5 ugalj
TRANSCRIPT
-
7/28/2019 5 UGALJ
1/49
UGALJ
-
7/28/2019 5 UGALJ
2/49
Gorivo se sastoji od : C, O, H ,N, S ,od ega su sagorivi C, H, S.
op em sm s u, gor va su ma er e o e sagor evan emoslobaaju toplotu.
U uem smislu, oriva su materi ali ko e sa ori evamo da bismo
proizveli toplotu. Osim toga, goriva treba da ispune i sljedeezahtjeve:
-
- da se nalaze u prirodi u dovoljnim koliinama
- da u rirodnom stan u ne sadre velike koliine ne orivihmaterija
- da mogu lako i jeftino da se dopreme do korisnika- a ne m en a u no svo s va a su ez e na o omeksploatacije
- da rodukti n ihovo sa ori evan a nisu o asni o okolinu
-
7/28/2019 5 UGALJ
3/49
-
7/28/2019 5 UGALJ
4/49
Proces transformaci e hemi ske ener i e oriva u to lotnuenergiju u prisustvu kiseonika naziva se sagorijevanje.
ta podrazumevamo pod gorivima?
Materije koje se nalaze u prirodi a imajusposobnost oksidacije u prisustvukiseonika nazivaju se goriva.
-
7/28/2019 5 UGALJ
5/49
a va n e ara er s e gor va su:
TOPLOTNA MOTEMPERATURA SAGORIJEVANJA
PONAANJE GORIVA U TOKU PROCESA
SAGORIJEVANJA
-
7/28/2019 5 UGALJ
6/49
Prema nainu dobijanja goriva se dijele na: prirodna i vjetaka.
Ugljenik (C)je najvanija komponenta goriva jer njegovim
sagorijevanjem nastaje najve
i dio toplote. Ugljenik je i najvie.
Vodonik (H) je druga po vanosti komponenta goriva jer sesagorijevanjem 1kg vodonika oslobaa priblino 140 MJ toplote.
Sumpor (S) se u gorivu nalazi u vidu gorive i negorivekomponente.Njegovo prisustvo u gorivu je nepoeljno jer izazivakorozi u, a rodukti sa ori evan a su ekoloki veoma tetni kiselekie).
Kiseonik (O)nije goriv element, ve
se sagorijevanje odvija.
Azot (N)se javlja u obliku sloenih organskih jedinjenja i ima gaveoma malo (do 2 %) u vrstim i tenim gorivima, a u veoj meri uproizvedenim gasovitim gorivima.
-
7/28/2019 5 UGALJ
7/49
osloboene koliine toplote pri potpunom sagorijevanju
goriva i koliine goriva iz koje je toplota osloboena:
-
7/28/2019 5 UGALJ
8/49
Gornja toplotna mo goriva (Hg)je koliina toplote koja seoslobodi potpunim sagorevanjem jedinice mase goriva pods e e m us ov ma:
,od sagorelog vodonika (H2), prevedena je u teno stanje,
(2) produkti sagorijevanja goriva dovedeni su na temperaturu kojuje gorivo imalo na poetku i
(3) sumpor (S) i ugljenik (C) iz gorive materije se nalaze u obliku
svojih dioksida (SO2 i CO2), dok do sagorevanja azota (N2) nijeo o.
-
7/28/2019 5 UGALJ
9/49
Donja toplotna mo goriva (Hd)je koliina toplote koja seoslobodi potpunim sagorijevanjem jedinice mase goriva pods e e m us ov ma:
,
(2) produkti sagorijevanja goriva dovedeni su na temperaturu kojuje gorivo imalo na poetku i
(3) sumpor (S) i ugljenik (C) iz gorive materije se nalaze u oblikusvojih dioksida (SO2 i CO2), dok do sagorevanja azota (N2) nijedolo.
-
7/28/2019 5 UGALJ
10/49
Nastanak i podjela
Ugalj je gorivi sediment. Sastoji se preteno od ostataka, odnosno,prolosti. Proces pougljenjivanja ostvaruje se postepenimpoveavanjem relativnog sadraja ugljenika(C) uz istovremeno
2 , 2 ,
vodonika (H2). Imamo niz sukcesivnih pretvaranja:
biljni ostaci i drvo-->treset-->lignit-->mrki ugalj-->kameniugalj.
Taj proces je trajao stotinama miliona godina.
-
7/28/2019 5 UGALJ
11/49
-
7/28/2019 5 UGALJ
12/49
Dabiseobavljalatrgovina,gorivasemjereDabiseobavljalatrgovina,gorivasemjere Ko i ins emjereza vrstagorivasu gi itoneazate nagorivaigas itre, are ii iKo i ins emjereza vrstagorivasu gi itoneazate nagorivaigas itre, are ii i
metrikubnimetrikubni
Merazaelektrinuenergijujekilovatas(kWh)azatoplotukiloduli(kJ)Merazaelektrinuenergijujekilovatas(kWh)azatoplotukiloduli(kJ)
Konverzijafizi
kih
veli
ina
utoplotne
vrednosti
se
vri
na
osnovu
toplotnih
Konverzija
fizi
kih
veli
ina
utoplotne
vrednosti
se
vri
na
osnovu
toplotnih
vrednostisvakogpojedinanoggoriva.Toplotnavrijednostoznaavaonukoliinuvrednostisvakogpojedinanoggoriva.Toplotnavrijednostoznaavaonukoliinutoplote(Q)kojaseoslobaapripotpunomtoplote(Q)kojaseoslobaapripotpunom sagorijevanju1kg vrstogitenogsagorijevanju1kg vrstogitenoggorivaili1mgorivaili1m33gasovitoggasovitog goriva.goriva.
Toplotnavrijednostjemjerilokvalitetagorivaizavisiodhemijskogsastavagoriva.Toplotnavrijednostjemjerilokvalitetagorivaizavisiodhemijskogsastavagoriva.
-
7/28/2019 5 UGALJ
13/49
-
7/28/2019 5 UGALJ
14/49
-
7/28/2019 5 UGALJ
15/49
Postojeraznemetodezaklasifikacijupremaporijeklu,
namjeni,starosti,toplotnojmoiidrugimosobinamauglja.
PremaklasifikacijiEkonomskekomisijeOUNzaEvropupostojisamo od elanakameniimrkiu al .
Kameniugaljimagornjatoplotnumo,bez pepela,od23,87MJ/kgivie. spo egran cesuvrs emr ogug a,g ese gn a o e
raunautugrupu.
Meutimunekimprikazimaseodvojenoprikazujeilignitgdesegranicatoplotnemoiugljavrednujedaje12,5MJ/kg.
-
7/28/2019 5 UGALJ
16/49
gn op o navre nos znos o o , g,uz zves ansadraj sumpora.
Mrkiugalj %.Toplotnavrednostiznosiod12,6do23,8MJ/kg.Odkamenogu z u , u u u zv ukoliinu humusnihkiselina.
Kameniugalj sedijelinaviepodgrupa.Kriterijumzaklasifikacijujekoliina. , , ,
ugalj , gasnikameniugalj i gasnoplamenikameniugalj.Sadreugljenika80do98%,pepela0,5do40%,kiseonikaoko5%,vodonikaoko5%,atoplotnamo
-
7/28/2019 5 UGALJ
17/49
a ve erezerveug asunasjevernoj hemisferi prvenstvenoizmeu35i50stepeni
.
Rezerve ugljasudobroistraene,pogotovourazvijenimzeml ama.Satrenutnom odin om otron omodoko
3,7milijarditonagodinje(kamenogimrkoguglja)i0,9milijarditonalignitaimadovoljnougljazanekolikostot nago na e sp oatac e.
-
7/28/2019 5 UGALJ
18/49
Dokazane rezerve uglja
Vrsta uglja Milijardi tona
Kameni ugalj 510
Lignit 196
Ukupno 987
-
7/28/2019 5 UGALJ
19/49
aspo e arezerv
Raspodjelarezervi
ovog energenta je
Top lista zemalja sa najveimrezervama uglja
Zemlja %neravnom erna.
Svega6zemaljaraspolaesa75%svihsvjetskihrezervi.
SAD 25
Uposljednjihnekolikogodinasudodatnaistraivanjajouveala
Rusija 16
Kina 12
.Australija 9
n a .
Nemaka 6
-
7/28/2019 5 UGALJ
20/49
Kameniugaljjejedinopredmetsvjetsketrgovine Ostaliugljevinemajusvjetskutrinucijenuve seona
uglavnomformirapremacijenikotanjailicijenikamenog
Trokovitransportaiosiguranjaigrajuznaajnuuloguuformiranjucijenauglja
Svetskacijenakamenogugljapratikretanjecijenenafteitrnutnojeoko44,5$/GJ Bonitet kojisenekadkoristiozautvrivanjecijena:zamrki
ugaljje0,8alignita0,6uodnosunacijenukamenoguglja
proizvodnjuel.energijesenalazeuzTE
Trans ortu l adoTEis lativ edo80kmrazdal ine
-
7/28/2019 5 UGALJ
21/49
Uslovieksploatacijeugljauslovljavajudadobijeniugaljsadri
Procesuoplemenjavanjaugljaprethodiprocespripremekojana ee obuhvata:
Prijemrovnoguglja,drobljenjenaodreenugranulacijuiprimarnoklasiranje
ienjekrupnijihklasa, ien esitni ihklasa,sa rethodnimodmul avan em
Klasiranjeiodvodnjavanjeprodukata
Sm eta ubunkereiutovar Tretiranjeiodmuljavanjeotpadnihvoda
Re eneraci a sus endoida
Odpremajalovine
-
7/28/2019 5 UGALJ
22/49
snovnemeto eza en eug a:
Suhipostupci
i
enjakoji
podrazumevaju
prosijavanje Postupci ienjaugljaprimjenomflotacijskekoncentracije
(kodkvaltetnijihugljeva)
os upc en anapr nc p magrav ac s e oncen rac e
ov postupa a e aseo ez e uga sa ton msadrajempepelaiostalihtetnihprimjesa,daseobezbijedi
-
7/28/2019 5 UGALJ
23/49
Procesioplemnenjivanjasprovodeseuciljupoboljanjakarakteristikauglja.Uoveprocesespadaju:
Suenjeibriketiranje
ve ovan e o sovan e
Gasifikacijailikvefakcija
-
7/28/2019 5 UGALJ
24/49
Ciljpostupakasuenjaibriketiranjajedobijanjegorivasamanjimsadrajemvlageipepelaiveomtoplotnommoi.Ovimpostupcimapodvrgavajuseniskokvalitetniji
ugljevi Processuenjapodrazumijevaprenosvlageizvlanogmaterijalaunezasienugasnufazu.Odstranjivanjevlage
Bezpromjeneagregatnogstanjavlage(mehanikim
Sapromjenomagregatnogstanjavlage(toplotno
suen e Cijevnesuare
Flajsnerovpostupak
-
7/28/2019 5 UGALJ
25/49
Gasifikacijaugljapredstavljapostupaknepotpunog
Procesgasifikacijemoedaseizvodi:
Podzemno uslo u Nadzemno ugasogeneratorima
Sviugljevisemogupodvrgnutiprocesugasifikacijeaod
uticajasu:
starost
uglja,
sadraj
vlage,
ponaanje
uglja
pri
zagrevanju,topivostpepela,sadrajsumporaitd
re s vazagas ac u:vaz u , seon ,vo enapara,vodonik
Visokokaloriniprirodnigas3337MJ/m3 Sredn ekalorini rirodni as1519MJ m3
Niskokalorinigas510MJ/kg
-
7/28/2019 5 UGALJ
26/49
ZAVISNOSTODUVOZAENERGIJEIENERGENATA
-
7/28/2019 5 UGALJ
27/49
Posebnazabrinutostodporastaovisnostiouvozuenergenata
jeprisutnauzapadnimzemljamaOECDa(njih30),sa, ,
populacijeiostvarujuoko78%GDPauSvijetu,pri emudanastroe aki reko50% 48,5%u2005. od. oduku ne
svjetskepotronjeprimarneenergije. SamouEvropi(EU15)taovisnostjeu2003.god.iznosila52%
(odnosno49,5%uEU25),u emunaftaparticipirasa79%(77%)igas49%(53%). Ovipodacigovoreopromjenamao nosa, o enas up upo c energe s s ra eg azemaljaovisnicaouvozuenergijeireformamakoje e
energetskimizvorima.
-
7/28/2019 5 UGALJ
28/49
Sektortransportajenajveifinalnipotroa energije;
Ukupnakoliinaenergijekojasekoristiusektorutransportaprelazikoliinukojusviostaliindustrijskisektorizajedno
. .1/3odukupnepotronjeenergije doksuostaleoblasti
industri e kao i domainstva uestvovala u otron i sa 28odnosno26%.
-
7/28/2019 5 UGALJ
29/49
-
7/28/2019 5 UGALJ
30/49
Osimsektoratransporta,potronjaenergijeusektoru
industrijekaocjeline(neukljuujuipetrohemijsku
Restrukturacijaindustrijskogsektorautoku1990tih,,
dasesprijeiporastpotronjeenergije; Restrukturaci a etakoedoveladoznaa nih rom enau
sastavuenergetskihizvora,pokazujuiprelazaksa vrstih
gorivana
gas
iel.energiju.
-
7/28/2019 5 UGALJ
31/49
Udomainstvimaseuoavajudvaoprenarazvoja:
Rastuibrojmanjihdomainstavaipoboljaniivotniuslovikojipodrazumijevajuveiprostorzastanovanje,udobniji
,instalisanjeklimatizacijskihureajasudovelidoporasta
otron e ener i e
Sdrugestrane,novikuanskiaparati uoptemsluajutroemanjeenergijeanoviobjektisuboljeizolovani;
Posmatranoza edno,ovadvaefektaima utendenci udasemeusobnoponitetesestogapotronjaenergijeudomainstvima uposljednjih10takgodinasamoneznatnopoveala.
-
7/28/2019 5 UGALJ
32/49
-
7/28/2019 5 UGALJ
33/49
-
7/28/2019 5 UGALJ
34/49
EUjejouvijekprimarnouvoznikenergijeiakostalnopostoji
trendpoboljanjastopeenergetskogintenziteta;
vazav snos o uvozan eve pro ema za evakreiranjeodreenihploitika;
vlastitihpotrebatojedovelodozavisnostioduvozaod 54%u 2006. od.
Nafta ininajveidiouvozaenergije(60%),slijedegas(26%)i
vrstagoriva(13%); Odnosuvezeneel.energijeienergijedobijeneizobnovljivih
izvorajezanemariv (manjeod 1%).
-
7/28/2019 5 UGALJ
35/49
EUnajveukoliinunafteuvoziiz:
OPEC
a (38%); Rusije (33%);
Norveke(16%)iKazahstana(5%);
EUproizvodimanjeod1/5ukupnevlastitepotronjenafte;
EUucjeliniimanetoboljusituacijuusektoruprirodnoggasa,jer oma aproizvo nja ug avnomNizozems aiUKzadovoljavaoko2/5ukupnihpotrebazaovimenergentom.
-
7/28/2019 5 UGALJ
36/49
Gas seuglavnomuvoziizsljedee4 zemlje:
Rusija (42%),
Norveka (24%), Alir (18%)i
Nigerija(5%).
Izvoriuglja
su
manje
koncentrirani
inajve
iizvoznici
za
EU
su: Rusija(26%),
JunoafrikaRepublika (25%),
Australijaa
(13%),
Kolumbija (12%),Indonezija (10%) iUSA (8%).
-
7/28/2019 5 UGALJ
37/49
IakojezavisnostoduvozauEUvisokainastavljadaraste
situacijajerazliitaodzemljedozemlje;
ans a e e nazem a o a eenerge s po punonezav snadoknpr.PoljskaiUKimajuniskustopuuvoznezavisnosti(blizu
Nasuprottome,Irska,Italija,Portugalipanijeimajuener etskuzavisnostod reko80% doksuMalta iKi ar zbo njihovoggeografskogpoloaja)zajednosaLuksemburgompotpunozavisnioduvozaenergije.
-
7/28/2019 5 UGALJ
38/49
Cjelokupnaslikaneprikazujeveomavisokuuvoznuzavisnost
Estonija,Latvija,Litvanija,Bugarska,Slovaka,Irska,vedskai
Grka,Maarska,Austrijasuvieod 80%zavisneodistogdobavl aa mono ol
Litvanija,Maarska,SlovakaiPoljskasuskoroupotpunostizavisneodjednogizvoznikanafte(preko95%);
Estonija,Latvija,Litvanija iKiparsuskoropotpunozavisneod
jednogizvoznika
uglja.
-
7/28/2019 5 UGALJ
39/49
-
7/28/2019 5 UGALJ
40/49
-
7/28/2019 5 UGALJ
41/49
UzroniciemisijeCO2 posektorimautoku2006.god.:
Energetskisektor(37%);
Sektortransporta(23%);
Industrijaproizvodnjeigraevinarstvo (15%);
Sektorstanovanja (11%).
Uperiodu19902006.god.EmisijaCO2 usektorutransportasepovealaza26%. Tojejedinisektorkojijepokazaorastui
ren uovomper o u.
-
7/28/2019 5 UGALJ
42/49
EnergetskasituacijauEUNajveiuzroniciemisijeutoku2006.:
N emaka 21%CO2
UK(13%);
Itali a 11 Francuska (9%) ipanija (8%).
GledanosastanovitaCO2 intenziteta,todajeindikacijuoCO2sadra uurezervama orivana viinivoisudosti nutiu:
Malta(5912kgCO2/toe),Grka (3882kgCO2/toe),Kipar(3
711kgCO2/toe),
Poljska (3
386
kgCO2/toe),
Irska (3
259
kgCO2/toe),Estonija (3088kgCO2/toe)iDanska (3040kgCO2/toe).
-
7/28/2019 5 UGALJ
43/49
Zatojepotrebanstratekienergetskipregledstanja?Evropaseusaglasilasapolitikimstanovitemorjentiranimnabudunostkakobisepostigliosnovnienergetskiciljevi
,
emisijestaklenikihplinovaza20%,poveanjeudjelaobnovl ivihizvoraener i euuku no otron iener i ena20%ipoboljanjaenergetskeefikasnostiza 20%,svedo2020.godine.
-
7/28/2019 5 UGALJ
44/49
PotronjaprimarneenergijeuBiH(TPES)je1990.godine
iznosilaoko7,8Mtoe,a2005.godineoko5,1Mtoe.Potronja
, . ,ioko3,3Mtoe2005godine[H1].
-
7/28/2019 5 UGALJ
45/49
Vri ednosttritaener i eu2006. odini eiznosilaoko5mlrd
KM,aGDPoko18mlrdKM,pajeodnostrokovazaenergijuiGDPoko28%.Urazvijenimzemljamatajodnosje67%,togovoriomogucnostimapovecanjaGDPiefikasnogtroenjaenergije[H2].
Energetskiintenzitet(toe/000$)uBiHu2006.godinijeiznosio, , , .
Naovajpokazateljposebnouticepotronjaenergijezari an euz radama d e e otron auBiHuras onu
120200[kWh/m2]godinje,dokjeuvisokorazvijenimzemljamaEvrope3050[kWh/m2]godinje[H2].
-
7/28/2019 5 UGALJ
46/49
ElektricnaenergijauBiHseiskljucivoproizvodiizhidrootenci alaiu l a instalisanika acitet1991. .3991MWi~
30MWmaleHE)icca300MWuindustrijskimenerganama
gdjese
proizvodila
procesna
para
ielektricna
energija
za
vlastitepotrebe).
1991.g.:Proizvodnja~14.000GWh,Potronja~11.310GWho nosno cap.
2006.g.:Proizvodnja~13.750GWh,Potronja~11.520GWh.
-
7/28/2019 5 UGALJ
47/49
Sirovanaftajeprijerata(do1992.)preradivanauvlastitojrafinerijiuBosanskomBrodu(projektovanikapacitet3,0mil.tona/god),sairokimspektromnaftnihderivata,aufunkcijijebilairafinerijauljaimazivauModrici.Poslijeratarafinerijau osans om ro ura sam n ma n m apac e om.Distribucijajevrenapreko221pumpnestanice.Svejebilou
naftnihprodukata.Danasimaoko900pumpnihstanica,apotronjajeoko1,3milionatonanaftnihprodukata.Procjenjenesuidomacerezerveodcca50milionatonasirovenafte,alisenakonratanisu nastavileaktivnostinaistranimi
e sp oa ac on mra ov ma.
-
7/28/2019 5 UGALJ
48/49
. .
Potronjau1991.god.jeiznosila490mil.m3(1990.god.max.potronja610mil.m3).Potronjau2006.g.Iznosilajeoko400mil.m3.
Ostali
oblici
energije,
obnovljivi
i
drugi
osim
drveta,
su
u
energetskommixubili,iostali,zanemarljivipoucecu.
Sistemicentralnoggrijanjalociranisuuvecimgradovima. stanovn a v e us u va su .go ne .
stanova,odnosno10%stanovnitvaBIH(cca450.000. , ,
45.000stanova,kapacitet485MW),Tuzli,Kaknju(iz
termoelektrana),Zenici,
Banja
Luci,
Travniku
ijo
nekim
mjestima.
-
7/28/2019 5 UGALJ
49/49
PITANJA?