������������ ����

5. SUSTAV ZA INFORMIRANJE PUTNIKA 5.1. Uvod Za uspje�no upravljanje i funkcioniranje �eljezničkog prometa kao sustava potrebno je izgraditi informacijski sustav za informiranje korisnika usluga prijevoza odnosno putnika, koji je podr�avan modernom informatičkom opremom. Svrha je informacijskog sustava za obavje�ćivanje putnika da korisniku prijevoznih usluga u �eljezničkom prometu dostavi pravu i brzu informaciju o kretanju �eljezničkog prometa. Osnovni zadaci su informacijskog sustava za obavje�ćivanje putnika da:

- poka�e putniku podatke o kretanju vlakova kroz �eljeznièku postaju te,

- usmjeri kretanje putnika prema određenom cilju. Za izvr�enje navedenih zadataka, informacijski sustav za informiranje putnika u �eljezničkom prometu, mora obraditi tri osnovna procesa:

- odrediti i strukturirati informaciju, - prenijeti informaciju, - prikazati informaciju u prihvatljivom obliku.

Ti procesi definiraju strukturu informacijskog sustava u slijedećem nizu po procesima:

- oblikovanje informacije-informacijske baze ( davaoci informacija)

- preno�enje informacija- prijenosni sustavi - prihvaćanje/prikaz informacije- sistem prikazivanja

informacija. Općenito, informacijski sustavi mogu biti sa jednosmernim ili dvosmjernim tijekom informacija. U sustavima za masovno poslu�ivanje; prvenstveno su prisutni sustavi za jednosmjerno preno�enje informacija, koja kreće od izvora ili davaoca informacija, preko prijenosnih sustava do korisnika informacija; u na�em slučaju putnika u �eljezničkom prometu. U informacijskim sustavima za obavje�tavanje putnika izvor informacija je sustav baza podataka koje je potrebno prenijeti

������������ ����

putnicima u �eljezničkom prometu. Baza podataka je izgrađena tako da pru�a četiri vrste podataka:

- permanentni podaci, - operativni podaci, - tekstualni podaci i - kalendarski odnosno vremenski podaci.

Svi ovi podaci mogu biti aktivno memorirani, ali i pasivno memorirani putem memorijskih elememtata. Operativni podaci sustava aktivni su odmah kod uključenja sustava, dok se ostali podaci pozivaju putem operativnog sistema, koji ih tada aktivira. Baze podataka su sastavljene od skupina podataka koje nazivamo datotekama. Ovaj sustav raspola�e s dvije datoteke: datotekom podataka i datotekom teksta. Datoteka podataka se sastoji od skupine znakova koji čine slogove čija polja sadr�e podatke koje treba pokazivati. To su na primjer: razne oznake, predviđeno vrijeme, odredi�no mjesto, prijevozni put, ka�njenja itd. Tekstualne datoteke sadr�e uglavnom datoteke koje upotpunjuju datoteku podataka kao n.pr. tablice za prevođenje, tekstove dvojezičnih poruka i sl. Permanentne ili stalne datoteke sadr�c podatke koji se koriste u du�em vremenskom razdoblju (godi�nji red vo�nj, sezonski red vo�nj), a mogu se koristiti dnevne datoteke čiji se podaci koriste samo tekućeg dana.Datoteke koje sadr�e podatke o dnevnom prometu mogu biti upotpunjene podacima za slijedeći dan, �to omogućuje spajanje informacija vezanim za neplanirani promet, kao i planiranog prometa slijedećeg dana. Kreiranje dnevne datoteke izvodi se na taj način da se podaci iz permanentne datoteke odnosno godi�njeg reda vo�nje prebacuju u datoteku koja vrijedi za specificirani dan. Podaci i slogovi dnevne datoteke upisuju se poslije slogova prethodnog dana koji jo� nisu obrađeni. Primjer sadr�aja permanentne datoteke prikazan je tablicom 1.

������������ ����

Tablica 1 Polje Opis vrsta dolasci, odlasci, tranzit tip vlaka mnemonièki kôd tipa vlaka broj vlaka broj vlaka početak mnemonički kôd polazne postaje odredi�te mnemonički kôd odredi�ne postaje odredi�te planirano polazno vrijeme

planirano dolazno vrijema (SSMM)(sat sat minuta minuta)

planirano odlazno vrijeme

planirano odlazno vrijeme (SSMM)

planirani kolosijek planirani kolosijek najavni jezik skraćenica za jezik upotrebljen u automatskoj

najavi varijanta razlikuje vlak s istim brojem, ali različitim

drugim podacima frekvencija valjanosti

definira dane u tjednu kada plnirani vlak vozi prvi i zadnji dan valjanosti voznog reda (DDMM)

podaci o valjanosti broj datoteke koja sadr�i podatke o valjanosti voznog reda

izuzeci prvi i zadni dan valjanosti izuzetaka podaci o izuzecima broj datoteke koja sadr�i podatke o izuzecima Dnevna datoteka, kao i dijelovi dnevne datoteke, koji sadr�ava podatke o prometu vlakova na određenom �eljeničkom kolodvoru koji se očekuje u određenim vremenskim intervalima prikazuje se preko mre�e lamelnih pokazivača, indikatora ili video-monitora. Na velikim �eljezničkim čvori�tima podaci iz centralnog sustava za obavje�tavanje putnika se �alju u podsustave, gdje svaki daljinski podsustav raspola�e posebnim dnevnim podacima, a ti se dobivaju iz memorijske jedinice centralnog sustava. Operativne datoteke sadr�e podatke o svim vlakovima predviđenim redom vo�nje. Ovi podaci se unose stupanjem na snagu godi�njeg reda vo�nje i ne mogu se mijenjati, a slu�e kao baza za izradu dnevnog reda

������������ ����

vo�nje za jedan ili dva dana. Identifikacija podataka se izvodi na principu: tip vlaka-broj vlaka-planirani podaci, gdje planirani podaci pokazuju planirana vremcna i datume. Primjer sadr�aja operativne datoteke prikazan je tablicom 2. Tablica 2. Polje opis tip vlaka normal, ručni upis, brisanje vrsta dolasci, odlasci, tranzit tip vlaka mnemonički kod tipa vlaka broj vlaka broj vlaka početak mnemonički kod polazne postaje odredi�te mnemonički kod odredi�ne postaje planirani datum planirani datum dolaska tranzitnog vlaka

(DDMMGG)[dan mjesec godina] planirano dolazno vrijeme

planirano vrijeme dolaska vlaka (SSMM)

dolazno ka�njenje vrijeme ka�njenjna (minute) planirano odlazno vrijeme

planirano vrijeme odlaska vlaka (SSMM)

planirani kolosijek broj planiranog kolosijeka efektivni kolosijek broj efektivnog kolosijeka oznaka za dolazak pomoćna oznaka za dolaska oznaka za odlazak pomoćna oznaka za odlaske titranje indikacija uvjeta

titrajuća oznaka za određene operacije

jezik najave skraćenica za vrstu jezika u slučaju automatske najave

5.2. Automatizam procesa Proces obavje�tavanja putnika mo�e se upravljati na četiri osnovna načina:

- ručno upravljanje preko operatera, - upravljanje preko drugih sustava, - upravljanje preko digitalnih ulaza i

������������ ����

- automatski preko vremenske baze Upravljanje preko operatera najče�ći je način upravljanja; a preko drugih sustava se upotrebljava kod podređenih sustava glavog sustava na velikim postajama. Digitalim ulazima se upravlja kada postoji spoj sa signalno-sigurnosnim uređajem postaje, koji daje podatke o:

- dolazećem vlaku, - vlaku koji je do�ao, - odlazećem vlaku i - vlaku koji je oti�ao.

Vremenska kontrola se upotrebljava kada promet kroz postaju teče po redu vo�nje planiran za određeno vremensko razdoblje, a taj se automatizam prekida kada se uključi ručno upravljanje preko operatera. 5.3. Konfiguracija sustava Sustav za obavje�tavanja putnika na Glavnom kolodvoru u Zagrebu se bazira na radu glavnog računala tvrtke IBM i to IBM Series/1 koji kontrolira rad priključenih pokazivača prometa vlakova kroz kolodvor. Konfiguracija sustava prikazana je na slici 5.1.

Sliku 5.1. Konfiguracija sustava za obvje�tavanje putnika

������������ ����

Osnovicu sustava čini centralna procesorska jedinica CPU, bazirana na 16 bitnom procesoru i bazne memorije 1 MB kapaciteta preko 640 kbyta. Brzina procesiranja je 400 - 600 kips ( tisuća instrukcija u sekundi) sa maksimalnim kapacitetom memorije 2 MB. Fleksibilnu memoriju čine dvije disk jedinice, i to jedna tvrda disk jedinica kapaciteta 40 MB i jedna meka (floppy) disk jedinica 5.25" kapaciteta 1,2 MB. Povezivanje centralne procesorske jedinice sa ostalim jedinicama izvr�eno je sa 6 ulazno-zlaznih priključaka. Preko tih priključaka ostvaruje se veza sa perifernim jedinicama, operaterskim terminalom te pokazivačima i �tampačem. Sve ove jedinice napajaju se potrebnim naponima iz vrlo pouzdane napojne jedinice, koja sadr�i i rezervno napajanje memorije u slučaju nestanka napona napajanja iz gradske mre�e. Operaterski terminal je tipizirani video-terminal, s mogu�no�ću upravljanja pomoću kursorskih tipki, �to podr�ava kori�teni software za programiranje ekrana. Svi ovi elementi ugrađeni su u pogodno kuči�te. Veza sa digitalnim ulazima ostvaruje se preko modula za vezu sa digitalnim ulazima čijim uključenjem se računalu �alju binarni signali u obliku instrukcija. 5.3.1. Upravljanje pokazivačima Periferni pokazivači koji su smje�teni bilo unutar kolodvorske zgrade, bilo izvan nje, upravljaju se iz centralne procesorske jedinice pomoću jedinica za kontrolu pokazivača tvrtke Solari- Udine. Na �elezničkim kolodvorima se ugrađuju dvije vrste pokazivača:

- pokazivači tipa monitora (video pokazivači) - lamelni pokazivači.

Operter upravlja informacijama koje se prikazuju na lamelnim pokazivačima i video-monitorima, pomoću komandi preko video- terminala, kojima se vr�i a�uriranje datoteka. Distribucija memoriranih podataka se obavlja zavisno o vrsti i tipu pokazivača, a sve se to odvija neovisno o pojedinačnim pokazivačima. Sustav osigurava prikazivanje podataka na pokazivačima u vremenskom rasporedu, uključujć i popunjavanje oslobođnih mjesta. Informacija koja vi�e nije aktualana nestaje s pokazivač, a na to mjesto dolazi

������������ ����

informacija koja ju vremenski slijedi (roll-up), a na zadnje ispra�njeno mjesto dolazi nova informacija iz datoteke. Obje vrste pokazivač moraju raditi u dva re�ima rada i to: automatski ili ručni re�im, već prema tome da li je potrebna intervencija operatera za vremensko usklađivanje informacija. Ako sustav radi u automatskom re�imu rada tada program računala odlučuje o prikazivanju odnosno brisanju podataka usporedbom planiranog stanja i vremena sa trenutnim stanjem ugrađenog sata. Kod re�ima ručnog upravljanja operater aktivira pokazivanje ili brisanje podataka posebnim komandama, a postoji i mogućnost upravljanja digitalnim signalima. Način djelovanja ova dva re�ima rada mo�e se mijenjati i djelomično, samo za grupu pokazivača, ovisno o situaciji. Ako je određeni dio kolodvora neprohodan, onda se mogu u tom re�imu rada isključiti pokazivači na tom području. Ukoliko je usporedbom sa stvarnom situacijom računalo ukazalo na ka�njenje određenog vlaka, automatski re�im rada se isključuje, a operatera upozorava na promijenjeno stanje. Upravljanje radom video-monitorima izvedeno je pomoću kontrolne jedinice za video-terminale. Ova jedinica povezuje video-pokazivač s glavnim računalom pomoću asinhrone serijske linije, a kontrolira do 32 različita kanala od kojih svaki mo�e biti prikazan na maksimalno 25 monitora, ovisno o udaljenosti monitora od kontrolne jedinice. Znakovi se prikazuju pomoću točkastih matrica, a broj točaka po matrici određuju grafičku finoću znakova. Broj takvih matrica koje se istovremeno prikazuju određeni su formatom ekrana monitora.

������������ ����

Slika 5.2. Video-monitori

Svaki pojedini kanal mo�e imati različite karakteristike, od drugih kanala tako da npr. mo�emo na susjednim monitorima pokazivati različite informacije (na jednom dolaske vlakova, a na drugom odlaske vlakova) iako su oba monitora spojena na jednu liniju, kao �to se vidi na slici 5.2.. Upravljačka jedinica video-monitora bazirana je na mikroprocesorskom principu, pa budući da sama upravlja operacijama pokazivanja, ona na taj način rasterećuje glavno računalo , čiji je zadatak samo u slanju komandi u obliku kontrolnih blokova. Lamelni pokazivači su povezani s računalom preko kontrolne jedinice lamelnih pokazivača, spojenog na asinhronu serijsku liniju. Ova jedinica kontrolira do 18 lamelnih pokazivača s ponajvije 95 redaka i 128 lamelnih jedinica po retku. Skup jednostranih ili udvojenih lamelnih pokazivača je za tu kontrolu jedinicu ekvivalentan jednom lamelnom pokazivaču, s onoliko redova koliko ima indikatora. Broj lamelnih jedinica kojima se mo�e istovremeno upravljati, varira za jednu kontrolu jedinicu od 32 do 128 u koracima po 32, ovisno o vrsti instaliranog modula. Neki tipovi lamelnih pokazivača prikazani su slikama 5.3. i 5.4.

������������ ����

Slika 5.3. Jednostrani lamelni pokazivač

Slika 5.4. Dvostrani lamelni pokazivač za ugradnju na peronu Kontrolna jedinica se također bazira na procesnoj tehnici i budući da upravlja operacijama pokazivača, ona rasterećuje glavno računalo, koje tada daje komande u obliku komandnih blokova. Svaki redak pokazivača se sastoji od solarij-evih modula lamelnih jedinica tipa CE ili tipa "bri�ućih kontakata" od kojih svaki mo�e imati 40 ili 60 lamela. Najva�nija karakteristika lamelnog indikatora je svakako čitljivost. U tablici su pokazane daljine čitljivosti za određenu visinu slova. Čitljivost nekih tipova slova u ovisnosti o daljini čitanja prikazana je grafikonom u slici 5.5. Na čitljivost utjeće i kut gledanja prema lamelnom pokazivaču. Relativno smanjenje čitljivosti u ovisnosti o kutu gledanja za dva tipa slova prikazana je grafikonom u slici 5.6..

������������ ����

Slika 5.5. Grafkon čitljivosti slova u ovisnosti o daljni gledanja

Slika 5.6. Grafikon smanjenja čitljivosti u ovisnosti o kutu gledanja

������������ ����

5.3.2. Princip rada lamelnog pokazivača Pogon lamelnog pokazivača se ostvaruje pomoću koračnog motora prikazanog na slici 5.7. Koračni motor dobiva impulse koji se preko rotora transformiraju u mehaničku snagu za okretanje osovine s lamelama. Kontrola rada lamelnog pokazivača se ostvaruje dvostruko: pomoću elektromotora koji radi u sinhronom modu i detektora otkaza. Pogonski impulsi za koračni motor su napona 24 V, a trajanje impulsa je od 60 do 120 ms, ovisno o veličini lamelnog indikatora.

a) bubanj s pločicama e) stator s zavonicom

b) zupčani prijenos f) mehanizam brojaèa c) povratna kočnica g) elektronička kontrolna

kartica d) rotor h) standardni konektor

Slika 5.7. Komponente pogona lamelnogpokazivača Na lamelni pokazivač moguće je ugraditi i dodatne �migajuće indikatore, koji mogu pokazivati određeni status prikazanih podataka (npr. vlak koji treba svaki će krenuti). Svaki od lamelnih pokazivača je moguće upotpuniti digitalnim i analognim satom s neprekidnim napajanjem. Digitalni sat je sastavljen od četiri polja, od kojih dva

������������ ����

pokazuju sate, a dva minute. Postoji mogućnost pokazivanja brojki do 12 ili do 24 sata. Satovi su sinkronizirani s centralnim satom, koji mo�e biti sinkroniziran s etalonskim satom Geofizičkog zavoda. Analogni sat radi i istom principu kao i digitalni, s tim �to se vrijeme prikazuje pomoću kazaljki. Sinkronizacija svakog sata prema centralnom satu se ostvaruje točno svake minute. U slučaju kvara analogni sat staje u momentu kvara, dok je kod digitalnog sata moguće postaviti sve četiri znamenke na nulu. Ukoliko �elimo povećati pouzdanost sustava za obavje�tavanje putnika moguće je ugraditi uređaj za udvojen rad računala, tj. moguće je dodatkom jo� jedne centralne jedinice preko preklopnog uređaja povećati globalnu pouzdanost uređaja. Računala su u tom slučaju u hijerarhijskom odnosu, �to znaiči da je u ispravnom stanju jedno računalo nadređeno drugom, te vr�i nadzor nad perifernim jedinicama, dok je drugo u stanju pripravnosti. U slučaju kvara glavnog računala sve se funkcije prenose na rezervno raičunalo bez prekida rada i gubitaka podataka. 5.4. Monitori-indikatori-pokazivala Izlazne jedinice nekog uređaja moraju informaciju predati primaocu u prihvatljivom obliku.U informacijskim sustavima i kod računala, to je obično u vizualnom obliku. Video prikazi ili monitori su nezaobilazni i nu�ni za praćenje prikaza, podataka ili slike, �to ju generira drugi izvor signala. Pokazivač podataka odnosno znakova, monitor ili indikator (engleski display) mo�e biti različit i s napretkom tehnologije vrlo brzo se mijenja i unapređuje. Izlazne informacije nekog sustava mogu biti u obliku brojki, slova, crte�a ili slika. Osnovni element prikaza ili slike je točka (engleski pixel) odredene veličine, boje i,intenziteta svjetlosti. Prema tome, o broju točaka koje čine sliku, zavisi njena kvaliteta. Kvaliteta prikaza zove se i razlučivanje ili uobičajeno rezolucija. Izra�ava se kao umno�ak brojeva horizontalnih i vertikalnih točaka, te mo�e iznositi od 128000 točaka (640 horizontalnih x 200 vertikalnih), pa do vi�e od 5 milijona. Jo� veća rezolucija (ali i cijena) treba za profesionalne

������������ ����

primjene kao �to su npr. izdavačka djelatnost i projektiranje u strojarstvu, arhitekturi ili građevinarstvu. 5.4.1. Monitori s katodnom cijevi Najrasprostranjeniji tip monitora je s katodnom cijevi (engleski Cathode Ray Tube), zbog svojih kvaliteta: do sada postignute najbolje rezolucije, velike pouzdanosti i niske cijene, jer se proizvodi masovno (osim u računala ugrađuje se i u televizore). Katodna cijev zove se jo� i kineskop, a slu�i za transformaciju električnih u svjetlosne impulse. U evakuiranom staklenom balonu smje�ten je elektronski top sa sistemima za fokusiranje i otklon snopa elektrona prema ekranu, gdje se stvara (udarom snopa elektrona u fosforni premaz), vidljiva slika. Kineskop s osnovnim elementima za stvaranje i otklanjanje elektronskog snopa, prikazan je na slici 5.8.. Postoji mnogo izvedbi monitora s katodnom cijevi, koji se prije svega razlikuju po veličini ekrana. Veličina katodne cijevi izra�ava se u duljini dijagonale ekrana. Najče�će dimenzije dijagonale ekrana jesu 17, 23, 31, 38, 44, 51 i 61 centimetar. Veći ekran zahtijeva dulju cijev, pa se zbog toga pre�lo na proizvodnju cijevi s većim kutom otklona, koji su u rasponu od 70° do 110°. Odabir veličine ekrana ovisi o namjeni, udaljenosti s koje se gleda slika, raspolo�ivom prostoru i mogućnosti smje�taja uređaja. Veličina ekrana i kvaliteta monitora odabiru se također prema specifičnim zahtjevima.

Slika 5.8. Kineskop s osnovnim elementima

������������ ����

5.4.2. Djelovanje kineskopa na okolinu Kineskopima se posti�u najzahtijevnije kvalitete prikaza, od svih mogućih tipova monitora, ali se sve vi�e zamijenjuju s drugim tipovima, zbog svojeg �tetnog utjecaja na okolinu. U kineskopima, sistemi za fokusiranje i otklon snopa elektrona stvaraju u svom okoli�u elektromagnetsko zračenje. Na osjetljivijim uređajima uzrokuju smetnje, koje se mogu otkloniti oklapanjem. Istra�uju se �tetni utjecaji na čovjeka, koji radi u neposrednoj blizini. U jednu grupu djelovanja mo�e se svrstati emitiranje elektroničkih sklopova. Niske frekvencije od 3 Hz do 3 kHz generiraju sklop za napajanje i vertikalni otklonski sistem. Vi�e frekvencije u području od 3 kHz do 30 kHz, stvara horizontalni otklonski sistem. Visoki napon u kineskopu mo�e iznositi od 10 kV do 50 kV. Već kod napon upravljanja snopa iznad 20 kV nastaje porast rendgenskog zračenja. Vi�ebojni (kolor ili RGB) monitori imaju tri snopa (za crvenu, zelenu i plavu boju), pa im je i zračenje trostruko intenzivnije od jednobojnih ili monokromatskih monitora. Za monitore s ekranom 17 cm optimalna udaljenost za gledanje je između 0,5-0,8 m. Za veličine ekrana 23 cm najprikladnija udaljenost za gledanje je 0,8 do l,5 m, za 46 cm otprilike 2 m, a za veće ekrane od 61 cm optimalna udaljenost za gledanje je oko 3 m. Osim zračenja na tijelo čovjeka, kineskopi kao i drugi tipovi indikatora; općenito �tetno djeluju i na vid. O�tećenje nastaje zbog dugotrajnog fokusiranj oka na istu udaljenost. Kao i kod daktilografa, mogu nastati i profesionaln o�tećenja kičme, zbog dugotrajnog i neprirodnog polo�aja u radu pred monitoron Da bi se otklonile neke navedene lo�e i �tetne karakteristike, razvijaju se novi tipovi monitora. 5.4.3. Različiti tipovi indikatora Među prvim pokazivalima značajni su indikatori znamenaka pomoću cijevi s tinjavim svjetlom uz relativno visok pogonski napon od oko 200 V. To j neprikladno za moderne uređaje koji rade s poluvodičkim elementima na ni�im radnim naponima.

������������ ����

Pokazivala znakova mogu raditi sa svijetlećim diodama (LED) i drugim tipovima s poluvodičkim, organskim ili plinom punjenim elementima. Brojevi se obično pokazuju pomoću 7 svijetlećih segmenata s uobičajenim oznakama kao na slici 5.9. a), dok alfanumerički indikatori (za prikaz brojeva i slova) koriste (16+1 ili 16+2) segmenata kao na slici 5.9. b ). Brojke i slova mog se prikazati i matričnim prikazom poput onog na slici 5.9.c), gdje je nacrtan raster od (5x7) segmenata s prikazom broja 3.

a) b) c)

Slika 5.9. Pokazivala: a) brojeva sa 7segmenata b) alfanumerički indikator sa (16+1) segmenata c) raster s (5 x 7) segmenata s osvijetljenim brojem 3.

Posebni dekoderski sklopovi (integrirani poluvodički sklopovi) pretvaraju digitalne signale u odgovarajuće znakove. Naponi za pogon elemenata su do 10 V izmjenične ili istosmjerne struje, ovisno o upotrijebljenim indikatorskim elementima. 5.4.4. Indikatori s tekućim kristalima Određeni materijali, organski ili anorganski spojevi (kao npr. cholesteryl) pretvaraju se iz prozirnog (nepolariziranog) u neprozirno (polarizirano) stanje kad se nalaze u električnom polju. Zapravo, u električnom polju se stvore lanci molekula T ili Π oblika i prema smjeru formiranja niza molekula propu�taju ili ne propu�taju upadnu polariziranu svjetlost. Slika 5.10. prikazuje shematski presjek i

������������ ����

monta�u jedne ćelije tekućeg kristala (engleski LCD - Liquid Crystal Display). Između dviju staklenih ploča nalazi se supstanca tekućeg kristala u tankoj (od nekoliko desetaka mikrona debljine) izoliranoj komori. Na prednju staklenu ploču su nanesene električki vodljive i svjetlosno propusne elektrode. Tik uz elektrode postavljena je tanka folija - polarizator, koja upadno nepolarizirano svjetlo polarizira u jednom smjeru npr. vertikalnom. Elektrode priključene na napon 5 do 10 V stvore električno polje koje u kristalu formira nizove molekula u horizontalnom smjeru, kroz koje ne mo�e proći vertikalno polarizirana svjetlost kakvu je propustila folija - polarizator. U okviru koji je brtva, smje�ten je tekući kristal. Stra�nja staklena ploča ima jednu elektrodu, oblika svih sedam segmenata prve ploče.

Slika 5.10. Shematski prikaz jedne ćelije i monta�a ćelije tekućeg kristala. Ćelija tekućeg kristala ne emitira već samo propu�ta ili reflektira upadno svjetlo. To znači da će se u slučaju refleksije, upadno nepolarizirano svjetlo, prolazom kroz foliju polarizirati, i proći kroz tekući kristal, te na drugoj ploči reflektirati i opet vratiti kroz prvu ploču u oko promatrača. Segmenti koji su u električnom polju se polariziraju horizontalno, pa svjetlost kroz njih ne prolazi, oni su neprozirni i na tom mjestu se vidi segment kao zatamnjenje. Prostorija u kojoj se koristi ovakav indikator mora biti osvijetljena. Kad je druga elektroda prozirna, plarizirano svjetlo prolazi kroz nju. Takvi se tipovi tekućeg kristala koriste kod grafoskopa za projekcije teksta ili slika iz

������������ ����

računala. Time je omogućeno projiciranje na platno ili zid i dobivanje uvećanog prikaza, na tečajevima u učionicama. Kod LCD monitora zaslon čine stakla s nizom paralelnih traka elektroda u vertikalnom smjeru na jednoj ploči, a horizontalno raspoređenih pruga elektroda na drugoj staklenoj ploči. Osnovni element slike na zaslonu (jedan pixel) je presjek vertikalne i horizontalne trake elektroda. Ekrani LCD monitora imaju po 640 horizontalnih i 200 do 480 vertikalnih elektroda, kojima je određena rezolucija ekrana (slike). Budući da ne emitiraju već samo propu�taju ili reflektiraju svjetlost, za bolju vidljivost treba im dobro osvijetljena okolina. Kod novijih tipova to je rije�eno pozadinskom rasvjetom. 5.4.5. Plazna indikatori Plazma indikatori, pokazivači ili displeji koriste svjetlosne efekte izboja u plinu. Takvi se indikatori upotrebljavaju za prikaz stanja na dijelovima kolosijeka kod velikih kontrolnih panoa .telekomande (sastavljen iz tipičnih, standardiziranih mozaik pločica za razne dijelove pruge: signal, skretnica, dio kolosijeka...), kao i kod malih prenosivih računala (laptop-a) s plazma ekranima. Presjeci plazma-ekrana prikazani su na slici 5.11. Na staklene ploče su nanesene paralelne elektrode od prozirnog i vodljivog materijala. Ekran čine dvije ploče s međusobno okomitim elektrodama, od kojih svaka elektroda ima svoj izvod. Elektrode čine mre�u horizontalnih i vertikalnih linija. Između ploča je prostor koji se ispuni plinom (npr. za nijanse crvene boje to je neon), a rubove zatvara brtva. Na elektrode je stalno priključen izmjenični napon 120 do 150 V, kojim se odr�ava "gorenje" ili tamni izboj. Ako se �eli osvijetliti neka točka presjeci�ta horizontalne i vertikalne elektrode, na njih se priključi vi�i napon paljenja. Obično se koristi gradska mre�a frekvencije 50 Hz, pa će oko zbog tromosti, treperenje u ritmu 100 Hz (pozitivna i negativna amplituda) vidjeti osvijetljeni dio kao kontinuiranu svjetlost. Ga�enje osvijetljene točke ekrana posti�e se dovođenjem kratkotrajnog signala, koji smanji električno polje izmedu elektroda na vrijednost nula. Posebno računalo, preko mre�a elektroda, upravlja paljenjem i ga�enjem svjetla pojedinih točaka ekrana.

������������ ����

Slika 5.11. Presjeci plazma-indikalora Plazma indikatori za razliku od LCD monitora emitiraju svjetlo, pa su prikladni za kori�tenje u slabo osvijetljenoj okolini. 5.5. Prijedlozi ergonomskih zahtjeva za radno mjesto na kojem se koristi računalo Na radnim mjestima gdje se tra�i upravljanje računalom, pojavljuju se problemi ergonomske prirode, odnosno potrebno je prilagoditi elemente računala ljudskim sposobnostima. Specifična radna mjesta (prometnik, dispečer i sl.) zahtijevaju i mogićnost kori�tenja telekomunikacijskih sredstava, te mogućnost klasičnog zapisivanja poruka ili podataka. Na takvim radnim mjestima elemente, kojima se određeni djelatnik mora slu�iti, trebaju biti optimalno razmje�teni na radnoj povr�ini. Optimalni razmje�taj elemenata podrazumjeva takav raspored elemenata, da čovjek mo�e svojim ergonomskim mjerama bez te�koća dohvatiti i upotrijebiti određeni element ili uređaj. Prikaz jednog radnog mjesta gdje djelatnik uz računalo upotrebljava telefon, zapisuje podatke te koristi kartoteku dat je na slici 5.12.

������������ ����

Slika 5.12. Radno mjesto s mogučno�ću telefonske komunikacije Ergonornski oblikovano radno mjesto mora biti: modularne izvedbe promi�ljenog dizajna, prostorno oblikovano, pravilno osvjetljeno i kao najva�nije prilagođeno poslu�iocu kao sredi�njem subjektu. Najveći problem radnog mjesta gdje se upotrebijava računalo je smje�taj monitora. Primjer radnog mjesta gdje se upotrebljava vi�e monitora prikazan je slikom 5.13.

Slika 5.13. Prikaz radnog mjesta gdje se koriste dva monitora 20'

������������ ����

Radno mjesto prometnika koji upravlja procesorskim signaino-sigurnosnim uređajem mora zadovoljiti slijedeće uvjete:

- sjedalo mora biti na optimalnoj udaljenosti od radne povr�ine, - elmenti upravljanja i komunikacije moraju biti slobodno

pokretni, pregledni i na dohvat ruke, - postići punu slobodu pokretanja nogu u radnom području - sve povr�ine moraju biti izrađene od otpornog i slabo reflektirajućeg materijala, i - kabelski priključci moraju biti nevidijivi i ne smiju ometati rad.

Slika 5.14. Prikaz radnog mjesta prometnika koji upravlja kompjuterskim SS uređajem

������������ ����

6. RAZVOJ INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH SUSTAVA

Komunikacijska tehnika ubrzano napreduje zbog brzog razvoja tehnologije, metoda i rje�enja elemenata (ergonomski i ekolo�ki) i cijelih sustava, bilo da se radi o telekomunikacijama u vezi s prijenosom informacija ili informatici u vezi s obradom, prijenosom, uskladi�tenjem i prikazom informacija ( kao zvuk, tekst ili u obliku slike). Informacijsko-komunikacijski sustavi postati će masovni: bilo kao tajne (vojska, policija) ili javne slu�be. Inteligentni terminali (zbog velikog broja osobnih računala individualnih korisnika) koristit će informacijske baze podataka različitih slu�bi: HT (klasične usluge, tetefax, elektronička po�ta, elektroničke novine, videotelefon, videotekst, ISDN), SNK, banaka, HC, H�, meteorolo�ki izvje�taji, nabavno prodajne usluge velikih poduzeća i malih privatnih firmi i uslu�nih djelatnosti, projektni i istra�ivački biroi i sl. Zbog povezanosti velikog broja korisnika, uspje�an rad ovako omasovljenog informacijsko-komunikacijskog sustava, moguć je samo uz ispunjenje nekoliko uvjeta:

- dobra programska i organizacijska rje�enja obrade, prijenosa i prikazivanja sadr�aja podataka

- dobra ekonomska i organizacijska rje�enja rada cijele mre�e usluga izmedu davaoca i korisnika.

Predviđaju se slijedeći pravci razvoja informacijsko-komunikacijskih sustava:

- razvoj osobnih raičunala za masovnu (nova tehnolo�ka rje�enja, ni�e cijene) i specijalističke upotrebe; jednostavnije kori�tenje, veće memorije, �ira mogućnost primjene (zahvaljujući raznolikim programima)

- razvoj prijenosnih kanala za br�i i sigurniji prijenos velikog broja podataka (digitalni sustavi, be�ična veza, optički kabeli)

- razvoj informacijskih baza podataka prema znanstvenim područjima (tehnika, promet, medicina, biologija, ekologija, filologija itd.)

������������ ����

- s gornjim u vezi razvoj informacijskih potreba za pojedine osobe i u svim granama gospodarstva; povećati će se međuzavisnost korisnika: �to će vi�e komunicirati, postati će sve vi�e međusobno ovisni, pa će uslijed toga jo� vi�e međusobno komunicirati.

Posljedica toga bit će povećanje dru�tvenog i tehničkog znanja pojedinaca, a oni će omogućiti napredak svih znanstvenih područja (npr tehnike, tehnologije, ekologije..). Posljedica bi mogla biti nova informatičko-dru�tvena revolucija, koja bi se očitovala u većoj informiranosti ljudi, kontroli prostora i vremena od pojedinaca, efikasnijeg rada, zabave, intenzivnijeg dru�enja pojedinaca i dru�tva. Zbog toga je potrebno i od općeg interesa: - informacijsko opismenjavanje; upoznavanje i kori�tenje ralunala i ostalih informatičkih uredaja (HT usluge, telefax, videotelefon, SNK i sl.) preko �kola i ustanova - izgradnja mre�a za prijenos podataka (za sada telefonskim vodovima lokalno i na razini dr�ave ili svijeta - INTERNET), satelitskim vezama za međudr�avne i kontinentalne veze (ustanove i poduzeća preko �EPAK-a i CROAPAK-a i individualno) - razvoj informacijskih baza podataka gospodarskih grana i ustanova kao npr. banke, knji�nice, turističke agencije, transport roba i putnika, meteorolo�ka slu�ba i sl. - tehnolo�ki napredak omogućiti će velike brzine prijenosa velikog obima (količine) informacija. To će �irem krugu korisnika omogućiti, već danas, izvodive usluge:

- video i audio tex pomoću digitalnih sustava - videotelefon - elektroničke novine i izdavačka djelatnost (prijenos teksta,

crte�a, fotografija) - elektronička razmjena dokumentacije (skica, nacrta,

prospekata, cjenika, popisa materijala, ponuda uređaja, strojeva nisko i visokogradnji i sl.)

- audio i video telekonferencije .

������������ ����

To će omogućiti sudjelovanje većeg broja zainteresiranih sudionika iz ustanova ili od kuće (spriječenih poslom ili bole�ću) uz manje tro�kove: puta, kotizacije, smje�taja, dnevnica, radnog vremena i sl. . Očekuje se usagla�avanje različitih sustava visokokvalitetne televizije (razvijene u Europi, Japanu, SAD i ZND), i utvrđivanje zajedničkih svjetskih standarda na �irem prostoru djelovanja i za obimnije i nove uslu�ne djelatnosti. Te nove usluge nameću pretpostavke razvoja u slijedećim smjerovima: - razvoj kvalitetnijeg (br�eg i sigurnijeg) pristupa bazama podataka - kvalitetnije veze (zanemarive smetnje, vi�e kanala s većom propusnom moći), omogućiti će povećanje postojećih i novih usluga - gore navedeno, omogućit će veća ulaganja u razvoj informatičkih sustava, a razvoj istih pobolj�at će im kvalitetu i ubrzati stvaranje novih mogućnosti i usluga. Na �irem području regija ili �upanija, oformit će se centri povezani multifunkcionalnom digitalnom komunikacijskom mre�om. Mre�a će povezivati dijelove lokalnih mre�a koje će pak povezivati grupe korisnika (pojedince, domaćinstva, ustanove i poduzeća). Budući razvoj informacijskog i komunikacijskog sustava u �eljezničkom prometu mo�e se podijeliti u dva područja. Jedno je područje koje se bavi razvojem organizacije i efikasnijeg poslovanja prometa putnika i robe i tehnologije prometa vlakova. U doglednoj budućnosti u razvijenim zemljama Europe, uz mre�u HERMES, stavit će u funkciju i projekt DOCIMEL (elektronički tovarni list), jer omogućuje mnogo �iri opseg kori�tenja. Dosada�nji će se informacijski sustavi prometno-transportnih i organizacijskih slu�bi (SDU, SPEV, UIS, PIS, �EPAK) usavr�avati i pro�irivati. Povećanje brzina vlakova i kontinuirani nadzor i upravljanje, neminovno prati kvalitetniji informacijski sustav s brzim prijenosom većeg broja podataka, br�om obradom uskladi�tenjem i pristupom podacima, te efikasnom slu�bom odr�avanja svih signalno-sigurnosnih i komunikacijskih uredaja s mogučno�ću daljinske dijagnostike kvarova i smetnji. Osim pobolj�anja prometa, informacijski će sustavi unaprijediti i drugo područje razvoja, a to je pru�anje komfora i visoke razine

������������ ����

usluga putnicima. U toku vo�nje vlakovima velikih brzina, razvijene zemlje već koriste (a mi ćemo to uskoro) slijedeće usluge: - mikroprocesorski nadzor i upravljanje uređajima za automatsko zatvaranje vrata, klima i sanitarnim uređajima, alarmnim uređajima kod smetnji ili kvarova, detektiranje zauzeća sjedala i sl. - brzo točno i potpuno informiranje osoblja i putnika o izmjenama reda vo�nje i ostalim potrebnim i korisnim obavje�tenjima - slu�anje i gladanje radio i TV programa (lokalnih i �ireg kruga zemalja) - po�tanske usluge (telefon, telefaks, videotelefon, Internet) - rezervacije (u restoranima, hotelima, turističkih usluga, karata za nastavak vo�nje drugim prometnim sredstvima). Ulaganja u razvoj �eljeznice za sigurniju, br�u, udobniju i ekolo�ki optimalnu granu prometa, a to znači i u informacijski sustav, povećati će broj korisnika �eljezničkog prijevoza, pa će ne samo promet roba i tereta, nego i putnika postati rentabilan, �to se već ostvarilo u Japanu. Osnovni je cilj kori�tenja i razvoja informacijskih sustava u svim granama gospodarstva, stvaranje slobodnijeg, sigurnijeg i kreativnijeg pojedinca u sklopu kvalitetnije (organizacijski i ekolo�ki) i bogatije (obrazovno i ekonomski) zajednice.