46611386 skripta obrada materijala ii i dio

5/27/2018 46611386 Skripta Obrada Materijala II i Dio

1/39

OBRADA MATERIJALA II2 . 4 . 18 .

zanimanje 010104 - strojarski tehniar

dipl. ing. strojarstva Ivo Slade


2/39

Obrada materijala II

1.0 UVOD

Ova skripta je namjenjena uenicima I. tehnike kole TESLA u Zagrebu smjerstrojarski tehniar, za lake praenje predmeta Obrada materijala2. Raena je udva dijela, po jedan za svako polugodite.

Obrada materijala 2 se nastavlja na predmet Obrad materijala 1. Skriptaobuhvaa strojnu obradu odvajanjem estica, toplinsku obradu, zatitu povrinemetala, odravanje strojeva te postizanje kvalitete.

Sadraj skripte je u cijelosti prilagoen okvirnom nastavnom planu i programupredmeta Obrada materijalaza 2. razred strojarskih tehnikih kola.

Kako su nastavni sadraji dosta loeni, gradivo je podijeljeno u tematskecijeline koje su pak podijeljene u manje podcjeline. Na kraju svake cjeline nalaze sepitanja i zadaci za provjeru usvojenosti sadraja.

Pri izradi ove skripte koristio sam se uglavnom mojim pripremama zapredavanja i materijalima pogotovo slikama, koje sam naao na internetu. Kakoslika govori tisuu rijei tako sam nastojao skriptu to vie oslikati fotografijama iilustracijama. Skripta nije komercijalnog karaktera, niti je zamjena za bilo kojiudbenik, veje pomomojim uenicima u savladavanju gradiva.

Zahvaljujem se svima koji su korisnim savjetima pomogli da se ova skriptaizradi. Takoer u biti zahvalan i na budui dobronamjernim prijedlozima i savjetimakako poboljati i osuvremeniti skriptu.

Slade Ivo


3/39


SADRAJ

1. Uvod ........................................................................................................... 2

2. Sadraj ....................................................................................................... 3

3. Strojne obrade odvajanjem materijala ....................................................... 53.1 Obrada odvajanjem estica na alatnim strojevima s definiranom geometrijom alata3.1.1 Tokarenje ............................................................................................... 73.1.2 Povrinska hrapavost ............................................................................. 93.1.3 Tokarski no .......................................................................................... 113.1.4 Parametri obrade tokarenjem ........................................................... ......... 133.1.5 Strugotina ............................................................................................. 143.1.6 Tokarilice ............................................................................................. 153.1.7 Pitanja 1 ............................................................................................... 18

3.1.8 Glodanje .............................................................................................. 193.1.9 Glodalo ................................................................................................ 223.1.10 Kutovi alata .......................................................................................... 243.1.11 Sile pri glodanju .................................................................................... 253.1.12 Reimi rada .......................................................................................... 263.1.13 Glodalice .............................................................................................. 273.1.14 Pitanja 2 ............................................................................................... 29

3.1.15 Buenje ................................................................................................ 303.1.16 Zabuivanje .......................................................................................... 303.1.17 Proirivanje rupe ................................................................................... 303.1.18 Uputanje ............................................................................................. 313.1.19 Razvrtanje ............................................................................................ 32

3.1.20 Urezivanje navoja ................................................................................. 333.1.21 Builice ................................................................................................ 353.1.22 Paramatri buenja ................................................................................. 383.1.23 Pitanja 3 ............................................................................................... 39

3.1.24 Blanjanje3.1.25 Dubljenje

3.1.26 Provlaenje

3.2 Obrada odvajanjem estica na alatnim strojevima bez definirane geometrije alata3.2.1 Bruenje3.2.2 Brusovi

3.2.3 Brusilice

4. Ostali postupci4.1 Poliranje4.2 Lepanje4.3 Honanje

5. Nekonvencionalni postupci obrade5.1 Plazma5.2 Erozija5.3 Ultrazvuk


4/39


6. Obrada postizanjem strukture6.1 Osnove toplinske obrade metala6.2 Postupci toplinske obrade metala6.2.1 Kaljenje6.2.2 arenje6.2.3 Poputanje

6.2.4 Poboljavanje6.2.5 Cementiranje6.3 Oprema za toplinsku obradu6.3.1 Pei

7. Zatita povrine7.1 Korozija7.2 Zatitne prevlake7.2.1 Galvanizacija7.2.2 Metalizacije

7.3 Bojanje

8. Kvaliteta

9. Odravanje strojeva i opreme9.1 Pregled organizacije9.2 Odravanje alata i strojeva


5/39


Tokarenje

Glodanje

Blanjanje

Buenje

Provlaenje

3. Strojne obrade odvajanjem materijala

Ljudska potreba i izazov je da se napravi neto novo,bolje, ljepe, vre, vee, bre, ekonominije, ... Pri tomestalno treba mijenjati postojee ili stvarati nove proizvode.Razne inovacije stvaraju nove proizvode, poboljavajustare, ali bilo da se radi o potpuno novom proizvodu ili seizrauje stari, dobro uhodani proizvod, materijali od kojih seoni sastoje stalno se moraju obraivati.

Obrada materijala je promjena oblika, dimenzija ilisvojstava materijala radi daljnje upotrebe. Moe se podijelitina:

- runu i- strojnu obradu.

Strojna obrada se obavlja na alatnom stroju sa unaprijed

odreenim alatima, kako bi se u to kraem vremenu dobioproizvod zadovoljavajue kvalitete. Alatni strojevi su strojevina kojima ovjek u proizvodnom procesu upravlja alatom.Osnovni zadatak alatnih strojeva je: zamjena ljudskog radauz poveanje tonosti, produktivnosti, ekonominosti, ...

Postupci strojne obrade odvajanjem estica mogu sepodijeliti na nekoliko naina, a svaki od njih u nekolikoskupina.Prikazana je podjela prema obliku otrice noa:

1 - Postupci obrade definiranom geometrijom alata

- Tokarenje- Glodanje- Blanjanje / dubljenje- Buenje- Provlaenje- Piljenje- Ozubljivanje

2 - Obrada bez definirane otrice alata- Bruenje

3 - Obrada slobodnom otricom- Poliranje- Honanje- Lepanje- Superfini

Honanje

4 - Obrada bez otrice- Elektroerozija- Ultrazvuna obrada- Obrada plazmom- Rezanje vodenim mlazom- Obrada laserom

Lepanje


6/39


Alat u obliku klina

Obrada elektroerozijom

Elektrokemijska obrada

Ultrazvuna obrada

3.1 Obrada odvajanjem estica na alatnim strojevima sdefiniranom geometrijom alata

Obrada odvajanjem estica je postupak promjene oblikasirovca, gdje dolazi do smanjenja volumena obratka zbogdjelovanja reznog sredstva alata.

Osnovni oblik reznog alata je klin. Njegova zadaa jerazdvajanje materijala i odvajanje estica materijala.

Prednosti obrade odvajanjem estica su: omoguuje postizavanje tonosti i preciznosti (usketolerancije) te dobre kvalitete obraene povrine, esto bezpotrebe za naknadnim zavrnim obradama, najbolji, pa i esto jedini nain da se oblikuju otri rubovi,ravne povrine, te unutarnji i vanjski profili, moe se primjeniti pri obradi gotovo svih materijala,

jedini nain preoblikovanja toplinski obraenih i krtihmaterijala, mogue je obraivati i kompliciranu geometriju, mogue su obrade u irokom rasponu dimenzija (odmakropoizvoda poput turbina i zrakoplova domikroproizvoda, pri odvajanju malo se mijenja struktura materijala obratka(samo tanki sloj), pogodna je za automatizaciju, ekonominost i produktivnost (jeftinija i bra) kodmaloserijske i pojedinane proizvodnje.

Nedostaci obrade odvajanjem estica su: stvara odvojene estice, za izradu jednog elementa obratka (tolerirani provrti,utori,..) potrebno je vie obadnih postupaka i vieraznovrsnih alatnih strojeva, neki dijelovi zahtijevaju primjenu CNC strojeva ikomplicirano programiranje, alatni strojevi i potreba za rukovanjem alatima i obratcimazahtijevaju velik prostor, na mikroklimu jako utjeu obradni procesi (toplina, buka,rashladne tekuine, ulja, ...), visoki udio pomonih i pripremno-zavrnih vremena(vrijeme zahvata alata i obratka je esto manje od 2 %ukupnog vremena protoka pozicije).

Definirana geometrija alata je obrada noevima kod kojih sekutevo obrade i namjetanja alata mogu mjeriti i mijenjati.To su obrade: tokarskim noevima, noeve za blanjanje ilidubljenje, glodlima, svrdlima, razvrtalima, uputalima,

iglama ili motkama za provlaenje, pilama,...

Definirane povrine tokarskog noa


7/39


Definirana geometrija tokarskognoa

Popreno (plansko ili eono)tokarenje

Popreno tokarenje izrada utoraili odrezivanje

Profilno tokarenje

3.1.1Tokarenje

Tokarenje je postupak obradeskidanjem estice kojim seproizvode obratci rotacijskihpovrina (valjkasti proizvodi).Izvodi se na alatnim strojevima,tokarilicama. Obradak obavlja glavno gibanje, dok alatobavlja posmino, pripremno i dostavna gibanja.

Tokarenje se moe podijeliti na vie naina:

1. Prema obliku tokarene povrine:

- okruglo (uzduno, aksilalno) - posmino gibanje je usmjeru osi rotacije

- plansko ili popreno - posmino gibanje je okomito nasmjer osi rotacije

- konusno - posmino gibanje je pod nekim kutom uodnosu na os rotacije

- prifilno koriste se profilni noevi i pposmino gibanjeje pod nekim kutom na os rotacije.

Kod profilnog tokarenja pravac ulaza noe moe varirati odparalelnog sa osi rotacije do okomitog na os rotacije ali setijekom obrade ne mijenja


8/39


Kopirno tokarenje

Neokruglo tokarenje

Istovremeno vanjsko i unutarnetokarenje

Idealno ravna povrina

Realno stanje povrine

- kopirno - posmino gibanje je u obliku krivulje u odnosuna os rotacije. No putuje po krivulji koju definira ticalokopirnog ureaja putujui po abloni (modelu)

- tokarenje navoja - posmino gibanje je u smjeru osirotacije i definirano je korakom navoja- neokruglo - posmino i dostavno gibanje su u

meusobnoj ovisnosti o glavnom gibanju

2. Prema poloaju tokarene povrine:- vanjsko tokarenje- unutarnje tokarenje

3. Prema kinematici gibanja noa:- uzduna tokarenja (aksijalna)- poprena tokarenja (radijalna)

- istovremeno uzduna i poprena tokarenja (konusi,krivulje)

3. Prema kvaliteti obraene povrine:- grubo tokarenje- polugrubo tokarenje (zavrno, isto)- fino tokarenje

Tokarenjem se postiu obrade u kvaliteti N4 do N12.

N1 do N12 su razredi hrapavosti.

Povrinenakon obradeskidanjemestica, makako ona bilafina iprecizna,

nisu idealno glatke. Mikroskopski gledano one su hrapave ipune neravnina raznih oblika, veliina i smjerova.


9/39


Presjek povrine na kojoj se mjerihrapavost

Referentne duljine mjerenja

Povrina bakrene ipke 10xuveana

Stanje povrine kod poveanja52x

Vidljiva hrapavost povrine kodpoveanja 150x

Hrapavost kod 560x poveanja

3.1.2 Povrinska hrapavost

Povrinska hrapavost su mikrogeometrijske nepravilnostina povrini nekog obratka. One su standardizirane. Oblikneravnina se mjeri na nekom presjeku obratka. Promatra sesamo odreeni dio koji je definiran referentnom duinommjerenja l.

Linija mpredstavljasrednju crtuprofila tako dazbroj kvadrataudaljenosti svihtoaka odsrednje crte mbude minimalan.

Prosjenoodstupanje profilaRaje aritmetikaudaljenost profilaod srednje linije m.

Prosjena visinaneravnina Rz jeprosjek od petuzastopnih mjerenjaizmau maksimalne i

minimalne vrijednostineravnina nareferentnoj duini.

Najvea visina neravnina Rmaxje udaljenost izmeu najviei najnie toke profila na referentnoj duini

Stanje povrine prije bruenjai nakon bruenja

Mjerenje neravnina obavljase mjeraima koji mogu bitiruni ili stacionarni.


10/39



11/39


Set tokarskih noeva

Grubi vanjski desni tokarski no

Fini vanjski desni tokarski no

Fini vanjski neutralni tokarski no

Lijevi i desni tokarski no zavanjsko tokarenje izraeni od vrlotvrdog elika

3.1.3 Tokarski no

Prema postupcima tokarenja potrebno je koristitiadekvatne tokarske noeve. Tokarski no se razvijaotijekom dugog razdoblja i stano se usavrava. Danas se zaizradu tokarskog noe koriste brzorezni elik, tvrdi metal,cermet, keramika, CBN, dijamant

Tokarske noeve je mogue podijeliti na nekoliko naina:

1. Noevi prema vrsti obrade

- Noevi za grubu obradu- Noevi za polugrubu (istu) obradu- Noevi za finu obradu

2. Noevi prema poloaju tokarenja

- Noevi za vanjsko tokarenje- Noevi za unutarnje tokarenje

Grubu unutarnji desni tokarski no Fini unutarnji desni tokarski no

3. Noevi prema orjentaciji vrha alata

- Lijevi tokarski no- Neutralni tokarski no- Desni tokarski no

Na gornju povrinu noa se poloi dlan ruke. Kad se pravacvrha noe i palca ruke poklope odreen je smjer orjentacija noa.

Fini vanjski desni tokarski no

Fini vanjski lijevi tokarski no


12/39

Tokarski no za odrezivanje

Tokarski no za eono dubljenje

Tokarski no za narezivannavoja

Ravni profilni tokarski no

Okrugli profilni tokarski no


e

4. Noevi za utore i odrezivanje

- Noevi za odrezivanje- Noevi za vanjsko dubljenje- Noevi za unutarnje dubljenje- No za eono dubljenje- Noevi za unutarnje i vanjsko po- Noevi za unutarnje i vanjsko pro

Tokarski no za vanjsko dubljenje Tokarski n

5. Noevi za navoje

- Noevi za vanjske navoje- Noevi za unutarnje navoje

Tokarski

6. Profilni noevi

Profilni noevi kod tokarenja imaju sradijalno ili aksijalno do odreene dubineMogu biti ravni ili okrugli profilni noevi.

Ravni profilni noevi

Tokarenjeprofilnim

noem

rezivanjefiliranje,.....

za unutarnje dubljenje

o za urezivanje navoja

mo jedno gibanjete povratno


13/39


G glavna brzina rezanjaP posmakD dostavno gibanje

f - posmak (mm/o)b irina obraene estice strugotine (mm)h debljna obraene estice strugotine (mm)ap dubina rezanja - obrade (mm)

Oblilci strugotine ovise oparametrima obrade

3.1.4 Parametri obrade tokarenjem

Kod tokarenja potrebno je definirati :- vrstu obrade- dubinu rezanja- glavnu brzinu tokarenja (broj okretaja)- posmak

Brzina rezanja vcje brzina kojom se alat giba kroz nekimaterijal. Ona je specifina za odreeni materijal i zaodreeni no ovisi o materijalu alata, dubini rezanja ap,snazi alatnog stroja, stanju obraene povrine hrapavosti,...Kod tokarenja glavnu brzinu rezanja ima obradak.Mjeri se u mm/min, odnosno kod tokarenja se preraunavau nbroj okretaja u minuti

n

Posmak fje relativno gibanje alata prema obratku. Okomitje na glavnu brzinu rezanja vc. Ovisi o vrsti materijalaobratka, dubini rezanja, stanju povrine hrapavosti,suhom ili hlaenom tokarenju, alatu,....Kod tokarenja posmak obavlja alat. Mjeri se u mm/o(milimetrima po okretaju glavnog radnog vretena odnosnoobratka).

Dostavno gibanje je gibanje alata u materijal i ono dajedubinu rezanja ap. Ovisi o vrsti obrade, alatu, hlaenju,snazi stroja,...Kod tokarenja dostavno gibanje obavlja alat. Definira sedubinom reza ap(mm), a brzina odgovara brzini posmaka.

Prazni hod, povratno gibanje, mrtvi hod to su nazivi gibanjapri povratku noa u ponovno pozicioniranje za novi rez.

Vrsta obrade se definira prema hrapavosti povrine i kodtokarenje se najee koriste termini grubo tokarenje, isto

ili polugrubo tokarenje i f ino tokarenje.


14/39


Izvedba sa ubruenomstepenicom

Izvedba sa ubruenim lijebom

Izvedba s negativnim bonimkutom

Mehaniko lomilo strugotine

3.1.5 Srugotina

Strugotina je odsjeeni dio materijala koji moe premastrukturi imati tri oblika:- lomljena (mrviasta) strugotina- nasjeena (rezana) strugotina- tekua (trakasta) strugotina

Neki oblici strugorine su povoljni u proizvodnji dok drugioteavaju rad te ih je dobo tijekom obrade usitnjavat - lomiti

Dodavanje lomila strugotine na no je jo jedan nainproduljenja trajanja noa (osim optimalnih kutova noeva,kutova postavljanja noeva, zaobljenja vrha noa iubruivanja faze noa).

etiri osnovna oblika lomila strugotine:

1 - Izvedba sa ubruenom stepenicomNajee upotrebljavani oblik lomila srtugotine (Slika Ovajoblik prisiljava strugotinu da se savija na stranu i timeostavlja slobodnu otricu noa. Ovisno o kutu, radijusu,dubini i irini stepenice odreuju se parametri tokerenja

2 - Izvedba sa ubruenim lijebomPlitki lijeb ( dubina 0,12 0,25 mm, irina 1,6 3,2 mm )se ubrusi paralelno sa otricom noa i zavrava ispred vrhanoa

3 - Izvedba sa negativnim bonim kutomNegativnom bonim kutom od 3o do 5o mogue je dobrokontrolirati odvoenje strugotine

4 - Mehaniko lomilo strugotine

Koristi se kod velikih alata


15/39


3.1.6 Tokarilice

Alatni strojevi za obradu odvajanjem estice pomou kojih se rezanjem obrauju i izraujudijelovi rotacionog oblika.

Tokarilice se dijela:

- Jednostavne tokariliceSuport slui samo kao draalata inije predvien posmak (samoruni). Broj okretanja glavnogvretena odreuje se remenskimprijenosom - prebacivanjemremena.

- Univerzalne tokarilice

Imaju elaktromotorni pogon (trofazni asinkroni kavezni elektromotor). Glavni prigon je spojenna glavno radno vreteno na kojem se nalazi centrirajua stezna glava (amerikaner). Iz dvaposmina prigona izlaze navojno vreteno za tokarenje navoja i posmino (glatko) vreteno.Oba prolaze kroz suport. Navojno vreteno se spaja preko dvodjelne (rasklopne) matice iosigurava posmak suporta koji odgovara koraku tokarenog navoje. Posmino vreteno se usuportu spaja preko padnog pua mehanizma koji omoguava uzduni i/ili popreniposmak kod tokarenja. Na suportu se nalazi dra noa u koji se upinju tokarski noevi.Suport klizi po vodilicama koje se nalaze na krevetu tokarilice. Na vodilice se moe montiratii lineta kojom se centriraju dua i tanja vratila kao bi se izbjegao mogui progib i velike

vibracije tijekom tokarenja. Konjina kraju tokarilice slui za centriranje duljih predmeta zbogto tonije obradeNa njima se osim operacija tokarenja (unutarnjeg i vanjskog obodnog tokarenja, konusnogtokarenja,planskogtokarenaj,urezivanja iodrezivanja,profilnog ikruvuljnogtokarenja) moguse izvoditioperacijebuenja,uputanja,razvrtanja,rezanjaunutranjih ivanjskih navoja,ljutenja,vrtloenja,iztokarivanja,.....


16/39


- Kopirne tokarilice

Kopirne tokarilice obrauju samo pomou kopirnog ureaja.Na tokarilici se nalazi model ablona po kojoj klizi ticalo. Ticalo je povezano s alatom kojikopira poloaj ticala.Alat jejednostavni tokarski nomasivnih dimenzija. Nalazise u drau alata koji je nasuportu. Suport jesmjeten pod kutom uodnosu na os rotacije,kako bi se mogli kopirati istepenasti oblici.

Sistemi za kopiranje su:- mehaniki- elektrini

- hidrauliki- kombinirani (nprelektrohidrauliki)

- Planska tokarilica

Planska tokarilica slui za izraduobradaka velikih dimenzija.

Izradak se upinje u plansku plou. Moese poduprijeti konjiem.Planske tokarilice imaju dimenzije planskeploe od 1000 - 4000 mm

- Karusel tokarilica

Karusel tokarilica ima horizontalnopoloenu steznu plou za prihvat izratka.Postoje karusel tokarilice sa jednim ili dvavertikalna stupa za okomito pomicanjegrede. Po horizontalnoj gredi se kreujedan (kod jednostupne) ili dva suporta(kod dvostupne).

Promjeri tokarenja kod jednostupnih su od630 do 1500 mm, dok su kod dvostupnihod 1500 do 25 000 mm


17/39


- Revolverska tokarilica

Revolverske tokarilice slueu serijskoj proizvodnji zakompletnu obradu izratka ujednom zahvatu. Naziv sudobile po karakteristinomnosau alata - revolverskojglavi. Revolverska glavamoe prihvatiti vei brojaalata, koji u jednom zahvatuizvre sve potrebne operacijeobrade. Pri tome se pojedinirezni alati ili slogovi alataukljuuju jedan za drugim uobradu.Danas se sve vie

zamjenjuju CNC tokarilicama

- CNC tokariliceCNC (Computer Numerical Control) brojano upravljani alatni strojevi danas su sve vie uupotrebi. Strojevi imaju jednu ili dvije stezne glave (amerikanera), jedan ili dva suporta sarevolverskom glavom . Alati mogu biti bez ili s pogonom te se tokarilice pretvaraju u obradnecentre. Jednostavnim programiranjem mogue je proizvoditi komplicirane predmete. Takoerje mogue CAD-CAM tehnologijom programskie naredbe iz 3D crtea.


18/39


Pitanja 1

1. to je obrada materijala i kao se dijeli ?2. to su alatni strojevi ?3. Kako se dijele postupci strojne obrade ?4. to znai definirana geometrija alata ?5. to su alati sa slobodnom otricom ?6. Koji je osnovni oblik reznog alata ?7. Koje su prednosti obrade odvajanjem estice ?8. Koji su nedostaci obrade odvajanjem estice ?9. to je tokarenje ?10. Koja se osnovna gibanja alata i obratka pojavljuju kod tokarenja ?11. Kako se moe tokarenje podijeliti (sistematizirati) ?12. to je kvaliteta obrade ?13. to je povrinska hrapavost ?14. to je lkod mjerenja hrapavosti ?

15. to je mkod mjerenja hrapavosti ?16. to je Rakod mjerenja hrapavosti ?17. to je Rzkod mjerenja hrapavosti ?18. to je Rmaxkod mjerenja hrapavosti ?19. emu slui tokarski no ?20. Kako se dijele tokarski noevi ?21. to su parametri obrade kod tokarenja ?22. O emu ovise parametri obrade23. to je glavna brzina rezanja ?24. to je posmak ?25. to je dostavno gibanje ?26. to je strugotina ?

27. Kakvi su oblici strugotine ?28. O emu ovise oblici strugotine ?29. to je lomilo strugotine i kako se dijele ?30. to su tokarilice ?31. Kakvih tokarilica ima ?32. to se sve moe obraivati na univerzalnoj tokarilici ?33. Kako radi kopirna tokarilica ?34. Po emu se karusel tokarilica razlikuje od ostalih tokarilica ?35. to je CNC tokarilica ?


19/39


Glodanje

Obodno glodanje protusmjerno iistosmjernoi

Izgled strugotine kodprotusmjernog glodanja

Izgled strugotine kodprotusmjernog glodanja

3.1.8 Glodanje

Glodanje je nakon tokarenja najvaniji postupak obradematerijala skidanjem estice. Tim postupkom moemoobraditi ravne plohe, prizmatine ljebove i utore,zupanike, navoje te uzduno i prostorno profiliranepovrine.

Glodanje je postupak obrade skidanjem estice kod kojegalat obavlja glavno gibanje. Posmino gibanje je uvijek podnekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga iliobradak ili alat.

Obavlja se alatima sa vie jednakih otrica ili sasastavljenim alatima. Sve otrice toga alata nisu istodobnou zahvatu. Zato je glodanje sloenija operacija od tokarenjaili buenja zbog veeg broja otrica alata i zbogpromjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub zavrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za drugim u

zahvat sa materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenjaoptereenje zuba.

Prema kombinaciji glavnog i posminog gibanja glodanjese dijelina:

a) OBODNO GLODANJEkoje moe biti:

1. plono(pravocrtno)Kod obodnog plonog glodanja skidanje estica obavlja seobodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmakpravocrtan. Plono glodanje se dijeli na:

protusmjerno istosmjerno

Protusmjerno glodanje(konvencionalno glodanje)

Rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru odsmjera posmaka. Strugotina se stvara od malog premaveem presjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja suprema gore i ele izbiti obradak iz kripca.

Istosmjerno glodanje

Rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru kao smjer

posmaka. Strugotina se stvara od veeg prema najmanjempresjeku.Sile koje nastaju prilikom glodanja su prema dole i

ele zabiti obradak u kripac.


20/39


Kruno glodanje

Vanjsko kruno glodanje

Vanjsko planetarno glodanjenavoja

Glodanje zupanika segmentnimzubima glodala

Glodanje zupanika

2. KrunoKod obodnog krunog glodanja skidanje estica obavlja seobodom glodala koje izvodi glavno gibanje, dok je posmakkruni. Ovisno o izgledu alata i smjetaju obratka krunoglodanje moe biti vanjsko, unutarnje ili obilazno.

vanjsko, unutarnje, obilazno

Vanjsko kruno Unutarnje krunoglodanje navoja glodanje navoja

Glodanje zupanikaodvalnim glodalom

Glodanje punog kola


21/39


eono glodalo (glava za glodanje)

Prstasto glodalo za eonaglodanja

Glodanje utora

Glodanje zareza pod kutom

Glodanje u nagibnom kripcu

b) EONO GLODANJEeono glodanje skida estice materijala zubima

koji su smjeteni na elu glodala ili glave alata i moebiti

Simetri

no Nesimetrino

Kod simetrinog glodanja alat obrauje cijelom irinom prolaz alata jednak je promjeru alata. Nesimetrino

glodanje ima trag alata manji od promjera glodala.

Prstasta glodala osim za eono poravnavanje slue zaobradu rubova, utora, depova, profila, ...


22/39


Glodalo s glodanimzubima

Glodalo s umetnutim zubima odtvrdog metala

Glodalo s ravnim zubima

Glodalo s krinim zubima

Valjkasto glodalo za navoje

3.1.9 Glodalo

Glodalo slui za raznoliku upotrebu obrade materijalaodvajanjem estica, npr. za poravnavanje, izraduprizmatinih rubova, izradu epva, depova, izrezivanje,urezivanje, prerezivanje, izradu razliitih utora naosovinama, izradu zubaca zupanika, za rezanje navojaitd... Zbog toga je i oblik glodala raznolik. U osnovi se dijelena vie naina:

1. Prema nainu izrade dijele se na:- glodala s glodanim zubima- glodala s natrano tokarenim i bruenim zubima- glodala ili glave s umetnutim zubima

2. Prema obliku zubise dijele na:- glodala sa ravnim zubima

- glodala sa spiralnim zubima- glodala sa krinim zubima

Glodalo s spiralnim zubima3. Prema obliku tijeladijele se na:

- valjkasta glodala

- valjkasta eona glodala

- valjkasto glodalo za ozubljenje

- valjkasto glodalo za navoje

- ploasta (plosnata) glodala

- ploasto glodalo s umetnutimzupcima


23/39


Profilna glodala

Vretenasto(prstasto, utorno)glodalo

Vretenasto glodalo s ploicama odtvrdog metala

- pilasta glodala

- profilna glodala

- modulna glodala

- glave za glodanje

- vretenasta glodala

- konusna glodala


24/39


Specijalno glodalo

Oblik strugotine kodprotusmjernog glodanja

Oblik strugotine kod istosmjernogglodanja

slobodni (leni) kut

kut otrenja (klina)

prednji (grudni) kut

- specijalna glodala

Sve vrste glodala se izrauju za rezanje u lijevom ilidesnom smjeru okretanja.

3.1.10 Kutovi alata

Pri pojedinim nainima glodanja razliit je i oblik dobivenepovrine. Kako bi se odredio oblik strugotine potrebno jeprouiti putanju jednog zuba glodala.

Strugotina ima oblik savinutog klina ija se debljinamijenja od nule do maksimuma kod protusmjernogglodanja, odnosno od maksimuma do nule kodistosmjernog glodanja. Na taj nain se mijenja i sila kojadjeluje na alat. Nejednoliko optereenje loe utjee na alat istroj. Da bi se taj loi utjecaj izbjeglo kod ravnih zubipoveava se broj zubaca u zahvatu. to je vei broj zubacana glodalu i to je vea dubina glodanja vie e zubaca bitiu zahvatu i biti e mirniji rad, jednolinije optereenje alata istroja, manje vibracije, bolja kvaliteta obraene povrine.

Drugi nain postizanja jednolinijeg optereenja jeupotreba spiralnih zuba. Veliki utjecaj na jednolikostoptereenja ima kut spirale odnosno nagib zavojnice zuba,irina obraivane povrine, dubina glodanja. to je veinagib zavojnice i to je vea irina obraivane povrine bitie i vei broj zubaca u zahvatu. Time dobivamo jednolinijeoptereenje, bolju obradu.

Kod glodala sa ravnim zubima kutovi rezanja se nerazlikuju od kutova koje imamo kod tokarskog noa.

Kod alata sa spiralnim zubima posebno se oznaavjukutovi u normalnom i eonom presjeku.

U normalnom presjeku (presjeku okomitom na otricu zuba)su:

normalni slobodni (leni) kut

normalni kut otrenja (klina)

normalni prednji (grudni) kut


25/39


Smjer spirala kod desnovojnog ilijevovojnog glodala

Razliiti nagibi spiralnih utora kodglodala

Sile koje se javljaju na zubuglodala kod protusmjernogglodanja

Sile koje se javljaju na zubuglodala kod istosmjernog glodanja

U eonom presjeku (presjeku okomitom na os glodala) su:

eono slobodni (leni) kut

eoni kut otrenja (klina)

eoni prednji (grudni) kut

3.1.11 Sile pri glodanju

Kod glodanja svaki zub u pojedinom trenutku skidastrugotinu druge debljine pa se tako mijenjaju i sile kojedjeluju na zub. Zbog toga se pojavljuje neravnomjernostrada koja je posljedica promjena pojedinih faza kododvajanja strugotine, ali je i posljedica periodikih ulazaka iizlazaka zuba u i iz materijala.

Kod protusmjernog glodanja pojavljuje se sila F nazubu blodala koja se moe rastaviti u:Fa natranu silu u smjeru osi glodalaFh glavnu silu rezanja u smjeru brzine rezanjaTaj zub djeluje i na obradak silom F koja je iste veliinekao i sila Fali je suprotnog smjera.Sila F se rastavlja u dvije komponente jednu u smjerusuprotnom brzine posmaka Fsi jednu okomito na obradakFv. Sila Fs se suprotstavlja posmaku i optereujeposmini prigon, dok sila Fv mijenja svoj poloaj zavisnood poloaja zuba, promjera glodala i dubine glodanja. Akoobradak nije dobro privren za radni stol sila Fv eobradak podii sa stola.

Kod istosmjernog glodanjapojavljuje se sila Fna zubuglodala koja se moe rastaviti u:Fa natranu silu u smjeru osi glodalaFh glavnu silu rezanja u smjeru brzine rezanja (suprotnogsmjera nego kod protusmjernog glodanja)Sila F i komponente Fs i Fv pojavljuju se na obratku.Sila Fs podvlai posmini prigon i moe dovesti do lomaglodala.


26/39


Koraci kod odabira alata i reimarada iz kataloga alata

1 Odabir naina glodanja:- eono glodanje- obodno glodanje- glodanje ruba

- profilno glodanje- utorno glodanje

2 Odabir materijala obratka- elik

- nehrajui elik- lijevano eljezo- aluminij- toplinski otporne i titan legure- tvrdi metali

3 Odabir glodala:- eono glodanje- obodno glodanje- profilno

Ako je alat predvien za ploice

od tvrdog metala treba odreditikoje e se koristiti premapotrebnoj geometriji ploice

Odabrani alat i ploica imajupreporuenu maksimalnu brzinurezanja i dubinu reza te debljinusrugotine koju mogu pri tomeskidati. Iz tih ppodataka rauna sebrzina posmaka.

3.1.12 Reimi rada

Koji alat koristiti, kojom brzinom se alat okree, koja jedubina rezanja, kojim posmakom, s hlaenjem ili bez supitanja koja moraju biti detaljno rijeena prije poetka rada.

Prije pristupanja samoj obradi materijla potrebno jepripremiti tehniko tehnoloku dokumentaciju iz koje suvidljivi i reimi rada kod pojedinih zahvata.

Operacijski listje osnovni matini dokument tehnolokepripreme. Izrauje se za svaki pojedini dio proizvoda. Unjemu je definiran tehnoloki proces, a izgled ovisi opoduzeu - radionici te o nainu upotrebe. Najei sadrajoperacijskog lista su : operacija, zahvat, stroj ili strojnagrupa, alat ili naprava te njihovi reimi rada tj brzinarezanja, posmak, dubina rezanja, broj prolaza, tehnoloka ipomona vremena izrade, itd.

Operacija je onaj dio strojne obrade koji se obavlja najednom radnom mjestu od uzimanja obratka do njegovogodlaganja (tokarenje, buenje, glodanje, rezanje, preanje,sastavljanje,..)Zahvatje odreena logika cjelina unutar operacije(glodanje alatom D=40mm, buenje svrdlom D=5mm,narezivanje navoja M10, tokarenje grubim lijevim tokarskimnoem, ...)Brzina rezanja v (m/min) ovisi o materijalu obratka imaterijalu alata. Svaki proizvoa alata daje svoje brzinerezanja za taj alat. Postoje preporuene brzine rezanja kojese nalaze u raznim tablicama. Kod grube obrade koriste se

manje brzine rezanja i vei posmaci, dok se pri finoj obradikoriste vee brzine rezanja, a mani posmaci.Broj okretajaglodala se prema brzini rezanja rauna

n = (1000*v) / (D * )

Posmakpo zubu glodala sz(mm) ovisi o materijalu, alatu idubini rezanja.Posmakglodala po okretu s= sz* z (mm/okr)Posmaku minuti s'= sz* z * n (mm/min)Brzine posmaka glodala se kreu kod grubog glodanjaizmeu 100 i 500 mm/min dok se kod finog glodanja kreuod 10 do 50 mm/min. Ovo su ope preporuke, ali one oviseo vrsti alata, materijalima, snazi stroja,...Dubina obrade (strugotine) a (mm) ovisi o alatu i snazialatnog stroja. Takoer postoje razliite tablice i preporukeza dubinu strugotine u ovisnosti od materijala obratka.Broj prolaza i potrebno ponavljanje obrade, ovisno odubine strugotine, od sirove mjere do eljene dimenzijeobratka

Da se odredi specifikacija alata potrebno je napravitidetaljni tehnoloki proces odnosno razraditi proces pooperacijama i zahvatima (fazama). Potrebno je odrediti

optimalni alat za predvien stroj i postupak kako bi se unajkraem vremenu dobili optimalni rezultati.


27/39


Shema koordinatnog sustavahorizontalne glodalice

Shema koordinatnog sustavavertikalne glodalice

Glodanje na horizontalnojglodalici

Set za pregradnju univerzalnehorizontalne glodalice u vertikalnuglodalicu

3.1.13 Glodalice

Alatni strojevi za obradu odvajanjem estice pomou kojihse rezanjem obrauju dijelovi preteno ravnog oblika(poravnavanja, utori, ljebovi,..) te profili, navoji, zubi, ...Glavno gibanje je uvijek rotaciono dok je posmino gibanjepravocrtnog ili krunog oblika i uvijek je okomito ili podnekim kutom na os rotacije..

Glodalice se dijele prema poloaju glavnog radnog vretenana horizontalne i vertikalne, dok su ostale u podskupinama:

Horizontalne glodaliceNazivaju se konzolne ilijednostavne glodalice.Slue za obradu obodnimglodanjem (istosmjernim

ili protusmjernim)Glodalo se upinje uhorizontalno vratili iobavlja glavno gibanje.Obradak je stegnut naradnom stolu koji obavljaposmino gibanje.

Planske glodalicesu podgrupa horizontalnih.Ime su dobile jer se na njima

najee glodaju ravnehorizontalne plohe. Imajukrutu konstrukciju i visokuproduktivnost. Izvedene sutako da se radni stol povodilicama na kuitu moegibati samo uzduno.

Univerzalna glodalica

Izvode se slini kao ihorizontalne glodalice, aliimaju radni stol koji seosim uzduni i poprenomoe gibati i oko svojevertikalne osi. To sepostie ugradnjomkrunih utora za voenje.


28/39


Glodanje na vertikalnoj glodalici

Kopirna glodalica za izradukljueva

Upravljaka konzola CNCglodalice

Vertikalne glodalice

Izvode se tako da im osglodala stoji vertikalnodok je ostali dio strojajednak horizontalnim.Pogodne su za eonoglodanje, glodanje utora,kanala, rubova utornimglodalima, profilnoglodanje,..

Kopirna glodalicaSlui iskljuivo za

kopiranje pomoukopirnih ureaja kojiticalom prelaze poabloni

CNC glodalicaUpravlja se programski.Moe imativieosnoupravljanje imeje mogueizraditinajkompliciranijeobratke ujednomstezanju.


29/39


Pitanja 2

36. to je glodanje ?37. to se moe obraditi glodanjem ?38. Zato se mijenja optereenja na zubu glodala ?39. Kako se glodanje dijeli ?40. to obodno glodanje ?41. Koje su vrste obodnog glodanja ?42. Koje su vrste plonog (pravocrtnog) glodanja ?43. Kako se obavlja protusmjerno glodanje ?44. Kako se obavlja istosmjerno glodanje ?45. Koje su vrste krunog glodanja ?46. Kako se dijeli eono glodanje ?47. to je asimetrino eono glodanje ?48. to je simetrino eono glodanje ?

49. Kako se mijenja sila na zubu tijekom eonog glodanja ?50. to se moe eono glodati ?51. Kako se openito dijele glodala ?52. Kako se dijele glodala prema nainu izrade ?53. Kako se dijele glodala prema obliku zubi ?54. Kako se dijele glodala prema obliku tijela ?55. Koji su kutevi ravnog zuba glodala ?56. Koji su kutevi spiralnog zuba glodala?57. Zato se kod glodanja pojavljuje naravnomjernost rada ?58. Kako djeluju sile na zub alata kod protusmjernog glodanja ?59. Kako djeluju sile na zub alata kod istosmjernog glodanja?60. Kakav je posmak u odnosu na glavno gibanje alata ?

61. to su reimi rada kod glodanja ?62. to je operacijski list ?63. to operacija, a to zahvat ?64. to je brzina rezanja, a to broj okretaja glavnog vretena ?65. Kako se sve mjeri posmak ?66. O enu ovisi dubina obrade ?67. Kako se dijele glodalice i kako dobivaju naziv ?68. to obrauju i kako rade horizontalne glodalice ?69. to obrauju i kako rade vertikalne glodalice ?70. to je CNC glodalica ?


30/39


Svrdlo za centralniuvrt

NC zabuivalo

Proirivanje postojee rupe

Buenje

Proirivanje

3.1.15 Buenje

Buenje je nain obradeodvajanjem estica kojim sespecifinim alatom izradujucilindrine rupe u obratku.Alat obavlja glavno rotacijskogibanje i pravocrtno posminogibanje koje mora biti u smjeruosi rotacije.

Buenje je povezano s predradnjom zabuivanja inaknadnim operacijama proirivanja, uputanja, razvrtanja iizbuivanja.

3.1.16. Zabuivanje je procesoznaavanja sredita rupe

specijalnim svrdlima zabuivalima. Svrha zabuivanjaje centriranje rupe kako ne bi

spiralno svrdlo prilikom buenja rupe napravilo otklon. Alatiza zabuivanje su svrdla za centralni uvrt ili NC svrdla.

3.1.17 Proirivanje je proces buenja svrdlom veegpromjera od promjera ve postojee rupe. Proirivanja semoe obaviti vie puta, ali je preporuljivo da promjersvake slijedee vee rupe bude izmeu 50% do 100% veiod prethodne rupe.

Set spiralnih svrdala od 1-10mm


31/39


Konusno uputen ulaz u rupu

Konusno uputanje

Proiren ulaz rupe

Uputanje vratnim uputalom

Vratno uputalo

3.1.18 Uputanje je postupak obrade ulaza ili izlazaokrugle rupe

Uputala su rezni alati koji se upotrebljavaju za proirivanjeulaza ili izlaza rupe te za postizanje tonijeg oblikapostojeih rupa. Reu kao i svrdla i izrauju se sa dvije, triili vie reznih otrica. Uputanje je gruba obrada materijala.

Njima obraujemo elne plohe ravno ili pod kutom.

Slue za: - proirivanje- uputanje za glave vijka- obradu kosih krajeva rupe- poravnavanje uzdignutih dijelova obratka

Prema obliku i svrsi dijele se na:

- spiralna ili navojna uputala (a)- vratna uputala (b)- konusna uputala (c, d, e, f)- nasadna uputala (g)

- jednostrana elna uputala (h)- specijalna uputala (i,k)


32/39


Razvrtanje

Cilindrina razvrtala

Specijalno razvrtalo za sjeditemetka u puanoj cijevi

Konusno razvrtalo

3.1.19 Razvrtanje- je postupak fine (zavrne) obradecilindrine rupe.

Tonost dimenzije, geometrijski oblik i hrapavost povrinekoja se u dobije nakon obrade svrdlom ne zadovoljava uveini sluajeva.Razvrtala su rezni alati koji se upotrebljavaju za zavrnuobradu rupe i slue za finu obradu vepostojeih rupa, tj.za dotjerivanje glatkoe povrine i postizanje vee tonostiizbuenih rupa.

Razvrtalo skida relativno mali sloj materijala sa relativnomalom brzinom obrade. Alat postupno aksijalno ulazi urupu. Razvrtalo obrauje samo prednjim konusnim dijelom,dok cilindrini dio slui kao vodilica i za zaglaivanje rupa.Duina konusnog dijela ovisi o vrsti obraivanog materijala.Vea duljina konusnog dijela daje ljepu i iu obraenupovrinu.Pravilan rad razvrtala ovisi od njegove konstrukcije, izrade inaina upotrebe ( reimima rada ).

U radu se susree puno vrsta i veliki broj razvrtala.Dijele se prema konstrukciji zuba, vrsti materijala, nainuprimjene, obliku obraivane rupe, nainu privrenja,.

Kod konusnih razvrtala javljaju se posebni uvjeti rezanjazbog njihove konstrukcije. Garnitura se u principu sastoji odtri razvrtala.- Prvo razvrtalo slui za grubu obradu i ima stepeniastebridove zube.- Drugo razvrtalo ima sitne zube koji pri razvrtanju lomestrugotinu i slui za finu obradu.- Tree razvrtalo ima ravne ili spiralne zube kontinuirano pocijeloj duljini brida i slue za najfiniju obradu.


33/39


Metriki navoj

Fini metriki navoj

Whitworth-ov cijevni navoj

Trapezni navoj

3.1.20 Urezivanje navoja u rupi - je postupak izradespiralnih utora u postojeoj rupi. Ureznica ulazi okomito uokruglu rupu definiranim brojem okretaja te odreenimposmakom koji mora odgovarati koraku navoja.

Navoji mogu biti lijevi ili desni. Mogu biti grubi, srednji ili fini.Utori mogu biti razliitih profila pa se tako razlikuju metriki,navoji, trapezni navoji, pilasti navoji, Withwortovi navoji,...

Vrste navoja:

M MetrikiMF Metriki fini navojWhitworth-ov cijevni navojTrapezni navojPilasti navojObli navojObli elektro navoj Edisonov navoj

Primjer postupka izrade navoja

Za izradu navoja M10 u rupi potrebno je:

1. Na odabranoj poziciji zabuiti navrt NC zabuivalom

2. Prema dimenziji i vrsti navoja odabirese potrebno svrdlo koje bui okruglu rupu.(npr za M10 potrebna je rupa premaproraunu D = 8,376 mm odabire sespiralno svrdlo D=8.4mmAko je potrebni izvri se predbuenjespiralnimsvrdlom nprD= 5mm


34/39


Pilasti navoj

Obli navoj

Edisonov navoj

3. Preporuka je uputanje ulaza rupe zbog lake daljnjeobrade te lakeg kasnijeg uvoenja vijka

4. Takoer se odabire ureznica sa definiranim profilom kojaurezuje navoj. Prema tablocama M10 ima korak 1,5 mm rese prema njemu definira brzina rezanja (S) i posmak (F).

Npr S=400 o/min, F=400x1.5=600 mm/min ili 1,5 mm/okr

Za M10definirane su slijedee vrijednosti:

D, d = 10 mm

D1, d1 = 8,376 mmD2, d2 = 9.026 mmP = 1,5 mmH = 1,2990 mm

D, D1 I D2 su dimenzije maticeD, d1 I d2 su dimenzije vijka


35/39


Runa stolna builica iz prelaza19. na 20. stoljee

Stolna builica

Stolno stupna builica

3.1.21 Builice

Builice su alatni strojevi kojima se pomou alata zabuenje izrauju okrugle rupe

Dijele se na:- stolne builice- stolno stupne builice- stupne builiceredne builicerevolverske builice- vievretene builice- radijalne builice- horizontalne builice- builice glodalice- koordinatne builice

-builice za duboko buenje

- builice za urezivanja navoja

Stolna builicaRadni stol kod stolnih builica nalazi se na podlonoj ploi.Vretenite se moe visinski pomicati. Prijenos snage uvretenitu sa motora na glavno vreteno vri se klinastimremenom. Radno vreteno je uleitano u pinoli kojaomoguuje posmino gibanje runom polugom.

Remenski prigon builice

Stolno stupna builicaRazlika stolno stupnih i stolnih builica je u random stolukoji se nalazi konzolno smjeten na stupu builice i koji semoe pomicati i zakretati

Stolne i stolno stupne builice moraju biti smjetene napovieno radon mjesto radni stol.


36/39


Pinola builice

Stupna builica sa sanduastimstupom

Glava revolverske builice salatima

Stupna builicaStupne builicese izrauju sa okruglim stupom za manjepromjere buenja ili sa sanduasto oblikovanim stalkom zavee dubine promjere buenja.Podlona ploa se kod stupnih builica privruje natemelje.

Za prijenos snage sekoristi vieosovinskizupasti prijenosnik

Radni stol se visinskipomie i mogue gaje, kod builica saokruglim stupom,zakretati

Bue se dublje rupe

veeg promjera.U podnoju jenajee spremnik ipumpa za rashladnu tekuinu.

Redne builiceRedne builice sesastoje od jednogvrstog stola na koji jeprivreno vie stolnih,

stolno stupnih builicaili builica na stalku.Slue za obradu veegbroja rupa raznihdimenzija u istomobratku. Upotrebljavajuse zbog boljeekonominosti userijskoj proizvodnji.Lako se automatiziraju.

Revolverske builiceRevolverske builice namjenski susline rednim builicama, ali ihkarakterizira specijalna revolverskaglava.Njima se obrauje rupa ijaobrada zahtjeva razliite operacije.Obradak stegnut u steznoj napraviobrauje u jednom zahvatu.


37/39


Vievretena builica

Radijalna builica

Primitivna horizontalna builica

Moderna horizontalna builica

Vievretene builiceSlue u serijskoj i masovnoj proizvodnji za istovremenuobradu vie rupa, odnosno svih vrsta uvrt, provrta,uputanja, navoja, na jednom obratku u jednom zahvatu.Razvile su se iz stupnih builica dodavanjem zvona sanizom paralelno ukopanih radnih vetena.

Radijalne builiceGlavo vretenite sabunim vretenompomie se po konzoli.Konzola se moevertikalno pozicioniratite zakretati oko stupa.Ovime se poveavaradni prostor u kojem

mogu precizno buiti.Radijalne builiceslue za obradubuenja na velikim itekim predmetimakoji bi se teko pomicali ispod bunog vretena. Sva gibanjaobavlja alat, dok je obradak privren za radni stol natemeljnojploi (podnoju).

Horizontalne builiceSlue za vrlo tonu obradu buenjem najveih dijelova ujednom zahvatu. Time se omoguuje toan odnos meuosima raznih provrta. Zbog traene tonosti horizontalnebuilice moraju biti jako krute.Na postolju je radni stol koji moe prihvatiti izrazito velike iteke obratke. Jedan stup nosi vretenite sa glavnimvretenom, dok drugi stup ima prihvatni leaj za prihvat icentriranje bune motke.


38/39


Oblik spiralnog svrdla - na spojudva utora ima poprenu otricu

Raspored brzina na otrici svrdla u sredini na poprenoj otrici jebrzina 0

Vani faktori kod buenja promjer svrdla i dubina buenja

Prema odreenoj vrsti materijala

sirovca definiraju se i kutevi alata(vrni kut i kut uspona spiralnihutora)

3.1.22 Parametri buenja

Kod buenja svake rupe potrbno je definrati parameter ilireime rada. Osnovni parametri su brzina rezanja, brzinaokretanja svrdla, posmak, promjer svrdla i dubina buenja.

- Brzina rezanja vcje obodna brzina nasvrdlu tj brzina s kojom alat obraujesirovac. Ona ovisi o materijalu koji seobrauje. Svaki materijal ima svojubrzinu kojom se moe rezati. Brzinarezanja ovisi o alatu kojim se bui, opotrebnom stanju povrine nakonbuenja, o hlaenju za vrijeme buenja,o snazi stroja, o posmaku,...Brzine rezanja se mogu nai u obliku dijagrama, tablica, a

ima i software-skih programa koji sami raunaju potrebneparametre.

Dijagramski prikaz obisnosti brzine rezanja, broja okretaja svrdla i promjerasvrdla (primjer: uz D=8mm i vc=44m/min dobije se n=1750 okr/min)

Broj kretaja glavnog radnog vretena

se mjeri

u (okr / min) ili (min-1)

Primjer: uz D=8mm i vc=44m/min dobije se n=1750 okr/min)

= 1750 min-1

Posmak vfje relativna brzina gibanja alata prema obratku kod buenja uvijek u pravcu osi rotacije. To je brzina ulaza(penetracije) alata u materijal. Mjeri se u mm / min.

Posmak po okretaju fn (mm/okr)definira se kao aksijalni pomak alatatijekom jednog okretaja. Koristi se zaraunanje dubine penetracije te zadefiniranje posmaka buenja


39/39


Pitanja 3

1. to je buenje ?2. Koji alat je potreban za buenje ?3. Koje su sve operacije povezane s buenjem ?4. to je zabuivanje ?5. Kakvi alati se koriste kod zabuivanja ?6. Kako se radi predbuenje, odnosno proirivanje okrugle rupe ?7. to je uputanje ?8. Kakvih ima uputala ?9. to je razvrtanje ?10. Koje su vrste razvrtala ?11. Kako se obavlja zahvat razvrtanja kod konusne rupe ?12. to je urezivanje navoja ?13. Koji alati se kuriste za izradu navoja ?14. Kakve vrste navoja se najee izrauju ?15. Kako se definiraju broj okretaja i posmak kod narezivanja navoja ?

16. Objasniti postupak izrade navoja u rupi.17. Koji su parametri buenja ?18. Kako je definirana brzina rezanja vc?19. to je posmak kod buenja ?20. to je posmak po okretu i enu slui ?21. Kako promjer alata i dubina utjecu na faktore buenja ?22. O emu ovise kutevi alata ?23. O emu ovise vrni kut i kut uspona spiralnih kanala ?24. Kako se dijele builice ?25. Koja je razlika izmeu stolnih i stolno stupnih builica ?26. Kako se dijele stupne builice i koje su im karakteristike ?27. Kada se koriste redne builice, a kada revolverske ?

28. to bue vievretene builice ?29. Kako rade i gdje se primjenjuju radijalne builice ?30. Objasniti horizontalne builice

46611386 skripta obrada materijala ii i dio

Documents