5/2/2013

1

Izmjena generacija Biljni organi (cvijet, plod)

Razmnožavanje kritosjemenjača

Životni ciklus

razdoblje koje uključuje jednu generaciju u reproduktivnom ciklusu organizma; od začeća do stvaranja vlastitog potomstva (bez obzira da li nespolnim ili spolnim načinom)

Rast

Odrasla jedinka

Oplodnja

Zigota

2n

Muška gameta

n

n

Ženska gameta

Somatske stanice izgrađuju tijelo

Germinativne stanice stvaraju gamete

Različitosti životnog ciklusa razlike između ciklusa prema:

1. produktima mejoze (spore ili gamete)

2. da li produkti mejoze prolaze mitotičke diobe (rast), te

3. o dužini vremena koje provedu kao haplonti/diplonti

diploidna > haploidna (životinje) - DIPLONTI

diploidna = haploidna (većina biljaka i neke alge) = HAPLODIPLONTI

diploidna < haploidna (većina gljiva i neki protisti) = HAPLONTI MEJOZA FERTILIZACIJA

n n

n

n n

2n 2n

Haploidni višestanični organizam (gametofit)

Mitoza Mitoza

Spore Gamete

Mitoza

Zigota

Diploidni višestanični organizam (sporofit)

(b) Biljke i neke alge

Životni ciklus većine biljaka i nekih algi imaju izmjenu generacija

životni ciklus uključuje i diploidne (SPOROFIT) i haploidne

(GAMETOFIT) višestanične stadije

mitozom se dijele i haploidna i

diploidna generacija

Spolno razmnožavanje biljaka Genetička varijabilnost; potomstvo nisu klonovi

Izmjena generacija

Višestanični haploidni i diploidni oblici koji proizvode jedan drugog

Haploid (n) = 1 kopija svakog kromosoma (jedan set): gametofit MITOZOM stvara gamete (muške gamete i jajne stanice)

Diploid (2n) = 2 kopije svakog kromosoma (dva seta): sporofit MEJOZOM stvara spore

Mitoza: dioba stanica

Mejoza: stvara stanice s polovičnim brojem kromosoma

Uključuje rizik i zahtjeva energiju

Nespolno (aseksualno) razmnožavanje

oblik razmnožavanja koji ne uključuje mejozu, smanjivanje broja kromosoma ni oplodnju

prvenstveno značajka jednostaničnih organizama (prokariota: bakterija i arheja i jednostaničnih eukariota), ali dio biljaka, životinja i gljiva također se razmnožava nespolno

Svi prokarioti se razmnožavaju nespolno (nema stvaranja gameta ni oplodnje), ali postoje oblici “spolnog razmnožavanja” (konjugacija, transformacija i transdukcija)

5/2/2013

2

Nespolno (aseksualno) razmnožavanje jedan roditelj mitozom (nespolnim razmnožavanjem) stvara genski istovjetno potomstvo (KLON)

prednost: u kratkom vremenu velik porast populacije

manji utrošak energije (nema proizvodnje

gameta i oplodnje)

nedostatak: neprilagodljivost u slučaju promjene uvjeta u

okolišu

povremene genske razlike su posljedica relativno rijetkih promjena u DNA nazvanih MUTACIJE

Roditelj

Pup

0,5 mm

Jednostanično podrazumijeva diobu jedinke na 2 jednaka dijela

prokarioti – binarno cijepanje

jednostanični eukarioti (euglena) – mitoza

Višestanično (fragmentacija) razmnožavanje fragmentacijom ili cijepanjem (matična jedinka

podijeli se na više fragmenata i iz svakog se razvije nova jedinka)

neke vrste algi , npr, Spirogyra pa čak i neke vi še bi ljke, u životinja plošnjaci

Ameba

Nespolno (aseksualno) razmnožavanje

Fragmentacija

Nespolno (vegetativno) razmnožavanje

stabljikom reznice

povaljenice

vriježe

podzemnom stabljikom (gomoljem ili lukovicom)

listovima rasplodni pupovi u

pazušcima listova

zakorijenjivanje listova (na pr. afrička ljubičica)

korijenom

Divlje jagode

Crveni luk

Lukovica

Gomolj

Krumpir

Novi izdanak

Vriježe

Calycanthus occidentalis

Pupanje polipa

Hidra

Polip

Nespolno razmnožavanje

Rasplodnim tjelešcima

biljka stvara sitna tjelešca koja se odmah odjeljuju od nje i iz njih se razvija mlada jedinka

neke vrste algi (crvena alga Palmaria) kao i neke više biljke

pupanje

Rasplodnim stanicama (sporama)

spore nastaju u posebnim organima koji se zovu SPORANGIJI

Ovo je najsloženiji oblik nespolnog načina razmnožavanja

gljive i alge

Bryophyllum sp.

Mlade bi ljčice na rubovima listova

Kalanchoë pinnata

Za životni ciklus biljaka karakteristična je izmjena haploidne (n) i diploidne (2n) generacije

Oba oblika se pravilno izmjenjuju kroz život biljke (izmjena generacija)

Izmjena generacija u biljaka

GAMETOFIT, haploidna generacija (n)

SPOROFIT, diploidna generacija (2n)

mitoza

mejoza

SPORE (n)

oplodnja

GAMETE (n)

Biljno carstvo Bryophyta, mahovine

Pteridophyta, papratnjače

Magnoliophyta, sjemenjače Golosjemenjače Kritosjemenjače, Magnoliophytina

5/2/2013

3

Razlike u izmjeni generacija prema izgledu sporofita i gametofita

izomorfna izmjena generacija = gametofit i sporofit jednako izgledaju (većinom u algi)

heteromorfna izmjena generacija = gametofit i sporofit su morfološki različiti (pripadnici carstva Plantae)

Ulva lactuca, morska salata

Razlike u izmjeni generacija među skupinama prema veličini gametofita i sporofita

Mahovine, papratnjače i sjemenjače se razlikuju prema veličini gametofitske i sporofitske generacije

sporofit

gametofit

Mahovine Papratnjače Kritosjemenjače

Prof

. d

r. s

c. L

idij

a Š

ver

Sporofit ovisi o gametofitu (mahovine)

(a)

Veliki sporofit i mali, neovisni gametofit

(papratnjače)

(b)

Mikroskopski ženski gametofiti (n) u ženskom češeru (ovisni)

Sporofit (2n), kritosjemenjače

Mikroskopski muški gametofiti (n)

unutar prašnika (ovisni)

Mikroskopski muški gametofiti (n) u muškom peludnom češeru (ovisni) Sporofit (2n)

Mikroskopski ženski

gametofiti (n) unutar

tučka (ovisni)

Reducirani gametofit koji ovisi o sporofitu (sjemenjače: golo- i krito- sjemenjače).

(c)

Gametofit (n)

Gametofit (n)

Sporofit (2n)

Sporofit (2n)

Razlike u izmjeni generacija prema ovisnosti gametofita i sporofita

sporangij (grč. spora sjetva, angos posuda)

nespolni rasplodni organ kod biljaka (i gljiva) u kojem se redukcijskom diobom (mejozom) razvijaju spore, nespolne rasplodne stanice haploidnog broja kromosoma

megasporangij - sporangij u kojem redukcijskom diobom nastaju megaspore; kao termin se uobičajeno koristi u skupini heterospornih papratnjača, a ponekada i za golosjemenjače; homolog je nucelu kritosjemenjača

mikrosporangij - sporangij u kojem redukcijskom diobom nastaju mikrospore; kao termin se uobičajeno koristi u skupini heterospornih papratnjača, a ponekada i za golosjemenjače; homolog je prašnici kritosjemenjača

gametangij

stanice ili stanične skupine od kojih nastaju gamete ili unutar kojih nastaju gamete

Razlike u izmjeni generacija prema veličini spora nastaju spore jednake veličine (homosporna izmjena generacija); sve mahovine, većina papratnjača, nijedna sjemenjača

nastaju spore različite veličine (heterosporna izmjena generacija); sve sjemenjače, poneka papratnjača megaspore – velike, iz

njih se razvija ženski gametofit (megagametofit)

mikrospore – manje, iz njih se razvija muški gametofit (mikrogametofit)

Pododjeljak Magnoliophytina, kritosjemenjače

Angiospermae stariji naziv prema smještaju sjemenog zametka (skriven u

plodnici tučka)

organi za razmnožavanje cvijet cvjetnjače plodovi

kod kritosjemenjača su sjemeni zameci zatvoreni u plodnici, pa se stoga redovno stvara plod, odnosno od sjemenih zametaka nakon oplodnje nastaju sjemenke, a od plodnice usplođe (vanjski dio ploda). oprašivači su najčešće kukci i vjetar cvijet biljaka koje oprašuju kukci ima ocvijeće, a to je ovoj modificiranih listova koji štite prašnike i tučak te kod nekih služe za primamljivanje kukaca

muške su spolne stanice nepokretne (spermalne stanice)

5/2/2013

4

sjemenka: djelotvoran mehanizam rasprostiranja zaštita embriju

omogućuje rasijavanje

miruje (dormancija) dok ne dospije u

u povoljne uvjete za klijanje rezervne tvari za rast i razvoj novog sporofita

osim sjemenki, svim sjemenjačama zajedničko: heterosporni sporangiji (mikrosporangiji i

megasporangiji) sjemenjače su se razvile iz biljaka koje su imale:

megasporangije koji proizvode megaspore iz kojih se razvija ženski gametofit (megagametofit, embrionska vreća)

mikrosporangije koji daju mikrospore iz kojih se razvija muški gametofit (peludna zrnca)

gametofiti su reducirani prednost jer se razvijaju unutar spora, odnosno ostaju unutar

tkiva roditeljskog sporofita (zaštita)

Cvijet specijalizirana struktura kritosjemenjača za spolno razmnožavanje

kratki dio izdanka ograničena rasta

sastoji se: ocvijeća (periant) = čaška (calyx) + vjenčić (corolla)

čaška = svi lapovi (sepalum); štite cvijet u pupu

vjenčić = latice (petalum); privlače kukce

prašnika (muški dio cvijeta = andrecej) – mikrosporofili kritosjemenjača

tučka (ženski dio cvijeta = ginecej) – jedan ili više plodnih listova (megasporofili)

cvjetni dijelovi naliježu na cvjetnu stapku (pedunculus) čiji se gornji dio proširuje u cvjetište (receptaculum)

spiralni (primitivnija značajka) ili vertikalni (odvedenija značajka) raspored dijelova cvijeta

prašnica =peludnica (antera)

držak filament

njuška tučka (stigma)

vrat tučka (stylus)

plodnica (ovarij)

tučak (pistillum)

latica (petalus) → vjenčić (corolla)

cvjetište (receptaculum)

sjemeni zametak (ovulum)

lap (sepalus) → čaška (callyx)

prašnik (stamen)

cvjetna stapka (pedunculus)

Cvjetni dijagram – shematski prikaz poprečnog presjeka cvijeta

Cvjetna formula –

*P3+3A3+3G(3)

Ocvijeće (perianthium)

vanjski ovoj cvijeta

čine ga:

vanjska čaška i unutrašnji vjenčić

čaška i vjenčić koji se međusobno

ne razlikuju = PERIGON

Magnolija, Magnolia sp.

Čaška (calyx) čašku čine lapovi (sepala) - nalik na listove (uglavnom zeleni) štite cvijet u pupu rijetko služe za privlačenje oprašivača (tada nalik na latice s kojima zajedno čine PERIGON, npr. cvijet ljiljana)

vjenčić

čaška

Vjenčić (corolla)

krugovi latica

tijekom evolucije se razvile iz listova

često žarke boje

uloga: privlačenje oprašivača (kukci)

razni oblici, boje, veličine, miris

5/2/2013

5

Tučak = ženski dio cvijeta

Prašnik = muški dio cvijeta

Reproduktivni dijelovi cvijeta

Radijalna simetrija = aktinomorfni cvijet (slobodne i spojene latice)

Bilateralna simetrija = zigomorfni cvijet

Cvijet bi ljke iz porodice trava, Poaceae, primjer za oprašivanje vjetrom (anemofi li ju).

CVAT

sjedeća njuška tučka peludnica prašnika

držak prašnika

plodnica tučka pricvjetni list

pricvjetni li st

POJEDINAČNI CVIJET

Reproduktivni dijelovi cvijeta prašnici

muški dio cvijeta = andrecej, mikrosporofili mikrosporofil - list u

čijem se pazušku razvija mikrosporangij (mjesto nastanka mikrospora) kao termin se

uobičajeno koristi u skupini heterospornih papratnjača, a ponekada i za golosjemenjače

tučak

ženski dio cvijeta = ginecej – čini ga jedan ili više plodnih listova (megasporofili) megasporofil - list u

čijem se pazušku razvija megasporangij (mjesto nastanka megaspora) kao termin se

uobičajeno koristi u skupini heterospornih papratnjača, a ponekada i za golosjemenjače

Dijelovi prašnika:

Prašnica (antera)

Držak (filament)

Prašnik (stamen)

Andrecej = svi prašnici jednog cvijeta

Držak (filament)

Prašnica (antera)

čine ju 2 teke koje su povezane konektivom – središnjim dijelom prašnice (provodna žila)

unutar svake teke su dva mikrosporangija

u mikrosporangijima nastaju peludna zrnca – nezreli muški gametofiti

Poprečni presjek prašnice

Peludna zrna

Parovi mikrosporangija

Filament

5/2/2013

6

VRSTE PRAŠNIKA

Lilium sp. Convolvulus sp. Hybiscus sp.

Lilium sp. Passifora caerulea

Ginecej – svi tučkovi jednog cvijeta – ženski dio cvijeta evolucijom nastao sraštavanjem jednog ili više listova (zaštita sjemenog zametka) dijelovi tučka (pistillum): njuška tučka (stigma)

prihvaća peludna zrnca receptori specifični za vrstu

Stigma

Vrat

Plodnica Tučak

vrat tučka (stylus)

prijenos iskli jalog peludnog zrnca = peludne mješinice

vrat može nedostajati pa je stigma sjedeća (trave)

plodnica (ovarium)

zadebljali dio tučka, dno tučka

sadrži jajnu stanicu unutar ženskog gametofita (embrionske vreće) koji se nalazi unutar sjemenog zametka (ovulum)

sjemeni zametak = ovoj (integument – 2n, dio sporofita) + embrionska vreća (ženski gametofit, n)

Cvjeti šte

Plodnica i plodni listovi

plodnica tučka je građena od posebno preobraženih listova koje nazivamo plodni listovi

tijekom evolucijskog razvoja, rubovi listova na kojima su se nalazili sporangiji su srasli i tako oblikovali zatvorenu tvorbu – plodnicu

Plodni listovi

Odvojeni = apokarpna plodnica

Međosobno srasli = cenokarpna plodnica

Sinkarpna – odjeljci unutar plodnice

Parakarpna – nema odjeljaka

lažna pregrada (replum)

Plodni li st

parakarpna plodnica

sinkarpna plodnica

cenokarpna plodnica

apokarpna plodnica

Sjemeni zametak

Sjemeni zametak (lat. ovulum)

megaspora

spora (n) nastala redukcijskom diobom iz matične stanice megasporocite

razvija se u ženski gametofit

organ karakterističan za sjemenjače

sastoji se od:

integumenta (1 ili 2)

nucela (dio sjemena zametka sjemenjača unutar kojega nastaju megaspore, a kasnije sadrži ženski gametofit, homologan je megasporangiju

te ponekada drška (funiculus) i

mikropilarne cjevčice

nakon oplodnje pretvara se u sjemenku

Cvijet Cvijet može biti dvospolni (npr. Prunus sp. – andrecej i ginecej u istom cvijetu) i jednospolni (npr. Salix sp. – andrecej i ginecej u različitim

cvjetovima).

S obzirom na cvjetište plodnica može biti nadrasla, podrasla i obrasla

Položaj plodnice u odnosu na druge dijelova cvijeta

nadrasla obrasla podrasla cvjeti šte (receptaculum)

tučak (pisti llum)

5/2/2013

7

Megaspora

Embrionska vreća

Poprečni presjek plodnice ljiljana – tri plodna lista čine tri odjeljka (sinkarpna plodnica)

Sjemeni zametak

NJUŠKA TUČKA (STIGMA)

Lilium sp. Lilium sp. Nigella degenii

Arabidopsis thaliana Zea mays

Šafran

(Crocus sativus)

Najznačajniji cvatovi

grozd resa gronja

glavica vi šekraki paštitac

klas

metlica štitac

sikonij (smokva)

klip

klasić

Životni ciklus krito-sjemenjača

Sporofit

Cvijet

Sjemeni zametak (ovulum)

Plodnica (ovarij)

MIKROSPOROCITE se mejotski dijele pa nastaju 4 haploidne MIKROSPORE

Prašnica (antera)

MEGASPOROCITA se mejotski dijeli pa

nastaju 4 haploidne MEGASPORE

Prof

. d

r. s

c. L

idij

a Š

ver

Mikrospore (4)

Antipode (3)

Polarne jezgre (2)

Preostala megaspora

Integumenti

Megasporocita

Ovoji sjemenog zametka (integumenti )

Sporangij Sjemeni zametak (ovulum)

Mikrosporangij unutar peludnice

prašnika

MEJOZA

MITOZA

Mikrosporocita

Muški gametofit (unutar peludnog zrnca)

Haploid (n) Diploid (2n)

Embrionska vreća

Svaka od 4 mikrospora

Ovulum

Jajna stanica (1)

Sinergide (2)

Peludno zrno

Jezgra vegetativne stanice (razvit će se u peludnu mješinicu)

Generativna stanica (iz koje će nastati 2 spermalne stanice)

Ženski ga

metofit

(embrionska vreća)

Razvitak muškog i ženskog gametofita u kritosjemenjača

Stvaranje peludnog zrna i jajašca

Generativna i vegetativna jezgra

Mikrospore

Generativna jezgra se podijeli na 2 spermalne stanice

Megaspora (3 propadaju + jedna prolazi 3

mitotičke diobe)

Zrela embrionska

vreća

Megaspocita

Mejoza

Mikrosporocite

Mejoza Mikropila jajna

stanica

sinergida

polarna jezgra

antipoda

5/2/2013

8

Peludna zrnca mikrospore se razvijaju u peludna zrnca (nezreli muški gametofit) debela dvostruka ovojnica bez bičeva osim kod nekih skupina (ginko i neki cikasi)

oprašivanje – prijenos peludnih zrnaca na biljku ili dio biljke koja ima sjemeni zametak neovisno o vodi! vjetrom (anemofilija) životinjama (zoofilija) hidrofilija (vodom) samooprašivanje

Dvostruka oplodnja u kritosjemenjača

peludno zrnce

spermalna stanica #1 (n)

spermalna stanica #2 (n) +

jajna stanica

(n) zametak, klica (embrij) (2n)

središnja stanica s dvi je polarne jezgre

(n + n) endosperm (3n)

+

Razvitak sjemenke

oplodnja – potiče razvitak sjemenke i ploda

sjemenka nastaje iz sjemenog zametka

najsuše tkivo biljke (<20% H20)

sjemena lupina (nastala od ovoja sjemenog zametka = integumenta, dio sporofita, dakle 2n)

otporna, čvrsta

c) Sjemenka a) Sjemeni zametak b) Oplodnja sjemenog zametka

Mikropi la

Endosperm

(3n) Megaspora (n)

Ovojnica spore (n)

Jezgra jajne

stanice (n)

Ženski gametofit

(megagametofit) (n)

Jezgra spermalne stanice (n)

Peludna mješinica

(n)

Integument (2n)

Nucel (megasporangij)

(2n)

Sjemena lupina (potječe od

integumenta) (2n)

Klica (novi sporofit)

(2n)

Diploidno (2n)

Haploidno (n)

Razvitak sjemenog zametka u sjemenku Sjemenka nastala iz oplođenog sjemenog zametka dijelovi sjemenke: klica (embrij); 2n

nastala oplodnjom jajne stanice s jednom od spermalnih stanica

raste u sporofit nove biljke sjemena lupina; 2n

zaštićuje embrij nastaje iz ovoja sjemenog zametka (integumenta, dio

sporofita roditeljske biljke) hranjivo staničje (endosperm); 3n

rezerva hrane za rast embrija nastao spajanjem jedne spermalne jezgre s dvije polarne

jezgre središnje stanice embrionske vreće (3n, triploidan) raste dijeljenjem jezgri tijekom dormancije sjemenke može biti razne čvrstoće i/ili tekuć

5/2/2013

9

Sjemenka

kokosov orah ima dva dijela endosperma: mekani

(jestivi, bijeli dio)

tekući endosperm (kokosovo mlijeko)

začepljena pora

funkcionalna pora

začepljena pora

izdanak (stabljika i

listovi)

mezokarp (vlaknata ljuska)

korijen

endokarp (okružuje sjemenku)

egzokarp (vanjski sloj)

mezokarp (vlaknata ljuska)

“meso” kokosa (endosperm)

“jabuka” kokosa (slatka, spužvasta masa (supka,

kotiledon) koja rastapa i adsorbira endosperm

endokarp (čvrsti vanjski

sloj kokosa koji sadrži sjemenku i

“meso”)

sićušni embrij je uronjen u endosperm unutar germinacijske (funkcionalne) pore

klica (embrij) Građa sjemenke

Grah (Phaseolus vulgaris) Mesnate supke (kotiledon) graha (dvosupnica) čuva hranu koja je apsorbirana iz endopserma tijekom razvoja sjemenke.

Ricinus ima membranske kotiledone koji će apsorbirati hranu iz endosperma tijekom stvaranja sjemenke.

Kukuruz kao i sve jednosupnice (monokotiledoni) ima samo jedan kotiledon (skutelum). Rudimentarni začetni meristem izdanka je zaštićem strukturom zvanom koleoptila

Prof

. d

r. s

c. L

idij

a Š

ver

embrij je pričvršćen za dvije mesnate supke (zaliha hrane)

sjemenku obavija zaštitna sjemena lupina

hipokotil je dio embrija ispod mjesta na kojem se drže supke epikotil iznad supki

hipokotil završava klicinim korijenkom (radicula)

na vrhu epikotila se nalazi plumula (apikalni meristem izdanka i par minijaturnih listova koji će se razviti u prve listove biljke)

Struktura sjemenki dvosupnica i klijanje

Plod – organ za zaštitu i rasprostiranje sjemenki

razvija se iz plodnice te ponekad iz ostalih dijelova cvijeta

dio ploda koji nastaje iz plodnice naziva se usplođe (perikarp)

plod okružuje i štiti sjemenke

bitan u rasprostiranju sjemenki

građa (i vrsta) ploda ovisi o građi plodnice te o broju plodnica/cvjetova iz kojih se plod razvija

Usporedba dijelova cvijeta i ploda – sočan plod kruške (plod jabuka, pomum)

Lap

njuška tučka (stigma)

vrat tučka (sti llus)

plodnica (ovarij) (na slici a) postaje usplođe (na slici b)

latica (petalus)

cvjeti šte (receptaculum)

sjemeni zametak (ovulum) (na slici a) postaje

sjemenka (na slici b)

ostatak čaške

prašnici (stamena)

5/2/2013

10

Botanička podjela plodova Prema građi usplođa: sočni (mesnato usplođe)

rasprostiranje uz pomoć životinja koje se hrane sočnim usplođem – sjemenke neoštećene prolaze kroz probavni sustav

suhi (suho usplođe)

drugi načini rasprostiranja sjemenki

Rasprostiranje sjemenki (grč. choria) na lokacije udaljene od biljke majke:

vjetrom = anemokorija

vodom = hidrokorija

životinjama = zookorija

endo-

epi-

(a) Kri lca omogućavaju suhom plodu javora (perutka - samara) rasprostiranje vjetrom.

Sjemenke unutar boba i drugih vrsta sočnih jestivih plodova se rasprostiru izmetom.

(b)

Kukice suhog ploda čička omogućuju raspršivanje sjemenki prihvaćanjem plodova za krzno životinja.

(c)

Botanička podjela plodova Prema broju plodnica iz kojih je plod nastao:

jednostavni plodovi – nastali iz jedne plodnice jednog cvijeta

složeni plodovi – nastali iz više plodnica, a dijele se na:

zbirne – nastali iz više plodnica jednog cvijeta

skupne – nastali iz više plodnica više cvjetova odnosno iz čitavih cvatova

Jednostavni plodovi

A. sočni

B. suhi

Suhi plodovi se dijele na:

1. Pucavce – pucaju (otvaraju se) kada su zreli

2. Nepucavce – ne pucaju

SUHI PUCAVCI

SUHI NEPUCAVCI

tobolac mjehur mahuna komuščica komuška

roška žir pšeno perutka okriljena perutka

SUHI PLODOVI – suhi perikarp

SUHI PUCAVCI 1. MJEHUR – nastao od

jednog plodnog lista i jedne plodnice; liči na mahunu ali se otvara duž jednog šava

zbirni mjehur (više plodnica na jednom cvijetu; kukurijek)

2. MAHUNA – također nastala iz jedne plodnice od jednog plodnog lista, ali se otvara duž dva šava

5/2/2013

11

3. TOBOLAC – nastao od plodnice građene od više plodnih listova; otvara se na različite načine

4. KOMUŠKA – plod biljaka iz porodice krstašica; razvija se iz dva plodna lista a po sredini je pregrađen nepravom pregradom (replum) na dva pretinca;

komuščica je vrsta komuške kojoj je svojstveno da je dužina ploda po prilici jednaka širini

SUHI PUCAVCI SUHI NEPUCAVCI

1. ROŠKA – jednosjemeni suhi nepucavac; sjemenka se na samo jednom mjestu drži perikarpa; porodica glavočika

2. PŠENO – jednosjemeni suhi nepucavac; sjemenka u potpunosti srasla s usplođem (perikarpom); porodica trava

perikarp

sjemena lupina

sjemenka

funikul (držak kojim je

sjemeni zametak u plodnici pričvršćen

za plodnicu)

loculus

A. kupula

B. perikarp (tvrda ljuska)

C. sjemena lupina (testa)

D. supke (koti ledon)

E. plumula

F. radicula

G. ostatak vrata tučka

3. ORAH – tvrdi jednosjemeni plod; nastao iz plodnice građene od više plodnih listova

lijeska (lješnjak), kesten

SUHI NEPUCAVCI

4. ŽIR – jednosjemeni nepucavac tvrda drvenasta usplođa (hrast, bukva)

klica

5. PERUTKA – sadrži jednu ili dvije sjemenke; perikarp ima krilca (rasprostiranje vjetrom); porodica javora

SUHI NEPUCAVCI perikarp

(sadrži sjemenku)

kri lce

perikarp (jednosjemeni)

kri lce

Ai lanthus (jednostruka perutka)

Acer (dvostruka perutka)

SOČNI PLODOVI

rajčica –

boba

šljiva - koštunica naranča -

hesperidij

bundeva –tikva jabuka –

jabuka

USPLOĐE (PERIKARP) SOČNIH PLODOVA

Perikarp (usplođe) – zadebljala sočna stijenka plodnice

Može se diferencirati u tri više-manje odvojena sloja:

Egzokarp – vanjski sloj; često voštana kutikula

Mezokarp – srednji sloj; različite debljine; najčešće sočan

Endokarp – unutrašnji sloj; značajne razlike između vrsta

5/2/2013

12

JEDNOSTAVNI SOČNI PLODOVI

1. BOBA – perikarp razlučen u egzokarp (“kožica”) i mezokarp (sočan dio), a endokarp se ne razlikuje

nadrasla plodnica, jedan ili više plodnih listova, jedna ili više sjemenki

grožđe, rajčica, banana, paprika, patlidžan...

2. TIKVA – tvrda kora (egzokarp)

podrasla plodnica izgrađena od 3-5 plodnih listova) + cvjetište

porodica bundeva (bundeva, krastavac, dinja, lubenica, tikvica...)

sočan mezokarp egzokarp

(debela kora)

Citrullus lanatus var. lanatus, lubenica

JEDNOSTAVNI SOČNI PLODOVI

3. HESPERIDIJ

živo (žuto, narančasto) obojeni egzokarp sadrži uljne žlijezde

mezokarp bijel, spužvast i nije sočan

endokarp sočan i pregrađen na onoliko dijelova koliko je plodnica imala plodnih listova

vrste roda Citrus (limun, naranča, grejp, mandarina)

JEDNOSTAVNI SOČNI PLODOVI

4. KOŠTUNICA

nastala iz plodnice od jednog plodnog lista s (najčešće) jednom sjemenkom

tvrdi drvenasti endokarp okružuje sjemenku (koštica)

šljiva, nektarina, višnja, trešnja, badem, datulja, kokosov orah, orah, maslina...

perikarp

sastavljena od spojenih lapova i

latica koji nisu dio sti jenke perikarpa

supka

supka

sjemenka sastavljena od 2 supke

Juglans nigra, orah

perikarp (drvenasto usplođe)

ljuska

JEDNOSTAVNI SOČNI PLODOVI

5. JABUKA nastaje iz obrasle plodnice od nekoliko plodnih listova veći dio sočnog tkiva ploda (do kožaste opne) u botaničkom smislu nije pravi plod jer je nastao iz cvjetišta (a ne iz plodnice) i naziva se hipantij iz plodnice nastaje samo središnji dio ploda svojstven za neke vrste iz porodice ruža kao što su jabuka, kruška, dunja, mušmula i oskoruša

SLOŽENI, ZBIRNI PLODOVI nastali iz jednog cvijeta s više plodnica, pa se stoga sastoje od više plodića (od kojih svaki odgovara jednoj plodnici)

šipurak, mnogokoštunica, jagoda

Kupina - mnogokoštunica

5/2/2013

13

ZBIRNI SOČNI PLOD - JAGODA cvijet jagode ima izbočeno cvjetište na kojem stoji mnogo (60-600) (nadraslih) plodnica plodnice su apokarpne (građene od jednog plodnog lista) i sadrže jedan sjemeni zametak nakon oplodnje cvjetište odeblja, postane crveno i sočno, a svaka plodnica se preobrazi u jednosjemeni oraščić (žute “točkice” na jagodi) vrste roda Fragaria, jagoda iz porodice ruža

ZBIRNI SOČNI PLOD - MNOGOKOŠTUNICA

kao i kod jagode, cvijet ima izbočeno cvjetište na kojem se nalazi mnogo apokarpnih plodnica s jednim sjemenim zametkom međutim, iz svake plodnice nakon oplodnje ne nastane oraščić nego koštunica, tako da sočno tkivo ovog zbirnog ploda nije građeno od cvjetišta nego od mezokarpa pojedinih koštunica ovakav plod imaju malina i kupina

ZBIRNI SOČNI PLOD - ŠIPURAK cvijet divlje ruže (Rosa sp.) ima vrčasto udubljeno cvjetište u kojem se nalazi više apokarpnih plodnica

nakon oplodnje iz svake plodnice nastane jedan oraščić

oraščići su zatvoreni u sočnom ili polusočnom žarkocrvenom cvjetištu

plod svojstven rodu Rosa iz porodice ruža

SLOŽENI, SKUPNI, SOČNI PLOD - ANANAS

plod nastao preobrazbom čitavog cvata (više cvjetova i plodnica)

SLOŽENI, SKUPNI, SOČNI PLOD – smokva i dudinja

plod nastao preobrazbom čitavog cvata (više cvjetova i plodnica)

Murva (dud)

Smokva

Noni

Maclura pomifera, malkura, drvo mozak