29.3.2007

1

Pojedinačna i tržišna potražnjatržišna potražnja

Predavanje iz Mikroekonomije

Pojedinačna potražnja

• na ranijim predavanjima je objašnjeno kako biraju tržišnu košaru na najvišoj krivulji indiferencije koja dotiče njihovu budžetsku crtu

• dalje se postavlja pitanje kako pojedinačna krivulja potražnje ovisi o izborima potrošača koji se krivulja potražnje ovisi o izborima potrošača koji se suočavaju s budžetskim ograničenjima

• i ovdje je moguće koristiti pojednostavljeni primjer s hranom i odjećom na način da se analiziraju promjene u potrošnji hrane i odjeće kada se promijeni cijena hrane

• te promjene je najjednostavnije prikazati grafom →

• krivulja cijena – potrošnja prikazuje sve kombinacije hrane i odjeće koje maksimaliziraju korisnost pojedinca uz različite razine cijene hrane

• sa sniženjem cijene hrane korisnost raste pa potrošačkupuje više hrane

• dok cijena hrane pada, potrošnja odjeće može padati ili rast jer je pad cijene hrane povećao sposobnost potrošača da kupi oba dobra

• krivulja pojedinačne potražnje prikazuje odnos količine dobra koju je potrošač spreman kupiti i cijene tog dobra

• ta krivulja ima dvije bitne karakteristike:1. razina korisnosti koja se može ostvariti se mijenja

pomicanjem duž krivulje (što je cijena proizvoda niža to je razina korisnosti viša)

2. u svakoj točki na krivulji potražnje potrošačmaksimalizira korisnost jer je zadovoljen uvjet da je granična stopa supstitucije hrane za odjeću jednaka omjeru cijena hrane i odjeće → MRS hrane za odjeću opada kako se pomičemo niz krivulju potražnje zbog nastojanja potrošača da maksimalizira korisnost

• ova zadnja karakteristika je vrlo logična jer govori da se relativna vrijednost hrane smanjuje kako potrošačk j iš i iškupuje sve više i više

• činjenica da se MRS mijenja uzduž krivulje potražnje govori kako potrošači vrednuju potrošnju nekog dobra ili usluge

• učinci promjene dohotka se mogu analizirati na gotovo jednak način kao i promjene cijena, dakle grafički →

29.3.2007

2

• krivulja dohodak – potrošnja spaja sve kombinacije hrane i odjeće koje maksimaliziraju korisnost uz bilo koju razinu dohotka potrošača

• ona u ovom primjeru ima rastući nagib jer potrošnja hrane i odjeće raste kada raste dohodak

• na prethodnom grafu smo vidjeli da svaka promjena cijene dobra odgovara pomaku uzduž krivulje potražnje

• ovdje svaka promjena dohotka dovodi do pomaka same ovdje svaka promjena dohotka dovodi do pomaka same krivulje potražnje

• rastuća krivulja dohodak – potrošnja podrazumijeva da porast dohotka izaziva pomak krivulje potražnje udesno

• kad krivulja dohodak-potrošnja ima pozitivan nagib, količine potražnje rastu zajedno s dohotkom

• rezultat toga je pozitivna dohodovna elastičnost potražnje

• što su pomaci krivulje potražnje u desno veći, to je veća i dohodovna elastičnost

• takva dobra zovemo normalna dobra jer ih potrošači žele kupiti više kako im dohodak raste

• u nekim slučajevima količine potražnje padaju dok dohodak raste, a dohodovna elastičnost potražnje je dohodak raste, a dohodovna elastičnost potražnje je negativna

• takva dobra nazivamo inferiornim dobrima, a npr. hamburger je inferiorno dobro jer ga, s porastom dohotka, potrošači teže zamijeniti kvalitetnijim mesom

• sljedeći graf prikazuje krivulju dohodak potrošnja za inferiorno dobro →

• graf prikazuje da su na relativno niskim razinama dohotka i hamburger i odrezak normalna dobra

• s porastom dohotka, dohodovna krivulja se savija prema natrag jer je u točki B hamburger postao inferiorno dobro

• krivulje dohodak – potrošnja mogu poslužiti za konstruiranje Engelovih krivulja koje pokazuju odnos količine potrošnje dobra i dohotka pojedinca

• rastuća Engelova krivulja vrijedi za sva normalna dobra

• svinuta Engelova krivulja prema natrag karakteristična za inferiorna dobra, a dio u kojem je Engelova krivulja svinuta unatrag predstavlja raspon dohotka za koji je dobro inferiorno →

29.3.2007

3

• za mnoga dobra potražnja ovisi o potrošnji i cijenama drugih dobara

• to je slučaj sa supstitutima i komplementima• dva su dobra nezavisna ako porast cijene jednog dobra

nema nikakvog utjecaja na potražnju za drugim dobrom• jedan od načina za ispitivanje da li su dva dobra

supstituti ili komplementi jeste da se ispita krivulja supstituti ili komplementi jeste da se ispita krivulja cijena – potrošnja

• hrana i odjeća su supstituti u opadajućem dijelu krivulje cijena – potrošnja jer niža cijena hrane dovodi do niže potrošnje odjeće (povećana potrošnja hrane uzrokuje smanjenu potrošnju odjeće)

• hrana i odjeća su komplementi u rastućem dijelu krivulje cijena – potrošnja jer niža cijena hrane dovodi do veće potrošnje odjeće (češći izlasci u restoran zahtijevaju više odjeće)

• dakle, da bi saznalo jesu li neka dobra komplementarna , supstitutivna ili nezavisna moramo promatrati mijenja li se i kako potražnja za jednim d b k j ij d d bdobrom nakon promjene cijene drugog dobra

• ovo i nije tako jednostavno, jer će se najčešće u praksi s promjenom cijene mijenjati istovremeno mnogo stvari

• pad cijene dobra ima dva efekta:1. potrošači će nastojati kupovati više dobra koje je

postalo jeftinije i manje onih dobara koja su postala relativno skuplja → efekt supstitucije

2. budući da je jedno od dobara pojeftinilo, realna kupovna moć potrošača je porasla → potrošači mogu kupiti istu količinu dobra koje je pojeftinilo za manje novca pa im preostaje više za potrošiti na nešto drugo → efekt dohotka

• ta dva efekta u praksi djeluju istovremeno što se vidi na sljedećem grafu

• supstitucijski efekt je promjena potrošnje nekog dobra • supstitucijski efekt je promjena potrošnje nekog dobra izazvana promjenom cijene tog dobra uz konstantnu razinu korisnosti

• supstitucijski efekt opisuje promjenu u potrošnji hrane izazvanu promjenom cijene koja hranu čini relativno jeftinijom od odjeće

• ovo se grafički prikazuje pomakom niz krivulju indiferencije

• supstitucijski efekt se može prikazati ako se nacrta budžetska crta paralelna s novom budžetskom crtom koja odražava nižu cijenu hrane, a koja je tangenta na početnu krivulju indiferencije

• kad cijena hrane pada, supstitucijski efekt uvijek dovodi do porasta potražnje za hranom

• dakle, uz konveksne krivulje indiferencije točka maksimalnog zadovoljstva na novoj budžetskoj crti mora maksimalnog zadovoljstva na novoj budžetskoj crti mora ležati ispod i desno od početne točke dodira

• efekt dohotka predstavlja promjenu u potrošnji hrane izazvanu promjenom kupovne moći uz konstantne cijene hrane

• grafički se može prikazati kao pomak od zamišljene budžetske crte koja prolazi kroz točku D do paralelne budžetske crte koja prolazi kroz točku B

• povećanje potrošnje hrane od E do F2 je mjera efekta dohotka koji je ovdje pozitivan jer je hrana normalno dobro

• učinak dohotka odražava pomak od jedne krivulje indiferencije na drugu pa stoga mjeri promjenu kupovne moći potrošača

• dakle, ukupan učinak promjene cijena se može izraziti kao zbroj efekta supstitucije i efekta dohotka zbroj efekta supstitucije i efekta dohotka →

ukupan efekt (F1F2) = supstitucijski efekt (F1E) + efekt dohotka (EF2)

• smjer supstitucijskog efekta je uvijek jednak → pad cijene dovodi do porasta potrošnje dobra

• ali učinak promjene dohotka može pomaknuti potražnju u bilo kojem pravcu, ovisno o tome da li je riječ o normalnom ili inferiornom dobru →

29.3.2007

4

• negativni učinak dohotka se mjeri dijelom pravca EF2• čak i kod inferiornih dobara, učinak dohotka je rijetko

dovoljno velik da nadoknadi supstitucijski efekt• stoga, kad cijena inferiornog dobra padne, potrošnja

gotovo uvijek poraste• teoretski, učinak dohotka može biti dovoljno velik da

izazove svijanje krivulje potražnje za nekim dobrom prema goregore

• takvo dobro se zove Giffenovo dobro• primjeri Giffenovih dobara se u praksi rijetko javljaju jer je

potreban visok negativni efekt dohotka• efekt dohotka je najčešće mali jer potrošači troše male

dijelove svog ukupnog dohotka na pojedinačna dobra• visoki učinci dohotka su češći kod normalnih nego kod

inferiornih dobara

Tržišna potražnja• krivulja tržišne potražnje pokazuje količine dobra koje su

potrošači spremni kupiti po različitim cijenama• pitanje je kako se tržišne krivulje potražnje mogu izvesti iz

zbroja krivulja potražnje svih pojedinaca na nekom tržištu• tržišna krivulja potražnje predstavlja vodoravni zbroj

potražnji svakog potrošača, a zbrajaju se vodoravno kako potražnji svakog potrošača, a zbrajaju se vodoravno kako bi se dobila ukupna potražnja svih potrošača pri svakoj mogućoj cijeni

• budući da sve pojedinačne krivulje potražnje imaju negativan nagib i krivulja tržišne potražnje će biti opadajuća

• krivulja tržišne potražnje ne mora biti pravocrtna čak niti kad su sve pojedinačne krivulje pravocrtne

29.3.2007

5

• na grafu je tržišna krivulja potražnje izlomljena jer jedan potrošač ne kupuje ništa po cijenama koje su drugima prihvatljive

• moguće je izvesti dva zaključka:1. krivulja tržišne potražnje će se pomaknuti udesno kako

novi potrošači budu ulazili na tržište2. čimbenici koji utječu na mnogobrojne pojedinačne

ž j i ć j j i žiš ž jpotražnje imat će utjecaj i na tržišnu potražnju• cjenovna elastičnost potražnje mjeri za koliko će se

posto promijeniti količina potražnje ako se cijena promijeni za 1%

• kad je potražnja neelastična , količine potražnje relativno slabo reagiraju na promjene cijene, stoga kad poraste cijena nekog proizvoda rastu i ukupni izdaci za taj proizvod

• kad je potražnja elastična, ukupni izdaci na neki proizvod padaju ako cijena tog proizvoda raste

• kad je cjenovna elastičnost potražnje konstantna duž cijele krivulje potražnje, kažemo da je krivulja izoelastična

• na grafu se vidi da je izoelastična krivulja potražnje savijena prema unutra

• prisjetimo se, iako je nagib linearne krivulje potražnje k t t j l tič t t ž j ijkonstantan, cjenovna elastičnost potražnje nije

• cjenovna elastičnost potražnje je nula kad je cijena nula, ali vrijednost joj raste i dostiže beskonačnost ako je cijena dovoljno visoka da spusti tražene količine na nulu

• poseban slučaj izoelastične krivulje je krivulja potražnje jedinične elastičnosti gdje ukupni izdaci ostaju nepromijenjeni nakon promjene cijene →

• kad je potražnja neelastična, porast cijena dovodi do skromnog smanjenja količina potražnje pa ukupan prihod prodavača raste

• ako je potražnja elastična, porast cijena dovodi do znatnog pada količina potražnje,pa ukupan prihod prodavača pada

• prilikom izračunavanja elastičnosti potražnje potrebno je paziti na vrijednosti promjene cijene ili količine

• kod znatne promijene cijene, vrijednost elastičnosti ovisi o tome gdje točno na krivulji potražnje mjerimo cijenu i količinu

• stoga je nužno razlikovati elastičnost potražnje u točki od lučne elastičnosti potražnje

• elastičnost potražnje u točki se definira kao cjenovna elastičnost u određenoj točki na krivulji potražnje:

Ep= (P/Q) / (1/nagib)• ponekad se želi izračunati elastičnost ne samo za

jednu točku, već za jedan segment krivulje potražnje, a to se može riješiti korištenjem lučne elastičnosti potražnje

• lučna elastičnost se računa za raspon cijena i to na sljedeći način:

Ep= (∆Q/∆P) / (ØP/ØQ)• lučna elastičnost će uvijek biti negdje između

elastičnosti potražnje u točki koja se dobije za početnu i novu cijenu

29.3.2007

6

Probitak potrošača• probitak potrošača pokazuje za koliko je ukupno

podignuta razina blagostanja zbog te mogućnosti kupnje na tržištu

• budući da različiti potrošači priadju različitu vrijednost potrošnji pojedinih dobara, razlikuje se i maksimalna vrijednost koju su oni spremni platiti za ta dobra

• probitak potrošača je razlika između cijene koju je potrošač spreman platiti za neko dobro i stvarne cijene tog dobra

• ako zbrojimo viškove svih potrošača koji kupuju neko dobro, dobit ćemo mjeru za agregatni probitak potrošača

• probitak potrošača se lako izračunava ako je poznata krivulja potražnje

• probitak potrošača se izračunava tako da se zbrajaju viškovi vrijednosti ili probici za svaku kupljenu jedinicu

• ako želimo izračunati agregatni ili tržišni probitak potrošača, potrebno je samo izračunati područje između tržišne krivulje potražnje i krivulje cijene

• tržišne krivulje nisu uvijek pravocrtne, ali probitak potrošača se uvijek može dobiti izračunavanjem područja između tržišne krivulje potražnje i cjenovne crte

• ako se probitak potrošača zbroji za mnoge pojedince, postaje mjera agregatne korisnosti koju potrošači ostvaruju kupovinama na tržištu

Mrežne eksternalije• za neka dobra potražnja jedne osobe ovisi i o potražnji

drugih ljudi• potražnja neke osobe može biti posebno pod utjecajem broja

drugih ljudi koji su kupili isto dobro• u tom slučaju dolazi do mrežne eksternalije koja može biti

pozitivna i negativna• pozitivna mreža eksternalija postoji ako količina potražnje

neke osobe raste pod utjecajem rasta kupovina drugih potrošača

• ako tražene količine padaju, radi se o negativnoj mrežnoj eksternaliji

• jedan primjer pozitivne mrežne eksternalije je i efekt stampeda, odnosno želja da se bude u trendu, da se dobro posjeduje zato jer ga svi već imaju ili zbog mode

• efekt stampeda se često javlja kod dječjih igračaka pa je postizanje ovog efekta jedan od glavnih ciljeva u marketingu i oglašavanju igračaka

• efekt stampeda pojačava reakciju potražnje na promjenu cijene, odnosno čini potražnju elastičnijom

• iako se efekt stampeda povezuje s trendovima i stilovima, pozitivne mrežne eksternalije se mogu pojaviti i zbog povezanih kupnju (CD playeri i diskovi)

• jedan od primjera negativnih mrežnih eksternalija je i efekt snoba koji se odnosi na posjedovanje ekskluzivnog ili unikatnog dobra

• tražena količina "snobovskog" dobra je veća što je manje ljudi koji ga posjeduju (Luksuzni automobili, satovi, slike i druge umjetnine)

29.3.2007

7

• efekt snoba smanjuje elastičnost potražnje• marketing i prodaja mnogih dobara se sastoje od

pokušaja stvaranja učinka snoba, cilj je postići što manje elastičnu potražnju kako bi se mogle podizati cijene

• negativne mrežne eksternalije se mogu pojaviti i iz drugih razloga, npr. izbjegavanja gužvi