40god studij krajobrazna arhitektura_bosura

GODINASTUDIJA KRAJOBRAZNE ARHITEKTURE

Sveuilite u Zagrebu

Agronomski fakultet

Zavod za krajobraznu arhitekturu

Sveuilite u Zagrebu

Zavod za krajobraznu arhitekturu

Agronomski fakultet

Jubilarni zbornik

40 godina Studija krajobrazne arhitekture

Sadraj1 2 3 9

Predgovor Kronoloki pregled nastave krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakultetu Nakon 40 godina Poslijediplomski/magistarski studij Oblikovanje pejsaa (1968. 1985.)Program poslijediplomskog studija Prvi polaznici studija Magisteriji i doktorati

15 17

Materija oblikovanja pejsaa u razdoblju 1958. 1996. Studij Krajobrazna arhitektura (1996. 2005.)Preduvjet osnivanja samostalnog studija Studij Ureenje krajobraza Programske odrednice studija Ureenje krajobraza Fakulteti i suradnici u izvoenju nastave studija Program dodiplomskog studija Studenti dodiplomskog studija Diplomski radovi studenata

31

Studij Krajobrazna arhitekturaReforma studija od 2000. do 2005. Utjecaj bolonjske reforme na razvoj studija Struktura sveuilinog preddiplomskog Bs studija (180 ECTS-a) Program sveuilinog diplomskog Bs studija Krajobrazna arhitektura Fakulteti i suradnici u izvoenju nastave Nositelji modula Bs i Ms studija Radionice Studenti sveuilinog preddiplomskog studija Zavrni radovi Bs studija Struktura sveuilinog diplomskog Ms studija (120 ECTS-a) Program sveuilinog diplomskog Ms studija Krajobrazna arhitektura

46 49

Poslijediplomski/doktorski studijProgram poslijediplomskog/doktorskog studija

Razvoj Zavoda za krajobraznu arhitekturuSimpoziji i konferencije Matiari prvog studija Oblikovanja pejzaa i Voditelji Zavoda Djelatnici Prostor

PredgovorProteklih etrdeset godina dovoljno je dugo razdoblje za osvrt na to to je i koliko je uinjeno u obrazovanju na podruju krajobrazne arhitekture. Potakla nas je i injenica da unato velikom broju godina postojanja ovog studija jo uvijek ima odreenih dvojbi oko toga to je krajobrazna arhitektura i to je podruje njezina djelovanja. Povijesna retrospektiva studija ovih etrdeset godina pokazala je da je u razvoju bilo i uspona i padova. Znakoviti pomaci u razvoju studija na Fakultetu i Sveuilitu odvijali su se u posljednjih dvanaest godina. Put do ostvarenja sadanjeg preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija Krajobrazne arhitekture je bio vrlo zahtjevan, a bez svekolike podrke brojnih sudionika ne bi bio ostvariv. To nam nalae da se ovom prigodom zahvalimo dekanima matinog fakulteta koji su omoguili da se ovaj projekt razvija i do kraja provede. Zatim i dekanima ostalih pet Fakulteta Sveuilita u Zagrebu (Arhitektonski, Filozofski, Geodetski, Prirodoslovno-matematiki i umarski fakultet), kao i Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani, sudionicima u programu studija, na naporima da se kroz to bolju suradnju ovo podruje razvije na Sveuilitu u Zagrebu. Pedagoka uinkovitost ovog studija ovisi o brojnim vanjskim suradnicima. Zbog toga smo zahvalni i svim vanjskim profesorima sudionicima koji su uz brojne nancijske probleme portvovno ustrajali da ovaj studij ne samo opstane, ve i dali svoj osobni doprinos njegovom unapreenju. Poseban znaaj u razvoju studija pripada Odjelu za krajobraznu arhitekturu Biotehnikog fakulteta u Ljubljani. Najvea snaga i razvojni poticaj su nai studenti. Mladi ljudi koji s oduevljenjem dolaze na studij, veliki su poticaj i motivacija da se iznimni napori u provedbi pedagokog rada prebrode i sa zadovoljstvom izvode. Sve vee potrebe u hrvatskom prostoru nas inspiriraju da ih to bolje osposobimo za njihov put do osamostaljenja. Svjesni smo sve vee odgovornosti da im trebamo dati nova i djelotvorna znanja za jedan dui period njihova stvaralakog ivota i da se zbog toga trajni proces unapreenja obrazovanja treba nastaviti. U zborniku su opisani razvoj Studija i Zavoda kao povijesni dokument, a ujedno i kao poticaj za njihov daljnji razvoj. U ovim okvirima naem Zavodu i Fakultetu predstoji velika odgovornost da se dosadanji pozitivan trend u usponu Studija i njegove drutvene armacije nastavi.

Branka Anii

1 /40 godina studija krajobrazne arhitekture

Kronoloki pregled nastave krajobrazne arhitekture na Agronomskom fakultetuGodine 1958. na Poljoprivrednom fakultetu Sveuilita u Zagrebu u sklopu dodiplomskog studija vrtlarskog smjera predaje se izborni predmet Oblikovanje parkova i pejsaa. Godine 1967. inicijativom Zavoda za vrtlarstvo, odrano je savjetovanje za organizaciju poslijediplomske nastave iz oblikovanja pejsaa na ijim je temeljima 1968. godine Sveuilite u Zagrebu odobrilo plan prvog studija Oblikovanje pejsaa. Prvi poslijediplomski interfakultetski magistarski studij iz Oblikovanja pejsaa zapoeo je u svibnju 1968. i trajao je u turnusima do 1971. g. Godine 1978. na Fakultetu se osniva Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost. Godine 1978. osniva se prol Vrtlarstvo i oblikovanje pejsaa (VOP), sukladno s promjenama u zakonskim propisima kojima se realizira reforma obrazovanja. Godine 1978. predmet Oblikovanje parkova i pejsaa postaje obvezan predmet. Godine 1983. obnavlja se poslijediplomski studij Oblikovanje pejsaa u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu i Biotehnikim fakultetom Sveuilita u Ljubljani. Godine 1996. Nacionalno vijee za visoku naobrazbu prihvaa nastavni program sveuilinih dodiplomskih studija na ovom fakultetu i u sklopu toga i novi petogodinji interfakultetski studij Ureenje krajobraza. U rujnu 1996. g. prva generacija studenata upisuje studij Ureenje krajobraza. Godine 2005. reformom Sveuilita po Bolonjskoj deklaraciji, studij Ureenje krajobraza prerasta u sveuilini preddiplomski Bs i sveuilini diplomski Ms studij Krajobrazna arhitektura. Te se godine upisuje i prva generacija studenata. Godine 2006. na Agronomskom fakultetu osniva se i jedinstveni poslijediplomski doktorski studij iji je sastavni dio i grana Krajobrazna arhitektura.

Nakon 40 godinaDuan OgrinPotovane dame i gospodo, kolegice i kolege, obljetnice poput ove bude niz emocija, a ja bih na poetku elio izraziti dvije. Prva je moje iznimno zadovoljstvo, da je ovaj studij uspjeno proao kroz sve vihore etiri desetljea i postigao suvremenu akademsku razinu. Druga, ako smijem biti toliko osoban, ja sam sada na pragu 80. godine pa me mogunost da mogu nastupiti na dananjem skupu, i moda jo neko vrijeme pridonositi nastavi na ovom studiju, ispunjava osobitom sreom. Jubilarne proslave se obino usredotouju na tri tematske cjeline: sjeanja na poetak i kasniji razvoj nekog projekta, zatim na analizu suvremenog stanja i, konano, na pogled u budunost. Budui da sam sudjelovao u stvaranju ovog studija i pratio njegov razvoj do dananjih dana dao sam si slobodu da se osvrnem na sve tri spomenute toke. Najprije jedna temeljna maksima o studiju. Svaka sveuilina ustanova, koja bi se eljela odgovorno upustiti u jedan iznimno zahtjevan projekt kao to je uvoenje studija krajobrazne arhitekture, treba bezuvjetno proi kroz nekoliko razvojnih faza. 1. Ponajprije mora utvrditi potrebe u drutvu za jednim takvim strunim prolom to znai uputiti na prostorne probleme koji su neadekvatno ili nedovoljno rjeavani ili pak uope nisu uoeni. 2. Zatim valja razraditi suvremeni i kompletan prol diplomanta koji odgovara europskim standardima to ih odreuju IFLA (International Federation of Landscape Architects) i ECLAS (European Conference of Landscape Architecture Schools). 3. Slijedei korak je ispitati potrebe za takvim prolom kod potencijalnih poslodavaca. (Dravne i regionalne uprave, ustanove za planiranje, komore, uredi i poduzea za projektiranje, organizacije komunalne djelatnosti itd.) te kod njih takoer provjeriti smislenost predloenog prola i obrazovnog programa. Tek nakon obavljenih navedenih predradnji moe se sastaviti nastavni plan koji treba sintetizirati spoznaje iz spomenutih faza i prenijeti ih u uinkovitu pedagoku cjelinu. Kad smo daleke 1968. g. pripremali prvi integralni studij oblikovanja pejsaa, kako smo ga onda mogli zvati, nismo imali mogunost ovako sustavno pripremiti nastavni plan. Ali smo nasuprot tome imali viziju za kakve probleme u prostoru, odnosno njihovo rjeavanje, treba osposobiti kandidate na studiju. Koliko god ga danas kritino analizirali on jo uvijek stoji kao jedan neosporiv pedagoki projekt, koji kasnije nije bio dostignut, ni na ovom fakultetu, a ni izvan njega. Osobito je vano naglasiti, da su njegova konceptualna vrijednost i vrstina bile posljedica visoke sinergije, koja se osnivala na iznenaujue djelotvornoj interdisciplinarnoj suradnji nastavnika Agronomskog, Arhitektonskog, umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani. Studij je odigrao pionirsku ulogu u obrazovanju kadrova koji su na razliitim podrujima znatno pridonijeli ureivanju krajobraza u Hrvatskoj. Da je bila orijentacija u ovaj pedagoki poduhvat pravilna potvruje prihvaenost apsolvenata ovog studija na razliitim radnim mjestima, od ministarstava, razliitih uprava i opina pa sve do projektantskih i komunalnih organizacija. Meu ostalim, ova je uspjenost apsolvenata potvrdila i pravilnost cjelovite


koncepcije studija po emu se on i razlikovao od fragmentarnih nastojanja na drugim kolama. Osjeam kao posebnu obavezu dati hommage jednoj dami koja je najvie zasluna za ostvarenje ovoga projekta. Rije je o profesorici Elzi Polak ija je domena inae bilo vrtlarstvo odnosno ukrasno bilje. Ona je s iznimnim razumijevanjem iroke krajobrazne problematike, prihvatila i dalje razvila inicijativu za formiranje ovoga magisterija. Kao iznimno humana osoba, a i istodobno ispunjena velikom motivacijskom energijom znala je okupiti predstavnike razliitih podruja u jedan dobro uigran tim. Nije teko zamisliti kakvi su u ono vrijeme sve bili problemi povezani s ovom akcijom, ali ona je sve to znala premostiti. Za taj inicijalni doprinos prof. Elza Polak zavrjeuje svako potovanje i trajan spomen. Mislim, da joj ova kola to duguje, to vie to se do ove akcije na Zagrebakom sveuilitu na tom podruju u cijeloj Jugoslaviji nita ozbiljnije nije zbivalo. Dok sam jo u pionirskim vodama ast mi je s velikom radou istaknuti i naglasiti, da meu graditelje ovoga studija, spada i profesor Bruno Mili - jedan od matiara-pionira koji je ovoj koli dao znaajan doprinos. I to ne samo neposrednim pedagokim radom na magisteriju ve i svojim kasnijim trajnim zanimanjem i podrkom ovom podruju na fakultetu. A ja sam mu dodatno zahvalan za njegov doprinos magisteriju krajobrazne arhitekture koji smo u Ljubljani osnovali etiri godina nakon zagrebakog. Zahvaljujem mu jo na neemu to je za mene osobno aktualno: on mi je, sa svojih 90 i vie godina, vitalnou i duhovnom svjeinom uzor. Ovaj se studij nastavio jo jednu generaciju i potom prestao, a ponovio se dvaput na poetku 80-ih godina. Slijedilo je razdoblje s jednim arhainim modelom kad su se predavala samo dva predmeta iz ovog podruja kao dodatak inae solidnom programu vrtlarstva. Korektno je rei, da su iz ovog reduciranog programa neki apsolventi upornim zalaganjem postignuli zadovoljavajuu strunu razinu. Do ovakvog pojednostavljenog programa dolo je zbog nedovoljnog poznavanja uloge i strunog dometa krajobrazne arhitekture to je jo uvijek prisutno u skoro svim mjerodavnim okruenjima, praktinim, strunim i ak nekim akademskim. Do slinih pokuaja dodavanjem nekoliko predmeta odreenom osnovnom studiju dolazilo je u prolosti i u vie zemalja Europe, ali su svi redom zavrili bezuspjeno ili su preli na integralni etverogodinji program. Slino se dogaalo i u Zagrebu s jednako nezadovoljavajuim uspjehom. Shema uloge relevantnih profesija u domeni ureenja krajobrazaDjelatnost Planiranje RezultatOpredjeljenje koritenja prostora (land-use) ili zatita planiranjem (conservation planning) kojim se utvr uju potencijalni tetni utjecaji predvi enih prostornih zahvata i upu uje na mogu nost njihova smanjenja ili uklanjanja. Strukturno odre enje krajobraza (specifikacijom poloaja elemenata, njihove veli ine, oblika, teksture, boje, vrste bilja, tipa gra . materijala, njegove obrade itd.) Gradnja, ure ivanje, odravanje objekata

Profesija

Oblikovanje

Krajobrazna arhitektura

Operacije:

Hortikultura /park.vrtlarstvo/ umarstvo

Kao to je iz danog prikaza vidljivo, krajobrazna arhitektura kao struka predstavlja infrastrukturu jedne visokokompleksne djelatnosti ija je drutvena uloga rjeavati vane prostorne probleme na svim razinama, od lokalne, preko regionalne do nacionalne. Iz toga logino slijedi, da nastavni program za formiranje ovoga prola treba obuhvatiti iroki raspon disciplina, od osnovnih prirodnjakih, kao to su geologija, pedologija, botanika, ekologija, agrarna i urbana sociologija te ekonomika, preko razliitih tehnikih znanja, do urbanistikog, regionalnog i krajobraznog planiranja, zatite prirode i okolia pa konano do oblikovanja iroke palete krajobraznih objekata. Na temelju naobrazbe kao i osebujnom djelatnou tijekom vie tisuljea, krajobrazna arhitektura je kao struka stekla vlastiti identitet koji se izraava u nizu vidova. 1. Predmetom svoje radnje, krajobrazom koji ju - to treba naglasiti opredjeljuje samo djelomino i to zbog toga jer se krajobrazom bavi takoer niz drugih struka, ali s drugaijim ciljevima, uglavnom prouavanjem: geograja zbog naunih spoznaja, poljoprivreda zbog pogodnosti za privreivanje, umarstvo sa svrhom optimizacije uzgoja uma, urbanizam zbog traenja najpogodnijeg koritenja prostora, itd. Djelatnost krajobrazne arhitekture upravljena je prema stvaranju novih krajobraznih struktura s jedne i zatiti vrijednih s druge strane. 2. Osebujnim materijalom od svih disciplina oblikovanja jedino krajobrazna arhitektura primjenjuje prirodne materijale zemlju, bilje, vodu, a uz to jo iroki odabir druge, osobito anorganske grae. 3. Krajobrazna arhitektura je razvila vlastite metode za preradu svog materijala u socijalno osmiljene krajobrazne artefakte. 4. Krajobrazna arhitektura ima svoj rjenik i sintaksu oblikovanja. 5. Od najranijih poetaka krajobrazna arhitektura je razvijala razne vrste simbolizacije (npr. grobne gomile) za opredmeenje ovjekovih duhovnih i drugih manifestacija. 6. I, konano, krajobrazna arhitektura rjeava one drutvene probleme u prostoru koji ostaju van dometa drugih djelatnosti. Stoga je logino, da obrazovanje za ovu struku mora biti autonomno i da se treba provoditi samostalnom organizacijom studija. Gdje je obrazovanje u krajobraznoj arhitekturi danas? Mislim, da je mogue ustanoviti, da se program krajobrazne arhitekture na ovom fakultetu u posljednjih deset godina kroz trajna poboljavanja konceptualno razvio do usporedivosti s dobrim kolama u Europi. Uvoenju suvremenog studija neizostavno trebaju, mutatis mutandis, slijediti daljnji koraci, napose organizacijsko osamostaljenje zavoda koji vodi studij. Jednako vrijedi i za naziv diplomanta. Poznate su tekoe s kojima se susretao i jo se uvijek susree ovakav projekt na raznim kolama, od agronomskih, hortikulturnih, umarskih do arhitektonskih s dva glavna simptoma: 1. Pokuaji nakalemljivanja nekoliko predmeta iz krajobrazne arhitekture na osnovni prol neke druge kole. U takvom sluaju diplomant dobiva naslov kole s razliitim dodacima, npr. oblikovanje krajobraza (ing. agronomije, smjer oblikovanje krajobraza), ureenje krajobraza, hortikultura, a rjee krajobrazna arhitektura. Time prije svega nastaje teta


za samog, nedovoljno kolovanog diplomanta i za drutvo jer ono ne dobiva optimalno uinkovite kadrove. Takvih se primjera jo moe nai u Europi zanimljivo, najvie u mediteranskim zemljama. 2. A jo manje je prihvatljivo, da kandidati koji studiraju po autentinom programu krajobrazne arhitekture dobivaju naslov koji zamagli sadraj njihova studija. To povlai za sobom jo jedan problem. Naime projektantska djelatnost je u zemljama EU licencirana i uvjet za pridobivanje ovlasti je diploma s nazivom krajobrazni arhitekt. Znai, da dipomanti koji kod nas ne bi dobili takav naziv unato ekvivalentnosti studija ne bi bili ravnopravni s europskim pa stoga ni konkurentni, ne samo u EU, nego i na domaem tlu gdje bi se pojavili krajobrazni arhitekti iz Unije kao to se to ve dogodilo u nekim zemljama. Pogled u budunost to se tie programa edukacije, postignuta je meunarodna razina i naziv diplomanta je usklaen s meunarodnim standardima, a to je veliki uspjeh zbog kojega treba pohvaliti djelatnike Zavoda i istodobno zahvaliti fakultetu, posebice dekanima na razumijevanju ovih nastojanja. Meutim ostaje jo uvijek kronini nedostatak kadrova. Tu je velika odgovornost fakulteta da prui svu moguu podrku razvoju novih pedagokih snaga. Osim toga fakultet treba ustrajati na njihovu visokom stvaralakom i pedagokom nivou koji e se, izmeu ostalog, temeljiti i na meunarodnoj usporedivosti jer je to najpouzdaniji put do kvalitetnog nastavnika. Samo oni akademski djelatnici koji su sposobni stvarati djela vrhunskog nacionalnog znaenja a pokatkad biti konkurentni i na meunarodnoj sceni zavrjeuju povjerenje za rad u najodgovornijoj drutvenoj djelatnosti kolovanju novih generacija. U ovoj domeni treba jo jasno postaviti specina izborna mjerila za habilitacije jer sada vaea dvostruko optereuju nastavnike na podruju oblikovanja. Nitko ne moe postizati vrhunske rezultate istodobno u znanstvenoj djelatnosti i na podruju oblikovanja. Djelatnici Zavoda, kao nacionalne institucije, morat e jo puno poraditi i na informiranju, kako strune tako i ire drutvene javnosti o dometu i znaenju struke. Tu treba upozoriti na jedan dogaaj koji je, izgleda, isto toliko simptomatian za trenutanu situaciju u Hrvatskoj kao i tetan za kvalitetan razvoj ureenja prostora. Proljetos je bio u Zagrebu raspisan prvi natjeaj za vei gradski park u panskom. U iri za ocjenu natjeajnih radova nije bio imenovan niti jedan krajobrazni arhitekt to je neuven i u Evropi nezamisliv anakronizam. Park je oduvijek tradicionalni i sredinji projektni problem krajobrazne arhitekture. U ocjenjivaki sud na ovakvim natjeajima se, dodue, esto pozivaju i predstavnici drugih struka, arhitekti, urbanisti, sociolozi, politiari i dr., ali su krajobrazni arhitekti uvijek u veini. Paradoks je, da u Zagrebu djeluje Komora arhitekata s razredom arhitekata iji su lanovi ovlateni arhitekti i ovlateni krajobrazni arhitekti. Stoga je ovaj in neshvatljiv i takva praksa nikako ne moe davati zadovoljavajue rezultate. Stoga treba jo puno poraditi na tome, da krajobrazna arhitektura u raznim vidovima drutvene djelatnosti zadobije odgovarajue mjesto. To je jedna od odgovornijih i vanih zadaa Sveuilita. Veliko i vano podruje kojemu treba obratiti vie pozornosti je udjel krajobraznog planiranja u prostornom planiranju. Ono se u svijetu pokazalo kao najuinkovitiji zatitni instrument u odreivanju namjene povrina, napose kod pripreme urbanistikih i sektorskih razvojnih planova. U vezi s tim je obavezno potrebno dopuniti zakone koji reguliraju materiju ureenja prostora, napose imajui u vidu, da u vaeem

zakonodavstvu ne samo da nema odredbi o ravnanju s krajobrazom, ve se on u njemu niti ne spominje. I tu je mogu i potreban doprinos mjerodavne sveuiline institucije. Spoznaje o hrvatskom kulturnom krajobrazu i njegovu udjelu u oblikovanju nacionalnog identiteta jako su skromne i to je problematika kojom e se takoer morati baviti ovaj Zavod. Treba, naime, uzeti u obzir, da sve vie raste pritisak na resurse kao to su Mediteransko more, jezera i rijeke, planinski krajobrazi, aglomeracije s povijesnim naslijeem i sl. Oni bivaju iz godine u godinu sve vie izloeni razvojnim pritiscima svake vrste, napose turizma, kao to je to vidljivo na degradaciji krajobraza du cijele jadranske obale. Detaljnije poznavanje i valorizacija ovih krajobraza moe uvelike pridonijeti njihovu uspjenijem ouvanju. Na kraju se moram osvrnuti na jo jedno ozbiljno pitanje a to je pitanje krajobraza sutranjice koje je mjerodavno za pedagoku lozoju ove kole i kojeg ja vidim u dva vida. Ispriavam se to je moj osvrt kratak i sigurno povran, ali smo na pragu vanih zbivanja pa i o tome valja neto rei. I. Promatrajui brojna ostvarenja koja se dandanas prezentiraju kao krajobrazni artefakti dovedeni smo najmanje u nedoumicu, a u krajnjem sluaju u poloaj zbunjenosti. Ta se izvanredno raznolika produkcija pojavljuje u neobinim i neshvatljivim geometrijama te je u njoj teko razotkriti bilo kakav smisao ili neku likovnu logiku. U veini sluajeva gledatelj stjee dojam da je netko zamislio odreenu sliku i to jednostavno prenio na neko zemljite ili je u postojee stanje unio neku manju promjenu. Motivni raspon ovih produkata kree se od krajnje pojednostavljene redukcije gdje samo jedan prirodni element ili neki oblikovani predmet trebaju predstavljati cijelu kompoziciju. Znai nastajanje krajobraza iskljuivo kao medij za slikanje, odnosno prostor projekcije bilo kakvih ideja. Tu je onda od presudne vanosti nai ne odgovarajue, ve nekakvo zvuno, impresivno ime. I tako se u toj semantikoj produkciji obino snau bizarne, esto iskrivljene ili proturjene oznake kao Eco art, Eco Design, Ecological Design, Time Landscape, Lie na liu, Vertikalni kilometar zemlje isl. Dva konkretna primjera: Alan Sonst je u New Yorku na zemljitu veliine oko 12x60 m posadio u Sjedinjenim Amerikim Dravama autohtono drvee i grmlje i to nazvao skulpturom (!) Krajobraz vrjemena (Time Landscape), premda se od nekog omanjeg umarka razlikuje samo po tome to je zatvoren metalnom ogradom. Drugi primjer je produkcija Roberta Smithsona pod nazivom Sipanje asfalta (Asphalt Rundown), koja se sastoji od ina prosipanja asfalta po padini jednog odlagalita otpada. Obino je sudbina veine tih produkcija da su kratkotrajne pojave koje prije ili kasnije nestanu, a da to skoro nitko i ne primijeti. Jedni ili drugi u veini sluajeva nisu zanimljivi kao socijalni prostor jer su motivirani iskljuivo vizualnim uinkom. Znakovito je, da iza ove proizvodnje danas stoji niz profesija, slikari, kipari, landartisti, arhitekti, literati a jedva koji krajobrazni arhitekt. Ako se ovakvi trendovi nastave, tada se i u krajobraznom stvaralatvu mogu oekivati slina ostvarenja kao to je bio eksponat raspadajuih goveih glava skupa s muicama za koji je Damien Hirst 1995. godine u Londonu dobio Turnerovu nagradu, a Charles Saatchi otkupio za pola milijuna eura. etiri godina kasnije istu nagradu dobiva Tracey Emin za svoje umjetniko djelo - razbacanu postelju s upotrijebljenim rubljem, kondomima, bocama od alkohola i opucima od protekle noi.


Tijekom cijele povijesti oblikovanja krajobraza bila je osnovna motivacija stvarati prema starogrkom idealu kalos kagathos, lijepo i dobro. Jeli ovo naelo stavljeno pod upit spomenutim trendovima s uvoenjem proizvoljne estetike, koja je potpuno otuena od socijalnih sadraja a bez kojih se zapravo egzistencija gradskog krajobraza ne moe zamisliti? II. Potpuno drugaija slika se prua kroz neku drugu i to problemsku optiku. Prema predvianjima UN-a oekuje se, da e opseg novogradnji u sljedeih 50 godina biti ravan ukupnom opsegu svega izgraenog od poetka nae civilizacije do danas. To e, bez ikakve sumnje, znaiti ubrzani tempo i veliku gustou izgradnje, donosei sa sobom i pitanje humanizacije gradskog prostora, koliko e u tim novim aglomeracijama biti gradskog krajobraza i kakva e biti njegova kvaliteta. Poznato je, da vrijednost gradskog prostora uvelike ovisi i o koliinskom udjelu krajobraza i o njegovoj strukturnoj vrijednosti. U anketama o pitanju to nedostaje njihovu gradskom okoliu u veini sluajeva mjetani odgovaraju da je to dobro ureeno zelenilo. Sve odgovornija zadaa krajobrazne arhitekture bit e, ne samo zalaganje za vie zelenila gradskog krajobraza kroz planiranje, ve i nastojanje stvarati i oblikovati ove strukture po mjeri ovjeka, ili kako su to rekli dvoje velikih ekolokih psihologa Rachel i Stephen Kaplan: With people in mind. U toj se perspektivi razni formalistiki ekshibicionizmi koji se danas nude kao putokaz u krajobraz budunosti, priinjavaju kao bespredmetne pojave. Ali oni istodobno postavljaju i pitanje to je bolja alternativa. Odgovor na to e biti veliki izazov i za nadolazee generacije koje e se kolovati na ovom studiju.

Poslijediplomski/magistarski studij Oblikovanje pejsaa (1968. 1985.)Godine 1967. inicijativom Poljoprivrednog fakulteta Zavoda za vrtlarstvo u Zagrebu, odrano je savjetovanje za organizaciju poslijediplomske nastave iz Oblikovanja pejsaa (pejsane arhitekture). Na savjetovanju su bili predstavnici vrtlarske privrede, zavoda i ureda, organa uprave i fakulteta iz Zagreba, Ljubljane i Beograda. Zakljueno je da je poslijediplomski studij prijeko potreban, te da ga je zbog sloenosti studijske materije najbolje organizirati kao meufakultetski studij triju fakulteta agronomskog, arhitektonskog i umarskog. Dogovoreno je da to bude magistarski studij u trajanju od etiri semestra, te da se teorijski specijalistiki predmeti upotpune seminarima za rjeavanje konkretnih zadataka u oblikovanju otvorenih prostora. Prevladalo je i miljenje da ovaj dvogodinji poslijediplomski studij treba odvojiti od vrtlarske proizvodnje, po uzoru na iskustva u drugim zemljama. Radi to breg organiziranja tog studija osnovano je povjerenstvo predstavnika etiriju fakulteta u sastavu: prof. dr. sc. Elza Polak s Poljoprivrednog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, prof. C. Jegli i doc. D. Ogrin s Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani, prof. dr. sc. M. Ani sa umarskog fakulteta, prof. B. Mili s Arhitektonskog fakulteta i P. Ungar dipl. ing. iz Republikog zavoda za urbanistiko-stambene i komunalne poslove u Zagrebu. Povjerenstvo je izradilo kompletan prijedlog sadraja i organizacije studija, koji je Sveuilite u Zagrebu odobrilo 1968. g. pod nazivom Oblikovanje pejsaa. Prvi poslijediplomski interfakultetski magistarski studij poeo je u svibnju 1968., a trajao je do 1971. potom je drugi organiziran 1972. godine, oba na Poljoprivrednom fakultetu kao studij triju fakulteta Poljoprivrednog i Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu te Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani. Matiari studija bili su prof. dr. sc. Elza Polak voditeljica studija, prof. Josip Seissel, prof. Bruno Mili i doc. Duan Ogrin, a sudjelovali su i drugi profesori s nekoliko fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Prvi studij je upisalo 15 i drugi 18 polaznika, koji su morali proi prijemni ispit i ovisno o osnovnoj izobrazbi, upisati i poloiti odreeni broj razlikovnih predmeta. Polaznici poslijediplomskog studija Oblikovanja pejsaa bili su diplomirani inenjeri agronomije, umarstva i arhitekture, a studij se istodobno odravao u Zagrebu i Ljubljani. Gradivo programa realiziralo se nastavom, projektnim i drugim seminarima u Zagrebu i na posebno organiziranim i pripremljenim meunarodnim simpozijima u Ljubljani na kojima su sudjelovali neki od najvrsnijih krajobraznih arhitekata iz prakse i obrazovnih centara europskih zemalja i SAD-a. Godine 1976. bio je pripremljen i trei poslijediplomski studij, dok se etvrti i peti otvaraju 1983. i 1985. godine u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Sveuilita u Zagrebu i Biotehnikim fakultetom Sveuilita u Ljubljani. U nastavi su osim prof. dr. sc. V. Juria, prof. D. Ogrina i prof. dr. sc. B. Milia sudjelovali i krajobrazni arhitekti P. Ungar i dr. sc. B. ii, te drugi nastavnici sa Sveuilita u Zagrebu. Program studija je bio osmiljen po uzoru na prvi studij iz 1968. godine, ali sa znatno manjim brojem sati, a nastava se odravala na sva tri fakulteta. Ova etiri turnusa poslijediplomskog magistarskog studija obrazovalo je esnaest magistara znanosti iz Oblikovanja pejsaa i etiri doktora znanosti polja Poljoprivrede Oblikovanja pejsaa.


Program interdisciplinarnog/meufakultetskog poslijediplomskog studija Oblikovanje pejsaa

1967./8. i 1972.Povijest likovnih umjetnosti (prof. A. Mohorovi i ) Teorija i povijest pejsanog oblikovanja (doc. D. Ogrin) Crtanje i prostorno plasti no oblikovanje (prof. K. Tompa, J. Vanita) Parkovno bilje I. drve e i grmlje (prof. C. Jegli , doc.D.Ogrin) Parkovno bilje II. perensko i jednogodinje bilje (prof. dr. sc. Elza Polak) Urbanizam i komunalna tehnika (prof. B. Mili ) Projektni seminar I. urbanizam i javno zelenilo (prof. J. Seissel) Projektni seminar II. vrtna arhitektura (doc. D. Ogrin) Projektni seminar III. ure enje krajobraza (P. Ungar dipl. ing, prof. C. Jegli ) Vrtna i pejsana tehnika (Z. Kani dipl. ing., prof. B. Mili ) Urbana sociologija (doc. A. Marinovi Uzelac) Zatita prirode (Ratko Kevo dipl. ing.) Koritenje tla i morfologija krajobraza (prof. dr. sc. D. Rogli ) Osnove regionalnog planiranja (doc. A. Marinovi Uzelac) Obvezni diferencijalni predmeti Deskriptivna geometrija (prof. dr. sc. V. Ni e) Fitocenologija s primjenom klimatologije (prof. dr. sc. J. Kova evi ) Bioloke osnove uzgoja uma (J. afar dipl. ing.) Fitocenologija I. i II. (prof. dr. sc. J. Kova evi ) Izabrana poglavlja iz ishrane bilja (prof. dr. sc. M. Ani ) Izabrana poglavlja iz pedologije (prof. dr. sc. A. kori ) Izabrana poglavlja iz botanike (prof. dr. sc. Nevenka Plavi ) Bioekoloki elementi pejsaa Poljoprivreda u pejsau umarstvo u pejsau Crtanje i plasti no oblikovanje Uvod u znanstveno-istraiva ki rad

sem.

I.30 40 30 30 25 30 25 25 25

sem. II. 30 60 30 25 30 25 25

sem. III. 30

sem. I V.

30 30 20 40 15

20 20 80 70 15 30 30 sem. I V.

20 30

sem. I. 30 20

sem. II.

sem. III.

12 20 20 30 24

Program interdisciplinarnog/meufakultetskog poslijediplomskog studija Oblikovanje pejsaa

1983./4.

i 1985./6.

Koritenje tla i morfologija krajobraza (prof. dr. sc. M. Si ) Urbanizam i komunalna tehnika (prof. dr. sc. B. Mili ) Prostorno planiranje i urbana sociologija (prof. dr. sc. A. Marinovi Uzelac) Javno zelenilo i objekti rekreacije (prof. D. Ogrin) Parkovno bilje (prof. dr. sc. Elza Polak) Uvod u ure enje krajine (prof. dr. sc. V. Jur i ) Vrtna i pejsana tehnika (prof. dr. sc. V. Jur i ) Projektni seminar iz vrtne arhitekture javnog zelenila (prof. D. Ogrin) Projektni seminar iz urbanizma (prof. dr. sc. B. Mili , prof. dr. sc. A. Marinovi Uzelac) Projektni seminar iz planiranja krajobraza (prof. dr. sc. J.Marui ) Magistarski rad Ukupno sati:

sem. I. 20 10 10 5 15 15 25

sem. II. 15 5 5 5 15 25 10 10 10

sem. III. 5 10 5 10

sem. I V.

30 15 25

10 10

100

100

100

50 70

Polaznici prvog poslijediplomskog studija Oblikovanje pejsaaPolaznici biotehnikih struka Polaznici tehnikih struka

Anka Bernard (Kranj), Hasan Drljevi (Zagreb), Edo Golik (Zagreb), Janez Gori (Ljubljana), Elica Justin (Ljubljana), Nikolaja Kravanja (Ljubljana), Bruno ii (Dubrovnik), Zoran Tomi (Split). Ivana Cupec (Osijek), Sonja Flego-Jurkovi (Zagreb), Svjetlana Grgurina (Zagreb), Pejovi Nadeda (Beograd), Mufti Namik (Sarajevo), Mate Smaji (Split) i Aleksandra-Saa Zimmerman (Zagreb).


Magistarski radovi svih poslijediplomskih studija

Naslov1974. 1976. 1976. 1985. 1989. 1989. 1989. 1989. 1990. 1990. 1990. 1990. 1990. ii Bruno Kravanja Nikolaja Jurkovi Flego Sonja Drljevi Hasan Pejovi Nadeda Memi Alija Karadi Osman Jak in Mirjana Ani i Branka Klini Ruica Berdik Marica Vei Ivka Jur i Ivana Restauracija i revitalizacija dubrova kog renesansnog vrta Gusto a gradnje i kvaliteta vanjskog prostora u naselju Zelenilo prostorna vrijednost grada Bosanska cvjetna avlija Rekonstrukcija pejsaa na dionicama prostora ote enih zahvatima koritenja rudnih naslaga Nacionalni park Kozara pejsana valorizacija koritenja, trajno o uvanje i njega Stanje, razvoj i perspektive zelenila Prijedora Prilog Daruvara razvoju vrtne umjetnosti SR Hrvatske Boravini potencijal i struktura vrta u izgradnji individualne ku e Groblja u krajobraznom razvoju Zagreba umbera ka krajina i njezine krajobrazne vrijednosti Povijesni vrtovi i perivoji Samobora i okolice Doprinos Mihovila Kuni a upoznavanju stanja i razvoja vrtne umjetnosti sjeverne i zapadne Hrvatske u prvoj polovici XIX. stolje a Zelenilo grada Zagreba kao problem krajobraza vrtlarske njege i uzdravanja Prilog poznavanju povijesnih vrtova i perivoja Zadra Utjecaj turisti kog razvoja na krajobraz otoka Krka

Mentorprof. Duan Ogrin prof. dr. sc. Bruno Mili prof. dr. sc. Bruno Mili prof. dr. sc. Vinko Jur i prof. dr. sc. Vinko Jur i prof. dr. sc. Vinko Jur i prof. dr. sc. Vinko Jur i prof. dr. sc. Vinko Jur i prof. Duan Ogrin prof. dr. sc. Vinko Jur i prof. dr. sc. Vinko Jur i prof. dr. sc. Vinko Jur i dr. sc. Bruno ii

god. upisa1967./8. 1967./8. 1967./8. 1967./8. 1967./8. 1972. 1972. 1983./4. 1983./4. 1983./4. 1983./4. 1983./4. 1983./4.

1992. 1992. 1992.

Mlinari Ivanka Petricioli Mirna Kralji Dobrila

prof. dr. sc. Vinko Jur i prof. dr. sc. Vinko Jur i prof. dr. sc. Vinko Jur i

1985./6. 1985./6. 1985./6.

Doktorati

Naslov1976. 1986. ojlevski Dragan ii Bruno Makedonski ku ni vrt kao jedan od izvora elemenata za suvremeno oblikovanje parkova Dubrova ki vrt tipoloka osobitost u vrtnoj umjetnosti renesanse Korelacija boravinih kvaliteta vrtnoga prostora i njegovih strukturnih svojstava Vrijednosni sustavi rije nih krajobraza kao osnova za planiranje

Mentorprof. dr. sc. Elza Polak prof. dr. sc. Vinko Jur i sumentor za povijest umjetnosti, akad. dr. sc. Cvito Fiskovi , HAZU prof. dr. sc. Ivan Marui , Biotehni ki fakultet Sveu ilita u Ljubljani prof. dr. sc. Ivan Marui , Biotehni ki fakultet Sveu ilita u Ljubljani prof. dr. sc. Dean Ajdukovi , Filozofski fakultet Sveu ilita u Zagrebu, sumentor

1997. 2004.

Ani i Branka Butula Sonja


Crtanje i plastino oblikovanje (1. godina)

Materija oblikovanja pejsaa u razdoblju 1958. 1996.Dobar temelj razvoja petogodinjeg dodiplomskog studija Ureenje krajobraza i dananjeg studija Krajobrazna arhitektura na naem fakultetu, bili su osim magistarskog studija Oblikovanje pejsaa i predmet Oblikovanje parkova i pejsaa. Taj je predmet od 1958. godine na voarsko-vinogradarsko-vrtlarskom (VVV) smjeru bio najprije jednosemestralni, a od 1959. do 1977. dvosemestralni izborni predmet. Nositeljica predmeta bila je prof. dr. sc. Elza Polak, a predavao ga je Pavle Ungar, krajobrazni arhitekt. Nakon odlaska prof. dr. sc. Elze Polak u mirovinu (1971.), nastavu preuzimaju i odravaju Zvonimir Kani, krajobrazni arhitekt iz Flora atelijera 52. u Zagrebu i prof. Duan Ogrin s Biotehnikog fakulteta u Ljubljani. Godine 1971. iz poduzea za gradsko zelenilo grada Zagreba ,,Flora na fakultet dolazi prof. dr. sc. Vinko Juri na predmet Uzgoj ukrasnog bilja, a potom mu je 1973. povjerena nastava i na predmetu Oblikovanje parkova i pejsaa. Ubrzo nakon toga, na postojeem odsjeku i smjeru B Vrtlar (VVVV), 1978. godine ovaj predmet postaje obvezan. Odlaskom prof. dr. sc. Vinka Juria u mirovinu 1989. godine njega ponovno preuzima i predaje prof. Duan Ogrin, koji u nastavu uvodi i mr. sc. Lida Soia. Godine 1993. program predmeta se proiruje pa se u nastavu ukljuuju i prof. dr. sc. Janez Marui s Biotehnikog fakulteta u Ljubljani i od 1994. godine mr. sc. Branka Anii sa Zavoda za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost. Inicijativom prof. dr. sc. Vinka Juria pod kraj 1978. godine sukladno s promjenama u zakonskim propisima kojima se realizirala reforma obrazovanja, uz ostale smjerove i smjer Vrtlar prerasta u prol Vrtlarstvo i oblikovanje pejsaa (VOP).To je bio program u kojem su studenti agronomije sluali samo dva predmeta iz oblikovanja krajobraza (Oblikovanje parkova i pejsaa i Osnove urbanizma). Program ovog prola obuhvaao je: uzgoj vrtnog biljnog materijala; tehnoloke procese proizvodnje povra za trite i preradbu; tehnologiju preradbe sjemena, selekciju, doradu, transport i skladitenje voa i povra; i valorizaciju i koritenje proizvodnih resursa, povijest vrtnog oblikovanja i osnove krajobraznog ureenja. Studenti su se upisivali na temelju rezultata razredbenog ispita (matematika, kemija, biologija i prema sustavu odabira prola. Na ovaj se prol primalo 60 studenata, a diplomiralo ih je po godini u prosjeku 60%. Zavreni diplomanti bili su usmjereni preteito vrtlarskoj proizvodnji i komunalnom ureenju. Oekivalo se da e, osim rada u rasadnicima, vrtlarskim poduzeima, cvjearnicama, poduzeima za proizvodnju povra, vrtnim centrima i drugdje, biti sposobni raditi i na poslovima prostornog planiranja i projektiranja objekata krajobrazne arhitekture. Meutim, pokazalo se da postojei program smjera VOP-a zbog njegove iskljuive orijentacije na vrtlarsku proizvodnju, nije dao dovoljno znanja za bavljenje djelatnou krajobraznog planiranja i oblikovanja. Stoga oni koji su se eljeli baviti krajobraznom arhitekturom trebali su nastaviti obrazovanje na poslijediplomskom studiju. Sve vee potrebe u drutvu za ovim strunjacima, kao i nedostatci u programu iziskivali su novi samostalni program za obrazovanje na podruju zatitnog planiranja i krajobraznog oblikovanja, to se 1996. godine i ostvarilo.


Uvod u krajobrazno oblikovanje (1. godina)

Studij Krajobrazna arhitektura (1996. 2005.)Preduvjet osnivanja samostalnog studija

Godine 1988. pokrenuto je osnivanje samostalnog studija Krajobrazna arhitektura po uzoru na poslijediplomski studij Oblikovanje pejsaa. Predloeno je da se formira Matini odbor s predstavnicima triju fakulteta (Agronomskog, umarskog i Arhitektonskog), koji bi denirao korake osnivanja studija i pripremio nastavni plan. Godine 1989., inicijativom Zavoda za krajobraznu arhitekturu, vrtnu umjetnost i ukrasno bilje, Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu izraena je koncepcija studija Krajobrazna arhitektura i njegov okvirni nastavni program, nakon ega je uslijedilo istraivanje trita i potreba za ovim kadrom u razliitim institucijama (ministarstva, zavodi, instituti, komunalne i ostale gradske organizacije vezane za struku). Od svih nadlenih institucija dobivene su pozitivne ocjene za osnivanje studija kao i potvrda o nedostatku strunog kadra za podruje krajobrazne arhitekture. Na temelju toga je 1991. godine, na sjednici Odbora za nastavu Agronomskog fakulteta tadanji predstojnik Zavoda mr. sc. Lido Soi, obrazloio razloge i uvjete osnivanja novog interfakultetskog studija Krajobrazna arhitektura. Predloena je okvirna koncepcija nastavnog plana i uvjeti upisa, a Agronomski fakultet kao nositelja studija u suradnji sa umarskim i Arhitektonskim fakultetom. Prijedlog je bio usvojen i to je bila povijesna prekretnica u ostvarenju cilja za osnivanjem samostalnog studija Krajobrazna arhitektura. Nakon toga su obavljeni informativni razgovori s ministrom Ministarstva prosvjete i kulture i s dekanom Arhitektonskog fakulteta te dekanom i prodekanom za nastavu umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. O svim su pripremama bili obavijeteni i lanovi Hrvatskog drutva krajobraznih arhitekata, koji su takoer 1993. godine podrali osnivanje predloenog petogodinjeg studija. Fakultetski Odbor za nastavu tada je imenovao Matini odbor za izradbu nastavnog programa Studija u sljedeem sastavu: prof. Duan Ogrin s Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani; prof. dr. sc. Branimir Prpi sa umarskog fakulteta; prof. dr. sc. Ante Marinovi Uzelac, prof. dr. sc. Bruno Mili i doc. dr. sc. Mladen Obad itaroci s Arhitektonskog fakulteta; prof. dr. sc. Ognjen aldarovi, s Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu; zatim Matija Salaj dipl. ing. iz Ministarstva graditeljstva i zatite okolia te prof. dr. sc. Jasminka Igrc Bari, mr. sc. Branka Anii i mr. sc. Lido Soi s Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Cilj odbora bio je priprema potrebnih koraka do konanog osnivanja studija i izradba nastavnog plana. Prva sjednica odbora u proirenom sastavu odrana je 7. 4. 1993. u Haulikovu ljetnikovcu. Na njoj je potvrena potreba za formiranjem i osnivanjem novog interfakultetskog studija Ureenje krajobraza. Oformljena je ua radna skupina (mr. sc. Branka Anii, mr. sc. Sonja Jurkovi koordinator radne skupine, doc. dr. sc. Mladen Obad itaroci i mr. sc. Lido Soi) koja je dobila zadau da denira prol strunjaka, ispita mogunost njihova zapoljavanja i da dade opis radnih zadataka. U svim resornim institucijama utvrena je potreba za diplomiranim inenjerima krajobrazne arhitekture, kao i nedostatak od oko 480 strunjaka tog prola. Zakljueno je da bi se nedostatak broja takvih strunjaka godinjim upisom 30 studenata otklonio za dvadeset


godina. Pokrivenost radnih mjesta tada bila je mala. Samo 36 strunjaka radilo je u upravi, planerskim timovima, projektnim uredima, komunalnim ustanovama i na fakultetima. Utvrene su drutvene zadae i uloga zvanja, denicija struke, radni zadatci i druge sposobnosti koje su poeljne za rad u struci. Utvrena su i prijeko potrebna znanja te kako ih i gdje ih stei. Tijekom pregovora oko deniranja konanog programa sklopljen je 1993. godine Dogovor o suradnji u organizaciji i izvoenju nastave na podruju krajobrazne arhitekture izmeu naeg fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani. S obzirom da je na tome fakultetu i Odjelu za krajobraznu arhitekturu u Ljubljani ve postojao slian studij, koji je imao potrebne kadrove, njihova je potpora, kako u pripremi novoga nastavnog programa, tako i u izvoenju nastave bila od velikog znaenja. Na temelju pristiglih prijedloga i sugestija, kao i analize programa europskih studija krajobrazne arhitekture, sastavljen je nastavni program studija pod onda jedino moguim nazivom Ureenje krajobraza u skladu s naim potrebama i mogunostima. Taj je plan potom proao recenzije na est poznatih sveuilita sa studijima krajobrazne arhitekture uz malo prijedloga za izmjenu programa. Sveuilita koja su dala recenzije: Faculty of Landscape architecture, Protection and Development, University of Horticulture and Food Industry, Budapest Agricultural University of Norway, Department of Landscape and Land use planning Teschnical University of Hannover, Institut fr Landschaftspege und Naturschutz Wageningen Agricultural University, Department of Physical Planning and Rural Development Biotehniki fakultet Sveuilita u Ljubljani, Odjel za krajobraznu arhitekturu Sveuilite u Torontu. Na temelju navedenih argumenata Nacionalno vijee za visoku naobrazbu je u srpnju 1996. godine odobrilo i prihvatilo nastavni program sveuilinog dodiplomskog studija Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i u sklopu toga i novi petogodinji interfakultetski petogodinji dodiplomski studij Ureenje krajobraza.Studij Ureenje krajobraza 1996. 2005.

Prva generacija studenata upisuje studij Ureenje krajobraza na matinom Agronomskom fakultetu u rujnu 1996. godine. U realizaciji studija sudjeluju Arhitektonski, Filozofski, Geodetski, Prirodoslovno-matematiki i umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, te Biotehniki fakultet Sveuilita u Ljubljani. Da bi se suradnja u izvoenju studija produbljivala, inicijativom svih dekana fakulteta sudionika i Sveuilita u Zagrebu, a na temelju Zakona o visokim uilitima, 1999. godine dogovoren je i konano potpisan Sporazum o organiziranju i izvoenju nastave interdisciplinarnog studija ureenja krajobraza na Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Tim su sporazumom rijeena sva pitanja vezana za nain izvedbe te pravila o organizaciji i poslovanju Studija u sklopu Agronomskog fakulteta. Osobito priznanje studiju iskazano je dobivanjem organizacije meunarodne konferencije European Conference of Landscape Architecture Schools (ECLAS) 2000. godine u Dubrovniku. Godinu dana ranije (1999.) na poziv poglavarstva grada Rovinja organizirana je,

zajedno s Odjelom za krajobraznu arhitekturu Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani, meunarodna radionica naslovljena Razvoj grada i njegov krajobraz. U radionici su sudjelovali i profesori i studenti kola krajobrazne arhitekture iz Alnarpa u vedskoj i Edinburgha u kotskoj. Uspjena organizacija te radionice omoguila je naem fakultetu i studiju organizaciju i druge meunarodne radionice odrane u Dubrovniku (2001. godine) u kojoj se radilo na izradbi prijedloga revitalizacije opoarenih podruja na prostoru Dubrovakoneretvanske upanije. U radionici je sudjelovalo pet studija krajobrazne arhitekture (s fakulteta iz Alnarpa, Edinburgha, Ljubljane, Hannovera i Zagreba). Te iste godine studenti Ureenja krajobraza predstavili su svoje radove na Bijenalu krajobrazne arhitekture u Barceloni, te su na poziv organizatora sudjelovali i na 38th Congress of International Federation of Landscape Architects (IFLA) u Singaporeu. Studenti Ureenja krajobraza osnovali su i Udrugu studenata krajobrazne arhitekture (USKA) i aktivni su lanovi European landscape architecture students association (ELASA) meunarodne udruge studenata studija krajobrazne arhitekture. U sklopu udruge nastupali su i sudjelovali na brojnim zajednikim seminarima i radionicama, a svojim su zalaganjem osigurali organizaciju skupa ELASA u Republici Hrvatskoj. Na armaciji Studija intenzivno se radilo i izvan Fakulteta kako bi javnost bila obavijetena o postojanju i uinkovitosti diplomanata krajobrazne arhitekture. Unutar Hrvatske komore arhitekata i inenjera utemeljeni su denicija i status struke. U sklopu Razreda arhitekata oformljena je i sekcija Ovlatenih krajobraznih arhitekata. Djelatnost krajobrazne arhitekture ugraena je u sve tadanje pravne zakonske akte (Statut Komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu, sve resorne pravilnike i sl.). Ovim je bio reguliran poloaj krajobraznih arhitekata na nain kako je to uobiajeno u Europi i USA.Programske odrednice studija Ureenje krajobraza

Program studija Ureenje krajobraza nastao je ponajprije na temelju prostornih i drutvenih potreba Republike Hrvatske za to je potrebna iroka naobrazba iz podruja drutvenih zbivanja, prostornih znaajki, odnosno procesa koji utjeu na promjene i gubitak vrijednosti u krajobrazu i prostoru. Studij je interdisciplinaran, napose u organizaciji nastave jer znanja na kojima se temelji djelatnost krajobrazne arhitekture uzeta su iz brojnih podruja. Stoga je inenjer ureenja krajobraza bio primjereno obrazovan u disciplinama koje daju znanja vana za planiranje namjene prostora, zatite prirode i oblikovanje krajobraza kao to su: prirodoslovno-ekoloka botanika, pedologija, geomorfologija, elementi i dinamika krajobraza, parkovno bilje, tocenologija, opa i krajobrazna ekologija, agroklimatologija, zatita tla i voda, zatita prirode i okolia, hidroekologija drutveno-ekonomska i kulturoloka povijest umjetnosti, urbana sociologija, agrarna sociologija, ekoloka psihologija, ekonomika, povijest poljoprivrede tehnika geodezija s osnovama kartograje, fotogrametrija i daljinska istraivanja, vrtna tehnika, informatika, ureenje voda oblikovna i planerska crtanje i plastino oblikovanje, uvod u ureenje krajobraza, osnove urbanizma, osnove urbanistikog planiranja, oblikovanje otvorenog prostora, ureenje gradskog krajobraza, osnove prostornog planiranja, analiza i valorizacija krajobraza, krajobrazno planiranje, teorija i razvoj krajobraznog oblikovanja.


Stoga su u izvoenju nastave na studiju sudjelovali profesori s drugih fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani, ali i profesori gosti s europskih studija krajobrazne arhitekture. Studij je sadrajno bogat pa je tako i oblik studijskih djelatnosti bio raznolik. Osim teorijskih spoznaja koje se dobivaju na predavanjima, teite studija je na izradbi seminarskih radova i individualnih projekata. Taj sustav nastave omoguava razvoj kreativnih potencijala pojedinca kao i njegovu djelatnu ulogu u izvoenju nastavnog programa na planerskim i oblikovnim predmetima. Seminari su osmiljavani tako da studenti dolaze u doticaj sa stvarnim drutvenim problemima. U programu studija vana je i terenska nastava koja se odravala u Hrvatskoj, djelomino i izvan njezinih granica, s namjerom upoznavanja prirodnih znaajki, skiciranja u otvorenom prostoru i prikupljanja spoznaja o krajobrazima i kulturnoj batini. Program studija Ureenje krajobraza sastojao se od veeg broja jednosemestralnih predmeta. Sustav ocjenjivanja na veini kolegija temeljio se na pridobivanju vie ocjena. Osim na prvoj godini, tjedno optereenje nije bilo vee od 26 sati. Nastava se proporcionalno uz teorijske kolegije, od prvog do devetog semestra osnivala na izradbi seminarskih radova. Na vjebama se sa studentima radilo ili individualno ili s manjom skupinom. Tijekom semestra organizirane su radionice u kojima su, osim rada na projektnom zadatku, studenti pripremani i za timski rad. U razdoblju od 1998. do 2005. godine est je studenata dobilo Rektorovu i etiri studenta Dekanovu nagradu. Izmeu 2001. i 2005. godine jo je 11. studenata dobilo i druge nagrade za svoje radove ili za zalaganje i uspjeh na studiju i fakultetu. Na studij se upisivalo 25 studenata na godinu, a pri upisu se vrjednovao srednjokolski uspjeh i razredbeni ispit agronomskog fakulteta (matematika, kemija i biologija), uz dodatno polaganje testova za provjeru predispozicije za ovaj studij. Po godini studija diplomiralo je po pravilu 80% studenata, a svi su diplomanti nali posao, i to veinom u struci, zapoljavajui se upravo na mjestima za koja se i oekivalo da bi trebali raditi i promicati struku.

Fakulteti i suradnici u izvoenju nastave na preddiplomskom studiju Ureenje krajobrazaArhitektonski fakultet akademik prof. Ante Vulin prof. dr. sc. Ivan Juras doc. dr. sc. Renata Waltgoni Marija Rendi Mioevi, vii asistent (prof. dr. sc. Nenad Lipovac, prof. dr. sc. Oleg Grgurevi) Biotehniki fakultet prof. Duan Ogrin prof. dr. sc. Janez Marui prof. dr. sc. Kaliopa Dimitrovska Andrews / prof. Braco Mui prof. dr. sc. Aleksandar iftar Filozofski fakultet prof. dr. sc. Dean Ajdukovi / Margareta Jeli, asistentica prof. dr. sc. Ognjen aldarovi / Iza Kavedija, asistentica prof. dr. sc. Miljenko Jurkovi / doc. dr. sc. Predrag Markovi Geodetski fakultet prof. dr. sc. Mira Ivkovi (prof. dr. sc. Krsto imii) Prirodoslovno-matematiki fakultet prof. dr. sc. Mladen Kerovac prof. dr. sc. Miroslav Si doc. dr. sc. Aleksandar Toski (prof. dr. sc. Andrija Bognar) umarski fakultet doc. dr. sc. eljko panjol / Damir Bari, asistent prof. dr. sc. Joso Vukeli / doc. dr. sc. Dario Barievi doc. dr. sc. Vladimir Kuan Profesori gosti prof. Caroline Lavoie, Utah State University, Logan, SAD prof. John K. Nicholson, Utah State University; Logan, SAD prof. Duan Ogrin, Univerza v Ljubljani, Slovenija prof. Richard Stiles, Vienna University of Technology, Austrija prof. dr. sc. Janez Marui, Univerza v Ljubljani, Slovenija prof. dr. sc. Davor Gazvoda, Univerza v Ljubljani, Slovenija prof. dr. sc. Ana Kuan, Univerza v Ljubljani, Slovenija prof. Mike F. Downing, University of Newcastle, Velika Britanija prof. Catharine Ward Thompson, Harriot Watt University of Edinburgh, kotska prof. Han Lorzing, Agricultural University Wageningen, Nizozemska prof. Gerrit Parlevliet, Agricultural University Wageningen, Nizozemska prof. dr. sc. Olav Skage, Swedish University, Alnarp, vedska prof. dr. sc. Magne Bruun, Agricultural University, As, Norveka Dihua Li, lecturer, Graduate school of landscape architecture, Peking University Haidian District, Kina


Ureenje gradskog krajobraza - osnova stambenog naselja (3. godina)

Dodiplomski program studija Ureenja krajobraza (1996. 2005.)godina I. sem. II. 30 +30 godina sem. III. II. sem. IV. godina sem. V. III. sem. VI. godina sem. VII. IV. sem. VIII. sem. IX.

Predmet Botanika Kemija Matematika Agroklimatologija Informatika Ekonomika poljoprivrede Op a i krajobrazna ekologija Crtanje Uvod u ure enje krajobraza Drutvo i drava Povijest umjetnosti (arhitekture i likovnih umjetnosti) Pedologija Biometrika i planiranje pokusa Crtanje i plasti no oblikovanje Geodezija s osnovama kartografije Geomorfologija Osnove urbanizma Oblikovanje otvorenog prostora Osnove agrikulture Parkovno bilje Vrtna tehnika Osnove urbanisti kog planiranja Strani jezik Elementi i dinamika krajobraza Fitocenologija Fotogrametrija i daljinska istraivanja Uvod u ekoloku psihologiju Analiza i valorizacija krajobraza Ure enje gradskog krajobraza Urbana sociologija Teorija i razvoj krajobraznog oblikovanja Osnove prostornog planiranja Krajobrazno planiranje Zatita tla i voda Zatita prirode i okolia Ure ivanje voda Izborni predmet Izborni predmet Izborni predmet Neobvezni predmet Neobvezni predmet Izborni predmeti: Zati eni prostori Gljivarstvo Vo arstvo Mediterana Ekoloka poljoprivreda Fiziologija bilja Povijest poljoprivrede Hidroekologija

sem. I. 30 + 30 75 + 60 45 + 30 45 + 15

45 + 30 30 + 0 0 + 30 30 + 30 30 + 30 30 + 15 0 + 30 15 + 30 30 + 0 30 + 0 45 + 30 30 + 30 30 + 30 0 + 75 15 + 45 15 + 30 30 + 15 30 + 15 30 + 30 30 + 15 30 + 15 15 + 60 45 + 30 30 + 15 30 + 30 30 + 15 30 + 30 30 + 30 0 + 30 30 + 0 0 + 30 30 + 15 30 + 15 30 + 30 30 + 0 30 + 45 30 + 30 30 + 45 30 + 30 30 + 15 30 + 15 30 + 45 30 + 15 30 + 15 30 + 30 30 + 15 30 + 15 30 + 15 30 + 15 30 + 15 30 + 15 30 + 30 30 + 45 0 + 30 0 + 30 15 + 30 0 + 75 30 + 0


Ureenje gradskog krajobraza (3. godina)

Studenti dodiplomskog studija Ureenje krajobraza1996. | 1997.

Amerek Estera, Avdi Ines, Bara Danijela, Brni Luka, Bui David, Crljenica Ana, ukes Gabrijela, Franc Jasminka, Gamulin Martina, Glibo Silvija, Hegedui Marijana, Hrga Vesna, Hurak Martina, Jambrei Mihaela, Jelui Luka, Katovi Darko, Le Silvestra, Medin Hana, Mehmedovi Jagoda, Milevoj Marko, Mori Sanja, Paleka Vinja, Poje Miroslav, Rami Tihana, Rechner Iva, Rei Vedrana, Roje Ana, Stojan Mara, alamun Tanja, eelj Katja, imek Ivica, Veli Jasmina, Vitasovi Ivana, Vladi Tanja, Zlopaa Hrvojka, Zrili Antonela, gela Igor, ivkovi Borna Blaek Marina, Boovi Ivana, Brajkovi Mirjana, Butorac Marina, ernac Selma, ori Mila, Dikli Katarina, Dugalija Luka, Grgi Katarina, Grubia Dalibor, Hohnjec Iva, Juri Toni, Klemar Barbara, Mihali Petra, Osman Vlatka, Pancirov Ivana, Perekovi Petra, Reetar Iva, Sabolovi Vanda, Srnojevi Valentina, Supii Marin, otari Zuckerman Valentina, unjar Marija, Topi Tvrtko, Urumovi Lada, Vranje Domagoj, Zima Filip, Zuber Matea Anii Martina, Avakumovi Nataa, Blaekovi Zdenko, Briki Mirjana, Brki Marta, Bui Kaja, Crnolatac Zdravka, urkov Hrvoje, Dajak Nikolina, Dobrovi Ana, Dragojevi Ivna, Gec Bia, Herjavec Franjo, Hren Nina, Jurain Iva, Kabalin Vanda, Kameneki Monika, Kobeak Eduard, Marui Martina, Matijai Iva, Metri Mirjana, Mileti Katarina, Milju Tihana, Miki Domisli Mirjana, Pavleti Sloboan Momir, Peak Sunana, Savi Nana, Trapan Bruno, Verstovek Daria, Vukovi Ivana Beban Ana, Biani Ena, Bogovi Jasmina, Brkljaa Ivana, Brozi Ivica, Deeli Mislav, Filipovi Leila, Gluhak Lea, Gospodari Vedran, Gran Maja, Janei Ivana, Jednakovi Vlatka, Juki Mario, Kirin Danijela, Kljenak Maja, Konji Darija, Kosovi Stjepan, Koar Martina, Markovi Berislav, Maro Sabina, Mileti Ivana, Movre Jasminka, Pajni Erna, Petkovi Nikolina, Ragu Ana, Tatalovi Vesna, Terzija Nikolina, Zovko Marijana, alac Vedrana, ganjar Ivana, ivkovi Marta Andlar Goran, Babi Ivana, Bala Igor, Barbi Mladen, Belamari Igor, Blaevi Marija, Ceboci Marko, Dobrovi Ana, Grabari Boris, Grkovi Ivana, Juratek Ivan, Knez Andrea, Kolak eljka, Krianac Monika, Levai Andreja, Marii Stefani, Mati Matija, Mesi Lana, Nerat Nikolina, Perovi Maja, Salopek Ivana, Sever Jelena, Stari Monika, antak Sandra, Zvonarek Dobrila Bosak Marina, ulig Morana, Dunato Vanda, Dunatov Danijela, Danki Ana Marija, Habdija Valentina, Huss Zrinka, Ivanievi Zvonimira, Kuan Tena, Leskovar Sanja, Majnari Ana, Mari Vlatka, Pai Luka, Pjevac Sonja, Radii eljko, Rapi Sunana, Rod Natalija, ehtel Vesna, ikli Luka, midt Ana, Tolnaj Margareta, Varga eljko, Vidi Ana, igman Ivan, upani Martina Banda Petar, Budimir-Bekan Jelena, ovi Katarina, ovi Zdenka, Filipovi Iva, Fioli Martina, Grani Petra, Grgeljac Margareta, Hrvatin Petra, Ivani Valentina, Ivankovi Tihana, Lei Damir, Maljak Petra, Mazavac Mia, Mihina Martina, Mitri Mia, Oblijan Davor, Perii Monika, Perkuni Martina, Pongrac Martina, Ragu Silvija, estan Marlena, imuni Lucija, Vuni Marko, Zangl Ines Bakari Vanja, Bibuli Sanja, Blakovi Dubravka, Bogunovi Ino, Capi Silvija, ini Ljubica, Gaparovi Ivana, Golub Ivana, Kosjek Irena, Kralji Katarina, Kreber Petar, Mikulec Mladenka, Miak Verica, Palandi urica, Popovi Nino, Posavec Maja, Pucekovi Kristina, Radujkovi Nives, Sabljar Andrea, Stuli Zdenka, Sumi Marta, imuni Tea, Toli Ivan, Vukainovi Aleksandra, mire Ana Badurina Iva, Bajan Ena, Bakari Marina, Bekavac Basi Nediljko, Crnjak Matea, Derei Petra, Humplik Suzana, Ivandija Jelena, Keller Ivana, Komes Marija, Krsnik Josip, Ljubaj Tihana, Maltar Olga, Malia Davorka, Mili Mihaela, Naletili Anton, Pani Nikolina, Perkovi Darija, Periki Vedran, Pra Barbara, Santini Ana, eti Marko, vec Ana, Tomi Dora, Ursa Marko, Vidakovi Martina

1997. | 1998.

1998. | 1999.

1999. | 2000.

2000. | 2001.

2001. | 2002.

2002. | 2003.

2003. | 2004.

2004. | 2005.


Diplomski radovi studenata studija Ureenje krajobrazaDiplomant 2001. Naslov rada Mentor

Vitasovi Ivana Mori Sanja2002.

Istraivanje vrijednosti, razloga nastanka, na ina koritenja te mogu nost obnove parka Maksimir Utjecaj impresionizma na izbor vrsta u oblikovanju cvjetnih ploha

prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ines Vrek

Avdi Ines Brni Luka ukes Gabrijela Franc Jasminka Hrga Vesna Paleka Vinja Poje Miroslav Rechner Iva Stojan Mara Veli Jasmina Zrili Antonela

Tipologija krajobraza od Brse ina do Zatona kao osnova za usmjeravanje razvoja i zatite krajobraza Botani ka analiza parka dvorca Lunica Navodnjavanje parkovne povrine "Loterio" Estetsko-bioekoloke zna ajke korova i njihova primjena u ure enju krajobraza Fotogrametrija u krajobraznoj analizi na primjeru rezervata Pantan Trogir Prilog zatiti krajobraza otoka Paga Morfoloke i oblikovne karakteristike odabranih drvenastih vrsta u parku Maksimir Prilog poznavanju i zatiti krajobraza na otoku Krku Socijalni aspekti stanovanja i otvorene povrine u novim naseljima: primjer Novog Zagreba Planiranje rastere enja podru ja temeljnog fenomena NP Plitvi ka jezera Marina ,,Zlatna luka Bibinje Sukoan kao prostorno ekoloki problem

prof. dr. sc. Janez Marui prof. dr. sc. Nada Hulina prof. dr. sc. Ivan imuni prof. dr. sc. Nada Hulina doc. dr. sc. Vladimir Kuan prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ines Vrek prof. Duan Ogrin prof. dr. sc. Ognjen aldarovi prof. dr. sc. Janez. Marui mr. sc. Vesna Ko ak Mio i -Stoi

2003.

Bara Danijela Crljenica Ana Jambrei Mihaela Klemar Barbara Osman Vlatka Rei Vedrana Vladi Tanja Vranje Domagoj Vukovi Ivana

Inventarizacija stanja zelenila u parku klinike za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljevi Zeleni sustav grada Siska Urbanisti ka osnova Jurjevskog groblja Stanite vodenog ruba i vode na primjeru potoka rnomerec u Zagrebu Zna aj i uloga krovnog vrta u urbanoj sredini Drvoredi vrste ,,Liquidambar styraciflua na podru ju gradske etvrti Maksimir Inventarizacija ivih ograda u ulici Vladimira Nazora u Zagrebu Planiranje ekoloko edukativnih staza u Pokuplju Biljne vrste vodenog ruba i vode na gradskom kupalitu rijeke Kupe kod Petrinje

prof. dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Branka Ani i doc. dr. sc. Nenad Lipovac prof.dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ines Vrek mr. sc. Ksenija Karlovi mr. sc. Vesna Ko ak Mio i -Stoi prof. dr. sc. Ines Vrek

2004.

Avakumovi Nataa Blaekovi Zdenko Brki Marta Bui Kaja Butorac Marina Dikli Katarina Dugalija Luka Gec Bia Jelui Luka Kirin Danijela Kljenak Maja Kobe ak Eduard Metri Mirjana Mileti Katarina Milevoj Marko Miki Domisli Mirjana Perekovi Petra Savi Nana2005.

Krajobrazno planiranje otoka Cresa Ukrasne biljne vrste kroz povijest vrtne umjetnosti Primjena biljnog materijala u vrtu osnovne kole ,,Ksaver andor Gjalski u Zagrebu Tipologija krajobraza od Koversade do Finide, uklju uju i Limski kanal i Grad Rovinj, kao osnova za usmjeravanje razvoja i zatite krajobraza Inventarizacija i stanje zelenila u parku grofa Jankovi a uz daruvarsko kupalite Prilog poznavanju i zatiti krajobraza Dugog otoka Primjena biljnog materijala uz portski kompleks nogometnog kluba Zagreb Potencijalni razvoj naselja i turizma u svijetlu zatite krajobraza na podru ju nacionalnog parka Kornati Na ela i postupci oblikovanja parka za slijepe Primjena geofita u oblikovanju javnih prostora grada Zagreba Planiranje centra za rehabilitacijsko jahanje i istraivanje mogu nosti uklapanja u turisti ku ponudu Pomurja Problematika identiteta krajobraznih cjelina na primjeru podru ja naselja Vidovec Primjena autohtone flore pri ure enju kamenjara ku nih vrtova otoka Paga Prilog zatiti krajobraza otoka ipana Egzogeomorfoloke zna ajke Gornje Bujtine Prilog poznavanju i zatiti krajobraza na otocima Donjih Kornata Prilog revitalizaciji ruralnog krajobraza Krai a Prijedlog sanacije kamenoloma Bili Brig i Plo e u gradu Zadru

prof. dr. sc. Janez. Marui prof. dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Janez Marui prof. dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ines Vrek prof. Duan Ogrin prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ines Vrek mr. sc. Vesna Ko ak Mio i -Stoi prof. dr. sc. Oleg Grgurevi prof. dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Branka Ani i doc. dr. sc. Draen Perica prof. dr. sc. Branka Ani i prof. Duan Ogrin prof. dr. sc. Janez Marui

Beban Ana urkov Hrvoje Jednakovi Vlatka Kabalin Vanda Kamene ki Monika Konji Darija Matijai Iva Mihali Petra

Barijere za zatitu od buke Analiza odabranih ukrasnih vrsta u japanskom vrtu Setagaya u Be u Inventarizacija ukrasnog bilja u interijerima odabranih hotelsko-ugostiteljskih objekata na podru ju grada Zadra Zna aj vegetacije i flore grada Raba u turisti koj valorizaciji Prilog zatiti krajobraza na podru ju Krapinsko-zagorske upanije Odabir biljnih vrsta tradicionalnog seoskog vrta na primjeru vrta u Donjoj Stubici Odabir biljnih vrsta tradicionalnih seoskih vrtova u Parku prirode umberak Samoborsko gorje Inventarizacija i analiza biljnog materijala u parku Margerita u Opatiji

prof. Duan Ogrin prof. dr. sc. Ines Vrek doc. dr. sc. Vesna idovec prof. dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Ines Vrek


Peak Sun ana Petkovi Nikolina Roje Ana alac Vedrana ivkovi Marta2006.

Primjena kognitivnih mapa u procjeni ranjivosti okolia Mogu nosti za razvoj odvojenog prikupljanja otpada na irem podru ju Parka prirode umberak Samoborsko gorje Primjena IFOAM regulative u ekolokoj poljoprivredi Zakonski okviri i metodologija preventivne zatite krajobraza Mogu nosti objektivizacije kriterija za zatitu krajobraza

doc. dr. sc. Sonja Butula mr. sc. Vesna Ko ak Mio i -Stoi prof. dr. sc. Ivica Kisi doc. dr. sc. Sonja Butula doc. dr. sc. Sonja Butula

Amerek Estera Andlar Goran Ani i Martina Bi ani Ena Brklja a Ivana ori Mila Grgi Katarina Grkovi Ivana Hohnjec Iva eelj Katja Milju Tihana Perovi Maja Ragu Ana Terzija Nikolina Topi Tvrtko ganjar Ivana

Mogu nosti koritenja raznolikosti faune ptica Botani kog vrta PMF-a u Zagrebu u edukacijske i turisti ke svrhe Revitalizacija ruralnog krajobraza podru ja Blata na otoku Kor uli Stambena urbanizacija i krajobraz Prostorno tehnoloki problemi u krajobraznom oblikovanju vrta uvjetovani simboli kim zna enjem vode O uvanje autenti nosti primotenskih vinograda Poznavanje, zatita i revitalizacija krajobraza podru ja Katela Rijeka Sava kao imbenik prostorno-krajobraznog povezivanja Zagreba grada na dvije obale Uloga zelenila u funkcionalisti kom urbanizmu Le Corbusiera Poznavanje i zatita krajobraza otoka Vira Prilog poznavanju i zatiti kulturnog krajobraza Donje Neretve Valorizacija i revitalizacija travnjaka u Nacionalnom parku ,,Sjeverni Velebit Kriteriji odabira biljnih vrsta u krajobraznoj arhitekturi Nosivi kapacitet kao metoda rastere enja zati enih dijelova prirode Rasvjeta u krajobraznoj arhitekturi Ukrasno bilje u Isto nim vrtovima Elementi studije utjecaja golf terena na okoli za procjenu utjecaja na agroekosustav

prof. dr. sc. Mladen Kerovec prof. Duan Ogrin prof. Duan Ogrin prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Oleg Grgurevi prof. dr. sc. Oleg Grgurevi prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ines Vrek doc. dr. sc. Sonja Butula prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ines Vrek prof. dr. sc. Milan Mesi

2007.

Deeli Mislav Gluhak Lea Gr an Maja Habdija Valentina Jane i Ivana Juki Mario Knez Andrea Kolak eljka

Revitalizacija opatijskog umskog etalita Carmen Sylva Analiza klimatskih podataka Grada Zagreba u svrhu navodnjavanja Vieosjetilnog parka RC Jarun Vieosjetilni parkovi samo za osobe s invaliditetom da ili ne? Boje na cvjetnim gredicama urbanih prostora Utjecaj transformacije podru ja jezera Bundek u ure eni urbani park Vrednovanje prostora za izbor lokacije odlagalita radioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj Cvjetne gredice prema glazbenom predloku u Vieosjetilnom parku na Jarunu Vanost javnih prostora u urbanoj sredini namijenjenih dje joj igri

prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ivan imuni prof. dr. sc. Branka Ani i mr. sc. Sanja Mori mr. sc. Vesna Ko ak Mio i -Stoi mr. sc. Vesna Ko ak Stoi Mio i mr. sc. Sanja Mori prof. dr. sc. Branka Ani i

Markovi Berislav Maro Sabina Mileti Ivana Nerat Nikolina Pajni Erna Pavleti Slobo an Momir Sabolovi Vanda Salopek Ivana Supi i Marin Tatalovi Vesna Zuber Matea igman Ivan2008.

Strateka procjena utjecaja na okoli lokacija za viestambenu izgradnju na podru ju grada Zagreba Mogu nosti rekultivacije saniranih neplaniranih odlagalita otpada na otocima Zadarske upanije Navodnjavanje i odvodnja krovnih vrtova na primjeru Star evi evog trga Formalni i neformalni vodeni vrt na primjeru Botani kog vrta PMF-a u Zagrebu Potreba navodnjavanja zelenih povrina Trga Nikole ubi a Zrinskog u Zagrebu Navodnjavanje javne zelene povrine Trga kralja Tomislava u Zagrebu Poznavanje, zatita i revitalizacija krajobraza otoka Bieva Razli ite metode izra una temperaturnih suma i njihova primjena u poljoprivredi Inventarizacija dendrolokih vrsta perivoja Vrulje u Zadru Navodnjavanje i revitalizacija Trga Francuske Republike Prirodni potencijali za razvoj poljoprivrede na podru ju Parka prirode Tela ica Utjecaj vremenskih imbenika na kvalitetu parkovnog bilja

mr. sc. Vesna Ko ak Mio i -Stoi mr. sc. Vesna Ko ak Mio i -Stoi prof. dr. sc. Ivan imuni mr. sc. Sanja Mori prof. dr. sc. Ivan imuni prof. dr. sc. Ivan imuni prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Milan Mesi mr. sc. Sanja Mori prof. dr. sc. Ivan imuni prof. dr. sc. Stjepan Husnjak prof. dr. sc. Ines Vrek

Bosak Marina Brozi Ivica Budimir-Bekan Jelena Bogovi Jasmina Hrvatin Petra Juratek Ivan Kuan Tena Mari i Stefani Mazavac Mia Mesi Lana Rapi Sun ana Zovko Marijana imek Ivica ikli Luka

Zna aj zelenih povrina za socijalni ivot gra ana primjer parka Maksimir Antropogenizacija kamena na otoku Krku Uloga ogra ivanja u ruralnoj i urbanoj sredini primjer sjevernog Zagreba i okolice Bolni ko groblje Donje Vrap e Prostorni potencijali za razvoj rekreacije grada Rijeke i okolice Vrtovi vila zagreba ke moderne izme u dva Svjetska rata Metode procjene utjecaja vjetroelektrana na krajobraz Vile i ardini na obali kneza Trpimira povjesna analiza Zatita krajobraznih vrijednosti Lapadske obale na podru ju Grukog zaljeva Potrebe navodnjavanja i revitalizacije parka Rokov perivoj Prilog metodologiji upravljanja zati enim podru jima na primjeru zna ajnog krajobraza Odransko polje Krajobraz prirodnih katastrofa Potrebe navodnjavanja parkovne povrine dje jeg vrti a Bistra Izra un potrebne vode za navodnjavanje te primjeri efikasnih rjeenja navodnjavanja na zelenim povrinama Grada Zagreba

prof. dr. sc. Ognjen aldarovi doc. dr. Igor To prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Nenad Lipovac mr. sc. Vesna Ko ak Mio i -Stoi prof. dr. sc. Branka Ani i mr. sc. Vesna Ko ak Mio i -Stoi prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Branka Ani i prof. dr. sc. Ivan imuni doc. dr. sc. Sonja Butula doc. dr. sc. Sonja Butula prof. dr. sc. Ivan imuni prof. dr. sc. Ivan imuni


Krajobrazno planiranje (4. godina)

Studij Krajobrazna arhitekturaSveuilini preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij (3 + 2 + 3)Reforma studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (2000. 2005.)

Od kolovoza 2003. godine na snazi je novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji integrira naela Bolonjske deklaracije i obvezuje hrvatska sveuilita na temeljitu reformu postojeih nastavnih programa. Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu je odlukom fakultetskog Vijea 9. lipnja 2003. osnovao Odbor za reformu i u sklopu tog odbora i Povjerenstvo za izradu nacrta novih studijskih programa. Povjerenstvo je bilo sastavljeno od prodekana za nastavu i voditelja inicijatora novih studija. Osnovna je zadaa ovog povjerenstva bila dati prijedlog o potrebnom broju studija, kao i razrada novih programa u skladu s novim bolonjskim propozicijama. U srpnju 2004. godine na fakultetskom Vijeu donesene su odluke o znaajkama buduih studija, o trajanju ciklusa (3 + 2), modularnom sustavu (svi moduli donose 6 ili 3 ECTS bodova) i zajednikoj strukturi studija s obzirom na udio obveznih i izbornih modula. Konane inaice nacrta studijskih programa bile su utvrene ak. god. 2004./5. kada je Odbor za reformu studija, uz predstavnike svih povjerenstava ukljuenih u reformu studija te uz predstavnike studenata i vanjskih lanova (predstavnici gospodarstava, srednjih kola i resornih ministarstava), organizirao prvo javno predstavljanje prvih inaica svih studijskih programa u Centru za travnjatvo na Medvednici u listopadu 2004. godine. Potkraj te godine stiu i upute Rektorskog zbora prema kojima je trebalo urediti prijedloge novih studijskih programa kao i dinamiku postupka njihova vrjednovanja. Na 17. izvanrednoj i proirenoj sjednici fakultetskog Vijea u sijenju 2005. godine prihvaeni su prijedlozi naziva i koncepcije devet novih studijskih programa meu njima i Krajobrazna arhitektura, te nominirani njihovi voditelji. Novi studijski programi proli su postupak nacionalnog i vanjskog vrjednovanja na temelju ega su svi predloeni studiji dobili dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, kao preduvjet za njihovo pokretanje. Osnovna novina reforme je da se iz postojea tri studija razvilo 9 sveuilinih preddiplomskih i 13 sveuilinih diplomskih studija, koje e budui studenti upisati akad. god. 2005./6. prema vlastitom odabiru nakon poloenog razredbenog ispita.

Utjecaj bolonjske reforme na razvoj studija

S obzirom da je postojei program studija Ureenje krajobraza nastao u skladu s europskim smjernicama, pritom imajui u vidu uklapanje u europske integracije, program studija Krajobrazna arhitektura se vrlo lako prilagodio naelima Bolonjske deklaracije i ECTS sustavu. Stoga, u sklopu cjelokupne reforme Programa svih studija agronomskog fakulteta, na studiju Ureenje krajobraza nije bilo potrebno raditi korjenite promjene. Osim unutar nekih kolegija gdje su zbog programskog usklaivanja napravljene manje korekcije kako bi se sadrajno bolje uklopili u novi program Studija. Na prvoj je godini obavljena reorganizacija odreenih kolegija u module, a program je dopunjen manjim brojem novih modula. U potpunosti su izmijenjeni i dopunjeni izborni moduli, koji su tematski bliski sadraju Studija. Obrazloenje o promjeni naslova studija, u naziv sveuilini prvostupnik (baccalaureus) inenjer krajobrazne arhitekture i sveuilini magistar inenjer krajobrazne arhitekture, izneseno je i na fakultetskom Vijeu i na Sveuilitu u Zagrebu, a temeljilo se na sljedeim argumentima.


1. Status profesije Krajobrazni arhitekti su svugdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, udrueni u svoju profesionalnu organizaciju Hrvatsko drutvo krajobraznih arhitekata koje je samostalno i ima svoju meunarodnu krovnu organizaciju (IFLA International Federation of Landscape architects). Autonomnost krajobrazne arhitekture potvruje i Meunarodna klasikacija poziva (Classication internationale types des professions) koji je u dva izdanja razradio Meunarodni biro za rad (Bureau international du travail) u Bernu. U njoj su relevantni pozivi opredijeljeni na sljedei nain: Architecte (construction civile) Urbaniste Architecte paysagiste Agronome horticulteur itd. 2. Edukacija Strunjaci za ovo podruje su ranije u pravilu proistekli iz proirenog studija vrtlarstva na biotehnikim fakultetima. Meutim, ve se due vrijeme obrazovanje na ovom podruju provodi kao samostalan projekt i to na biotehnikim fakultetima. Sadrajno se on temelji na osnovama biotehnike, napose ekologije, a europski i ameriki prosjek pokazuje da se udjel arhitektonsko-urbanistikih sadraja kree svega izmeu 10 i 15%. Jedno vee razdoblje se u Njemakoj (inae u Europi vodeoj zemlji za ovu struku) i u skandinavskim zemljama za ovu djelatnost izdavao naziv diplomirani vrtlar (Diplom Grtner). U 20 stoljeu je prevladao termin krajobrazna arhitektura u Europi i odmah postao obvezan naslov u svim studijima u sklopu bolonjske reforme. Napose u tom smjeru djeluje i veliki EU projekt Le Notre u kojem se homogeniziraju programi i naziv 90 europskih kola. Da se Krajobrazni arhitekti uglavnom koluju na biotehnikim fakultetima odnosno sveuilitima potvruju i sljedei primjeri iz naeg neposrednog okruenja.

Budimpeta Wien Mnchen Ljubljana

Faculty of landscape architecture, Corvinus University Universitt fr Bodenkultur TUM Wissenschaftliches Zentrum Weihenstephan fr Ernhrung u. Landnutzung Biotehnika fakulteta, Univerze v LJubljani

Slino je organiziran i studij Krajobrazne arhitekture na biotehnikim visokim kolama u Wageningenu i Skandinaviji (Kopenhagen, Lund, Oslo/As) u Soji, Varavi i drugdje. I na naem fakultetu je 1968. godine prvo osnovan poslijediplomski interfakultetski magistarski studij Oblikovanje pejsaa, a 1982. godine je uveden obrazovni prol Vrtlarstvo i oblikovanje pejsaa kao proireni studij vrtlarstva. Tek je 1996. godine bio odobren i prihvaen cjeloviti i samostalni petogodinji dodiplomski studij Ureenje krajobraza. Novi je studij bio pripremljen na temelju drutvenih potreba i potvren je od nekoliko poznatih europskih sveuilita sa studijima krajobrazne arhitekture. Bio je utemeljen kao interfakultetski studij u ijoj su provedbi uestvovali osim Agronomskog, Arhitektonski, Filozofski, Geodetski, Prirodoslovno-matematiki i umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu te Biotehniki fakultet Sveuilita u Ljubljani, s omjerom uea u nastavi 60 : 40 u korist matinog fakulteta. Reformom po Bolonjskoj deklaraciji taj je program doivio manje promjene, a preureen je tako da zadovolji kriterije trajanja studija 3 + 2. Naslov studija je bio usklaen s ostalim europskim studijima. Naa je dunost, pristupivi bolonjskom procesu

homogenizacije sveuiline nastave u Europi, bila usuglasiti i naziv za ovo podruje. Time je omoguen naim diplomantima ravnopravan poloaj i mogunost zapoljavanja u Hrvatskoj i u Europi, to moe osigurati samo istoznaan naziv na temelju kojeg se dobiva i licencija za projektiranje na tom podruju. S obzirom na sve navedeno, Agronomski je fakultet ostao na predloenoj formulaciji naziva studija i njegovih diplomanata. Ubrzo nakon toga (2. lipnja 2005. godine) dobivena je dopusnica za izvoenje sveuilinih Bs i Ms studija Krajobrazna arhitektura i prva generacija studenata upisuje studij 2005./6. godine. Nakon poloenog razredbenog ispita (test za provjeru predispozicije za studij i biologiju) studenti upisuju trogodinji preddiplomski sveuilini studij u trajanju od est semestara s ukupno 180 ECTS bodova. Nakon zavretka preddiplomskog studija pristupnik stjee struni naziv: baccalaureus ili prvostupnik ing. agr. krajobrazne arhitekture, pa osim mogunosti zaposlenja, moe nastaviti studiranje na diplomskom sveuilinom studiju Ms Krajobrazna arhitektura. Osim toga na Agronomskom fakultetu djeluje Zavod za krajobraznu arhitekturu, vrtnu umjetnost i ukrasno bilje ve od 1978. godine, ija je jedna od djelatnosti osim nastave i promicanja struke i znanstvena djelatnost na podruju zatite i valorizacije krajobraza i istraivanja povijesne vrtne batine.Struktura sveuilinog preddiplomskog Bs studija Krajobrazna arhitektura (180 ECTS-a)

Od prvog do etvrtog semestra (prve dvije godine) program ine temeljni (T) i obvezni moduli za studij (OS) ukupnog zbroja 120 ECTS-a. Temeljni moduli su zajedniki moduli dvaju ili vie studija Agronomskog fakulteta, a obvezni moduli su specini za studij i moraju se upisati i poloiti. Peti semestar sadri tri obvezna modula i ponuena su tri izborna (IS) modula za studij, a ukupni zbroj modula je 30 ECTS bodova. esti semestar sastoji se samo od izbornih modula s liste za izabrani studij Krajobrazna arhitektura ili se mogu izabrati potpuno izborni moduli s bilo kojeg fakulteta Sveuilita u Zagrebu, ukupnog zbroja 18 ECTS-a. Obvezna je izradba strunog projekta koji ukljuuje seminar i terensku nastavu. To je timski rad voen od mentora, obvezna je javna prezentacija projekta, a ekvivalent je 6 ECTS bodova. Nakon poloenih svih modula i odraene prakse valja se obraniti zavrni rad, tj. individualan pisani struni rad ili projekt koji donosi 6 ECTS bodova. Broj studenata koji se upisuje nije se mijenjao i ostao je jednak kao i na studiju Ureenje krajobraza. Upisuje se 25 studenata, dio uz potporu ministarstva, a nekolicina za osobne potrebe. Pri upisu na sveuilini studij Krajobrazne arhitekture vrjednuje se: srednjokolski uspjeh i razredbeni postupak koji ukljuuje provjeru predispozicija za studij (provjera likovnih sposobnosti, provjera predispozicije za kreativnost rjeavanjem jednog prostornog problema, provjera sposobnosti uoavanja i brzog zakljuivanja te provjera znanja iz biologije).


Teorija krajobraznog oblikovanja - generiranje krajobraznog oblika (4. godina)

Program sveuilinog preddiplomskog Bs studija Krajobrazna arhitektura 2005./6.godina sem I. kateg. T T T OS OS OS T OS OS OS OS OS T OS OS OS OS T OS OS OS OS OS OS OS OS IS IS IS IS IS IS IS IS OS OS sati 60 30 30 60 60 60 I. sem II. ECTS-a 6 3 3 6 6 6 30 sati ECTS-a godina sem III. sati ECTS-a II. sem IV. sati ECTS-a sati godina sem V. ECTS-a sati III. sem VI. ECTS-a

Modul

Botanika Matematika I. Informatika Geomorfologija s osnovama geologije Crtanje I. Uvod u krajobrazno oblikovanje I. Ukupno Pedologija krajobraza Crtanje II. Uvod u krajobrazno oblikovanje II. Povijest umjetnosti Fitocenologija Zna aj ishrane bilja u krajobraznoj arhitekturi Ukupno Parkovna dendrologija I. Likovna analiza i plasti no oblikovanje Osnove arhitektonskog projektiranja Oblikovanje otvorenog prostora I. Geodezija i prostorne informacije Ukupno Parkovna dendrologija II. Krajobrazna tehnika Oblikovanje otvorenog prostora II. Osnove urbanisti kog planiranja Daljinska istraivanja u prou avanju krajobraza Krajobrazna ekologija Ukupno Osnove krajobraznog planiranja Razvoj oblikovanja krajobraza Ure enje gradskog krajobraza Zatita okolia i krajobraza Agroklimatologija Principi fiziologije bilja Ukupno Ruralna i urbana sociologija Govorni ke vjetine Dravna uprava -- organizacija i djelovanje Odravanje i njega zelenih povrina Poljoprivreda i okoli Stru ni projekt Zavrni rad Ukupno

60 60 60 60 30 30

6 6 6 6 3 3 30 60 60 60 60 60 6 6 6 6 6 30 30 60 60 60 60 30 3 6 6 6 6 3 30 60 60 60 60 60 30 6 6 6 6 6 3 30 60 30 30 60 60 6 3 3 6 6 6 6 30


Ureenje gradskog krajobraza (3. godina)

Fakulteti suradnici u izvoenju nastave na sveuilinom preddiplomskom Bs i Ms studiju Krajobrazna arhitekturaArhitektonski fakultet akademik prof. Ante Vulin prof. dr. sc. Ivan Juras prof. dr. sc. Renata Waltgoni mr. sc. Marija Rendi Mioevi, vii predava prof. dr. sc. Boris Morsan / doc. Stanko Stergarek Biotehniki fakultet u Ljubljani prof. Duan Ogrin prof. dr. sc. Janez Marui prof. dr. sc. Ana Kuan prof. dr. sc. Kaliopa Dimitrovska Andrews prof. dr. sc. Aleksandar iftar doc. dr. sc. Mojca Golobi Ekonomski fakultet prof. dr. sc. Miljenko Bilen / dr. sc. Kristina Buar Filozofski fakultet prof. dr. sc. Dean Ajdukovi / mr. sc. Margareta Jeli, asistent prof. dr. sc. Ognjen aldarovi / Iza Kavedija, asistent prof. dr. sc. Miljenko Jurkovi / doc. dr. sc. Tin Turkovi prof. dr. sc. Ivan Cifri / doc. dr. sc. Krunoslav Nikodem prof. dr. sc. Ivo kari / Gabrijela Kiiek, prof. doc. dr. sc. Tomo Vinak Geodetski fakultet prof. dr. sc. Mira Ivkovi Prirodoslovno-matematiki fakultet prof. dr. sc. Mladen Kerovac prof. dr. sc. Miroslav Si prof. dr. sc. Aleksandar Toski Fakultet politikih znanosti prof. dr. sc. Inge Perko eparovi / mr. sc. Ivona Mende i Marko Trnski, asistent umarski fakultet prof. dr. sc. eljko panjol / mr. sc. Damir Bari, asistent prof. dr. sc. Joso Vukeli / doc. dr. sc. Dario Barievi doc. dr. sc. Vladimir Kuan


Model privlanosti za turizam

Modeli ranjivosti

Opasnost od poara

Utjecaj razvoja

PRIVLANO

NEPRIVLANO

Prirodne krajobrazne kvalitete

Krajobrazno planiranje (4. godina)

Nositelji modula sveuilinog preddiplomskog Bs studija Krajobrazna arhitektura1. godina Botanika doc. dr. sc. Mihaela Britvec (prof. dr. sc. Nada Hulina) Matematika I. doc. dr. sc. Darko Biljakovi (prof. dr. sc. Tomislav Doli ) Informatika prof. dr. sc. Vitomir Grbavac Geomorfologija s osnovama geologije doc. dr. sc. Draen Perica (prof. dr. sc. Andrija Bognar) Crtanje I. prof. dr. sc. Ivan Juras, prof. dr. sc. Renata Waltgoni Uvod u krajobrazno oblikovanje I. prof. dr. sc. Branka Ani i Pedologija krajobraza prof. dr. sc. Stjepan Husnjak (prof. dr. sc. Matko Bogunovi , prof. dr. sc. eljko Vida ek) Crtanje II. prof. Ante Vulin, mr. sc. Marija Rendi -Mio evi Uvod u krajobrazno oblikovanje II. prof. dr. sc. Branka Ani i Povijest umjetnosti prof. dr. sc. Miljenko Jurkovi , doc. dr. sc. Tin Turkovi (doc. dr. sc. Predrag Markovi ) Fitocenologija prof. dr. sc. Joso Vukeli , doc. dr. sc. Dario Bari evi , (prof. dr. sc. Nada Hulina) Zna aj ishrane bilja u krajobraznoj arhitekturi prof. dr. sc. Mirjana Herak- usti 2. godina Parkovna dendrologija I. prof. dr. sc. Aleksandar iftar, dr. sc. Ksenija Karlovi Likovna analiza i plasti no oblikovanje prof. Ante Vulin, mr. sc. Marija Rendi -Mio evi Osnove arhitektonskog projektiranja prof. dr. sc. Boris Morsan, doc. Stanko Stergarek Oblikovanje otvorenog prostora I. prof. Duan Ogrin (prof. dr. sc. Branka Ani i ) Geodezija i prostorne informacije prof. dr. sc. Mira Ivkovi (prof. dr. sc. Krsto imi i ) Parkovna dendrologija II. prof. dr. sc. Aleksandar iftar, dr. sc. Ksenija Karlovi Krajobrazna tehnika prof. dr. sc. Branka Ani i Oblikovanje otvorenog prostora II. prof. Duan Ogrin (prof. dr. sc. Branka Ani i ) Osnove urbanisti kog planiranja prof. dr. sc. Kaliopa Dimitrovska Andrews, prof. Braco Mui Daljinska istraivanja u prou avanju krajobraza doc. dr. sc. Vladimir Kuan Krajobrazna ekologija prof. dr. sc. Mladen Kerovac 3. godina Osnove krajobraznog planiranja doc. dr. sc. Sonja Butula (prof. dr. sc. Janez Marui ) Razvoj oblikovanja krajobraza prof. Duan Ogrin Ure enje gradskog krajobraza prof. dr. sc. Ana Ku an (prof. Duan Ogrin) Zatita okolia i krajobraza doc. dr. sc. Sonja Butula (prof. dr. sc. Janez Marui ) Agroklimatologija prof. dr. sc. Milan Mesi Principi fiziologije bilja prof. dr. sc. Milan Poljak Ruralna i urbana sociologija prof. dr. sc. Ognjen aldarovi , prof. dr. sc. ur ica utini Govorni ke vjetine prof. dr. sc. Ivo kari Dravna uprava organizacija i djelovanje prof. dr. sc. Inge Perko eparovi Odravanje i njega zelenih povrina prof. dr. sc. Stefanka Hadi Pecova Poljoprivreda i okoli prof. dr. sc. Ferdo Bai (prof. dr. sc. Davor Romi ) *U zagradi su navedena imena profesora koji su predavali u prijanjim godinama na studiju Ure enje krajobraza.


Postojee stanje

Model revitalizacije

Revitalizacija ruralnog prostora na primjeru Kraia (radionica), 2003.

Nositelji modula sveuilinog diplomskog Ms studija Krajobrazna arhitektura1. godina Ekoloka psihologija prof. dr. sc. Dean Ajdukovi Teorija krajobraznog oblikovanja prof. Duan Ogrin Teorija zatitnog planiranja doc. dr. sc Sonja Butula Krajobrazno oblikovanje studio I. prof. dr. sc. Branka Ani i Krajobrazno planiranje studio doc. dr. sc. Mojca Golobi (prof. dr. sc. Janez Marui ) Krajobrazno oblikovanje studio II. prof. dr. sc. Branka Ani i , prof. Duan Ogrin Zatitno planiranje studio doc. dr. sc. Mojca Golobi Elementi i dinamika krajibraza prof. dr. sc. Miroslav Si Razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora prof. dr. sc. Tito imbrek Operacijska istraivanja u krajobraznoj arhitekturi doc. dr. sc. Josip Jura ak Zatita prirode prof. dr. sc. eljko panjol Urbanisti ko planiranje prof. dr. sc. Kaliopa Dimitrovska Andrews, prof. Braco Mui (doc. dr. sc. Nenad Lipovac) 2. godina Uvod u prostorno planiranje prof. dr. sc. Aleksandar Toski (prof. dr. sc. Oleg Grgurevi ) Turizam i prostorni razvoj prof. dr. sc. Miljenko Bilen Ure enje ruralnog prostora prof. Duan Ogrin Etika okolia prof. dr. sc. Ivan Cifri Ure ivanje voda prof. dr. sc. Drago imuni Metode istraivanja u drutvenim znanostima prof. dr. sc. Ognjen aldarovi Kulturna antropologija i krajobraz doc. dr. sc. Tomo Vin ak Kr kao prostorni fenomen doc. dr. sc. Draen Perica Osnove biometrike prof. dr. sc. Marija Pecina (prof. dr. sc. ur ica Vasilj) Sistematika tla prof. dr. sc. Stjepan Husnjak *U zagradi su navedena imena profesora koji su predavali u prijanjim godinama na studiju Ure enje krajobraza.

Radionice

Valorizacija, zoniranje i revitalizacija krajobraza na otoku Koruli, Opina Blato, Korula, 2006., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za krajobraznu arhitekturu, zajedno s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno-savjetodavnu slubu, Zagreb. Vrjednovanje i razvojne mogunosti agrarnog krajobraza na podruju Kraia 2003., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za krajobraznu arhitekturu, zajedno s Hrvatskim zavodom za poljoprivredno-savjetodavnu slubu, Zagreb. Revitalizacija opoarenih podruja Dubrovako-neretvanske upanije, Dubrovnik 2001.; Meunarodna radionica, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za krajobraznu arhitekturu, zajedno s Odjelima za krajobraznu arhitekturu Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani; Harriot-Watt University, Edinburgh, Schotland; Swedish Agricultural University, Alnarp, Sweden i Technische Universitt, Hannover, Deutchland, Faculty of Landscape architecture and Environmental Development. Razvoj grada i njegov krajobraz, Rovinj 1999.; Meunarodna radionica, Zavod za krajobraznu arhitekturu, zajedno s Odjelima za krajobraznu arhitekturu Biotehnikog fakulteta Sveuilita u Ljubljani; Harriot-Watt University, Edinburgh, Schotland; Swedish Agricultural University, Alnarp, Sweden i Technische Universitt, Berlin, Deutchland.


Studenti sveuilinog preddiplomskog studija Krajobrazna arhitektura2005. | 2006.

Antolovi Ivana, Berdi Aleksandra, Brozan Ines, Buljan Ozana, Cika Viktorija, Geci Iva, Jajeti Ines, Kedo Luka, Kinkela Olga, Korian Matea, Krejai Slaven, Krsnik Josip, Kurta Ivana, Lonar Matea, Matijevi-Klobuar Dagmar, Milovac Andrea, Novak Vladimir, Rabuzin Ivana, Stopfer Vilma, Smaji Jure, tokan Mateja, vec Ana, Tomljenovi Maja, Udov Tanja, Vrabec Ivana, Werft Lucas Alexander Antoli Matija, Balon Nika, Duki Dunja, Doli Mario, urinek Matija, Gajak Renata, Hali Tamara, Hini Milovan, Ivui Nina, Jedvaji Kreimir, Juran Petra, Kavur Dora, Kreo Nikolina, Krnjak ZrinkaMarija, Malovec Ana-Marija, Novak Vladimir, Ovar Valentina, Pilat Nina, Rabar Martina, eruga Matea, imunovi Hrvoje, prem Sonja, Turkovi Maja, Vaiek Ana-Marija, Vievi Tena, Vojvodi Ivana, Vozila Darija, ivkovi Antonia Beni Andreja, avara Tijana, Drk Lucija, Geek Martin, Grli Radman Jelena, Horvat Doris, Horvat Ina, Krce Klaudija, Krtak Srna, Lekovi Ivana, Lui Jelena, Maretko Valentina, Mikleni Marcela, Mikovi Frane, Novosel Ana, Petani Renata, Petronijevi Mateja, Plani Zorana, Popovi Josipa, Savi Matea, Scheliga Anita, Sirovina Dijana, Sokoli Mladen, Stojakovi Sara, Toth Ana, idov Ana, mire Ana Tomaevi Ivana, Reeti Mateja, Glaar Silvija, Selak Ana, orevi Valentina, Leljak Mateja, Benko Petra, uti Martina, Deldumovi Morana, Siroi Sanja, Koprivnjak Kristina, Metrovi Mihaela, Pavleka Petra, Safti Vlatka-Rozal, Miklec Dario, Mohari Sanda, kara Ivana, Capek Erna, Horvatek Martina, Babi Sara, Baerevi Alen, Batii Roberta, Lonar Nikola, Nini Natalija, Luki Monika

2006. | 2007.

2007. | 2008.

2008. | 2009.

Zavrni radovi preddiplomskog Bs studijaStudent 2008. Tomljenovi Maja Krsnik Josip Antolovi Ivana tokan Mateja Vrabec Ivana Brozan Ines Udov Tanja Cika Viktorija Geci Iva vec Ana Rabuzin Ivana Kurta Ivana Planiranje i oblikovanje kamenjare u Botani kom vrtu Prirodoslovno-matemati kog fakulteta u Zagrebu Djeca u otvorenom prostoru cvjetnog naselja u Velikoj Gorici Ure enje povijesnog parka u Jastrebarskom Karakter vrta urbanih Villa Ure enje centralnog dijela op ine Jakovlje Ure enje manjeg stambenog naselja uz Jarun Zeleni sustav grada Velika Gorica Promjene krajobraza u hrvatskoj i njihov zna aj Koncepti i sudbina ''vrtnih gradova'' Park za slijepe i slabovidne os

40god studij krajobrazna arhitektura_bosura

Documents