6. ostali strojevi 6.1 sinkroni stroj u koordinatnom ... · pdf file6. ostali strojevi v....
TRANSCRIPT
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-1
6. OSTALI STROJEVI
6.1 Sinkroni stroj u koordinatnom sustavu polja Sinkrone motore (SM) možemo podijeliti u dvije skupine: • SM s trajnim magnetima na rotoru: magnetski tok u rotoru je posljedica trajnog
magneta koje je napravljen iz materijala s visokom gustoćom toka i koercitivnošću, npr. Sm-Co ili Ne-Fe-B.
• SM s elektromagnetom: na rotoru se nalazi namot kojega preko kliznih prstenova napajamo istosmjernom strujom.
Ovdje ćemo govoriti samo o sinkronim motorima s permanentnim magnetima (angl. Permanent Magnets Synchronous Motors – PMSM). U načelu postoje dvije izvedbe PMSM:
• PMSM s izraženim polovima i • PMSM s neizraženim polovima.
6.1.1 SM s magnetima namještenim na obodu rotora
6.1.1.1 Jednadžbe SMPMSM u stacionarnom stanju (Surface Mounted PMSM – SMPMSM)
S
N
a
b
d
ε
q
Slika 6. 1: Presjek SM s površinsko postavljenim magnetima
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-2
Slika 6. 2: Jednofazna zamjenska šema SMPMSM
Sinkrona reaktancija jest
SS LX ω= (6. 1)
E
iSXS
iS
iS SL
uS
θ
θ
δϕ
ϕ
ΨTM
ΨS
A B
Slika 6. 3: Vektorski dijagram SMPMSM (RS zanemaren)
Fluks ΨTM je posljedica djelovanja trajnog magneta na rotoru, a ΨS je ukupni statorski fluks, dakle zbroj fluksa trajnog magneta i udjela na statorskom induktivitetu
SSTMS Lirrr
+Ψ=Ψ (6. 2) θ je kut opterećenja.
Radna snaga je
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-3
ϕcos3 SSr IUP = . (6. 3)
Uz pretpostavku zanemarivanja gubitaka možemo pretpostaviti da se cijelokupna radna snaga pretvori u mehaničku i proizvede moment:
ωpMPP elmehr == Iz vektorskog dijagrama (Slika 6. 3) slijedi, da dužinu AB možemo definirati na dva načina
θϕ sincos:AB EIX SS = . Izrazivši dio Iscosϕ, kojega umetnemo u (6.3), dobijemo
θω
sin3S
Sel X
EUpM = (6. 4)
Slika 6. 4 pokazuje statičku karakteristiku momenta SMPMSM. Prekretni moment dobijemo kod θ = π/2:
S
Som X
EUpMω
3=
Mel Mom
π/2 π θ0
Slika 6. 4: Statička karakteristika momenta SMPMSM
6.1.1.2 Jednadžbe SMPMSM u koordinatnom sustavu rotorskog polja (KSP)
6.1.1.2.1 Razvoj jednadžbi SMPMSM u KSP iz klasičnog modela
Magnituda fazne vrednosti (npr. statorskog napona) je u stacionarnom stanju
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-4
SSS uuU322 max
3,2,13,2,1 ==
Nakon uvrštenja u momentnu jednadžbu, slijedi
θω
θω
sin32sin
232
2323
S
S
S
Sel X
eupXeupM == (6. 5)
U novom zapisu se pojavljuje već poznati faktor 2/3. Naponi su
SSu Ψ= ω
TMe Ψ= ω Uvrštenjem tih izraza u (6.5), dobijemo [1, 3]
θsin32
S
TMSel L
pM ΨΨ= (6. 6)
PAZI: θ je istovremeno kut između napona ali i magnetskih tokova (Slika 6. 3). U KSP možemo mag. tok definirati jednadžbama (Slika 6.5).
SdSTMSd iL+Ψ=Ψ
(6. 7)
SqSSq iL=Ψ Zbog usmjerenosti KSP, poprečna komponenta fluksa trajnog magneta je jednaka nuli. Uzevši u obzir relaciju
SqSSqS iL=Ψ=Ψ θsin , dobijemo konačnu jednadžbu za moment SMPMSM u KSP
SqTMel ipM Ψ=32 (6. 8)
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-5
iS
iSd
L iS Sd Sq= ΨL iS Sq
iSq
ΨTM
ΨSd
ΨS
a
b
dq
δ εθ
Slika 6. 5: Vektorski dijagram SMPMSM u KSP
6.1.1.2.2 Izvođenje jednadžbi SMPMSM u KSP iz opće vektorske jednadžbe Opća jednadžba za moment rotacijskih strojeva
( )SSel ipMrrr
×Ψ=32 . (6. 9)
U SKS je moment definiran kao
( ).32
SaSbSbSaelel iipMM Ψ−Ψ==r
(6. 10)
Gornju jednadžbu možemo zapisati i u drugom koordinatnom sistemu (npr. KSP) uz upotrebu demodulacijske matrice D, koja služi za pretvorbu iz a – b KS u d – q KS:
( )
( )( )(( )( )
( ).32
sincoscossin
cossinsincos3232
SdSqSqSd
SqSdSqSd
SqSdSqSd
SaSbSbSaelel
iip
ii
iip
iipMM
Ψ−Ψ=
=−Ψ+Ψ−
−+Ψ−Ψ=
=Ψ−Ψ==
εεεε
εεεε
r
(6. 11)
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-6
Uvrštenjem (6.7) u (6.11), dobijemo
( )( ) SqTMSdSqSSqSdSTMel ipiiLiiLpM Ψ=−+Ψ=32
32 (6. 12)
Slika 6. 6: Blok šema SMPMSM
Re
Im
statorskaos (SKS)
rotorskaos (KSP)
δ
ε
ω1
iSq
ω =ωTM
ΨTM
L iS Sq
iS
ΨS
Slika 6. 7: Vektorski dijagram SMPMSM pod nazivnom brzinom
6.1.1.3 Slabljenje polja
Polje ne možemo neposredno slabiti (trajni magnet), već možemo u motor slati negativnu uzdužnu struju koja kroz statorski induktivitet stvara magnetski tok obratnog predznaka, smanjujući tako ukupno polje.
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-7
Iako teoretski moguće, obično je slabljenje polja praktično nerentabilno. Naime, zbog uobičajeno malog LS, za stvaranje suprostavljajućeg toka kod iste izlazne snage bi bila potrebna velika struja, a time bi se povečala ulazna snaga.
6.1.1.4 Strategija regulacije SMPMSM
Referentna vrijednost poprečne struje statora je izlaz iz regulatora brzine, dok kod postavljanja uzdužne struje imamo dvije mogućnosti:
• obično, zbog neracijonalnosti slabljenja polja, iSd postavimo na vrijednost nula ili
• u slučaju želje za smanjivanjem polja, struju mijenjamo u skladu s trenutnom brzinom.
ω*
ΨS
*ΨS
ω
*iSd=0
*iSqregulator
SMd,q
a,b
2
3
ε
Slika 6. 8: Blokovna shema regulacije SMPMSM v KSP
6.1.2 SM s interno postavljenim magnetima
6.1.2.1 Jednadžbe SM s unutrašnjim magnetima u stacionarnom stanju
Kod SM s unutrašnjim magnetima (angl. Interior Permanent Magnets – IPM) se magneti nalaze u unutrašnjosti rotora (Slika 6. 9). Zbog toga, iako rotor toga stroja ima cilindričan oblik, ponaša se kao da ima fizički izražene polove, budući su putevi magnetnih silnica u uzdužnoj i poprečnoj osi različite1. Zbog toga vrijedi: LSd < LSq
2. 1 Prikazani stroj im dva para polova. Zato su osi d i q pomaknute za mehanički kut π/4 (električni je,
naravno, još uvijek π/2). 2 Sličan učinak postižemo i kod "klasičnog" AM s izraženim polovima, s tom razlikom da kod njega
vrijedi LSd > LSq, budući je os d usmjerena prema zubu rotora gdje je zračni raspor uži.
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-8
Redefiniranje komponenti statorskog fluksa u d – q KS (Slika 6. 10)
SdSdTMSd iL+Ψ=Ψ
(6. 13)
SqSqSq iL=Ψ
a
d
ε
q
N
NN
N
S
S
S
S
Slika 6. 9: Prerez IPM
iS
iSd
L iSd Sd
L iSq Sq
iSq
ΨTM
ΨS
a
b
dq
δε
Slika 6. 10: Vektorski dijagram IPM u KSP
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-9
L ISd Sd
XSd SdIL ISq Sq
XSq SqI
ISd
ISq
US
E
ΨTM
ΨS
a
b
d
δε
θ
θ
Slika 6. 11: Fazorski diagram IPM u stacijonarnom stanju
Izraz za moment IPM (kojega nećemo posebno razvijati) je [1, 3]
4444 34444 214434421rel
2
sinhr
2sin2
3sin3
elM
SqSd
SqSdS
elM
Sd
Sel XX
XXUpX
EUpM θω
θω
−+= (6. 14)
Jednadžba za električni moment IPM je sastavljena iz dva dijela:
• prvi dio ( sinhrelM ) predstavlja već poznati sinkroni moment,
• drugi dio ( relelM ) nazivamo reluktantni moment.
U SMPMSM, gdje zbog neizraženih polova vrijedi LSd = LSq = LS, reluktantnog momenta nema.
Mel sinelM
π/2 π θ
relelM
ΣelM
Slika 6. 12: Statička momentna karakteristika IPM
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-10
6.1.2.2 Jednadžbe IPM u KSP Nakon unošenja izraza za tokove i struje IPM iz (6.13) u izraz za moment u KSP (6.11), dobijemo [1, 4-6]:
( )( ) ( )
−+Ψ=−+Ψ=44 344 21321
relsinhrel
32
32
elM
SqSdSqSd
M
SqTMSdSqSqSqSdSdTMel iiLLipiiLiiLpM . (6. 15)
6.1.2.3 Strategija regulacije IPM u KSP Na moment IPM utječu obje komponente struje u KSP (6.18) te je stoga potrebno naći pravilan omjer. Postupak traženja ćemo započeti normiranjem na tzv. bazični moment:
BSTM
Bel IpM Ψ=
32 . (6. 16)
Bazična statorska struja je definirana kao3
SdSq
TMBS LL
I−
Ψ= (6. 17)
Normiranje momenta:
BS
SdBS
SqBS
SqBel
elnormel I
iIi
Ii
MMM −== (6. 18)
Kod normiranja reluktantnog momenta smo uzeli u obzir unos promijenjenog bazičnog momenta koji je posljedica zamjene toka trajnoga magneta (6.17) ( ) B
SSdSqTM ILL −=Ψ u (6.16)
3 PAZI na redoslijed induktivnosti!
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-11
( ) BS
BSSdSq
Bel IILLpM −=
32
U (6.18) nalazimo normirane struje u KSP
( )normSd
normSq
normel iiM −= 1 (6. 19)
U praksi računamo njihov omjer iz jednadžbe za maksimalnu moguću vrijednost struje koju nam daje pretvarač
22maxSqSdS iiI +=
6.1.3 Reluktantni motori Kada bi IPM motoru uspjeli nekako rotorsku uzbudu smanjiti na nulu, motor bi se i dalje vrtio, budući iz (6.14, 6.15) slijedi da još uvijek preostaje reluktantni moment. Njega iskorištavaju sinkroni reluktantni motori – SRM (angl. synchronous reluctance motors – SyRM). Dovoljan uvjet za nastanak tog momenta je razlika induktivnosti u obje osi KS, što postižemo stvarno izraženim polovima ili tzv. "sendvič" konstrukcijom (Slika 6. 13)
sloj željeza
nemagnetni materijal
Slika 6. 13: Presjek SRM sa sendvič konstrukcijom (p = 2) [1]
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-12
6.1.3.1 Strategija regulacije reluktantnog motora u KSP Ovdje ćemo opisati samo strategiju kojom postižemo maksimalni mogući moment izborom omjera dviju struja [1]. Statorski fluks u KSP je definiran kao
SqSqSdSdSqSdS ijLiLj +=Ψ+Ψ=Ψr
a njegova apsolutna vrednost
2222SqSqSdSdSS ijLiL +=Ψ=Ψ
r.
Omjere između tokova i struja prikazuje Slika 6. 14.
iS
iSd
L iSd Sd
L iSq Sq
iSqΨS
a
b
dq
δ
θε
Slika 6. 14: Vektorski diagram sinhronskega reluktančnega motorja
Množenje jednadžbe uza moment (6.1) (naravno, uzevši u obzir samo izraz za reluktantni moment) s kvadratom statorskog toka dobijemo
( ) 2222
2
32
SqSqSdSd
SSdSqSqSdel iLiL
iiLLpM+
Ψ−=
odnosno (nakon dijeljenja s 2
Sdi )
( )( )222
2
tantan
32
δδ
SqSd
SSqSdel LL
LLM
+
Ψ−= ,
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-13
gdje je
Sd
Sq
ii
=δtan (6. 20)
Najveći moment dobijemo kod
( ) 0tan
=δd
dM el .
Uzimajući u obzir (6.23), dobijemo
Sq
Sd
Sd
Sq
LL
ii
=
odnosno
SdSqSdSdSqSq iLiL Ψ=Ψ⇒= . Tada vrijedi:
1tan =ΨΨ
=Sd
Sqδ ,
Slika 6. 15 pokazuje opisani princip regulacije SyRM.
ω* *
ω
*iSd
iSqregulator
f i( Sq) RMd,q
a,b
2
3
ε
Slika 6. 15: Blok šema regulacije SyRM
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-14
6.2 Koračajni motori Sinkroni motori s jednostavnim koračajnim upravljanjem (engl. step, stepper motors, njem. Schrittmotor).
Slika 6.16: Koračajni motor s permanentnim magnetima
armatura 2
armatura 1
armatura 2 armatura 1
stator
Slika 6.17: Hibridni koračajni motor
6.3 Istosmjerni i izmjenični motor motor bez četkica Istosmjerni motor bez četkica (engl. DC brushless, njem. burstenlos) ili elektronsko komutirani motori, proizlaze iz komutatorskih istosmjernih motora gdje ulogu komutatora (promjenu polariteta u vodičima ovisno o njihovom položaju u odnosu na uzbudno polje) preuzima sklop energetske elektronike. Za razliku od komutatorskih,
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-15
kod ovih je uzbuda (obično) trajni magnet koji se nalazi na rotoru, a statorski je napon polifazan. Ukupna ulazna struja jest istosmjerna. Kod izmjeničnih (AC) brushless strojeva su struje izmjenične te se tu radi o varijanti sinkronih motora.
"sinkroni" motor
upravljačka logika
pozicija rotora
Slika 6.18: Istosmjerni motor bez četkica
Slika 6.19: Pretvarački sklop
6. Ostali strojevi V. Ambrožič: Izabrana predavanja iz UEMP, TF Rijeka
6-16
Slika 6.20: Oblici faznih struja u ovisnosti od položaja rotora (uzbudnog toka) za istosmjerni (lijevo) i izmjenični motor (desno) bez četkica
6.4 Literatura [1] Bose B. K.: "Modern Power Electronics and AC Drives", Prentice Hall, 2002 [2] Ambrožič V.: " Sodobne regulacije pogonov z izmeničnimi stroji", založba FE,
Ljubljana, 1996 [3] Miljavec D., Jereb. P.: "Električni stroji. Temeljna znanja", samozaložba,
Ljubljana 2005 [4] Zhong L., Rahman M. F., Hu W. Y., Lim K. W.: "Analysis of Direct Torque Control
in Permanent Magnet Synchronous Motor Drives", IEEE Trans. on Pow. Electr., VOL. 12, NO. 3, MAY 1997
[5] Rahman M. A., Zhou P.: "Analysis of Brushless Permanent Magnet
Synchronous Motors", IEEE Trans. on Ind. Electr, VOL. 43, NO. 2, APRIL 1996
[6] Rahman M. F., Zhong L., Lim K. W.: "A Direct Torque-Controlled Interior
Permanent Magnet Synchronous Motor Drive Incorporating Field Weakening", IEEE Trans. on Ind. Appl., VOL. 34, NO. 6, NOVEMBER/DECEMBER 1998
[7] Bronštejn J. N., Semendjajev K. A.: "Matematički priručnik", ?