Fizičke osobine zemljištaNajbitnije fuzičke osobine zemljišta su:

1) specifična masa (gustina) čvrste faze zemljišta2) zapreminska masa zemljišta3) poroznost zemljišta4) vlažnost zemljišta5) vodni kapacitet6) vodopropustljivost zemljišta7) kapilarnost (kapilarno podizanje vode)

Specifična masa zemljišta. To je masa jedinice zapremine čvrste faze zemljišta osušenog na 105oC, bez šupljina (pora), i izražava se u g/cm3 ili u kg/m3. Gustina čvrste faze zavisi od mineralnog sastava i količine humusa u zemljištu. Ako su zemljišta bogatija humusom specifična masa im je manja i obrnuto.

Zapreminska masa zemljišta. Predstavlja specifičnu masu zemljišta u prirodnom sklopu, tj. u neporemećenom stanju, kod koga su sve pore popunjene vazduhom. Izražava se u g/cm3 ili u kg/m3. Vrednost zapreminske mase zavisi od strukture tla, morfoloških osobina, sadržaja humusa, zbijenosti I poroznosti. Zbijena zemljišta imaju veću zapreminsku masu I obrnuto. Manja vrednost zapreminske mase je pokazatelj veće poroznosti, a veća vrednost ukazuje na glinovita zemljišta slabe propustljivost za vodu I lošu aeraciju (manji sadržaj vazduha u tlu).

Poroznost zemljišta. Predstavlja ukupnu zapreminu svih pora, koje se nalaze između čvrstih čestica, u jedinici zapremine zemljišta u nenarušenom stanju. U zemljištu između mehaničkih elemenata I strukturnih agregata prisutne su šupljine različitih veličina I oblika koje se nazivaju pore. Ova osobina zemljišta (poroznost) je važna za zemljište jer preko pora u kontakt sa zemljišnom masom dolazi voda, zemljišni rastvor, toplota I mikroorganizmi. Prema procentu pora u tlu razlikujemo:

Vrlo porozna tla, koja sadrže preko 60% pora, Porozna tla, koja sadrže 45-60% pora, Slabo porozna tla, koja sadrže 30-45% pora, Vrlo slabo porozna tla, koja sadrže manje od 30% pora.

Ukupna količina pora, osim od mehaničkog sastava, zavisi još od strukture, kao I količine organske materije u tlu. Osim što je važno da u tlu ima dovoljno pora, važna je i njihova veličina. Prema dimenzijama pore dijelimo na one veće od 1 mm i na pore manje od 1 mm. Prve se zovu nekapilarne, a druge kapilarne pore. U kapilarnim porama pretežno se zadržava voda, a u nekapilarnim vazduh. Količina i odnos pora određuju poroznost tla, toplotna i druga svojstva. Za tlo je dobar odnos kapilarnih i nekapilarnih pora 3 : 2 do 1 : 1.

Vlažnost zemljišta. Predstavlja kvantitativan sadržaj vode u zemljištu. Voda se u zemljištu može naći u sva tri agregatna stanja (led, para I tečnost).

Vodni kapacitet. To je količina vode koju je zemljište sposobno da primi, zadrži I otpusti, nezavisno od uticaja sile zemljine teže. Izražava se u procentima. Postoje više vrsta vodnih kapaciteta :

o kapilarni vodni kapacitet o poljski vodni kapacitet o korisni vodni kapacitet o maksimalni vodni kapacitet o kišni vodni kapacitet

Kapilarni vodni kapacitet je vrednost vodnog kapaciteta kada su sve pore ispunjene vodom. Poljski vodni kapacitet je vrednost vodnog kapaciteta odnosno količina vode u procentima, koju zemljište može da primi nakon dužeg padanja kiše ili nakon obilnog zalivanja.Korisni vodni kapacitet je vodni kapacitet odnosno količina vode (u procentima) koja je dostupna biljkama.Maksimalni vodni kapacitet je vrednost vodnog kapaciteta kada su sve pore iz šupljine u zemljištu ispunjene vodom. U takvim slučajevima zemljište nema vazduha pa dolazi do nepovoljnog uticaja na rast korena biljke.Kišni vodni kapacitet je kapacitet zemljišta izražen u milimetrima vodenog taloga 1mm taloga = 1l / m2.

Vodopropustljivost tla. Je osobina zemljišta da propušta određenu količinu vode. Vodopropustljivost zavisi od poroznosti koja je uslovljena strukturom, stepenom zbijenosti i stanja vlažnosti zemljišta. Peskovita zemljišta imaju najveću vodopropustljivost, jer kod njih preovlađuju krupne pore, a kod glinuše je veoma slaba zbog sitnih pora.

Kapilarnost tla (kapilarno podizanje vode). Pod kapilarnošču zemljišta se podrazumeva sposobnost tla da pod uticajem kapilarnih sila upija vodu iz vlažnih slojeva i da je, kroz kapilarne pore, diže k manje vlažnim slojevima, u svim pravcima, pa i vertikalno-suprotno od delovanja sile teže. Kapilarna pora je svaka šupljina u kojoj voda stvara površinu pod uglom - meniskus.Za kapilarnost tla važna su dva pokazatelja - brzina i visina kapilarnog dizanja vode. Utvrđeno je da kod peskovitih zemljišta voda brzo dosegne manje visine, a kod zemljišta koja imaju izraženiju strukturu, voda dosegne veće visine na duže vreme.

Sl. 6- Prikaz kapilarnih pojava u cevima i u zemljištu