4_stoc

PROGRAM RAZVITKA STOARSTVA

AGROEKOLOKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUJU SISAKO MOSLAVAKE UPANIJE 397

2.3. PROGRAM RAZVITKA STOARSTVA

2.3.1. STRATEGIJA GOVEDARSKE PROIZVODNJE (M. Posavi, G. Gugi, M. Ernoi)

2.3.1.1. Analiza stanja Sisako-moslavaka upanija predstavlja izrazito poljoprivredno podruje s naalost nedovoljno koritenim prirodnim resursima. Od ukupno 235464 ha poljoprivrednog zemljita 20% (46921 ha) se uope ne koristi. Najvei dio povrina koje se ne koriste otpada na panjake i livade (35460 ha). Glavne ratarske kulture koje se u upaniji uzgajaju su kukuruz, penica i krumpir, a od stoarske proizvodnje najzastupljenija je proizvodnja mlijeka te tov junadi, svinja i peradi.

Stoarska proizvodnja kao najznaajnija grana poljoprivrede zauzima vano mjesto u strukturi dohotka gospodarstva upanije. Unutar stoarske proizvodnje najvanije mjesto zauzima govedarska proizvodnja iza ega slijede svinjogojska i peradarska proizvodnja. Sposobnost pretvaranja jeftine biljne hrane (esto puta i otpadaka i nusproizvoda ratarske proizvodnje i prehrambene industrije) u vrlo kvalitetne namirnice za ljudsku ishranu daje stoarskoj proizvodnji poseban znaaj. Pored toga domae ivotinje imaju vanu ulogu u odravanju plodnosti i strukture tla putem stajskog gnoja. Zbog svega navedenog stoarska i biljna proizvodnja ine jednu proizvodnu cjelinu koja dolazi do izraaja ne samo u njihovoj organskoj povezanosti nego i u njihovom prostornom smjetaju. Prema studiji Europske asocijacije za animalnu proizvodnju (EAAP) u dugoronom razvoju i perspektivama stoarske proizvodnje u Europi je ocijenjeno da e budui trend stoarske proizvodnje zavisiti prvenstveno o slijedeim imbenicima:

ekolokim uvjetima tradiciji stoarske proizvodnje oblika koritenja zemljita ekonomskim imbenicima

Ekoloki uvjeti Sisako-moslavake upanije ne predstavljaju ograniavajui imbenik u razvoju stoarske proizvodnje. Klima i tlo pogodni su za dranje gotovo svih vrsta domaih ivotinja. Poveanjem obima proizvodnje i razvojem stoarstva stvoriti e se uvjeti za organizaciju odrive poljoprivrede (prije svega popravljanje strukture tla primjenom veih koliina stajskog gnoja i zelenom gnojidbom). Prilikom lokacije veih farmi treba voditi rauna o zatiti okoline.

Tradicijski nain dranja i uzgoja u nekim granama stoarske proizvodnje (govedarstvo) mora se iz temelja mijenjati. Male farme s neprikladnim objektima (izrazito loe mikroklime), neadekvatnom hranidbom i loim managementom ne mogu biti nosioci suvremene govedarske proizvodnje. Temelj stoarske proizvodnje moraju biti obiteljske farme koje u racionalnom proizvodnom procesu ostvaruju dovoljno visok dohodak (vii prosjeni dohodak po uposleniku nego u industriji) koji e osigurati zadovoljavajui ivotni standard obitelji.


398 AGROEKOLOKA STUDIJA I PROGRAM RAZVITKA POLJOPRIVREDE NA PODRUJU SISAKO MOSLAVAKE UPANIJE

Oblik koritenja zemljita ovisiti e o ekonomskim imbenicima. Visina dohotka po ha mora biti glavni imbenik na temelju kojeg e odluivati o nainu koritenja zemljita. Sadanji odnosi cijena ratarskih i stoarskih proizvoda na strani su stoarske proizvodnje (vei se dohodak po ha moe ostvariti koritenjem zemljita za stoarsku proizvodnju tj. za proizvodnju krmnih kultura).

U stoarskoj proizvodnji djeluju i mnogi nepovoljni imbenici kojima se pridruuje i ovjek svojom ekonomikom odnosno svojim zahtjevom za visokom proizvodnjom. Adekvatna produktivnost i efikasnost rada kao i odgovarajui ambijent za ljude i ivotinje moe se postii samo s visokim ulaganjima u ivotinje (genetske kapacitete), objekte za smjetaj ivotinja i opremu. Visoka ulaganja u osnovna sredstva za proizvodnju, rad i krmiva mogu se ekonomski opravdati samo visokom proizvodnjom.

2.3.1.1.1. Sadanja struktura i stanje govedarske proizvodnje

Govedarska je proizvodnja komplementarno vezana s cjelokupnom biljnom proizvodnjom. Iz tog razloga, kratko emo se osvrnuti na strukturu poljoprivrednih povrina i nain njihovog koritenja na podruju Sisako-moslavake upanije.

Poljoprivredna domainstva (46978 kuanstva) Sisako moslavake upanije posjeduju ukupno 180778 ha zemlje, to znai da je prosjena veliina posjeda svega 3.8 ha. Osim to je male veliine posjed je i razdijeljen u vie parcela. Ove dvije karakteristike (mali posjed i rasparceliranost posjeda) predstavljaju glavni ograniavajui imbenik u stvaranju modernih obiteljskih gospodarstava sa govedarskom proizvodnjom. Izlaz iz ove situacije moe predstavljati prodaja bive drutvene zemlje perspektivnijim, mlaim gospodarstvima uz povoljne dugorone kredite. Samo na taj nain mogu se osigurati uvjeti za intenzivniji razvoj stoarske proizvodnje organizirane na obiteljskim gospodarstvima.

Govedarska proizvodnja je izraz za dvije bioloki i tehnoloki razliite proizvodnje (mlijeko i meso) koje se meusobno isprepleu. Proizvodnja mesa (prirast, kvaliteta mesa) je u negativnoj korelaciji s proizvodnjom mlijeka. Tako pasmine koje su selekcionirane za visoku proizvodnju mlijeka imaju meso loe kvalitete i ne isplati ih se toviti. Uzgajatelji su davno uoili ove negativne korelacije izmeu proizvodnje mlijeka i mesa pa su pasmine goveda selekcionirane jednostrano, ili za proizvodnju mesa ili za proizvodnju mlijeka. Tako su danas u veini zemalja s razvijenim stoarstvom ove dvije proizvodnje razdvojene. Za proizvodnju mlijeka koriste se mlijene, a za proizvodnju mesa tovne pasmine. Izuzetak ine srednje-europske zemlje gdje je simentalac dominantna pasmina. Simentalac predstavlja najbolju kombiniranu pasminu dvojnih svojstava, jer pored visoke proizvodnje mlijeka (genetski kapacitet za vie od 6000 kg mlijeka u laktaciji) daje i izvanredne rezultate u tovu. Za razliku od proizvodnje mlijeka, proizvodnju mesa zavrava unitenjem ivotinja (klanjem). Obim proizvodnje mesa stoga je uvjetovan brojem krava, a pravilna reprodukcija krava jednako je vana kao i u proizvodnji mlijeka.

Mogunosti govedarske proizvodnje u Sisako-moslavakoj upaniji ovise o brojnom stanju goveda, o njihovim genetskim kapacitetima i ukupnoj okolini u kojoj se govedarska proizvodnja odvija. Glavni ograniavajui imbenik za razvoj govedarske proizvodnje pored malog i rasparceliranog posjeda biti e veliina farmi, jer obiteljska gospodarstva dre svega 2.2 do 2.6 krava. Kretanje brojnog stanja pojedinih kategorija goveda u nekoliko posljednjih godina prikazano je u tablici 2.3.1. - 1.



Tablica 2.3.1 1. Kretanje broja goveda prema kategorijama u Sisako-moslavakoj upaniji

Godina Kategorije stoke Ukupno Steone

junice Krave mlijeka po kravi

l/god. Ukupna proizvodnja

mlijeka (l) 1996 25353 600 18200 1217 36520000 1997 34430 860 20110 1615 32300000 1998 25515 1122 16960 2100 35070000

Izvor: CROSTAT. Statistika izvjea. DZSH

Kako je iz tablice vidljivo ukupan broj goveda i krava znaajno varira, a prosjena proizvodnja mlijeka po kravi pokazuje izraziti trend porasta. Meutim, prema podacima Hrvatskog stoarsko selekcijskog centra (HSSC) u Sisako-moslavakoj upaniji ima i do 15% vie krava nego to to govore slubeni podaci Hrvatskog zavoda za statistiku (DZSH). Tako je na primjer u 1997. godini prema izvjeu HSSC-a na podruju upanije bilo 24334 krava i steonih junica, a prema podacima DZSH svega 20970. Smatramo da su podaci HSSC toniji, jer se temelje na stvarno evidentiranim ivotinjama, a ne procjenama. Stoga e se daljnja analiza temeljiti na njima. Prema podacima Hrvatskog stoarsko selekcijskog centra (HSSC) broj gospodarstava koja se ozbiljnije bave proizvodnjom mlijeka posljednjih je godina u porastu. Prosjena godinja proizvodnja mlijeka krava pod selekcijom iznosi 4922 kg za HF i 3945 kg za simentalsku pasminu. Ohrabruje injenica da se poveava broj krava pod selekcijom to u budunosti garantira viu proizvodnju mlijeka. Pored visoke otkupne cijene mlijeka naglom interesu za proizvodnju mlijeka i uzgoj goveda doprinijeli su i brojni novani poticaji za kvalitetni rasplodni podmladak koje su uzgajatelji realizirali preko slube HSSC-a. Tako je od rujna 1998. do rujna 1999. godine u Sisako moslavakoj upaniji uzgajateljima rasplodnog podmlatka i teladi za tov podijeljeno 1.381.360 kn.

Tablica 2.3.1 2. Brojno stanje i udio krava pod selekcijom u Sisako moslavakoj upaniji

Godina Ukupan broj uzgajatelja1

Ukupan broj krava i steonih Junica

Broj uzgajatelja pod kontr.

Broj krava pod

selekcijom

Udio uzgajatelja

pod selekcijom

(%)

Udio krava pod

selekcijom (%)

1996 1997 1998 1999

9500 9300 8600 8500

21830 24334 20628 19184

938 1331 1081 1262

3028 4274 4329 4520

11.0 16.2 15.7 19.4

13.87 17.56 20.99 23.61

1999 -simetalac -HF

1080 182

3730 775

1 procijenjeno- Izvor: Godinje Izvjee HSSC-a 1998. i 1999.

Iako je udio krava pod selekcijom u promatranom razdoblju (1996-1999.) znaajno porastao (od 14% na 24%) Sisako-moslavaka upanija je jo uvijek upanija sa izrazito niskim udjelom krava pod selekcijom. Prosjena veliina farmi obuhvaenih uzgojno selekcijskim radom iznosila je posljednjih godina (1998.,1999.) svega 4 krave to je malo iznad hrvatskog prosjeka, koji iznosi 3.5 krava po gospodarstvu. Kao to je iz navedenih podataka vidljivo trend opadanja ukupnog broja krava nastavljen je i u proloj je godini, ali ohrabruje sve vei interes uzgajatelja za kvalitetnim rasplodnim materijalom, to je garancija uspjene proizvodnje mlijeka i ostvarivanja vieg dohotka po kravi.



Ograniavajui imbenik razvoja govedarstva upanije je veliina farmi. Od svih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka gotovo 90% posjeduje svega 1-3 krave. Samo 37 gospodarstava moe se smatrati pravim obiteljskim gospodarstvima. To su gospodarstva sa 15 i vie krava i godinjom proizvodnjom mlijeka veom od 50000 kg. Najvea mlijena farma na podruju upanije kapaciteta je 46 krava.

Posljednjih godina ukupna proizvodnja mlijeka u upaniji iznosi oko 32-35 milijuna litara, dok ukupna potronja iznosi ca. 33 milijuna litara. S postojeim fondom krava godinje se proizvede ca. 7000 teladi za tov (muke i enske), koja se tovi do prosjeno 450-500 kg ive vage. Ukupna godinja proizvodnja goveeg mesa (ohlaene polovice) od teladi, junadi i izluenih krava iz vlastite populacije iznosi 2260 t. Ukupna godinja potronja goveeg mesa u upaniji neto je via od ukupne proizvodnje i iznosi 2452 t.

Godinja potronja mlijeka i mlijenih proizvoda stanovniku upanije iznosi oko 165 l (od ega je 97 l mlijeka i 68 l mlijenih preraevina). Usporedbe radi u Austriji (tablica 2.3.1 3, 2.3.1 - 4 i 2.3.1 - 5.) se po stanovniku godinje troi 333 l mlijeka (155 l konzumnog mlijeka, 5.1 kg maslaca i 12.7 kg sira), u Njemakoj 268 l (71 l konzumnog mlijeka, 7.6 kg maslaca i 12.4 kg sira), u Nizozemskoj 296 l (111 l konzumnog mlijeka, 3.7 kg maslaca i 14.8 kg sira), a u Francuskoj 372 l (75 l konzumnog mlijeka, 8.1 kg maslaca i 22 kg sira). I u ostalim zemljama EU po stanovniku se troe znaajno vee koliine mlijeka nego u Sisako moslavakoj upaniji. Ovdje je potrebno naglasiti da se u europskim zemljama, s izuzetkom Austrije, Finske, vedske i Irske, po stanovniku troe jednake ili ak manje koliine konzumnog mlijeka nego u Sisako-moslavakoj upaniji. Nasuprot tome potronja sireva i drugih mlijenih proizvoda u svim je zemljama EU znaajno vea nego kod nas.

Tablica 2.3.1. 3. Potronja konzumnog mlijeka po stanovniku godinje

Drava 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. SJEVERNA AMERIKA Kanada SAD

101.82 103.83

102.27 103.21

99.53 101.95

99.53

101.96

99.17

100.95

97.2 99.4

EU Austrija Belgija Luksemburg Danska Finska Francuska Njemaka Grka Irska Italija Nizozemska Portugal panjolska vedska Velika Britanija

140.32 76.93 110.38 140.52 78.05 71.01 83.45 188.86 70.81 130.09 72.74 107.37 162.72 124.04

142.64 77.13 108.97 138.39 76.28 71.44 83.09 190.96 68.08

113 77.72 111.84 160.13 124.20

156.63 71.56 109.68 133.76 76.52 72.02 82.35 190.43 63.80 112.12 71.74 110.68 158.80 126.09

156.51 69.68 109.63 131.75 75.72 72.66 80.77 190.68 60.07 108.72 65.80 109.13 158.25 124.71

156.61 68.62 109.00 129.99 75.38 72.97 80.23 190.29 57.38 107.52 60.00 108.83 162.28 123.19

155.3 68.2 108.9 142.4 74.7 70.9 79.5

190.4 61.7 110.7 60.1

107.8 156.7 123.4

vicarska 102.53 101.05 99.86 98.94 98.25 97.2 ISTONA EUROPA Poljska Rumunjska

163.21 146.74

156.80 163.30

149.56 185.71

148.22 189.24

143.71 189.46

143.5 157.1

(Izvor: FAS Online- Internet)



Tablica 2.3.1 4. Potronja maslaca (kg) po stanovniku godinje

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. Kanada SAD

2.95 2.12

2.99 2.18

2.88 2.04

2.85 1.94

2.76 1.86

2.73 1.81


5.18 5.88 5.80 7.33 8.30 6.88 1.24 3.97 1.72 3.80 1.34 0.43 2.29 3.92

5.15 5.47 5.40 7.10 8.61 6.91 1.14 3.96 1.72 4.55 1.52 0.43 2.28 4.06

5.26 6.05 5.19 6.88 8.57 7.14 1.13 3.94 1.72 3.75 1.51 0.41 2.04 3.43

5.12 6.14 4.22 6.47 8.21 7.26 1.12 3.93 1.71 3.80 1.51 0.40 1.69 3.23

5.10 5.74 3.83 6.26 8.10 7.22 1.21 3.91 1.71 3.72 1.60 0.40 1.46 3.23

5.08 5.53 3.82 5.85 8.07 7.26 1.20 4.18 1.71 3.70 1.50 0.40 1.34 3.22


4.47 0.78

4.24 0.73

3.74 0.82

4.11 0.56

4.32 0.60

4.36 0.64

Tablica 2.3.1. 5. Potronja sira (kg) po stanovniku godinje

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. Kanada SAD

10.3 12.0

10.5 12.2

10.2 12.4

10.3 12.6

10.2 12.8

10.1 13.0


8.7 12.8 15.5 11.7 21.1 11.3 22.4

5.1 17.9 14.3 6.5 5.3 16.5 8.1

9.2 11.9 14.8 11.6 21.3 11.6 23.2 5.6 18.2 14.5 6.5 6.3 16.5 8.3

9.5 11.9 19.8 11.2 21.5 12.0 23.3 5.6 18.4 14.7 7.1 5.5 16.1 8.8

12.0 12.8 20.9 11.9 21.1 11.9 23.2 5.9 19.4 14.7 7.3 5.8 16.0 9.2

12.3 12.9 19.2 12.1 21.5 12.1 23.2 5.9 19.5 14.8 7.4 5.7

16.0 9.8

12.7 12.9 19.3 12.9 21.6 12.4 23.1 6.1

19.4 14.8 7.4 5.7 15.9 10.5


3.0 4.1

2.9 3.9

2.9 4.0

3.1 4.0

3.4 4.1

3.5 4.1

Prema podacima Zavoda za upravu poljoprivrednog poduzea Agronomskog fakulteta potronja goveeg mesa u Sisako-moslavakoj upaniji znaajno je pala u posljednjih 10-ak godina. Tako sadanja godinja potronja goveeg mesa (teletina, junetina, govedina) u



upaniji iznosi svega 12.2 kg po stanovniku godinje, to je znatno manje od potronje u zemljama EU (tablica 2.3.1. - 6).

Tablica 2.3.1. 6. Potronja goveeg mesa (teletina, junetina, govedina) po stanovniku u svijetu

Zemlja Potronja goveeg mesa (kg) po stanovniku godinje 1994 1995 1996 1997 1998 (P)1999

Kanada 32,9 32,8 31,7 31,8 32,2 31,4 SAD 44,2 44,6 44,8 43,9 44,4 41,5 Argentina 64,8 59,6 60,0 60,1 55,4 56,2 Brazil 33,7 36,2 36,6 35,1 34,7 34,7 Urugvaj 67,6 62,5 61,7 61,3 59,4 60,4 Europska unija Austrija 20,1 19,9 20,7 19,6 19,4 19,4 Belgija-Luksemburg 22,9 23,3 21,4 20,9 20,6 20,5 Danska 20,9 20,1 20,5 22,1 21,4 21,3 Francuska 26,7 27,3 25,2 25,4 25,9 25,8 Njemaka 17,4 16,4 15,2 14,7 15,0 15,3 Grka 21,7 21,5 21,1 21,9 22,6 22,8 Irska 17,4 18,7 15,3 16,4 16,6 16,5 Italija 26,7 26,7 25,0 25,3 25,9 25,9 Nizozemska 20,2 20,2 20,8 20,1 21,0 19,3 Portugal 19,4 18,1 14,1 15,3 15,8 16,3 panjolska 13,2 13,1 12,6 13,4 13,4 13,4 vedska 17,8 18,4 19,6 20,1 19,5 19,5 Velika Britanija 17,3 16,6 14,0 15,4 15,8 15,6 vicarska 22,2 21,5 21,3 21,4 21,3 21,3 Istona Europa eka Republika 45,1 37,6 37,4 32,9 32,0 33,9 Bugarska 39,6 38,1 38,3 35,1 36,3 36,0 Poljska 4,6 4,1 4,4 4,5 5,3 4,5 Rumunjska 47,8 43,3 43,0 40,1 42,1 41,5 Iz svega navedenog vidljivo je da je potronja mlijeka, mlijenih proizvoda i goveeg mesa daleko ispod razine razvijenih zemalja, pa je za oekivati da e s porastom ivotnog standarda znaajno rasti i potronja navedenih proizvoda.

Temeljna karakteristika govedarske proizvodnje Sisako-moslavake upanije je vrlo nizak dohodak u proizvodnji mlijeka. Proizvodnja mlijeka optereena je brojnim problemima to je prikazano na shemi 2.3.1 - 1.



N IZ A K P R O FIT U

P R O IZ V O D N JI M LIJE K A

N ov an i p oticaji do laze p rek asn o

V isoke kam ate

N iska proizvo d nja m lijeka p o kravi

N em a p raen ja i an alize teh n ikih po d atak a

N em a p raen ja i

an alize

eko n o m sk ih p o dataka

N ed ostatak radn e sn age

P rev ie m lijeka popije

telad

N ISK A P LO D N O ST N E A D E K V A T N A

H R A N ID B A

P rek asn o o db ijan je

Ne ko risti se m lijen i

n ad o m jestak

N epravovrem en o osjem en jivan ja

N ed ovo ljn o svjetla, zrak a i p ro stora

(lo a m ikrok lim a)

Lo a kvaliteta sjem en a

Lo e otkrivan je tjeran ja

N epo zn avanje o sn ovn ih p rin cipa

h ran id b e

U p otreb a lo ih

krm iva

N em a n ap asivanja

N ed o statak i n eko ord in irano st izm jen e p o dataka izm e u u zgajatelja

N ed ovo ljn a p ro izvod n ja kvalitetn ih i jeftinih volu m in o zn ih k rm iva

K asn a ko n ja livad a i trav njak a

krm iva

V elik a u d aljen o st p arcela od farm e

R asp arceliran o st

p osjed a

N ep ozn avan je

razn o likosti

krm n o g b ilja

Izostan ak

p lod o red a i

zelen o g krm n o g

slijeda

N ead ekvatn a

m eh an izacija

(n ed o statak

sp ecijaln ih stro jeva

za proizvo d nju

vo lu m in ozn ih

krm iva)

N ead ek vatan sm jetaj

N ed ovoljn a veliin a farm e

Shema 2.3.1 - 1. Prikaz glavnih problem

a u proizvodnji mlijeka u Sisako-m

oslavakoj upaniji



2.3.1.1.2. Prirodni uvjeti za govedarsku proizvodnju u Sisako-moslavakoj upaniji

Stoarska proizvodnja moe se definirati kao iskoritavanje proizvodnih kapaciteta u razliitim tehnolokim procesima u kojima se jeftine sirovine prerauju u kvalitetniji proizvod. Proizvodni kapacitet domaih ivotinja predstavlja najveu ostvarenu proizvodnju u optimalnim uvjetima dranja, njege i hranidbe bez tetnih posljedica po zdravlje ivotinja. Iz toga proizlazi da je proizvodni kapacitet (fenotip) funkcija genetskog kapaciteta i okolinih uvjeta proizvodnje:

PK = f (G + Epr) gdje je:

PK = proizvodni kapacitet ili fenotip (mlijeka, mesa i dr.)

G = genotip

Epr= okolini imbenici koji djeluju na ivotinje u procesu proizvodnje

Prosjeni genetski kapaciteti poznati su za pojedine pasmine goveda. Stoga izborom pasmine moemo unaprijed planirati oekivanu proizvodnju. U proizvodnim procesima djeluju brojni okolini imbenici od kojih mnogi nisu pod naom kontrolom. Ovom prilikom biti e spomenuti samo oni najbitniji okolini imbenici, a to su: klima, tlo, smjetaj i nain dranja, hranidba i management farme. Za efikasnu proizvodnju u stoarstvu potrebni su odgovarajui proizvodni kapaciteti ivotinja i optimalni okolini imbenici. Kolika je vanost okolinih imbenika najbolje govori injenica da 60-80% ostvarenog rezultata u proizvodnji ovisi o njima.

2.3.1.1.2.1. Klima Sisako-moslavake upanije kao imbenik stoarske proizvodnje

Goveda imaju odreene zahtjeve koji se odnose na klimu (i mikroklimu), od kojih su najvaniji: temperatura i vlaga zraka, svjetlo i koncentracije tetnih plinova. Optimalne temperature i vlaga zraka za pojedine kategorije goveda prikazane su u tablicama 2.3.1. - 7. do 2.3.1. - 9.

Tablica 2.3.1. - 7. Optimalni raspon temperatura i vlage zraka u zatvorenim objektima za razliite kategorije goveda

Optimalni raspon za ivotinje tale za Temp/Rel. vlaga zraka

C/% Mlijene krave Rasplodni podmladak Teljenje

0 do 20/60 do 80

Bikove u tovu 20 do 12/60 do 80 Telad u tovu 20 do 16/60 do 80

Ugljik-4-oksid (CO2), amonijak (NH3) i sumporovodik (H2S) tetni su plinovi koji se u zatvorenim (toplim) objektima mogu nai u veim koncentracijama pri neadekvatnom prozraivanju. U tablici 2.3.1. - 8. prikazane su maksimalne dopustive koncentracije tetnih plinova. Praktina iskustva pokazuju da se maksimalne doputene koncentracije NH3 i H2S navedene u tablici mogu znaajnije premaiti, pogotovo u objektima s tekuim izgnojavanjem (reetkasti podovi). Stoga u takvim objektima treba posebnu panju posvetiti ventilaciji.



Tablica 2.3.1. - 8. Doputene koncentracije tetnih plinova u objektima za dranje domaih ivotinja prema DIN-u (Koller i sur., 1981.)

Vrsta plina Vanjski zrak Maks. dozvoljene koncentracije. u tali

Maks. koncentracije u indust. pogonima**

CO2 0.3 l/m3 0.03 vol.% 300 ppm

3.5 l/m3 0.35 vol.% 3500 ppm

5.0 l/m3 0.50 vol.% 5000 ppm

NH3 0.05 l/m3 0.005 vol.% 50 ppm

0.05 l/m3 0.005 vol.% 50 ppm

H2S 0.01 l/m3 0.001 vol.% 10 ppm

0.01 l/m3 0.001 vol.% 10 ppm

**Maksimalne vrijednosti za industrijske pogone odnose se na 8-satno radno vrijeme.

Kako mikroklima u objektima za dranje domaih ivotinja jako ovisi o vanjskoj klimi ukratko emo prikazati glavne meteoroloke pokazatelje za Sisako-moslavaku upaniju.

Umjerenu kontinentalnu klimu Sisako-moslavake upanije karakteriziraju dosta velike temperaturne amplitude. Zimske temperature esto se sputaju ispod -20oC, a ljetne diu iznad 35oC.

Tablica 2.3.1. - 9. Vaniji meteoroloki podaci za Sisako-moslavaku upaniju za razdoblje 1965-1990. godine (Meteoroloka postaja Topusko)

Mjeseci 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Srednje mjesene temp. oC -0.4 2.1 6.1 10.3 15.1 18.4 20.0 19.3 15.8 10.5 5.0 1.3 Relativna vlaga zraka (%) 92 91 89 86 84 85 84 86 89 91 92 93

Kako je iz 25-godinjeg promatranog razdoblja vidljivo najhladniji mjesec u Sisako moslavakoj upaniji je sijeanj, a najtopliji srpanj. Osim prosjenih temperatura vane su i pojedinane dnevne temperature kao i trajanje nepovoljnih temperatura. Za veinu pasmina goveda zona komfora nalazi se izmeu 0oC i 20oC sa 60-80% relativne vlage zraka. U zatvorenim objektima gornja granica zone komfora je neto nia (kod goveda npr. 16oC) jer ivotinje emitiraju veliku koliinu topline i vlage. Za veinu europskih pasmina goveda kritine temperature poinju iznad 27-29oC. Velik problem za goveda predstavljaju temperature zraka iznad 30 oC (pogotovo ako su povezane s visokom relativnom vlagom zraka), koje mogu naruiti termoregulaciju. U pravilu krave lake podnose izrazito niske nego umjereno visoke temperature. Tako kritine temperature poinju tek ispod -10oC, a problemi s odravanjem temperature terminalnih dijelova tijela (une koljke) poinju tek kad se temperature spuste ispod -18oC.

Zbog svega navedenog analizirane su godinje minimalne i maksimalne temperature zraka kao i trajanje toplih i izrazito hladnih razdoblja u Sisako-moslavakoj upaniji. U razdoblju 1965-1990. godine apsolutni temperaturni maksimum iznosio je 38.5 oC (srpanj, 1983), a apsolutni minimum 27.5 oC (sijeanj, 1985). Razdoblja izrazito niskih temperatura (ispod -10 oC) su u upaniji kratkotrajna i u prosjeku iznose 12.3 dana, s varijacijama od 0 do 31 dan. U pojedinim godinama (1972.,1974. i 1990.) temperatura zraka uope se nije sputala



ispod -10 oC. Stoga niske temperature ne bi trebale predstavljati ogranienje za optimalni management govedarskih farmi.

Trajanje izrazito toplih razdoblja (s temperaturom iznad 30oC) je u prosjeku 18.8 dana godinje, s varijacijama od 5 dana (1972.) do 36 dan (1983.) u pojedinim godinama. Prosjeno trajanje razdoblja s temperaturama zraka iznad 25 0C u posljednjih 25 godina iznosilo je 78.3 dana. Kako je trajanje izrazito toplog vremena relativno kratko nema posebnih zahtjeva za opremanje staja sustavima za hlaenje. Treba graditi visoke staje (velikog volumena zraka) s efikasnim sustavima prirodne ventilacije. Pored temperatura zraka za domae ivotinje bitan je i temperaturno humidni indeks (THI), koji ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. Idealna vrijednost (najugodnija) THI-a je oko 70, a gornja granica zone komfora za domae ivotinje zavrava na vrijednosti THI-a od 75. Vrijednost viu od 75 THI dosie ve pri temperaturi zraka od 240C ukoliko je relativna vlaga zraka via od 95%. Zona opasnih vrijednosti THI-a je od 79 do 83, koje se postiu ve pri temperaturama viim od 260C i relativnoj vlazi zraka vioj od 90%. U sluaju ovako visokih vrijednosti THI-a ivotinje su ve pod jakim stresom te treba izbjegavati sve druge dodatne stresove. Objekte u kojima se ivotinje nalaze treba pojaano ventilirati, a ivotinjama treba osigurati hladnu vodu za pie. Pri vrijednostima THI-a viim od 83 (npr. temp. zraka via od 300C, a relativna vlaga via od 80%, krave je potrebno dodatno rashlaivati (polijevanje leita hladnom vodom).

Tablica 2.3.1. - 10. Temperaturno humidni indeks

Temperatura zraka Relativna vlaga zraka (%) 0C 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 24 70 71 72 73 74 75 25 70 71 72 73 74 75 76 77 26 70 71 72 73 74 75 77 78 79 27 70 71 72 73 75 76 77 78 80 81 28 71 72 73 75 76 78 79 80 82 83 29 71 72 74 75 77 78 80 81 83 84 30 72 74 75 77 78 80 81 83 84 86 31 73 75 76 78 80 81 83 84 86 88 32 74 76 78 79 81 83 85 87 88 90 33 75 76 78 80 82 84 86 87 89 91 34 76 78 80 81 83 85 87 88 90 35 77 79 81 83 85 87 89 91 36 78 80 82 84 86 88 91 37 79 81 83 86 88 90 38 79 82 84 86 88 91 40 82 84 87 90 91

Zbog visoke relativne vlage zraka (80-90%), visoke vrijednosti THI (vie od 83) koje ugroavaju zdravlje ivotinja, mogu se na podruju upanije pojaviti u srpnju i kolovozu kada dnevne temprature preu 30C. Takva razdoblja sa visokim THI su relativno kratka (3-4 dana), pa objekti za dranje krava ne zahtijevaju posebne sustave za hlaenje. Meutim, objekti moraju imati veliki volumen i dobru ventilaciju tako da se osigura to vea izmjena zraka.

Iz svega navedenog slijedi da se za podruje Sisako-moslavake upanije za goveda mogu preporuiti otvoreni (objekti s vanjskom klimom ili poluotvoreni) jeftini objekti. Ljeti



ivotinje treba zatititi od direktne suneve topline i eventualno hladiti, a po zimi ih zatiti od vjetra i osigurati toplo i suho leite (slama).

2.3.1.2. Strategija razvitka govedarske proizvodnje

2.3.1.2.1. Izbor pasmina i njihovi proizvodni kapaciteti

Prikaz pasmina obuhvatit e samo one pasmine koje mogu biti interesantne za podruje Sisako-moslavake upanije. U tom prikazu dati emo samo njihove proizvodnje postignute u optimalnim uvjetima dranja, hranidbe i managementa. Ta razina bila bi donekle odraz njihovog proizvodnog kapaciteta.

Od pasmina goveda najznaajnija pasmina za upaniju svakako je simentalac. Prema naim spoznajama simentalac danas u pasminskoj strukturi populacije krava Sisako-moslavake upanije ini preko 95%. Preostalih 5% ine krave Holstein-Friesian (HF) pasmine uglavnom iz uvoza. Udio ostalih pasmina (tovnih) je beznaajan. Zbog visoke cijene mlijeka u budunosti treba oekivati sve vei interes uzgajatelja za tipine mlijene pasmine, prije svega Holstein-Friesian. Manji dio populacije mogu predstavljati pasmine Montbeliard i Braunvieh (smee govedo). Mesne pasmine (Charolais, Limousin, Blonde dAquitane, njemaki Angus, Highlander) prikladne su za proizvodnju mesa na panjacima u sustavu krava-tele. Uobiajena praksa u Austriji i Njemakoj je da se simentalske krave kriaju s bikovima mesnih pasmina (Angus, Blonde d Aquitane i dr.), a krianci se koriste za proizvodnju mesa u sustavu krava-tele (krave majke).

SIMENTALAC I MONTBELIARD Simentalac je najznaajnija svjetska pasmina tipinih kombiniranih svojstava (mlijeko-meso). Potie iz vicarske odakle se je poeo iriti ve poetkom 19. stoljea. Dolaskom na nova podruja dola je do izraaja izvanredna prilagodljivost ove pasmine zbog ega se je vrlo brzo irila potiskujui druge pasmine. Tako se danas govori o vicarskom, njemakom, austrijskom, francuskom, hrvatskom itd. simentalcu. Ostvarena laktacijska proizvodnja simentalskih krava koje su pod kontrolom mlijenosti prikazana je u tablici 2.3.1. - 11.

Tablica 2.3.1. - 11. Rezultati kontrole mlijenosti u zemljama sa znaajnim uzgojem simentalca (Izvor: Izvjee ICAR-a , 1996.)

Zemlja Broj zaklju. laktacija Proiz. mlijeka (kg) u 305 dana

% mlijene masti

% mlijenih proteina

Austrija 185575 5063 4.16 3.34 Francuska-(Montbeliard) 319564 5821 3.85 3.40 Hrvatska 8998 3800 3.80 Njemaka 956530 5520 4.12 3.48 vicarska 115510 5845 4.08 3.20

Kako je iz tablice 2.3.1. - 11. vidljivo genetski kapacitet simentalskih krava za proizvodnju mlijeka iznosi 5000-6000 kg mlijeka. Pored dobrih mlijenih svojstava simentalac ima i dobra tovna svojstva. U intenzivnom tovu mladih bikova ostvaruju se prosjeni dnevni prirasti preko 1200 g/dan s dobrim klaonikim svojstvima i dobrom kvalitetom mesa (senzorna svojstva). Uz navedeno simentalac ima dobra reproduktivna svojstva i dugovjeniji je (bolji fitness) od mlijenih pasmina.



Ukoliko se ostvaruje prosjena proizvodnja mlijeka od 5000 kg po kravi godinje, tada jedna krava pokriva godinje potrebe na mlijeku za 23 stanovnika (potronja 215 l mlijeka po stanovniku). Istovremeno se po jednoj kravi simentalske pasmine godinje moe proizvesti ca. 250 kg mesa (79 kg govedine i 179 kg teletine i junetine), to uz planiranu potronju 2005. godine od 19 kg godinje po stanovniku moe pokriti potrebe 13.2 stanovnika. Prednost simentalca pred drugim pasminama je to on predstavlja plastini genom tj. izborom bikova proizvodnja se moe usmjeravati vie na proizvodnju mlijeka ili mesa. Tako strategijski (dugorono gledajui) simentalac predstavlja idealnu pasminu za podruje upanije, pa stoga moe i u budunosti predstavljati glavninu populacije krava.

Kako je iz tablice 2.3.1. - 11 vidljivo hrvatski simentalac po proizvodnji mlijeka znatno zaostaje za simentalcem iz drugih europskih zemalja. Ostvarena prosjena proizvodnja mlijeka (3900 kg) u populaciji hrvatskog simentalca sigurno ne predstavlja njegov genetski kapacitet, jer je uzgojni program vezan na najbolje uzgoje simentalca u Europi, odakle se godinama uvozi sjeme najboljih bikova. Znatno nia proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj primarno se ostvaruje zbog loih hranidbenih prilika i loeg managementa. Prosjena laktacijska proizvodnja mlijeka simentalskih krava s podruja upanije koje su pod kontrolom mlijenosti iznosi 3594 litara, to je neto ispod hrvatskog prosjeka. Kvalitetnijom hranidbom i boljim managementom u sljedeih 5 godina ova se proizvodnja moe pribliiti 5000 l po kravi u laktaciji. S obzirom na sva navedena svojstva simentalac e i u budunosti initi glavninu krava u Sisako-moslavakoj upaniji.

HOLSTEIN-FRIESIAN Predstavlja najmlijeniju pasminu goveda s genetskim kapacitetom 9000-10000 kg mlijeka u laktaciji. Prosjena proizvodnja mlijeka HF krava prikazana je u tablici 2.3.1. - 12.

Tablica 2.3.1. - 12. Prosjena proizvodnja mlijeka HF krava pod kontrolom mlijenosti u pojedinim zemljama (Izvor: Izvjee ICAR-a, 1996)

Zemlja Broj zaklju.

laktacija Proiz. mlijeka

(kg) u 305 dana % mlijene masti % mlijenih

proteina Austrija 13727 6125 4.12 3.28 Kanada 277010 8461 3.70 3.21 Francuska 2011510 7109 4.06 3.29 Hrvatska 4312 5950 3.50 Izrael 69436 9767 3.16 3.00 Njemaka 1235266 6913 4.27 3.33 Nizozemska 27266 7566 4.45 3.46 SAD 3936506 8738 3.66 3.20 vicarska 34704 6575 4.09 3.13

Kako je iz tablice 2.3.1. - 12. vidljivo europski uzgoji HF goveda po svojoj proizvodnji (6000-8000 kg mlijeka) bitno zaostaju za zemljama s najboljim uzgojem (8500-10000 kg mlijeka) HF goveda. Ovakvo stanje rezultat je razliitih uzgojnih ciljeva u pojedinim zemljama. Naime, dok se u Europi selekcija primarno provodi na vrijedne sastojke mlijeka (mast i proteine) u SAD, Kanadi i Izraelu primarni uzgojni cilj je proizvodnja to vee koliine mlijeka. Kao posljedica toga HF krave u tim zemljama proizvode u prosjeku 9000-



10000 kg mlijeka ( u Izraelu i vie) ali s malim postotkom mlijene masti (3.16-3.70). Nasuprot tome prosjeni postotak mlijene masti HF krava u Europi je 4-4.5 %.

S obzirom na trenutne odnose cijena stoarskih proizvoda na tritu Hrvatske sa HF pasminom se moe ostvariti najvea dobit po kravi. Stoga oekujemo sve jae irenje ove pasmine na podruju Sisako-moslavake upanije. Ova e pasmina biti uzgajateljima vrlo atraktivna sve dok se ne postigne dovoljna proizvodnja mlijeka za hrvatsko trite. Meutim, ovu pasminu preporuamo samo onim uzgajaima koji mogu osigurati sve potrebne uvjete za visoku proizvodnju (proizvodnju kvalitetne stone hrane, dobar smjetaj krava, dobar management).

SMEE GOVEDO Potjee iz vicarske odakle se rairilo po cijelom svijetu. Danas postoje europski (Braunvieh) i ameriki (Brown-Swiss) tip smeeg goveda.

Tablica 2.3.1. - 13. Prosjena proizvodnja mlijeka smeih krava pod kontrolom mlijenosti u pojedinim zemljama (Izvor: Izvjee ICAR-a, 1996)

Zemlja Broj zaklju. laktacija

Proiz. mlijeka (kg) u 305 dana

% mlijene masti % mlijenih proteina

Austrija 57830 5535 4.12 3.28 Kanada 1740 6709 4.05 3.49 Francuska 13421 5639 3.92 3.43 Njemaka 229066 5773 4.11 3.53 SAD 19033 7153 4.03 3.55 vicarska 181435 5558 3.91 3.30

Europski tip smeeg goveda jo uvijek predstavlja kombiniranu pasminu, ali sa znatno slabijim tovnim karakteristikama od simentalca, dok je ameriki Brown-Swiss tipina mlijena pasmina.

Za Sisako-moslavaku upaniju prikladniji bi bio europski tip (Braunvieh) smeeg goveda.

NJEMAKI ANGUS Nastao je kombinacijskim krianjem Fleckvieh krava i Aberdeen Angus bikova. Tako je njemaki Angus zadrao dobra svojstva i Aberdeen Angusa (bezronost, lagana teljenja i posebno kvalitetu mesa) i Fleckvieh-a (vei okvir, veu koliinu mesa, bolji kapacitet rasta i veu mlijenost). Ova je pasmina vrlo otporna i moe se tijekom cijele godine drati na otvorenom. Potrebno je samo osigurati nadstrenicu sa suhim leitem da se ivotinje mogu skloniti prilikom loih vremenskih uvjeta. Naroito je pogodna (zbog ranozrelosti i visoke kvalitete mesa) za krianja sa simentalcem i mlijenim pasminama. Takvi krianci daju izvrsne rezultate u sustavu krava-tele do teina 300-330 kg (Baby beef).



Tablica 2.3.1. - 14. Proizvodna svojstva njemakog Angusa

Uzrasli bikovi tjelesna masa visina grebena

1000-1200 kg 135-145 cm

Uzrasle krave tjelesna masa visina grebena

550-700 kg 125-135 cm

Odbita junad (ca. 10 mj.) muka enska

dnevni prirast dnevni prirast

1000-1100 g 850-950 g

Dob prvog teljenja 24-27 mj. Porodna teina muka telad

enska telad 33 kg 30 kg

Pomo pri teljenju prvotelke starije krave

4-5 % 0.5-1 %

Ovu pasminu preporuamo za uzgajae koji ele proizvoditi mladu junetinu u sustava krava-tele. Njemaka i austrijska iskustva pokazala su da se bikovi njemakog Angusa mogu koristiti i za krianja sa simentalskim kravama u svrhu postizanja boljih mesnih karakteristika u krianaca. Poseban vid proizvodnje mlade junetine (baby beef) je tzv. Beef natur, tj. proizvodnja mlade junetine po principima bioloke (organske) proizvodnje.

CHAROLAIS Ova francuska pasmina velikog okvira spada u pasmine sa najboljim tovnim i mesnim svojstvima. Spada u kasnozrele pasmine, a za nju je karakteristino da mladi bikovi drani na pai do zavrne teine od 700 kg nakupljaju vrlo malo loja. Iskustva Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta pokazuju da se ova pasmina vrlo dobro prilagodila na nae uvjete i da se u tovu postiu jako dobri rezultati, kako s istokrvnim Charolais govedima tako i s njihovim kriancima.

Kako je iz tablice 2.3.1. - 15. vidljivo Charolais govedo ima izvanredna tovna svojstva, a jedini nedostatak predstavljaju teka teljenja. Kao i njemaki Angus i ova pasmina je prikladna za proizvodnju mesa na panajcima (sustav krava-tele). Prema istraivanju njemakih autora najbolji rezultati u krianjima s Fleckvieh kravama u svrhu popravljanja mesno-tovnih svojstava postignuti su sa Charolais bikovima.

Tablica 2.3.1. - 15. Proizvodna svojstva Charolais goveda


1100-1300 kg 142-155 cm


700-900 kg 132-145 cm



1150-1300 g 1000-1100 g

Dob prvog teljenja 34 mj. Porodna teina muka telad

enska telad 44 kg 40 kg

Pomo pri teljenju prvotelke starije krave

do 18 % do 6.6 %



LIMOUSIN Druga francuska tovna pasmina srednjeg do velikog okvira, dugih lea i izraene miiavosti. Takoer daje dobre rezultate u krianu sa simentalcem (krava-tele). Za razliku od Charolais goveda krave ove pasmine se lako tele to je vidljivo iz tablice 2.3.1. - 16. pa je stoga ova pasmina prikladnija za tov u sustavu krava tele.

Tablica 2.3.1. - 16. Proizvodna svojstva Limousin pasmine


1100-1200 kg 137-150 cm


650-750 kg 132-143 cm



1000-1200 g 800-1000 g

Dob prvog teljenja 30 mj. Porodna teina muka telad

enska telad

33-39 kg 30-36 kg

Pomo pri teljenju prvotelke do 5 % Osim navedenih triju pasmina koje se mogu koristi za proizvodnju mlade govedine ili u istoj krvi ili u sustavu krianja sa simentalskim kravama, u obzir za krianja dolaze jo bikovi Blonde d Aquitane, Piemontese, Highland i Belgijske plavo-bijele pasmine.

2.3.1.2.2. Optimalna veliina farme

Govedarska farma mora imati karakter proizvodne jedinice ija je osnovna svrha osiguravanje visokog dohotka. Da bi se osigurao visoki dohodak po jedinici kapaciteta, potreban je dobar management farme koji podrazumijeva optimalno koritenje svih postojeih resursa. To se prije svega odnosi na koritenje zemljita, radne snage (visoka produktivnost rada) i proizvodnih kapaciteta domaih ivotinja.

Prema njemakim istraivanjima optimalna veliina obiteljske mlijene farme (kombinirana pasmina, to znai da se muka junad tovi do 600 kg) je pri vezanom nainu dranja 40 krava. Takva farma pored 40 krava ima 10-11 teladi do 100 kg ive vage, 32 grla rasplodnog enskog podmlatka razliite dobi (3 mj. do 2.5 godine) i 25-28 junadi u tovu, to je ukupno 95-100 uvjetnih grla (UG). Takva farma predstavlja kompletnu proizvodnu i uzgojnu jedinicu, koja osim iz proizvodnje mlijeka znaajne prihode ostvaruje uzgojem rasplodnog materijala i tovom junadi. Pored brige o ivotinjama obitelj obrauje 14 ha oranica (8 ha kukuruza za silau, 6 ha krmnih kultura) i njeguje 22 ha stalnih panjaka (pano koni sustav). Od lanova obitelji (raunato je s etverolanom obitelji - roditelji dobi 50-60 godina i jedan sin sa suprugom dobi 30-35 godina), jedan lan obitelji (sin) je angairan na farmi puno radno vrijeme, a ostali lanovi 20-50%. Kada se radni angaman prerauna na puno radno vrijeme ispada da je za farmu ove veliine potrebno dvoje radnika. Povremeno je potrebno kratkotrajno angairati dodatnu radnu snagu (npr. spremanje silae). Ovakve se farme (vezani nain dranja) smatraju zastarjelim jer je potrebno puno ljudskog rada, a ivotinje se dre na nehuman nain. Stoga se u Njemakoj i u drugim razvijenim zemljama u novije vrijeme grade iskljuivo farme sa slobodnim nainom dranja.



Optimalna veliina obiteljske farme sa slobodnim nainom dranja je 50-60 krava, to ovisi o stupnju mehanizacije i automatizacije pojedinih radnih operacija. Ukoliko se radi o farmi s kombiniranom pasminom broj UG iznosi 130-140, a ukupne poljoprivredne povrine iznose oko 50 ha, od ega je 30 ha stalnih panjaka. Za ovu farmu potrebna je radna snaga kao i u gornjem primjeru (2 radnika s punim radnim vremenom i povremeno dodatna radna snaga).

Kako je iz iznesenog vidljivo optimalna veliina obiteljske farme trebala bi biti 50-60 krava. Radi ostvarivanja to veeg dohotka takva bi farma trebala proizvoditi vei dio potrebnih krmiva. Minimalni zahtjev je proizvodnja kompletne voluminozne hrane za to je potrebno 30 ha panjaka (koji se koristi u pano-konom sustavu) i 10 ha za kukuruznu silau. Prema navedenom slijedi da se govedarska farma optimalne veliine moe preporuiti samo onim obiteljskim gospodarstvima koje posjeduju (ili imaju u zakupu) 40 ha zemlje. Naalost takvih je gospodarstava vrlo malo, jer je prosjena veliina obiteljskih gospodarstva u upaniji je svega 3.8 ha, a samo 3.2% obiteljskih gospodarstava je vee od 10 ha. Stoga je kako je ve ranije naglaeno glavni ograniavajui imbenik razvoja govedarske proizvodnje u Sisako-moslavakoj upaniji veliina i rasparceliranost posjeda.

Minimalna veliina mlijene farme, organizirane kao kompletne proizvodne i uzgojne jedinice, koja osigurava zadovoljavajui dohodak za trolanu obitelj je 20 krava. Takva farma ima pored 20 krava, 3-4 teleta do 100 kg teine, 19-21 rasplodnih junica razliite dobi i 11-12 junadi u tovu. Ovisno o visini prinosa za proizvodnju voluminozne hrane (sijena, travne silae, kukuruzne silae, zelene krme) treba 10-16 ha zemlje.

Naalost, zbog nepovoljne strukture zemljinog posjeda (malog i rasparceliranog posjeda) farme optimalne veliine (50-60 krava) i managementa ne mogu se preporuiti kao dominantan model govedarske proizvodnje. Meutim, gdjegod je to mogue treba insistirati na optimalnoj veliini farme. Iz svega navedenog slijedi da bi za podruje Sisako-moslavake upanije bile prikladne mlijene farme veliine 20 do 60 krava.

2.3.1.2.3. Modeli govedarske proizvodnje

Iako je optimalna veliina obiteljske mlijene farme 50-60 krava, to ne moe biti dominantan model govedarske proizvodnje kao to je to ve ranije naglaeno. S druge strane minimalna veliina mlijene farme (organizirane kao kompletne proizvodne i uzgojne jedinice) je 20 krava. Stoga e se u ovom poglavlju analizirati farme od 20-60 krava. Postojea struktura mlijenih farmi optereena je brojnim problemima (shema 1.) koji rezultiraju niskom proizvodnjom mlijeka, niskom plodnou i stoga niskom dobiti po proizvedenoj litri mlijeka. Pretpostavka analiziranih modela je da su temeljni problemi koji ovise o samom uzgajatelju uinkovito rijeeni, to znai bolje koritenje zemlje, proizvodnju voluminoznih krmiva dobre kvalitete, pravilnu hranidbu i management farme i dobru veterinarsku uslugu. Ciljani neto dohodak koji bi se u ovoj proizvodnji morao ostvarivati po zaposlenoj osobi iznosi najmanje 3.000 kn mjeseno. U modelima su analizirane dvije pasmine (simentalac i HF) s razliitom razinom proizvodnje. Da bi proizvodnja mlijeka bila to jeftinija raunato je s vlastitim krmivima, osim pojedinih komponenti koje se moraju kupiti (mineralni dodaci, sojina i suncokretova sama, posije, starter i mlijeni nadomjestak za telad). Pri tome je raunato, da ovisno o razini i sustavu proizvodnje po kravi treba od 0.8 do 1 ha zemlje. Godinje potrebe na pojedinim krmivima prikazane su u tablici 2.3.1. - 17.



Tablica 2.3.1. - 17. Godinje potrebe na krmivima u kg po pojedinim kategorijama goveda

krmivo krava tele do 12 tj junice 4-6 mj junice 7-12 mj junice 13-24 mj junad u tovu zeleno ili paa 10725 0 0 2160 6480 0 kukuruzna silaa 2000 0 0 0 0 5900 travna silaa 4000 0 360 1020 4625 0 sijeno livadno 730 25 45 180 365 180 kukuruzno zrno 250 0 0 0 0 0 jeam 250 0 0 0 0 0 *penine posije 250 0 0 0 0 0 *sojina sama 150 0 0 0 0 0 *mineralni dodatak 44 0 0 14 29 29 *mlijeni nadomjestak 0 62 0 0 0 0 *starter za telad 0 78 25 0 0 0 *smjesa 15/6,7 grower 0 0 60 90 0 0 *super koncentrat 0 0 0 0 540 * kupljena krmiva

Za viu proizvodnju mlijeka po kravi raunato je s istom godinjom potronjom voluminozne hrane, a koliina koncentrata poveana je za 500 kg za svakih 1000 kg mlijeka iznad proizvodnje od 5000 kg/god. Za proizvodnju od 4000 kg mlijeka po kravi/god raunat je s utrokom koncentrata od 400 kg.

Temeljni parametri s kojima je u modelima raunato prikazani su u tablici 2.3.1. - 18.

Tablica 2.3.1. - 18. Parametri u govedarskoj proizvodnji

Krmivo prinos kg/ha Parametar Vrijednost zelena masa kukuruzna silaa travna silaa sijeno jeam kukuruz-zrno

40.000 35.000 24.000 6.000 3.500 6.000

plodnost krava remont stada dnevni prirast bikova u tovu dnevni prirast rasplodnih junica cijena mlijeka cijena teladi (120 kg .v.) cijena utovljene junadi (500 kg .v.) cijena breih junica amortizacija objekata (vijek 33 god) amortizacija opreme (vijek 8 god) amortizacija strojeva i mehanizacije (vijek 12 god)

90% 20% 1100 g 750 g 215 kn/kg 18-21 kn/kg 11-12 kn/kg 10000 kn/grlo 3.03% 12.5% 8.5%

2.3.1.2.3.1. Modeli govedarske proizvodnje bez znaajnijih ulaganja

Modeli koji su analizirani u ovom poglavlju odnose se na ve postojee kapacitete, a zahtijevaju samo bolje koritenje zemljita, proizvodnju kvalitetnijih krmiva i bolju hranidbu i management. Takvih je gospodarstava naalost jako malo (svega 40) pa e biti potrebna znaajna ulaganja za financiranje izgradnje novih kapaciteta, to e biti opisano u sljedeem poglavlju. Kako je ve ranije naglaeno simentalac nije samo trenutno najznaajnija pasmina goveda za upaniju ve e i budunosti igrati najvaniju ulogu u razvoju govedarstva ovog podruja. Kako je godinja prosjena proizvodnja mlijeka po



kravi simentalske pasmine 3945 kg u modelu je razmatrana i proizvodnja od 4000 kg po kravi/god. Iako je prosjena proizvodnja mlijeka krava HF na podruju upanije oko 5000 kg/god. poetna proizvodnja koja je u modelu razmatrana je 6000 kg mlijeka/god. U modelu je raunato da na farmi rade dva lana obitelji.

Tablica 2.3.1. - 19. Ekonomski pokazatelji proizvodnje mlijeka sa 20 simentalskih krava, uzgojem enskog podmlatka i tovom vlastite junadi, pri razliitim razinama proizvodnje mlijeka

Pokazatelj godinja proizvodnja mlijeka po kravi 4000 kg 5000 kg 6000 kg a) Ukupni prihod (kn) 249.200 292.200 335.200 a.1.) Mlijeko 172.000 215.000 258.000 a.2.) Tovljenici 43.200 43.200 43.200 a.3.) Junice 34.000 34.000 34.000 b) Ukupni rashod (kn) 190.000 207.000 220.000 b.1. Trokovi 156.527 173.527 186.527 b.2. Amortizacija 33.473 33.473 33.473 b.3. Mirovinsko i zdravstveno 9.600 9.600 9.600 c) Neto dohodak (kn) 49.600 75.600 105.600 c.1. po osobi godinje 24.800 37.800 52.800 c.2. po osobi mjeseno 2.067 3.150 4.400 c.3. po kravi godinje 2.480 3.780 5.280

Kako je iz tablice 2.3.1. - 19. vidljivo ovisno o razini proizvodnje neto dohodak koji se na farmi sa 20 krava, organiziranoj kao kompletnoj uzgojnoj jedinici, moe realizirati iznosi, ovisno o razini proizvodnje, od 49.600 do 105.600 kn (bez odbitka poreza na dohodak). Mjeseni neto dohodak koji se po zaposlenom moe ostvariti varira izmeu 2.480 kn i 5.280 kn. Ciljani mjeseni neto dohodak (3.000 kn po zaposlenom) ostvaruje se u ovom modelu ve pri proizvodnji od 5000 kg mlijeka po kravi godinje, prodaji 3-4 bree junice i 7 utovljene junadi. Ukoliko se proizvodnja povea na 6.000 kg (to danas kod simentalca ne predstavlja problem) po kravi godinje mjeseni neto dohodak po zaposlenom poveava na 4.400 kn. Godinji neto dohodak koji se po kravi moe realizirati iznosi 2.480 kn do 5.280 kn. Ukoliko se usporede dvije analizirane pasmine (simentalac i HF) vidljivo je da za istu razinu dohotka krave HF pasmine moraju proizvoditi oko 1000 kg mlijeka vie od simentalskih krava (tablica 2.3.1. - 19. i 2.3.1. - 20.). Jedan od razloga ostvarivanju ovako visokog neto dohotka je proizvodnja 80-85% potrebnih krmiva na vlastitom gospodarstvu. Za farmu od 20 krava potrebno je u tom sluaju 16-20 ha. Vee farme (50-60 krava) daju jo vei neto dohodak po kravi (5800-8000 kn godinje), no kako je ve ranije naglaeno zbog nedostatka zemlje takve vee farme ne mogu biti dominantan model proizvodnje mlijeka u upaniji. Usporedbe radi u zemljama EU neto dohodak koji se po kravi ostvaruje (pri razini proizvodnje od 6000 kg po kravi godinje) iznosi 2.400-3600 kn.



Tablica 2.3.1. - 20. Ekonomski pokazatelji proizvodnje mlijeka sa HF pasminom pri razliitim razinama proizvodnje mlijeka

Pokazatelj godinja proizvodnja mlijeka po kravi 6000 kg 7000 kg 8000 kg a) Ukupni prihod (kn) 304.000 347.000 390.000 a.1.) Mlijeko 258.000 301.000 344.000 a.2.) Telad 16.000 16.000 16.000 a.3.) Junice 30.000 30.000 30.000 b) Ukupni rashod (kn) 216.000 233.900 256.000 b.1. Trokovi 179.315 197.215 219.315 b.2. Amortizacija 36.685 36.685 36.685 b.3. Mirovinsko i zdrastveno 9.600 9.600 9.600 c) Neto dohodak (kn) 78.400 103.500 124.400 c.1. po osobi godinje 39.200 51.750 62.200 c.2. po osobi mjeseno 3.267 4.313 5.183 c.3. po kravi godinje 3.920 5.175 6.220

Iz svega navedenog slijedi da se u proizvodnji mlijeka na obiteljskom gospodarstvu moe ostvarivati zadovoljavajui dohodak. Karakteristike modela proizvodnje koji se za upaniju moe preporuiti su:

Minimalna veliina obiteljske farme trebala bi biti 20 krava. To ne znai da e manje farme nestati, ve da se strategija razvoja govedarstva upanije mora temeljiti na pravim obiteljskim farmama koje e dohotkom osigurati zadovoljavajui ivotni standard. Male farme moraju se tretirati ili kao hobi farme koje osiguravaju dodatni prihod, ili (starije obitelji) kao dio socijalnog programa.

Gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka moraju posjedovati minimalno 16 ha zemlje, koju moraju bolje koristiti (plodored, gnojidba, vii prinosi) proizvodei kvalitetna krmiva.

Proizvodnja mlijeka mora se temeljiti na kvalitetnom genetskom materijalu (kravama poznatog porijekla i relativno visokog genetskog potencijala). Idealna pasmina za upaniju je simentalac, koji ostvaruje zadovoljavajui dohodak ve i pri nioj proizvodnji. Holstein pasmina moe s preporuiti samo gospodarstvima koja imaju dovoljno znanja da hranidbom i managementom mogu osigurati barem 6.000 kg mlijeka po kravi godinje.

2.3.1.2.3.2. Modeli za izgradnju obiteljskih govedarskih farmi

Prilikom osmiljavanja idejnih projekata za izgradnju ili adaptaciju objekata za dranje goveda treba voditi rauna o slijedeem:

Objekti moraju biti izgraeni i opremljeni tako da se ivotinje dre na to prirodniji nain. Pri tome treba voditi rauna o osiguravanja takvih uvjeta da ivotinje ne budu izloene nikakvim stresovima.

Treba graditi to jeftinije objekte, a kapital ulagati u opremu koja mora funkcionalna i osigurati visoku produktivnost rada.

Unutranje ureenje objekta mora osigurati logian tijek svih dnevnih operacija, a da pri tome ne remeti normalno ponaanje ivotinja.



Postojee staje za krave na podruju upanije osim par iznimaka ne zadovoljavaju temeljne uvjete dranja krava zbog slijedeeg:

nemaju zadovoljavajuu ventilaciju pa su koncentracije tetnih plinova i vodene pare previsoke (pogotovo zimi)

krave se dre vezano tijekom cijele godine, a valov i jasle smjetene su uz zid tako da hranidba mora biti runa, to iziskuje puno rada

osvjetljenje prirodnim i umjetnim svjetlom nije zadovoljavajue farme nemaju nikakav management pa je postupak s kravama i planiranje

proizvodnog procesa izuzetno loe hranidba krava je loa (ne hrani se prema potrebama krava) u svim fazama

proizvodnog procesa Slobodan nain dranja goveda (s pojedinanim boksovima za leanje ili zajednikim prostorom za leanje na dubokoj ili potiskivanoj stelji) je najbolji nain dranja goveda. Na svim novijim farmama (sagraenim u posljednjih 10 godina) krave se dre slobodno. Samo Njemaka danas ima 25000 takvih farmi, a njemaki strunjaci preporuuju svim uzgajateljima adaptaciju starih objekata (s vezanim nainom dranja) u staje sa slobodnim nainom dranja.

Temeljne karakteristike tih farmi su:

specijalizacija za proizvodnju mlijeka s modernom opremom i maksimalnom mehanizacijom i automatizacijom

Simentalac s ostvarenom godinjom proizvodnjom 5500-6500 l mlijeka, Braunvieh s prosjenom godinjom proizvodnjom mlijeka od 6500-7000 l, i Holstein-Friesian pasmina s oekivanom proizvodnjom mlijeka 7000-9000 l mlijeka po kravi godinje

slobodan nain dranja funkcionalno izmuzite (riblja kost ili autotandem) hranidba koncentratom automatizirana i kompjuterizirana ili

mehanizirana hranidba kompletnim obrokom tekue (reetkasti pod) ili kruto izgnojavanje ( automatski potiskiva

gnoja ili duboka stelja) napajanje teladi mlijenom zamjenom odmah nakon kolostralnog

razdoblja (najee iz automata za napajanje). veliina farmi 30-110 krava uz koje se nalazi panjak veliine 10-65 ha

Po svom porijeklu govedo je polarna ivotinja to znai da puno lake podnosi hladnu i suhu klimu nego toplu i vlanu. Stoga gradnja masivnih zatvorenih objekata, koji su skupi (35.000 do 40.000 kn po proizvodnom mjestu bez opreme) nema ekonomskog opravdanja. Ukoliko se ve grade takve farme treba teiti to jeftinijoj izvedbi (skupo graditi moe svatko graditi jeftino je umjetnost), to znai da nije potrebna toplinska izolacija (kako se to esto u praksi ini), ve dobra ventilacija (prirodna). S obzirom na klimatske uvjete na podruju upanije objekti vanjske klime potpuno zadovoljavaju. S druge strane takvi objekti imaju mnoge prednosti:

Jeftiniji su 3-4 puta od masivno graenih zatvorenih staja. Graeni su od drvene grae koju posjeduje veliki broj obiteljskih gospodarstva. Zbog jednostavnosti investitori mogu obaviti puno graevinskih radova, to dodatno pojeftinjuje gradnju.



Objekti su tako graeni da mogu posluiti i u druge svrhe (ak i kao skladita)

Uvjeti dranja za krave su puno bolji, pa su krave zdravije i proizvode vie mlijeka (uz jednak genetski potencijal, istu hranidbu i management)

Ovakvi objekti poznati su irom svijeta, kao najbolji nain dranja goveda. U posljednjih pet godina u Bavarskoj i Austriji (gdje je klima otrija od nae) je izgraeno gotovo tisuu ovakvih staja. Praktina iskustva na tim farmama su izuzetno povoljna, pa strunjaci u Njemakoj i Austriji preporuuju graditi iskljuivo takve farme. I u Hrvatskoj su do sada po izuzetno povoljnoj cijeni izgraene dvije takve staje (kapaciteta 60 i 80 krava). Pokazao se da je izgradnja takvih staja u Hrvatskoj za 30-40% jeftinija nego u Njemakoj ili Austriji. Zbog svega navedenog smatramo da Hrvatskoj u budunosti treba graditi samo takve staje.

Modeli za govedarsku proizvodnju temelje se na proizvodnji mlijeka sa dvije pasmine koje su dominantne kako u Hrvatskoj tako i u Sisako-moslavakoj upaniji. Ukoliko se mlijeko proizvodi s HF pasminom tada se dodatni prihod ostvaruje prodajom utovljene teladi za bijelo meso i prodajom vika breih junica. Simentalska pasmina pored mlijeka ostvaruje prihod od prodaje breih junica i utovljene junadi. Pretpostavke s kojima je u modelima raunato prikazane su u tablici 2.3.1. - 21.

Tablica 2.3.1. - 21. Parametri modela za govedarsku proizvodnju

SIMENTALAC HOLSTEIN FRIESIAN Prihod Proizv.

po kravi Jed.cijena

kn Ukupno

kn Proiz. po

kravi Jed.cijena

kn Ukupno

kn Mlijeko (kg) Tov junadi (grla) Rasplodne junice (grla)

5500 0.36 0.17

2.15 6.000 10.000

11.825 2.160 1.700

7.000 0.5* 0.15

2.15 2.000 10.000

15.500 1.000 1.500

Ukupno 15.685 18.600 Ukupni rashodi po kravi (raunajui i rashode u tovu i uzgoju raspl. junica)

8.800

10.500

* telad utovljena mlijenim nadomjestkom do 120 kg teine

2.3.1.2.3.2.1. Otvorene staje tipa Cuccete

Staje ovog tipa rairene su u cijelom svijetu u blaim klimatima (Kalifornija, Italija, Nizozemska, Francuska). Cuccette predstavljaju samo nadstrenice iznad boksova za leanje i hranidbenog stola (slika 2.3.1 - 1., crte 2.3.1 - 1.). Bavarski institut za stoarstvo zapoeo je prije 3 godine projekt u kojem se izmeu ostalog eli ispitati da li je takav tip staja prikladan za bavarske klimatske uvjete. Prvi rezultati pokazali su slijedee:

Ovakve staje prikladne su i za Bavarsku Krave po ljeti radije borave u Cuccette-ma nego u frontalno otvorenoj ili

zatvorenoj staji Po zimi krave ne vole leati u prvom redu boksova koji je izloen vjetru i

snijegu Stoga njemaki strunjaci preporuuju i ovakav tip staja, pod uvjetom da

se Cuccette zatite od vjetra i snijega (zatitnom mreom). Pod istim uvjetima ovaj tip jeftinih staja mogao bi se preporuiti i za Sisako-moslavaku upaniju.



Procijenjeni trokovi za farmu tipa Cuccette za 35 krava i podmladak:

Cuccette za krave Iglui za telad Izmuzite s mljekarnicom, uredom i rodilitem (zgrada) Silos Hranidbeni stol Oprema za munju Gnojite i laguna

140.000 kn 8.000 kn 120.000 kn 37.000 kn 40.000 kn 84.000 kn 60.000 kn

Ukupno Trokovi po proizvodnom mjestu (po kravi)

489.000 kn 13.971 kn

Trokovi nabave 35 visokobreih junica 350.000 kn

Isplativost investicije i mogunost povrata kredita za simentalsku i HF pasminu uz ranije navedene parametre (tablica 2.3.1. - 21.) prikazani su u tablicama 2.3.1. - 22. i 2.3.1. - 23.

Tablica 2.3.1. - 22. Isplativost izgradnje mlijene farme sa simentalskim kravama

Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poek 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 50058 22001 21000 Ukupno 455058 200001 371000 Isplativost projekta Predvieni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 20% NSV= kn 834.586,83 (uz prosjenu stopu) Povrat u 5,0 godini

Tablica 2.3.1. - 23. Isplativost izgradnje mlijene farme sa HF kravama

Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poek 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 50058 22001 21000 Ukupno 455058 200001 371000 Isplativost projekta Predvieni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 21% NSV= kn 858.721,11 (uz prosjenu stopu) Povrat u 5,0 godini * IRR =Internal rate of return: diskontna stopa koja vrijednost buduih primitaka svodi na 0 (nulu). To je priblino najvia kamatna stopa koju projekt moe podnijeti uz dane prihode i rashode. ** NSV = Neto sadanja vrijednost: vrijednost serije buduih dobitaka svedena na sadanju vrijednost po odreenoj diskontnoj stopi. U ovom sluaju stopa je jednaka prosjeku stopa za tri vrste ulaganja. *** Povrat, g. =Broj godine projekta u kojoj kumulativna vrijednost dobitaka pokrije vrijednost ulaganja.

Kako je iz tablica 2.3.1. - 22. i 2.3.1. - 23. vidljivo ukoliko se cijela investicija kreditira (objekt, oprema, junice) kredit se moe vratiti u predvienom roku od 5 godina.



Slika 2.3.1 - 1. Staja za mlijene krave tipa Cuccette

Crte 2.3.1 - 1. Presjek Cuccetta za dranje mlijenih krava



2.3.1.2.3.2.2. Staje vanjske klime

Staje vanjske klime (crte 2.3.1 - 2.) mogu se izvesti na razliite naine. Za sve tipove ovakvih staja zajedniko je da je mikroklima u staji gotovo jednaka vanjskoj klimi. Kako je ve ranije naglaeno klima upanije je umjerena kontinentalna s temperaturnim amplitudama 20 do +350C. Razdoblja izrazito niskih i jako visokih temperatura su kratkotrajna pa ne predstavljaju posebno ogranienje za gradnju ovakvih staja. Stoga preporuamo gradnju iskljuivo takvih staja u budunosti. Iskustva s takvim tipovima staja u Njemakoj, Austriji i vicarskoj toliko su dobra da tamonji strunjaci u budunosti preporuuju gradnju iskljuivo takvih staja.

Nosiva konstrukcija takvih staja moe biti drvena, elina ili betonska (rjee), dok su zidovi najee drveni (daske debljine 2.5 cm).

Uz ovakve staje masivno se grade samo izmuzita u sklopu kojih se nalaze mljekarnice i rodilita. Prosjena cijena (ukljuujui i svu potrebnu tehniku za staju) ovakvih staja u Njemakoj je oko 5.000-7.000 DEM po proizvodnom mjestu. Ima primjera iz prakse gdje su takve staje i puno jeftinije (manje od 5.000 DEM po proizvodnom mjestu). U tim sluajevima staje su graene vlastitom drvenom graom, najee neobraenim trupcima (slika 2.3.1 - 2., 2.3.1 - 3. i 2.3.1 - 4.) i/ili je djelomino koritena vlastita radna snaga.

Slika 2.3.1 - 2. Postavljanje konstrukcije od okruglih trupaca za staju kapaciteta 50 krava

PROG

RAM

RAZV

ITKA S

TOA

RSTV

A

AGRO

EKOL

OKA

STUD

IJA I P

ROGR

AM RA

ZVITK

A POL

JOPR

IVRED

E NA P

ODRU

JU SI

SAK

O MO

SLAV

AKE

UPA

NIJE

421

Crte

2.

3.1 -

2. P

rinci

p iz

grad

nje

staj

a va

njsk

e kl

ime



Slika 2.3.1 - 3. Unutranjost staje s jednostavnom konstrukcijom

Slika 2.3.1 - 4. Okrugli trupci manjeg promjera mogu posluiti i za ureenje leita za krave



Primjeri farmi za mlijene krave s vanjskom klimom:

1. Staja s vanjskom klimom za 20 krava i podmladak na punom podu Objekt je frontalno otvoren u smjeru jugoistoka (slika 2.3.1 - 5.). Sastoji se od 28 boksova za leanje, rodilita i grupnog boksa za dranje teladi na dubokoj stelji (crte 2.3.1 - 3.). Od 28 boksova za leanje 8 ih je namijenjeno junicama. Ukoliko postoji stariji objekat koji moe posluiti za dranje junica onda se u ovoj staji moe drati 28 krava. Iznad staje predvien je skladini prostor za sijeno i slamu.

Otvorena strana objekta je od vjetra zatiena plastinom mreom. Izmuzite (autotandem 2x2) s mljekarnicom, uredom i rodilitem je masivno graeno. Ukupna investicija za takvu farmu prikazana je u slijedeoj tablici:

Objekt 371.000 Oprema 115.000 Stoka 200.000 Ukupno 686.000 Trokovi po pr. mjestu (kravi) 34.300

Izgradnja i opremanje ovakve farme znatno je skuplja od ostalih primjera jer se radi o objektu malog kapaciteta. Meutim ako postoji stari, jednostavan i jeftin objekt junice se mogu drati u njemu na dubokoj stelji, ime se u novom objektu dobiva 8 dodatnih mjesta za krave.

Tablica 2.3.1. - 24. Isplativost investicije za staju vanjske klime sa simentalskim kravama

Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poek 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 45856 14214 12000 Ukupno 416856 129214 212000 Isplativost projekta Predvieni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 15% NSV= kn 384.639,48 (uz prosjenu stopu) Povrat u 6 godini

Tablica 2.3.1. - 25. Isplativost investicije za staju vanjske klime sa HF kravama

Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poek 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 45856 14214 12000 Ukupno 416856 129214 212000 Isplativost projekta Predvieni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 15% NSV= kn 398.430,50 (uz prosjenu stopu) Povrat u 6 godini



Crte 2.3.1 - 3. Skica staje s vanjskom klimom za 20 krava



Kako je iz tablica 2.3.1. - 24. i 2.3.1. - 25. vidljivo kredit za izgradnju i opremanje staje s vanjskom klimom moe se vratiti u 6-oj godini. Ukoliko bi se proizvodnja mlijeka poveala za 10% (simentalac 6000 kg i HF 7700 kg godinje po kravi) kredit bi se mogao vratiti i u 5-oj godini proizvodnje.

Slika 2.3.1 - 5. Staja je otvorena s jugoistone strane koja je od vjetra zatiena mreom.

2. Staja s vanjskom klimom za 50 krava na dubokoj stelji (slika 2.3.1 - 6.) Kapacitet staje je 50 krava, 10-12 teladi do 120 kg, i 50-60 grla enskog podmlatka razliite dobi (od 4 do 26 mj.). Staja je graena od drveta (jelovina), a sastoji se od dva objekta. Objekt A namijenjen je kravama u laktaciji, a objekt B suhim kravama, teladi i enskom podmlatku (crte 4.). Oba objekta su poluotvorena (vanjska klima), otvorena strana objekta okrenuta je u smjeru jugoistoka. Tri zida su do visine 2.5 m puna (obijena daskama 2.5 cm debljine), a iznad toga do visine od 4.0 m nalazi se tzv. space board (zid je obijen letvama s razmakom od 1.5 cm).

Staja ima centralno izmuzite tipa riblja kost kapaciteta 2 x 5, u kojem se moe pomusti 45-50 krava u jednom satu. Izmuzite je masivno graeno i grijano, a uz izmuzite se nalazi mljekarnica, ured i rodilite.

Hranidba krava koncentratom i napajanje teladi mlijenim nadomjestkom je automatizirano i kompjuterizirano. Ukoliko se radi o kravama simentalske pasmine dovoljan je jedan boks za hranidbu koncentratom (kapacitet 210 kg). Ukoliko se uzgajatelj odlui na crno-bijelu (HF) pasminu tada treba postaviti dva boksa za hranidbu koncentratom. Za telad je dovoljan jedan automat za napajanje bez obzira o kojoj se pasmini radi. Pojilice za napajanje vodom (isto tako i dovod vode) moraju biti zatiene od smrzavanja.



Trokovi izgradnje i opremanja takve farme su:

Objekt 858.000 Oprema 220.000 Stoka 500.000 Ukupno 1.578.000 Trokovi po pr. mjestu (kravi) 31.560

Ako je vidljivo ukupna investicija za potpuno opremljeni objekat za 50 krava s pripadajuim podmlatkom iznosi 1.578.000 kn, to je 31.560 po kravi. U ovoj investiciji nedostaju jo elektronski ureaji u izmuzitu (npr. Metatron Westfalia) za kontrolu mlijenosti i voenja kompletnog managementa direktno iz izmuzita. Instalacija tih elektronskih ureaja poveava investiciju za 130.000 kn.

Tablica 2.3.1. - 26. Isplativost investicije za farmu kapaciteta 50 simentalskih krava

Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poek 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 106049 27192 30000 Ukupno 964049 247192 530000 Isplativost projekta Predvieni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 17% NSV= Kn 1.059.217,14 (uz prosjenu stopu) Povrat u 6 godini

Tablica 2.3.1. - 27. Isplativost investicije za farmu kapaciteta 50 HF krava

Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poek 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 106049 27192 30000 Ukupno 964049 247192 530000 Isplativost projekta Predvieni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 17% NSV= Kn 1.093.694,68 (uz prosjenu stopu) Povrat u 6 godini

Kako je iz tablica 2.3.1. - 26. i 2.3.1. - 27. vidljivo kredit za ovu investiciju mogao bi se vratiti u 6-oj godini proizvodnje. Ovakav tip objekata moe se preporuiti samo uzgajateljima koji imaju (ili jeftino mogu nabaviti) velike koliine slame. Dnevna potronja slame po kravi u ovakvom tipu objekta iznosi 6-10 kilograma, a po enskom podmlatku 3-9 kg (ovisno o dobnoj kategoriji).Godinje potrebe na slami za 50 krava i pripadajui podmladak iznose 240-315 tona.



Slika 2.3.1 - 6. Primjer staje vanjske klime s dubokom steljom



Crte 2.3.1 - 4. Skica staje vanjske klime za 50 krava na dubokoj stelji



3. Staja s vanjskom klimom za 60 krava krave i podmladak dre se u pojedinanim boksovima za leanje, a s obzirom da staja ima puni pod predvieno je kruto izgnojavanje . Staja je frontalno otvorena, a izgraena od drvene grae (slika 2.3.1 - 7.). Zid je pun do visine 2.5 m, a iznad toga je space board. Izmuzite s mljekarnicom i uredom je masivno graeno. Staja se izgnojava traktorskom daskom ili automatskim potiskivaem gnoja (puni pod). Ukoliko se ispod staje izgrade kanali i postavi reetkasti pod tada svakodnevno izgnojavanje nije potrebno. Izmuzite je tipa riblja kost 2x5 iji je kapacitet 45-50 krava na sat. Izmuzite se ne mora u poetku opremiti kompletno ve se moe opremiti samo 8 muznih mjesta. U tom sluaju munja bi trajala 1.5 sati. Farma je tako koncipirana da se u budunosti moe proiriti zbog ega je predvieno vee izmuzite nego je potrebno za 60 krava.

Ukupna investicija za ovu farmu je 1.821.000 kn, odnosno 30.350 kn po kravi.

Objekt 946.000 Oprema 275.000 Stoka 600.000 Ukupno 1.821.000 Trokovi po pr. mjestu (kravi) 30.350

Tablica 2.3.1. - 28. Isplativost investicije za farmu od 60 simentalskih krava

Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poek 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 116926 33990 36000 Ukupno 1062926 308990 636000 Isplativost projekta Predvieni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 18% NSV= kn 1.310.236,63 (uz prosjenu stopu) Povrat u 5 godini

Tablica 2.3.1. - 29. Isplativost investicije za farmu od 60 HF krava

Parametri otplate kredita Parametar: Objekt Oprema Stoka Stopa 6,00% 6,00% 6,00% Povrat 5,0 5,0 3,0 Poek 2,0 2,0 1,0 Int. kam. 116926 33990 36000 Ukupno 1062926 308990 636000 Isplativost projekta Predvieni vijek projekta: 10,0 godina IRR= 18% NSV= kn 1.351.609,68 (uz prosjenu stopu) Povrat u 5 godini

Kako je investicija po proizvodnom mjestu to manja to je farma veeg kapaciteta tako se kredit za farmu kapaciteta 60 krava moe vratiti ve u 5-oj godini proizvodnje.



Slika 2.3.1 - 7. Staja vanjske klime za 60 krava na reetkastom podu



Crte 2.3.1 - 5. Skica staje vanjske klime za 60 krava



4. Objekti za tov junadi i dranje krava u sustavu krava-tele Na slian nain mogu se graditi i staje za tov junadi (slika 2.3.1 - 8., crte 2.3.1 - 6.) samo su trokovi izgradnje i opremanja farmi daleko nii jer nije potrebno graditi izmuzita, oprema je puno jeftinija a junad u tovu zahtijeva daleko manje stajskog prostora nego mlijene krave. Junad se dri u grupnim boksovima na dubokoj ili potiskivanoj stelji. Investicija za tovilita kapaciteta veeg od 100 junadi u turnusu iznosi 4500-5000 kn po junetu.

U brdovitim predjelima (Banovina) gdje postoji puno neiskoritenih prirodnih panjaka mogla bi se vrlo uspjeno organizirati proizvodnja mlade govedine u sustavu krava-tele.

Crte 2.3.1 - 6. Presjek objekta za tov junadi (frontalno otvoreni objekt vanjske klime)

Slika 2.3.1 - 8. Staja vanjske klime za tov junadi



Tov junadi u sustavu krava-tele poseban je oblik tova naroito prikladan za podruje Banovine. Krave i telad se po ljeti dre na pai (danju i nou) a po zimi u jeftinim drvenim objektima. Cijena izgradnje takvog jednostavnog objekta je 6000-8000 kn po kravi. Jedan takav objekt kapaciteta 45 krava i pripadajueg podmlatka prikazan je na crteu 2.3.1 - 7.

Crte 2.3.1 - 7. Skica staje vanjske klime za 45 krava i telad (sustav krava-tele)



2.3.1.2.3.2.3. Zakljuno razmatranje za modele govedarske proizvodnje

Kako je iz pojedinih modela vidljivo investicije za gradnju i opremanje mlijenih farmi izuzetno su visoke. Osnovna je strategija izgraditi to jeftinije objekte, da bi se to vie moglo uloiti u opremu i kvalitetne junice. Objekti vanjske klime predstavljaju jeftino i dobro rjeenje pa ih treba graditi gdje god je to mogue. Isplativost investicije i mogunost otplate kredita za mlijene farme mogu se vidjeti u slijedeim tablicama:

Simentalac: Vrsta objekta - projekt: Ulag. po mjestu IRR* NSV** Povrat, g.*** Vanjska klima, 20 krava: 34.300 15,12% kn 384.639,48 6,0 Vanjska klima, 50 krava: 31.560 16,79% kn 1.059.217,14 6,0 Vanjska klima, 60 krava: 30.350 17,56% kn 1.310.236,63 5,0 Couccette, 35 krava: 26.657 20,29% kn 834.586,83 5,0

Holstein-Friesian: Vrsta objekta - projekt: Ulag. po mjestu IRR* NSV** Povrat, g.*** Vanjska klima, 20 krava: 34.300 15,36% kn 398.430,50 6,0 Vanjska klima, 50 krava: 31.560 17,03% kn 1.093.694,68 6,0 Vanjska klima, 60 krava: 30.350 17,80% kn 1.351.609,68 5,0 Couccette, 35 krava: 26.657 20,53% kn 858.721,11 5,0 * IRR =Internal rate of return: diskontna stopa koja vrijednost buduih primitaka svodi na 0 (nulu). To je priblino najvia kamatna stopa koju projekt moe podnijeti uz dane prihode i rashode. ** NSV = Neto sadanja vrijednost: vrijednost serije buduih dobitaka svedena na sadanju vrijednost po odreenoj diskontnoj stopi. U ovom sluaju stopa je jednaka prosjeku stopa za tri vrste ulaganja. *** Povrat, g. =Broj godine projekta u kojoj kumulativna vrijednost dobitaka pokrije vrijednost ulaganja.

Ulaganja po proizvodnom mjestu, koja ukljuuju investiciju za izgradnju i opremanje objekata te nabavu osnovnog stada jednaka su za simentalske i HF krave jer je potrebna jednaka oprema, a cijene junica se neznatno razlikuje. Kako je iz tablica vidljivo najnia ulaganja zahtijevaju Cuccette. Cuccette (mreom zatiene od vjetra i snijega) bi mogle biti prikladne za upaniju (trebalo bi izgraditi jednu takvu farmu kao pilot projekt). Najprikladnije farme za mlijene krave (prikladne za ivotinje i relativno niska investicija) su staje vanjske klime. Ovisno o stupnju opremljenosti suvremenom opremom, investicija za takve farme iznosi 30.000 do 34.000 kn po proizvodnom mjestu (u ulaganja je uraunata i nabava visokobreeih junica) .

Najvie kamatne stope koje krediti za ovakve farme mogu podnijeti neto su vie za HF nego za simentalske krave. Zbog neto veeg prihoda po kravi HF pasmine neto sadanja vrijednosti (NSV) vee su za projekte koji se odnose na HF pasminu. Potrebno vrijeme da se kredit otplati (vrijeme u kojem je kumulativni zbroj dobitaka jednak vrijednosti investicije) jednako je za HF i simentalsku pasminu i iznosi 5-6 godina. Kako je po sada vaeem pravilniku o dodjeli kredita rok otplate 5 godina za objekte i opremu, a 3 godine za osnovno stado, dio investicije (20-30% ukupne vrijednosti investicije) trebali bi investitori pokriti vlastitim kapitalom.



2.3.1.2.3.3. Model koritenja panajaka u Parku prirode Lonjsko polje (G. Gugi, M. Posavi )

Izmeu Zagreba i Nove Gradike, uzdu veeg dijela Save, uspio se odrati krajolik, koji je do druge polovice 19. stoljea bio tipian za mnoga srednjoeuropska podruja. Danas se Srednja Posavina s periodiki poplavljenim panjacima i nizinskim umama, moe oznaiti kao zadnji i jedinstveni primjer takvog sustava gospodarenja zemljom. Dio Posavine izmeu Siska i Nove Gradike je 1990. stavljen pod zatitu. Park prirode Lonjsko polje obuhvaa 380 km2 nizinskih poplavnih uma i 120 km panjaka. Kako tradicionalno paarenje s izvornim pasminama krava, konja i svinja, kao i za Posavinu toliko tipini ardaci predstavljaju veliku kulturno-povijesnu vrijednost, svakako ih treba ouvati. Osim to ovo podruje predstavlja veliku turistiku atrakciju, vei dio panjaka moe se koristiti na tradicionalan nain i na taj nain donositi znaajnu ekonomsku dobit. S obzirom da te panjake uglavnom koriste hrvatske izvorne pasmine (posavski konj, turopoljska svinja, banijska ara svinja) ovakav nain proizvodnog sustava ujedno predstavlja i zatitu genetskih resursa managementom.

Sustav paarenja Bitan preduvjet za funkcioniranje paarenja je postojanje pasmina domaih ivotinja, koje su dorasle ekstremnim ivotnim uvjetima u Lonjskom polju. Nizinsko poplavno stanite i nain stoarenja odreuju poseban profil proizvodnosti upotrebljivih pasmina:

ivotinje moraju biti dobre u iskoritavanju hrane, kako bi preivjele i sa slabo kvalitetnom hranom na panjacima.

robusna konstitucija omoguuje ivotinjama preivljavanje pod patoloki ekstremnim uvjetima movarnog stanita. Osim toga ivotinje su se prije morale u svako doba godine drati na otvorenome, kada bi visoke vode na nekoliko tjedana poplavile tale.

ivotinje moraju imati izrazito socijalno ponaanje. To je najbitniji preduvjet za uspjeno ekstenzivno dranje stoke.

Ovaj specijalni profil proizvodnosti se moe ostvariti samo kod izvornih pasmina. Unato tome ove pasmine su sve ugroenije, jer proizvodnost tih pasmina ne zadovoljava dananje zahtjeve. Tradicionalno se na pai dre konji, goveda, svinje, a na pojedinim mjestima i guske. Ovce i koze - kao tipine brdske ivotinje - prema miljenju domaeg puanstva u ovom podruju nemaju to traiti.

Dominantna pasmina goveda je domai simentalac. Posavski konj je druga vana pasmina za odravanje i koritenje ovih panjaka . Posavski konj se vrlo dobro prilagodio na ekstremne uvjete rijenog movarnog podruja. Turopoljska svinja je izvorna pasmina svinja gornje i srednje Posavine i obiljeje krajobraza ve vie od 230 godina. Na alost ta je kasnozrela masna svinja ugroena i pred izumiranjem. Ona je potisnuta od banijske are (proizala iz krianja turopoljske s pasminom Berkshire) a danas se kria uglavnom sa Duroc pasminom. Krianci banijske are sa Durocom daje meso izuzetne kvalitete. Stoga jedan od uspjenih modela proizvodnje na ovom podruju moe biti tzv. deprodukcija, to znai uzgoj turopoljskih i banjiskih arih svinja u istoj krvi i njihovo koritenje za krianje sa nerastovima Duroc pasmine. Za zatitu prirode bi nestanak turopoljske svinje



znaio teak udarac, jer samo ta pasmina moe zbog svoje izdrljive kondicije koristiti sve povrine koje su na raspolaganju za svinjsku ispau, i to u svako doba godine.

Panjake povrine Osnovno to se mora razlikovati je paa krupne stoke i paa sitne stoke (guske, svinje). Ispaa svinja se pri tome dijeli na poljsku i umsku ispau.

Tablica 2.3.1. - 30. Pregled neumskih panjakih povrina prema kategorijama vlasnitva u gornjem djelu parka prirode Lonjsko polje.

privatno mjesna zajednica skuptina opine umarija PIK mjesto ha mjesto ha mjesto ha mjesto ha mjesto ha Muilovica 5 Osekovo 1742,5 igo 1527,5 Kutina 197,5 Graenica 1172,5 Sjenokoa 272,5 Repunica 770 Krateko 567,5 Muilovica 5 Kutina 115 Lonja 37,5 Muilovica 122,5 Sjenokoa 45 Svinjiko 1057,5 Puska 15 Sjenokoa 167,5 Puska 25 Lonja 142,5 igo 7,5 K.Velika

poumljeno 110 Puska 210

337,5 2802,5 2095 382,5 2697,5

Gospodarski objekti sustava paarenja Za optimalizaciju sustava paarenja nuno je urediti sljedee objekte:

Putevi tjeranja stoke na ispau. Krave muzare se moraju svaki dan iz sela, kroz vonjake i oranice tjerati na panjak. Putevi su tako postavljeni da imaju sjenu od drvea, a trnovito grmlje (npr. glog) se koristi kao prirodna ograda za spreavanje probijanja stoke na oranice. Kod salaa (vidi u nastavku) otpada dnevni hod krava muzara, jer se iste muzu na salau.

Plandita. Lokalno stanovnitvo tako nazivaju umske otoke koji su na panjacima namjerno ostavljeni kao sjenovita podruja za zaklon krupne stoke. Pogotovo konji bjee ljeti u ta plandita, skrivajui se od obada. Za vrijeme podneva pastiri tjeraju i krave muzare u te zaklone.

Bunari. Za krupnu stoku se postavljaju izdaniji bunari, po mogunosti u blizini plandita. Za svinje se voda izvlai iz obinih bunara u blizini svinjca i to u grabe, potoke ili rijeice, a koji se provlae kroz nizinske poplavne ume. Bunari se ograuju s ogradom kako svinje ne bi zatrpale bunarski otvor i oneistile vodu, pogotovo kada se po ljeti manji vodotoci sasue i samo bunar daje vodu.

Svinjci. Tamo gdje su svinje na ispai uvijek se nalaze i svinjci, koji se od pamtivijeka rade od drvea i sijena, odnosno trske. Tipini umski svinjac je ograen (zatvoren) s tri strane, ali su bone stranice tako napravljene da svinje (pogotovo krmae) mogu promatrati okolinu kroz otvore, i obratno, pastiri vide u svinjac, a da ne ometaju svinje i odojke. Na etvrtoj strani jedna letva slui kao zapreka prolaza koji vodi u malo ograeno prednje dvorite.



U ogradi se najee nalaze i mala vrata za pastira i veliki, iroki tor za nesmetano tjeranje krda iz obora. Ovisno o vrsti namjene razlikuju se dva tipa svinjaca:

podijeljeni svinjac za suprasne krmae. obian svinjac s mjestom za spavanje, skupljanje i rad (npr. kastriranje

nerastia). Materijal drvo i trska imaju i higijensku prednost: prilikom zaraznih bolesti pastiri ih jednostavno zapale.

Slika 2.3.1 - 9. Drveni svinjac u Muilovici (foto: Goran Gugi)

Sala ili stan. Stare kune zadruge odravale su u blizini ume takozvane salae odnosno stanove. To je predstavljalo vanjski (izdvojeni ) dio imanja. Tamo su pastiri stanovali s blagom i od tuda su svaki dan tjerali stoku na ispau, a svinje u umu. Svinje su izvan vremena irenja tjerane samo u ume koje okruuju sala. Prevedeno u dananje doba radi se o nizinskoj verziji alpskog planinskog stoarstva.

Hranilita. U Lonjskom polju danas vie ne postoje salai odnosno stanovi. Oprema za hranjenje svinja je reducirana: uz umske puteve su postavljeni obini stalci na koje se stavlja kukuruz (dovoljno visoko da ih poplava ne odnese), kako bi se ili na licu mjesta hranile ili dalje u umi podijelile za hranjenje na predviena mjesta (uloga meuskladitenja ).



Montane kolibe. Ako je u oblinjim umama, npr. zbog kasnog mraza izostalo irenje tada su se znala prevaliti udaljenosti i do 100 km kako bi se dolo u ume hrasta, bukve ili kestena koje su pogodne za irenje. Za poboljanje mobilnosti pastira isti su od kunih zadruga bili opskrbljeni s pravim montanim kolibama.

Osim toga je zadruga slala svakih 14 dana, ili jednom mjeseno, vozilo koje je pastire opskrbljivalo sa najnunijim stvarima.

Nematerijalne sustavne komponente Za povijest umarstva je naroito zanimljiv razvoj pravnih odnosa. Klasini dokument iz pred-feudalnog doba za hrvatsko-bosansko podruje je Poljiki statut iz godine 1440. Prema MIRKOVIU tada utvrene odredbe o paarenju u nekim selima i danas (1961.) imaju svoju vanost. Statut ne regulira samo prostornu raspodjelu ve i vremensku podjelu koritenja ume i panjaka. Tako se npr. utvruje da ovce smiju tek nakon ispae krupne stoke ii na polje.

Statut treba shvatiti kao povijesni dokument koji ukazuje na injenicu da panjaci nisu rezultat od stoke usmjerene sukcesije, ve da su takvi krajolici aktivno oblikovani od ovjeka.

Kombinacijski i interakcijski odnosi (sustavna dinamika) Ve kod rasprave Poljikog statuta bilo je naznaeno da postoji vremenska i prostorna organizacija ispae. Pri tome se ve ocrtavalo da nije pravilno za pojam paarenje kao sinonim koristiti izraze koji se odnose na koritenje povrine - panjak i umski panjak. Paarenje je dinamini sustav, koji ovisno o nunosti povlai za sobom povrine, koje ostatak ili pod promijenjenim uvjetima stoje izvan sustava.

Ispaa krupne stoke Ispaa poinje kada je snijeg otopljen ili kada su panjaci toliko osueni (vidi proljetni visoki vodostaj) da stoka moe po njima hodati. Stanje ledine u tom pravcu nije kriterij, tako da se stoka esto tjera na polje, a da trava nije dovoljno izrasla. U sluaju visokog proljetnog vodostaja stoka najprije pase na livadama, najkasnije do 1. svibnja. Tada se te livade moraju napustiti kako bi se do konje mogle oporaviti. Konja poinje 1. srpnja i traje do 15. kolovoza. Ali i nakon tog termina se mogu nai nepokoene povrine, jer pored tjeranja stoke i poplava, esto je nuna vea hitrost drugih poslova (npr. kasna ili vremenski ograniena berba uroda zbog poplava) to je dovoljan razlog da se termin konje pomakne. Kasna konja omoguuje izmeu ostalog i samostalno osjemenjivanje livade (vidi uteda vremena).

Vei dio livada se zbog toga kosi samo jednom godinje. Livade za konju koje su poplavljene i muljevite kose se najkasnije, jer se to sijeno koristi samo kao hrana za konje. Kao hrana za krave muzare takvo sijeno otpada.

Krupna stoka je na ispai cijelo ljeto sve do kasne jeseni (prvi mrazevi) odnosno do novih poplava (listopad/studeni). Ali do poplave moe doi i za vrijeme regularnog doba ispae. Tada seljaci sa stokom moraju izbjegavati poplavljene livade i prelaziti na nepoplavljene, ili u tom razdoblju drati stoku u tali. U jesen nakon konje, privatne livade postaju gmajne, i mogu se koristiti za ispau stoke. To isto vrijedi i za oranice na kojima je obavljena etva, a gdje se doputa da ih u nastavku svinje proiste od ostataka uroda.



U selima koja posjeduju velike gmajne, krave muzare su u razdoblju ispae cijeli dan na panjaku. Seljaci se mijenjaju pri uvanju stoke. Obraunska osnovica za broj dana koji se provodi na uvanju, a koje jedan seljak mora odraditi, je broj njegove stoke koju je dao na pau. Samo je na panjaku Osekovo jo zaposlen profesionalni pastir. Ali i tu je u zamjenu jedan seljak stavljen na raspolaganje kao potpora. Seljaci u selima s preteno privatnim panjacima tjeraju krave muzare od jutra do podneva na panjak, kako bi se za vr

4_stoc

Documents