKAZ »2IVIO PAPA!« Za pro­slavu Papina dana možete nabaviti na VKB-u igrokaz »2ivio Papa !« uz: cijenu od Din 7 po komadu.

KRIZARSKI KALENDAR. II. nakla­da Križarskog kalendara uz cijenu od Din 6 i Din 8 (uvezan) potpuno je rasprodana. I­made još samo nešto broširanog uz cijenu od Din 3. Koje Bratstvo još isti nije na­bavilo, neka to učini odmah, kako ne bi bez njega ostalo.

KRIZARSKI OKRUZNI TECAJ U FILIP-J KOVU. Od l. do 3. t. mj. odr­žan je u ljetnikovcu križarski tečaj. Pri­sustvovalo mu je preko 60 tečajnca iz sje­vernoga dijela Dalmacije. Svrha mu je bi­ln, da našim seljacima u ovim teškim i burnim vremenima pokaže jasan i zacr­tan put. PredavUJ1ja su odr:lali vrsni pre­davači. Treći je dan bio posvećen zadru­garstvu. U tu je svrhu došao iz Splita ing. Luka Kr s t i n ić, k9ji je govorio o važ­nosti zadrugarstva. )utrom i večerom je bilo dizanje i spuštanje logorske zastave uz pjevanje hrvatske i križarske himne. Tcčnjce je obradovao svojim posjetom preuzv. biskup dr Jeronim M j l e t a i time dao novi dokaz, kako on voli omladinu. Tečaj je u svakom pogledu uspio preko očekivanja.

KRlZARll SPREMAJT6 SE na veliki nacionalni Euharistijski konues u Zagrebu u lipnju 1941.1

VLASNIK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADIC - SffiENIK ULlCA BL. NIKOLE TAVILICA 107. - TISKARA •KACICc (0. BERNARDO BULJEVIC).

Sk am

~ iJST iZL~ nATA D zE~lSTVO =

BO oj. bn1

OJ